105

Sudski procesi pred civilnim sudovima: reakcije na Sarajevski atentat

PROLOST

GRAANIKI GLASNIK
asopis za kulturnu
historiju
Broj 37, godina XIX
maj, 2014.
Monos 2014

Sudski procesi pred

civilnim sudovima:
reakcije na Sarajevski
atentat
Benjamina Londrc, dipl. iur.
Saetak: Tumaenja Sarajevskog atentata kroz jedno
stoljee odvijala su se iz razliitih uglova. Bez obzira da
li je to bilo tumaenje historiara, pravnika ili naunika
nekog drugog profila, prizvuk politike i planova velikih
sila sa kojima su dogaaji u Bosni i Hercegovini neumitno povezani, uvijek je bio okvir sagledavanja u tim
radovima. U ovom prilogu predstavljeni su sudski postupci kod civilnih sudova, voeni protiv graana Bosne
i Hercegovine optuivanih za reakcije i inidbe kojima
su iskazivali svoje miljenje o Atentatu. Cilj autora je
da se, bez namjere da se Sarajevski atentat objanjava,
tumai ili kategorie na neki nain, obradom ovih do
sada neobjavljenih dokumenata, stvori slika o pravnom
sistemu Monarhije, tj. pravnom poloaju bh graana, te
da se prikae atmosfera nakon Atentata, kroz doivljaje
i reakcije ljudi u vie gradova u Bosni i Hercegovini. Od
636 sluajeva koji su se vodili pred okrunim i vojnim
sudovima, ovdje je obraen 81. Razvrstani su prema
sjeditima okrunih i vojnih sudova, dok su rezultati
predstavljeni u sistematizaciji prema lanovima Uredbe
zemaljskog poglavara za Bosnu i Hercegovinu i vojnog
inspektora u Sarajevu o krivino-vojnoj nadlenosti u
civilnim postupcima od 26. jula 1914.
Kljune rijei: Sarajevski atentat, pravni sistem, sudstvo, tumaenje.
Izazov je, pored vie hiljada bibliografskih jedinica
o Sarajevskom atentatu 1914., napisati neto do sada
proputeno i nepoznato. Kako se na ovim naim prostorima malo koji dogaaj odigrao bez politikih razloga,
bilo za prevlast, utjecaj ili interes velikih sila, bilo kao
izraz domaih, uih, nacionalnih neslaganja, tako je i
GRAANIKI GLASNIK 37/XIX | PROLOST

106

Sudski procesi pred civilnim sudovima: reakcije na Sarajevski atentat

Sarajevski atentat najvie analiziran iz razli- nopravnog ukljuivanja Bosne i Hercegovine

itih politikih uglova. Uglovi sagledavanja u postojeu strukturu Dvojne Monarhije.
od 28. 6. 1914. pa do 2014. godine takoe su Kako je aneksija prola bez teih politikih
se, u sto godina, stotinama puta promijenili. posljedica u zemlji, vlada je poetkom 1909.
Sve dok historija neumitno urezuje brazde, ubrzala pripreme za donoenje ustava. Izmeljudi u toj oranici biljee ocjene historijskog u ostalog, sazvala je ustavnu anketu u Saznaenja, uzroka i posljedica. Kontroverze u rajevu, na kojoj je izloen princip budueg
miljenjima proisticale su iz injenica da su u ustava. Godinu dana kasnije, 20. 2. 1910.
to vrijeme Srbi u Austrougarskoj Monarhiji godine, sveano je proglaen Ustav i za njega
vidjeli svoga neprijatelja, a da su oni u BiH vezani zakoni. Novi ustavni poredak u Bosni
Austrougarsku monarhiju doivljavali kao i Hercegovini regulisan je sa est zakona: 1.
okupacionu silu. Hrvati su bili odani Habz- Zemaljski ustav (tatut), 2. Izborni red, 3. Saburkoj Monarhiji u Bosni, a Bonjaci su u borski poslovni red, 4. Zakon o drutvima za
Monarhiji gledali ipak manju opasnost nego BiH, 5. Zakon o skupljanju za BiH (javni red
to su to bili njihovi istoni susjedi. Razlii- i mir), 6. Zakon o kotarskim vijeima.
ti pogledi nacionalnih i vjerskih
skupina ispoljeni su u novinskim
natpisima i informacijama iz drugih izvora odmah nakon ubistva.
I prije dolaska Ferdinanda u Bosnu, Srbi su pokazivali negodovanje, potvruje to ak i pismeno
saopenje, npr. iz Mostara, da
nee prisustvovati doeku prestolonasljednika. Kako prije, tako
i poslije ubistva, stizale su vijesti
koje su pokazivale kakav je openito stav Srba prema Monarhiji i
Ferdinandu.
Da bismo dali svoj doprinos
pisanjima o Sarajevskom atentatu, predstavit emo do sada
neobjavljenu grau u kojoj su
dokumentovani sudski postupci
kod civilnih sudova, voeni protiv graana BiH, optuivanih za
razliite postupke i reakcije kojima su izraavali svoj stav prema
Atentatu.
***
Pravni sistem u kojem se nala Bosna i Hercegovina okupacijom 1878. postao je dio ustavnog
sklopa Habzburke monarhije. Faksimil Uredbe Zemaljske vlade u Sarajevu od 13. 10. 1914., po
Nakon aneksione krize, uslije- kojoj je izvren uvid u izvode predmeta u vezi sa Atentatom, u
dilo je ureivanje pitanja drav- periodu od 28. 6. 1914. do 15. 8. 1916. g.
PROLOST | GRAANIKI GLASNIK 37/XIX

