2.5.

GRAEVINE KANALIZACIJSKE MREE

Graevine kanalizacijske mree su element sustava odvodnje kojima se omoguuje ispravno funkcioniranje, upravljanje i odravanje mree.

Na kanalizacijskoj mrei najee susreemo slijedee graevine: (1) slivnike, (2) ulazna (revizijska) okna, (3) prikljune graevine, (4) prekidna okna, (5) spremnike za oborinsku vodu (retencijske bazene), (6) crpne stanice, (7) preljevne ili rasteretne graevine (kine preljeve), (8) graevine za ubacivanje snijega, (10) natege. O preljevnim graevinama je ve bilo govora u toki 2.2., a u nastavku e se jo opisati prvih est graevina.

2.5.1. SLIVNICI Slivnici su graevine koje slue za prihvat oborinskih voda koje otjeu terenom i za njihovo isputanje u kanale ili kolektore. Izvode se uz sam rub povrine s koje se odvodi oborinska voda (prometnice, plonici) ili na sredini (parkiralita, trgovi). Isputanje vode iz slivnika u kanal provodi se izravno ili posredstvom manjih bazena talonika. Izravno isputanje se koristi kada su oborinske vode relativno iste (bez pijeska i drugih suspenzija koje se mogu taloiti u kanalu). U suprotnom se izvode slivnici s manjim talonicima koji slue za skupljanje suspenzija. Na slici 2.5::01 prikazani su vertikalni presjeci slivnika s talonicima. U ulaznom dijelu, koji slui za hvatanje oborinskih voda, ugrauje se reetka ili se u rubnjaku izvodi boni otvor vodolovno grlo. Reetka se postavlja ako se s dotokom oborinske vode oekuju znatne koliine oneienja (papira, lia, krpa, krutih otpadaka), dok se vodolovna grla koriste ako se radi o relativno istijim vodama. Dimenzije reetki i vodolovnih grla sa slike 2.5::01 nisu samo u funkciji prihvata oborinskih voda, nego i potrebe dostupnosti taloniku radi ienja, koje se obino obavlja specijalnim cisternama.

Slika 2.5::01 Slivnici

(a) monolitni s izravnim prikljukom; (b) montani sa sifonskim prikljukom 1 plonik; 2 rubnjak; 3 kolnik; 4 reetka; 5 prikljuak na kolektor (npr. betonskom ili plastinom cijevi); 6 natega; 7 otvor s poklopcem; 8 - talonik

Prikljuak moe biti izveden s izravnim, slika 2.5::01(a), ili sifonskim, slika 2.5::01(b), isputanjem oborinskih voda u kolektor. Natege se primjenjuju kod mjeovitih sustava odvodnje radi sprjeavanja izlaza neugodnih mirisa iz kanalizacijskih kolektora, to je poeljno na mjestima gdje se zadravaju ljudi (trgovi, plonici). Meutim, da bi natega funkcionirala, u taloniku uvijek treba biti vode, to znai da je u sunom razdoblju potrebno redovito prati povrine s kojih se oborinske vode hvataju ovom vrstom slivnika. U svim sluajevima natege treba izbjegavati, jer sprjeavaju prozraivanje kanala. Osim toga, esto se zaepljuju i teko odravaju, zbog ega moraju biti izvedene s otvorima za reviziju.

Slivnici se izvode: (I) na licu mjesta (monolitno), od betona, slika 2.5::01 (a) (II) montano, najee od betonskih i plastinih prstenova, slika 2.5::01 (b). Tlocrtni oblik slivnika je kruni ili kvadratni, s karakteristinom tlocrtnom dimenzijom 0,45 do 0,50 [m]. Funkcionalno dimenzioniranje slivnika se ne provodi pojedinano, ve se ono sastoji u razmjetanju ovih graevina sukladno njihovim pojedinanim kapacitetima. Kapacitet ovisi o veliini ulaznog otvora i osobinama toka oborinske vode prema slivniku. Budui da ne postoji teorijski pouzdan nain funkcionalnog dimenzioniranja slivnika, njihovo se dimenzioniranje (prvenstveno meusobni razmak i veliina pripadne slivne povrine) provodi u skladu s iskustvima i preporukama. Tako npr. engleske preporuke veliinu pripadne slivne povrine s koje oborinske vode dotjeu u slivnik tretiraju ovisno o padu prometnice, tablica 2.5::I.

