Univerzitet u Tuzli Filozofski fakultet Odsjek : Historija

Adnan Buljubai

SKUP KAPETANA U TUZLI

( referat iz historije Bosne i Hercegovine u XIX. stoljeu )

Dr. sci. Senaid Hadi, docent

Tuzla, juna, 2011.

SKUP PRVAKA U TUZLI

Uvod
Skup kapetana u Tuzli odran je neposredno prije zvaninog poetka oruane borbe za autonomiju Huseinkapetana Gradaevia, na kome su se nale sve tadanje najuglednije i najbogatije linosti Bosanskog ejaleta, na kome su donesene odluke koje su prenese valiji i upuene Porti i na kome je izglasan Huseinkapetan za vou samog pokreta. Inae zasijedanje kapetana u Tuzli trajalo je od 20. januara do 05. februara 1831. godine.

Sazivanje, tok i odluke sastanka kapetana u Tuzli

Meu prvim reformama koje su bile sprovede na prostorima Bosanskog ejaleta bila je reforma kojom je ukinut janjiarski red. Meutim ukidanje ovog reda uzrokovalo je brojne pobude, tako da je ova reforma spovedena nasilnim putem. Nakon toga, bosanski prvaci, poneseni raznim nacionalnim pokretima drugih drava unutar Osmanskog Carstva, nastojali su da se izbore za autonoman poloaj. Ba radi toga Huseinbeg Gradaevi je poeo da okuplja kapetane. Kako je bila obavijetena Uzviena Porta: on je krajem 1830. godine organizirao jedno tajno drutvo sa sjeditem u Tuzli. Cilj ovog drutva bio je nepriznavanje zakona o ukidanju janjiarskog odaka, upravu Bosne predati Bonjacima, a da bi se postigli ovi ciljevi, uspostaviti savez sa Albanijom. Na kapetanskom sastanku su uz ove ciljeve pridodati jo neki drugi. U ovo drutvo su uli: Mahmud-paa Fidahi, Mahmudbeg Tuzlo, Huseinbeg Gradaevi, sarajevski muteselim Eminbeg i srebreniki muteselim Eminaga. Poetkom januara 1831. godine u Travnik je stigao Portin komesar da bi pomogao bosanskom valiji u sprovoenju reformi. Uzviena Porta je bila kranje neumoljiva to se tie provedbi reformi i nije se obazirala na primjedbe da se one ne provode u Bosni. Meutim nisu se kolebali ni u Bosni. Naime, bosanski kapetani su se sastali u Tuzli i vijeali od 20,01. do 05.02.1831. godine, bez valijinog prisustva, to nije bilo uobiajeno. Na ovom sastanku kapetani su priali o situaciji u Bosanskom ejaletu koje su nastale poslije Portine odluke da provede reforme i da Srbiji ustupi podrinjske nahije Bosanskog ejaleta. Dogovorili su se da ne privhvate reforme i da se odupru uvoenju nove vojske, novih poreza, ustupanja podrinjskih nahija Srbiji i da trae nezavisnost Bosne. Nema sumnje da je vijeanje kapetana bio nagovjetaj da e se ukinuti kapetanije u Bosni, te e time kapetani izgubiti dotadanje privilegije u Bosni, a sa ukidanjem kapetanija biti e dovedena u pitanje i odbrana Bosne jer je to zapravo i bio cilj kapetanija. Bojali su se injenice da ako bi odbrana pala u ruke sultanske vojske, da li bi se oni hrabro borili za odbranu Bosne kao to su to dosad inili Bosanci, odnosno vojska bosanskih kapetana. Na kapetanskom sastanku u Tuzli kapetani su odluili da ih predvodi Huseinbeg Gradaevi, a njegov izbor je uslijedio vjerovatno zato to je bio najbogatiji i najmoniji 3

kapetan u Bosankom ejaletu, i to do tada nije uao u sukob ni sa valijom ni sa Portom. Huseinbega su za vou prihvatili i krajiki kapetani. Nisu ga prihvatili braa Sulejmanpaii, koji nisu ni bili kapetani pa tako vjerovatno nisu ni prisustvovali sastanku u Tuzli, a takoe ni hercegovaki ajani Alija Rizvanbegovi i Smailaga engi, koji isto tako nisu bili kapetani pa im ukidanje nije naroito smetalo. Na kapetanskom sastanku je odlueno takoe da se uspostavi veza sa Mustafa-paom Skadarskim. I vladika Petar II Petrovi Njego je podravao Gradaevia. Poslije kapetanskog sastanka u Tuzli, kapetani nisu odmah podigli pobunu, vjerovatno zbog toga to je nastupio Ramazan, a u Osmanskom carstvu kao islamskoj dravi, za vrijeme njegova trajanja usporavao se cjelokupan javni ivot. Meutim u drugoj polovini marta 1831. godine, poslije Ramazana, kapetani su odluili da preuzmu vlast, pa su se uputili u Travnik sa svojim druinama. Skupili su oko 4 000 ljudi, a na putu prema Travniku stalno su im se pridruivali nezadovoljni iz okruga kroz koje su prolazili tako da se broj pobunjenike vojske poveavao iz dana u dan. U epu ih je doekao valijin izaslanik, koji je traio da mu se objasni zbog ega je prikupljena vojska te je pozvao njihovu deputaciju na pregovore. U Travnik je u ime kapetana krenuo Ali-paa Fidahi sa 150 naoruanih ljudi o emu je obavijeten valija. Huseinbega su inae titile najblie pristalice Ali-paa Fidahi, Mujaga Zlatarevi iz Sarajeva, sarajevski muteselim, mostarski muteselim Osmanbeg, Mahmudbeg Tuzlo i derventski kapetan Mahmudbeg. Ali-paa Fidahi je saoptio valiji zahtjeve koje je sultan trebao da ispuni: - da Porta opozove privilegije koje je dodijelila Kneevini Srbiji; - da obustavi provedbu novog ustrojstva vojske, posebno nove uniforme i novog naina uvjebavanja; - da ukine bosansko namjesnitvo; - da odobri da se u Bosni uvede posebna republikanska uprava, s tim da se ona odabere iz domae sredine. Za ove ustupke, pobunjenici su obeali Uzvienoj Porti godinji tribut od 4 000 kesa (2 miliona) pjastera. Nakon ovoga dolazi do zaotravanja odnosa, kulminacije dogaaja, ratnih operacija i na kraju krajeva sloma pokreta za autonomiju.

Zakljuak
Preduslov cjelokupnog pokreta za autonomiju predstavljao je ovaj skup kapetana u Tuzli na kome su donesene ve navedene odredbe i zahtjevi. Sam pokret za autonomiju je bio dobro osmiljen, kao i zahtjevi koji su traeni od sultana, ali nejedinstvo bosanskih prvaka i nepodravanje pokreta, naroito od Alije Rizvanbegovia i Smailage engia biti e od kljune vanosti za negativan ishod ovog pokreta. Naime, vojne snage od ovih dvaju prvaka u kljunom trenutku su uinile prevagu na stranu sultanove vojske to je znailo ne usvajanja zahtjeva donesenih na sastanku kapetana i kao krajni efekat svega ovoga ukidanje samih kapetanija 1834./1835. godine.