Sudski procesi pred civilnim sudovima: reakcije na Sarajevski atentat

Novim Ustavom vrhovna upravna vlast

je ostala u rukama Zajednikog ministarstva
finansija u Beu i Zemaljske vlade u Sarajevu.
U bosanski ustav je mehaniki prenijet lan
142. austrijskog temeljnog dravnog zakona (Staatsgrundgesetz od 21. 12. 1867.), koji
je sadrao odredbe o graanskim pravima.
lanovi od 2 do 30 Bosanskog ustava sadre odredbe o graanskim slobodama, uglavnom poznate iz graanskih ustava i deklaracija o pravima.
Austrougarska okupacija je u BiH zatekla
u pravosuu osmansku organizaciju sudstva.
Prvostepeni su bili sreski sudovi (Bezirksgerichte), kojih je bilo 48. Apelacionu vlast
vrilo je est okrunih sudova (Kreigsgerichte). U Sarajevu je od 7. 7. 1879. djelovao
i Vrhovni zemaljski sud (Landesgericht). Pri
svim kotarskim sudovima postojali su i erijatski sudovi (Scheriatsgericht) za porodine
i nasljedno-pravne poslove Muslimana. Pri
Vrhovnom sudu u Sarajevu postojao je apelacioni Vrhovni erijatski sud (Scheriatsobergericht). Vrlo je bitan i podatak o ukidanju
funkcije civilnog adlatusa, 1912. godine, to je
imalo za rezultat koncentraciju vlasti u rukama zemaljskog poglavara Oskara Potioreka.
Pravni sistem Bosne i Hercegovine, kao dijela Austrougarske monarhije, bio je stabilan
sve do 1914. godine, kada se, vrlo brzo nakon
atentata, pojedini dijelovi Ustava suspenduju
i donose vanredne mjere, poput ograniavanja izdavanja putnih isprava, ograniavanja
slobode kretanja i okupljanja itd. Na polju
krivinog prava kljuan je trenutak donoenja Uredbe zemaljskog poglavara za Bosnu i
Hercegovinu i vojnog inspektora u Sarajevu
o krivino-vojnoj nadlenosti u civilnim postupcima 26. jula 1914. (Verordnung des Landeschef fr Bosnien und der Herzegovina und
Armeeinspektors in Sarajevo ber die zeitweilige Unterstellung von Zivilpersonen unter die
Militrstrafgerichtsbarkeit). Na osnovu navedene Uredbe odreena su djela koja su se
smatrala kanjivim. Nakon 15. augusta 1914.
godine, podnesene su prijave za kanjiva dje-