Tablica 2.5::I Pripadna slivna povrina jednom slivniku

Sukladno ovim veliinama slivnih povrina, na prometnicama je uobiajen meusobni razmak slivnika, Ls = 30 (za povrine s veim nagibima) do 80 (100) [m] (za povrine s manjim nagibom). Pod razmakom slivnika podrazumijevamo udaljenost slivnika s jedne strane ceste i najblieg s druge strane ceste, slika 2.5::02.

Slika 2.5::02 Situacijska shema meusobnog razmaka slivnika

1 rubnjak; 2 kanal ili kolektor; 3 slivnik; 4 prikljuak; 5 pripadna slivna povrina jednom slivniku

***
U sluaju odvodnje velikih povrina (parkiralita, trgovi, aerodromi) izvode se linijski hvatai oborinskih voda, bilo u obliku neprekidnih reetki ili vodolovnih grla. Ova rjeenja primjenjuju se zato to zbog malih padova ovakvih povrina i nemogunosti njihovog profiliranja na tokasta mjesta sakupljanja (slivnike) ne postoji drugi nain efikasnog hvatanja znatnih koliina oborinskih voda. Prikljuak linijskih hvataa na kanale ili kolektore, a po potrebi i izvedba talonika i natega, provodi se na isti nain kao kod slivnika.

2.5.2. ULAZNA OKNA Ulazna okna su graevine koje slue za pristup kanalima s povrine terena radi pregleda, ienja i popravaka kanala. Dodatna je zadaa ovih graevina da omoguuje tehniki ispravno prikljuenje i skretanje kanala, te promjenu njihovog uzdunog pada i profila. U skladu s ovim, ulazna okna se postavljaju: (a) na poetku svakog kanala (a, slika 2.5::03), (b) na mjestima promjene profila kanala (b, slika 2.5::03), (c) kod promjene uzdunog pada kanala (c, slika 2.5::03), (d) na mjestima skretanja kanala (d, slika 2.5::03), (e) na mjestima prikljuaka kanala do profila, = 600 [mm], (e, slika 2.5::03), (f) na kanalima u pravcu, zbog odravanja i revizije, (f, slika 2.5::03).

Slika 2.5::03 Raspored ulaznih okana na kanalskoj mrei

Dakle, kanalizacijska mrea se izmeu dva ulazna okna izvodi u pravcu s istim parametrima kanala. Kod kanala koji su u pravcu, ulazna okna treba predvidjeti na maksimalnom razmaku od: (i) Lmax = 50 [m], za profile, 250 [mm] 600 [mm], (ii) Lmax = 75 [m], za profile, 700 [mm] < 1400 [mm], (iii) Lmax = 150 [m], za profile, 1400 [mm]. Ovi razmaci su posljedica uvjeta odravanja, budui da je odravanje kanalizacijske mree znatno oteano kod neprohodnih kanala (malih profila), a lake kod prohodnih kanala. Prikljuke kanala koji se izvode u ulaznim oknima treba provesti tako da se ne stvara uspor u mrei. Zato se kanali prikljuuju visinski u razini vodnog lica, ili nizvodne razine moraju biti nie od uzvodnih. U praksi se to obino izvodi na taj nain da se kanali visinski postavljaju tako da su im tjemena na istoj visini, slika 2.5::04, ili da su kod nizvodnih nia.

Slika 2.5::04 Naelo visinskog poloaja kanala u ulaznom oknu Tlocrtna rjeenja, a time i oblici horizontalnog presjeka revizijskih okana, ovise o njihovim funkcijama (prikljuenje kanala, promjena uzdunog pada, promjena smjera), materijalu izvedbe, veliini profila, te praksi i tipizaciji koju gotovo svaka komunalna organizacija provodi na svom podruju. Na slici 2.5::05 prikazane su tri varijante ulaznog okna okruglog tlocrta u odnosu na smjerove i broj kanala.

Slika 2.5::05 Tlocrtna rjeenja okruglog ulaznog okna

(a) okno na kanalu u pravcu; (b) okno na skretanju kanala; (c) okno na prikljuenju kanala

Uz prikazani okrugli tlocrtni oblik, ulazna okna se mogu izvesti i poligonalnog (kvadratnog, pravokutnog ili trapeznog) oblika. Neovisno o tlocrtnom obliku okna, radijus skretanja kanala se ne preporua manji od trostruke vrijednosti promjera kanala, a maksimalno skretanje koje se u kanalizaciji primjenjuje ne smije biti vee od 90[], slika 2.5::05(b2). Svako ulazno okno, slika 2.5::06, sastoji se od: (1) dna s kinetom, (2) radnog prostora (radne komore), (3) silaznog prostora (vrata ili grla okna), (4) ulaznog prostora s poklopcem.

Slika 2.5::06 Dijelovi ulaznog okna

1 dno s kinetom; 2 radni prostor; 3 silazni prostor; 4 ulazni prostor s poklopcem

(1) Kineta se oblikuje na dnu okna radi protjecanja vode kroz okno u predvienom smjeru. Visina kinete se preteno uzima pola promjera kanala, s tim da se bokovi kinete prema vertikalnoj stjenci okna izvode u nagibu 1:3 do 1:5 do pune visine profila, slika 2.5::07(a). Kod veih brzina (v > 2,5 [m s-1]) se kinete u krivini mogu jednostrano ili dvostrano podignuti do pune visine profila, slika 2.5::07(b). Podizanje kinete se izvodi radi sprjeavanja teenja izvan kinete.

Slika 2.5::07 Kinete

(a) pola visine profila; (b) pune visine profila; (b1) dvostrano podignuta; (b2) jednostrano podignuta

(2) Radni prostor slui za sve manipulacije radnika kod odravanja i ienja kanala. Zato ovaj prostor (radna visina) mora biti toliki (obino najmanje 1,8 [m]) da omoguuje upotrebu potrebnog alata za nesmetano obavljanje svih radova. Tlocrtne dimenzije radne komore proizlaze iz radnih uvjeta i dimenzija prikljunih kanala ili kolektora. Kao najmanja karakteristina tlocrtna dimenzija radnog prostora kod revizijskih okana za kanale do profila, = 600 [mm], uzima se 1,0 [m]. (3) Grlo okna slui za silaenje/izlaenje radnika u/iz radnog prostora. Zato karakteristina tlocrtna dimenzija grla okna iznosi barem 0,6 [m], a kod duljih silaznih prostora (preko 1 [m]) najmanje 0,8 [m]. (4) Ulazni otvor je opskrbljen lijevano eljeznim poklopcem, lake ili teke izvedbe. Teka izvedba se koristi na prometnim povrinama.

Pored navedenih dijelova u ulaznom oknu se za silazak i izlazak radnika ugrauju (lijevano eljezne) stupaljke, s kojima se kod dubljih okana (> 3,0 [m]) postavlja zatitna ograda. S obzirom na nain izvedbe ulaznih okana, mogua je podjela na: (I) monolitna okna, izvedena na licu mjesta, (II) montana okna, izvedena od gotovih elemenata, (III) polumontana okna, izvedena kao kombinacija prva dva sluaja. (I) Monolitna okna se mogu izvoditi: (1) od betona i armiranog betona, slika 2.5::08(a), (2) zidanjem betonskih blokova, opeke i kamena. Suvremena praksa preferira izvedbu betonskih i armiranobetonskih ulaznih okana. (II) Montana okna, u odnosu na materijal izvedbe, mogu biti: (1) betonska i armirano betonska, slika 2.5::08(b1), (2) azbest cementna, slika 2.5::08(b2), (3) plastina (polietilenska, poliesterska, polipropilenska). Ova okna se izvode od prstenova unutarnjeg promjera 1,0 do 1,5 [m], visine prema proizvoau (obino 0,8 do 1,8 [m]). Azbest cementna okna se danas gotovo vie i ne koriste. Primjena plastinih okana je novijeg datuma. Preteno se koriste u posebnim situacijama, kao to su sluajevi visokih podzemnih voda (zbog vodonepropusnosti) i agresivnih otpadnih voda (zbog otpornosti na agresivno djelovanje otpadnih voda).

Slika 2.5::08 Ulazna okna

(a) monolitna okna; (b) montana okna (a1) betonsko okno; (a2) armiranobetonsko okno (b1) betonsko ili armiranobetonsko okno; (b2) azbest cementno okno

(III) Polumontana okna se najee izvode kao kombinacija donjeg (prikljunog) monolitnog dijela, te montanog radnog i silaznog dijela okna.