107
la u vezi sa atentatom, na osnovu kojih su
podignute optunice, koje prema lanovima
zakona moemo sistematizovati na sljedei
nain:
1. in veleizdaje (izmeu ostalog, sauesnitvo u ubistvu33 sluaja) prema lanu
111.od ukupno 636 sluajeva koji su voeni
pred okrunim i vojnim sudovima 91 je zabiljeen kao in veleizdaje;
2. Sauesnitvo u veleizdaji prema lanovima 113, 114, 294.zabiljeeno 90 sluajeva;.
3. Prestup protiv okrunih vlasti prema
lanovima 117, 125, 128, 131, 136.zabiljeeno 12 sluajeva;.
4. Uvreda visoanstva prema lanu 140.
zabiljeena 54 sluaja;
5. Uvreda pripadnika carske kue prema lanovima 141146.zabiljeeno 140 sluajeva;
6. Uznemiravanje javnog mira prema lanu 142.- zabiljeeno 130 sluajeva;
7. Ustanak/ protest prema lanu 144.zabiljeen 1 sluaj;
8. Nasilje protiv pravnih institucija/ tijela
prema lanu 154.zabiljeen 1 sluaj;
9. Nasilna provala/ upad u tue nekretnine prema lanu 159.zabiljeena 2 sluaja;
10. Zlonamjerna oteta prema lanovima
161. i 163.- zabiljeeno 26 sluajeva;
11. Opasna prijetnja prema lanu 174.
zabiljeeno 7 sluajeva;
12. Uznemiravanje vjere/ religije prema
lanu 197.zabiljeen 1 sluaj;
13. Ubistvo prema lanu 215.zabiljeena
2 sluaja;
14. Teke tjelesne ozlijede prema lanu
228.zabiljeeno 7 sluajeva;
15. Kraa uz unitenje/ devastiranje prema lanu 249.zabiljeena 2 sluaja;
16. Kleveta prema lanu 292.zabiljeen
1 sluaj;
17. Sasluanje prema lanu 296.zabiljeeno 7 sluajeva;
18. Djela koja ugroavaju javni red i mir
prema lanovima 307 (1), 314 (1), 329 (17),

GRAANIKI GLASNIK 37/XIX | PROLOST

108
332 (7), 333 (2), 335 (76), 338 (19), 339 (1).
zabiljeena 124 sluaja;
19. Djela koja ugroavaju javne ustanove
i propise prema lanovima 345 (1), 348 (1)
zabiljeena 2 sluaja;
20. Vrijeanje javnih slubenika prema
lanu 360.zabiljeen 1 sluaj;
21. Tjelesne povrede prema lanu 405.
zabiljeen 1 sluaj;
22. Uvreda asti prema lanu 441.zabiljeena 4 sluaja;
***
Gore sistematizovana dokumentacija o
civilnim postupcima pred okrunim i vojnim
sudovima razliitih gradova, pokazae na nov
nain kakve su bile reakcije ljudi irom Bosne
i Hercegovine na Atentat. Zemaljska vlada za
Bosnu i Hercegovinu je preko Zajednikog
ministarstva finansija izvrila uvid u izvode
predmeta u periodu od 28. 6. 1914. godine
do 15. 8. 1916. godine, u vezi sa Atentatom.
Grupisani su prema sjeditima sudova. U dokumentu je navedeno ukupno 636 sluajeva,
od kojih su ovdje izdvojeni samo neki koji su
se inili sadrajnim i interesantnim.
Banjaluka
Lovri Gospava, 39 godina, iz Orahova
je izjavila: Kraljevska porodica je prokleta. I
na njemaki car Franz je dao ubiti svoga bratia.; Malaevi Sane, 65 godina iz Troelja,
pravoslavac, poljoprivrednik je izjavio: Zato
praviti misu za takvog ovjeka.; Maleevi Jovan, 35. godina iz Troelja, pravoslavac, poljoprivrednik, dao izjavu: Nema nita strano
u tome kad neko umre u Sarajevu, neko drugi
doe na njegovu poziciju; Risti Uro iz Cibelia, pravoslavac, dao izjavu: U Albaniji je
ustanak za sve, a ovdje samo za nekog nepoznatog ko nije na; Stefanovi Joka, 66 godina
iz Bosanskog Broda, pravoslavac, izjavio: Da
nije bio toliko strog, ne bi mu se ovo ni desilo;
Zlatar Gojko iz Prijedora, mjesto prebivalita
u Dobrlinu, radnik u fabrici, oenjen, nema
djece. Izjavio je 28. 6. 1914.: Ako je neko poginuo ili je ubijen, to nas ne interesuje i zbog
toga se smije svirati i muzicirati. Optunica
PROLOST | GRAANIKI GLASNIK 37/XIX