2.5.3. PRIKLJUNE GRAEVINE Kao to je u prethodnoj toki istaknuto, prikljuenje kanala do profila, = 600 [mm], izvodi se unutar revizijskih okana. Profili, > 600 [mm], spajaju se unutar monolitnih armiranobetonskih prikljunih graevina. Osnovna pravila kod izvedbe ovih graevina, slika 2.5::09, jesu: (1) prikljuak se izvodi tangencijalno, (2) prikljuak se izvodi u razini vodnog lica, (3) prikljuak mora biti pod kutom manjim od 90 [], (4) najmanji radijus zakrivljenosti prikljunih kanala mora biti jednak peterostrukoj vrijednosti unutarnjeg promjera kanala. Drugo pravilo je uvjetovano potrebom eliminiranja uspora u uzvodnim kanalima. Zato brzina u izlaznom kanalu mora biti jednaka ili vea od brzine u prikljunim kanalima. Ako se to ne moe osigurati, izvodi se visinska dislokacija kanala koja osigurava da donja voda ne utjee na uzvodne uvjete teenja. Unutar prikljunih graevina izvodi se betonska kineta kako bi se postiglo traeno usmjeravanje protoka. Takoer se izvode i ulazna okna kojima se moe izvriti revizija graevine i kanala.

Slika 2.5::09 Primjeri tlocrtnih rjeenja prikljunih graevina

2.5.4. PREKIDNA OKNA Prekidna okna su graevine koje se izvode radi uspostavljanja uzdunog pada kanala pri kojemu se, s obzirom na vrstu kanala, brzine ograniavaju na maksimalno doputene vrijednosti, slika 2.5::10.

Slika 2.5::10 Shema poloaja prekidnih okana, PO, na kanalu

It pad terena; I pad kanala

Obino se izvode kao monolitne (betonske) armiranobetonske graevine. Rjeenje prekidnih okana prvenstveno ovise o profilu kanala (protoku) i prekidnoj visini. Kod profila do 300 [mm] i prekidne visine do 0,5 [m], prekid se izvodi u ulaznom oknu, slika 2.5::11.

Slika 2.5::11 Prekidno (ulazno) okno za manje profile i manje prekidne visine

Dakle, ovakvo rjeenje je prihvatljivo samo u sluaju manjih dotoka i prekidnih visina kod kojih s obzirom na energiju vodnog mlaza ne dolazi do oteenja (dna) okna. Kod profila do 300 (400) [mm] i vee prekidne visine (> 0.5 [m], najvie 1,5 [m]), dodatno se izvodi obilazni kanal, slika 2.5::12. Slika 2.5::12 Prekidno okno za manje profile i vee prekidne visine
1 glavni kanal; 2 obilazni kanal

Kod manjih protoka (suno razdoblje) voda u prekidno okno dotjee samo obilaznim kanalom, a kod veih kroz oba dovodna kanala, s tim da dio dotoka glavnim kanalom, koji zadrava uzduni nagib s kojim je poloen uzvodno, pada na vodni jastuk na dnu okna i time ublaava udar vode koja slobodno pada iz glavnog kanala. Kod profila preko 400 [mm], a time i veih protoka, vodni mlaz ima znatno veu energiju, te se ne moe vie dopustiti da izravno pada u okno. Tada se prekidna okna izvode s neprekidnim padom dna, slika 2.5::13(a), a u sluaju i veih prekidnih visina (> 1,5 [m]), dodatno se izvodi pregrada za priguenje toka (disipaciju energije) i bunica, slika 2.5::13(b).

Slika 2.5::13 Prekidna okna za vee profile i vee prekidne visine

(a) s neprekidnim padom dna; (b) s pregradom i bunicom 1 armiranobetonska pregrada; 2 - bunica

Profili preko 1000 [mm] i prekidne visine iznad 1,5 [m] u principu zahtijevaju izvedbu kompletnog slapita s bunicom u oknu, slika 2.5 ::14.