Sudski procesi pred civilnim sudovima: reakcije na Sarajevski atentat

podignuta 14. 7. 1914. godine prema lanu

141.; Joki Mileva, 18. godina, pravoslavne
vjeroispovjesti iz Slatine (Banjaluka), neudata, frizerka. Izjavila 29. 6. 1914. godine: Mogli
su ga ubiti to se mene tie. On je htio sa nama
voditi rat, neka su ga ubili. Optunica podignuta 9. 7. 1917. prema lanu 141., glavno roite zakazano za 3. 8. 1914.; Radulovi Milka
iz Banjaluke. Izjavila je: Neka su ga ubili, drago mi je, krepajte zbog toga, ta hoete sada!
Podizanje optunice u toku, prema lanu
141.; Radulovi Blagoja, 58 godina iz Aginog
sela, pravoslavka, bez djece. 2. 7. 1914. izjavila: Prestolonasljednik je bio protivnik onih koji
su ga ubili. Kada bi bila sudija i trebala presuditi, ja bi im zbog toga to su ga ubili, svakome dala po stotinu zlatnika; Pri Boko je
izjavio: Atentat je trebao biti jedan dan ranije
izvren na Ilidi. Prekren lan 335.;
Derventa
uri Mihajlo, pravoslavac, poljoprivrednik iz Dugog polja je izjavio: Nee vie
tako lako ni banke varati, kao ni ovdje parcele kupovati, sve dok ruski bajonet ovdje nije
proao. Prekren lan 142.; urii Andrija,
pravoslavac, poljoprivrednik iz Brusnice,
izjavio: Neka je ubijen, ubili su ga oni koji su
ili u gimnaziju, njihovi roditelji su sve za njih
potroili, ali ne mogu dobiti nita zauzvrat.
Prekren lan 335.; Obradovi Veljko, pravoslavac, advokatski pripravnik dr. Riste Boia
u Derventi. Odobravanje atentata. Prekrio
lan 335.; Babi Jelisija, pravoslavne vjeroispovjesti, bavi se poljoprivredom, iz Soanice,
dala uvredljive izjave protiv asti njegovog
visoanstva. Prekrila lan 140.; Miloevi
Neno, poljoprivrednik iz Klakara, optuen za
odobravanje atentata protivno lanu 335.;
Bosanski Novi
Fajatovi Ibrahim, 16 godina, musliman,
neoenjen. Dao uvredljive izjave protiv asti
prestolonasljednika. Prekrio lan 141 i 335.
Prnjavor
ivkovi Gjeko, 35 godina, pravoslavac,
frizer iz Prnjavora. Podsticanje prema lanu
307/c i 329..

Sudski procesi pred civilnim sudovima: reakcije na Sarajevski atentat

Biha
Zori Stojan, pravoslavac, prodava je
izjavio: Bio je glupan to je uopte izaao iz
Vijenice. Prekrio lan 141. Ilii Jure, poljoprivrednik, pravoslavac, izjavio: Zato nisu
ubili onog njegovog starog! Prekren lan 140.
Cazin
Bubalo Stojan, 26 godina, pravoslavac.
Odobravanje atentata, suprotno lanu 335.
Visoko
Dabi Manojlo iz Kulabanjera. Izjava koja
se odnosi na mobilizaciju. Prekren lan 142.;
dralo Andrija iz Seoa je izjavio: Austrija ne
smije voditi rat sa Srbijom i Crnom Gorom.
Prekren lan 142.; Miladinovi Nikola iz
Zgoa, izjavio: Zato to ne smije? Nije Rusija
jo dola tu! Blaevi Ilija iz Varea je izjavio:
Austrijski olo je doao u Vare.
Brko
Petrovi Gjorgjo. Jo prije atentata izjavio
da e prestolonasljednik biti ubijen. Prekren
lan 294.
Srebrenica
Jovanovi ivko, 13 godina, pravoslavac,
uenik III razreda osnovne kole. Izjave koje
vrijeaju ast prestolonasljednika.
Mostar
Rae Mileva, izjavila na pitanje gdje je njen
Jovo: Otiao je u Beograd da donese bombe.;
Bokovi Andrija, 22 godine, katolik, poljoprivrednik. 30. 6. 1914. izbo Jeftu Vasiljevia
kad je ovaj izjavljivao stvari koje vrijeaju ast
prestolonasljednika. Prekren lan 228 i 231,
a; Vasiljevi Jefto, 43. godine, pravoslavac,
prodava, dao izjave protiv asti prestolonasljednika. Prekren lan 141.; Goli Sepo, 17
godina, pravoslavac, poljoprivrednik; Goli
Marko, 16 godina, poljoprivrednik, pravoslavac; Furtula Vlado. Optueni zbog pjevanja
provokativne pjesme koja ispunjava uslove
za krivino djelo protivno lanu 142.; Gjuri
Jovo, 48 godina, pravoslavac, poljoprivrednik.
Optuen za zlonamjerno nespreavanje atentata. Izjavio: Nee anarhisti ubiti prestolonasljednika nego studenti koji na tome rade. Protivno lanu 294, a; Mraki Marica, 17 godina,