Slika 2.5::14 Prekidna okna za velike profile i velike prekidne visine Prekidna okna s priguenjem toka i slapitem nastoje se uvijek ispitati na fizikalnim modelima. Pored izloenih, postoji cijeli niz rjeenja prekidnih okana prilagoenih lokalnoj praksi i uvjetima, s osnovnim ciljem da se visinska dislokacija kanala izvede na siguran i tehniki ispravan nain.

2.5.5. SPREMNICI ZA OBORINSKU VODU Spremnici za oborinsku vodu (retencijski bazeni) su graevine koje se izvode kod oborinske i mjeovite odvodnje s osnovnim ciljem prihvaanja i zadravanja odreenih koliina oborinskih i drugih otpadnih voda. Uz ovu, spremnici za oborinsku vodu mogu imati i dodatne zadae, tako da razlikujemo: (a) zadrne spremnike, (b) preljevne spremnike, (c) spremnike za bistrenje (fiziko proiavanje) oborinskih voda. Na slici 2.5::15 prikazana je pogonska shema ovih graevina.

Slika 2.5::15 Pogonska shema spremnika za oborinsku vodu

(a) zadrni spremnik; (b) preljevni spremnik; (c) spremnik za bistrenje

(a) Zadrni spremnici se pune za vrijeme jaih oborina (kia) dijelom otpadnih i oborinskih voda, a prazne postupno nakon prestanka oborina. U naelu nemaju preljev, nego samo odvod prikljuen na kanal, crpnu stanicu ili ureaj za proiavanje. Jedino moe biti predvien preljev za nudu, koji se aktivira za vrijeme obilnih kia (kia veih povratnih razdoblja). (b) Preljevni spremnici, u odnosu na zadrne, imaju i (kini) preljev kojime se u vrijeme jakih kia rastereuje kanalski sustav izravnim isputanjem dijela razrijeenih voda u prijemnik. Dakle, ovi se spremnici dimenzioniraju tako da prihvate dio oborinskih i otpadnih voda koje se ne prelijevaju, zadre ih do prestanka oborina, a zatim se spremnici postupno prazne. Time se znatno smanjuje hidrauliko optereenje kanalizacijske mree nizvodno od preljeva i ureaja za proiavanje. (c) Spremnici za bistrenje izvode se kao talonici za fizikalno proiavanje oborinskih voda prije njihovog isputanja u prijemnik. Dakle, primjenom spremnika za oborinsku vodu postiu se razliiti efekti, kao: (i) uteda na investicijskim trokovima kanalizacijske mree, (ii) mogunost prikljuenja novih dijelova grada na postojei sustav odvodnje, (iii) saniranje hidraulikog optereenja kanala, (iv) zatita prijemnika, (v) rastereenje ureaja za proiavanje. Spremnici za oborinsku vodu izvode se okruglog i pravokutnog tlocrta, slika 2.5::16, kao monolitne armiranobetonske graevine.

Slika 2.5::16 Spremnici za oborinsku vodu

(a) okrugli; (b) pravokutni; 1 dotok u sunom razdoblju; 2 dotok u kinom razdoblju; 3 preljev; 4 odvod; 5 - pregrada

Funkcionalno dimenzioniranje ovih graevina je hidroloko hidrauliki problem koji se sastoji u proraunu: (1) volumena spremnika, (2) vremena pranjenja, (3) vremena punjenja, (4) preljeva (kod preljevnih spremnika).

2.5.6. CRPNE STANICE Crpne stanice su graevine s pripadnom elektrostrojaskom opremom kojima se otpadne vode podiu iz graevina ili podruja (kanala) s niom na viu razinu. Takvih sluajeva ima podosta u praksi, kako na samoj kanalizacijskoj mrei, tako i na ureajima za proiavanje otpadnih voda i obradu mulja. Na kanalizacijskoj mrei crpne stanice su potrebne za podizanje otpadnih voda iz dubljih u plie dijelove kanala kada je pad kanala vei od nagiba terena, slika 2.5::17. Tada bi inzistiranje na kompletnoj gravitacijskoj odvodnji zahtijevalo dubine ugradnje kanala koje su daleko iznad ekonomski prihvatljivih (6 do 7 [m]).

Slika 2.5::17 Shema poloaja crpne stanice na kanalu

It pad terena; I pad dna kanala

Budui da su naelno crpne stanice detaljnije tumaene u prethodnom poglavlju, toka 1.6, te da postoji analogija u njihovoj primjeni i izvedbi kod vodovoda i kanalizacije, ovdje se nee nanovo iznositi analize generalnog znaaja, ve e se samo ukazati na odreene posebnosti koje postoje kod primjene crpki u kanalizaciji.

Ove su posebnosti uglavnom posljedica: (a) svojstva otpadnih voda, zbog ega je potrebna primjena crpki u kojima je smanjena mogunost zaepljenja (crpke s izvedbom rotora koja omoguava crpljenje vode zajedno s krupnijim otpacima) i koje su otporne na habanje i koroziju, (b) koliina otpadnih voda, to ponekad zahtijeva primjenu crpki kapaciteta i do nekoliko kubnih metara u sekundi, (c) veliine (manometarske) visine dizanja, koja esto iznosi svega nekoliko metara. U kanalizaciji se upotrebljavaju rotacijske crpke, prvenstveno centrifugalne, propelerne i pune. Prema smjetaju motora u crpnoj stanici razlikuju se, kao i kod vodovoda, mokra i suha izvedba. Na slici 2.5::18 prikazani su primjeri izvedbe kanalizacijskih crpnih stanica.

Slika 2.5::18 Crpne stanice

(a) s uronjenim crpkama; (b) s crpkama suhe izvedbe; (c) s punim crpkama

Puna crpka je zasigurno najstarija vrsta crpki koja se iroko primjenjuje u odvodnji otpadnih voda. Naelo rada ove crpke temeljeno je na guranju vode puem du otvorenog i koso poloenog korita do izljeva. Pu crpke se izvodi od nosee eline cijevi na koju je zavarena spiralna elina traka. Nagib osovine pune crpke, [], je 22 do 40 (najee 30 do 35 ) []. Pune crpke slue za podizanje relativno velikih koliina otpadnih voda (do 3.0 [m3 s-1] ) na malu visinu (do najvie 10 [m]). Za vee visine dizanja mogu se postaviti u seriji. Koeficijent korisnog djelovanja, [1], pune crpke ovisi i o stupnju punjenja (dubini vode) na donjem kraju crpke, slika 2.5::19(a). Najvei je kod potpunog punjenja i iznosi , = 0,73. Kapacitet, Q [m3 s-1] , pune crpke ovisi o njezinim geometrijskim osobinama, broju okretaja i vanjskom promjeru pua, D [mm]. Krivulja orijentacijskog kapaciteta punih crpki pri potpunom punjenju u funkciji vanjskog promjera pua prikazana je na slici 2.5::19(b).

Slika 2.5::19 Tipine krivulje pune crpke

(a) odnos dubine punjenja i efikasnosti crpke; (b) orijentacijski kapacitet crpke kod potpunog punjenja T1 dodirna toka; T2 toka potpunog punjenja

Glavna prednost koritenja punih crpki jest: (i) mogu crpsti otpadne vode s krupnijim tvarima, ukljuujui i plivajue, (ii) rad crpke nije pod utjecajem varijacije dotoka, tako da ona radi neprekidno (radi ega ne treba crpni spremnik) i crpi vodu sukladno dotoku do veliine maksimalnog kapaciteta. Primjena ostalih vrsta crpki zahtjeva izvedbu crpnih spremnika. Vrijeme zadravanja otpadnih voda u crpnom spremniku ne smije biti dulje od 25 [min], kako bi se izbjegla razgradnja organske tvari i tako izbjegli neugodni mirisi. Problem nejednolikog dotoka otpadnih voda u crpne stanice najee se rjeava ugradnjom vie crpki, koje se automatski ukljuuju ( i iskljuuju) prema dotoku. Sukladno svojstvima otpadnih voda i veliine crpne stanice, pred crpnim spremnikom se ugrauje reetka ili usitnjiva (kominutor) radi zatite crpki od zaepljenja, slika 2.5::18(b). Slobodni otvor meu ipkama reetke iznosi 75 do 100 [mm], kako bi se na minimum smanjilo zadravanje otpadnih (prvenstveno organskih) tvari na reetki. Zbog problema taloenja kod otpadnih voda u tlanom cjevovodu se zahtijeva brzina vode izmeu 1,0 i 1,5 [m s-1]. Vee brzine se ne preporuuju zbog znatnijih hidraulikih gubitaka i eventualne abrazije cijevnog materijala.