109
pravoslavne vjeroispovijesti, radnica u fabrici
je izjavila: ta smo eljeli, to smo i uradili. Suprotno lanu 335.; Gudelj Todor, 25 godina,
pravoslavac, poljoprivrednik, nakon atentata
izjavio: Kada se kua demolira i rui, treba ubiti prvo glavu kue, nakon toga njegovu enu i
sinove.; Stoevi Nikola, Mostar, pravoslavac.
Na pitanje Mare Samardi zato su se muslimani okupili u damiji (da proue dovu za
prestolonasljednika), on izjavio: Maka je krepala, zato su se okupili. Krenje lana 141.; Miljak Milan, 14 godina, pravoslavac, uenik pri
zanatu je izjavio: Da je prestolonasljednik pravi
mukarac, ne bi bio ubijen! Prekrio lan 141;
Grahovac Pero izjavio Osmanu ariu: Trebao
bi skinuti zastavu aljenja i sa njom zakrpiti
gae. Protivno lanu 329.; Komljen Jovo, 48
godina, pravoslavac, je izjavio: Pjevajte, ako je
poginuo, poginuo je za sebe, a ne za mene. Protivno lanu 329.; Begenei Drago, 11 godina,
pravoslavac, uenik IV razreda osnovne kole,
dao izjavu: Dao Bog da jo prije nego to ovaj
dan proe, jo ova dvojica koju imamo umru.
Protivno lanu 141.; ajn Mara, 50 godina,
pravoslavne vjeroispovjesti, seljanka iz Gabele,
dala izjavu 26. 6. 1914.: On je sada proputovao
ali ko zna hoe li se vratiti. Protivno lanu 294.;
Mari Kosta, 30 godina, ugostitelj. Na dan
atentata izjavio: Da li ste uli ta ima novo? Jedan je manjeFranz Ferdinand je ubijen, neka
mu je laka crna zemlja, spokoj dui, znao sam
da e doi do toga. Suprotno lanu 294.; Pe
Trifko, 34 godine, poljoprivrednik iz Prenja
dao izjavu: Koji avo ga je doveo ovamo, zato
nije ostao kod kue kao ja, aferim onome koji
ga je ubio. Prekren lan 141.; ipovac Sava, 26
godina, pravoslavac, radnik na eljeznicama,
prilikom prolaska prestolonasljednika vikao:
ivio kralj Petar! Protivno lanu 142.; Kurili
Lazo, pravoslavac, 29.6.1914. izjavio: Da nije
nita skrivio, ne bi ni bio ubijen. Prekrio lan
335.
Tuzla
Nikoli Nikola, katolik, 17 godina, uenik
gimnazije, optuen za sauesnitvo u izdaji
prema lanu 111. (Kao i Jovan Zeevi).; TaGRAANIKI GLASNIK 37/XIX | PROLOST

110
di Nikofor iz Tuzle, 20 godina, pravoslavac,
uenik gimnazije, optuen za sauesnitvo u
izdaji, prema lanu 111. (Tajni kolski rekviziti); Cvijanovi Nedo, 46. godina, iz Sija,
pravoslavac. Prekraj prema lanu 141 i 142
odobravanje atentata; Kovaevi Stojislav, 52
godine, pravoslavac, iz Ogulina je izjavio:
ovjek (atentator) je postao poznat i zasluio
je medalju, njegovo ime e se ovjekovjeiti u
historiji, i slaviti emo ga svake godine.
Graanica
Agi Zaim iz Graanice, 24 godine, musliman, pripravnik u opinskom sudu u Graanici. Na pitanje da li zna ta se dogodilo izjavio: Nasljednik carstva mrzi Srbe, nema veze!
On je potpisao ugovor u kojem pie da e, kada
postane car, voditi rat sa Srbima; Dugandija
Milan, 43 godine, iz Gospia, pravoslavac, pripravnik u opinskom sudu u Graanici. Potvrdio je prethodnu izjavu; Todorov Milan, 35
godina, pravoslavac iz Vidina u Bugarskoj je
izjavio: Kada jedan Srbin ubije prestolonasljednika, svi Srbi e biti poznati i vieni na sve etiri
strane svijeta. Prekren lan 142.
Trebinje
Kebelji Branko, pravoslavac, uenik, 18
godina iz Trebinja, optuen za lanstvo u tajnoj nacionalno-revolucionarnoj organizaciji
uenika Narodno ujedinjenje. Krenje lana 142.; Danilovi Sano, pravoslavac, farmer
iz Graba i njegov sin, optuen za provokativan govor protiv ljudi koji drugaije misle ili
vjeruju i antiaustrijske izjave; Kovaevi Vladimir, pravoslavac, uitelj u osnovnoj koli
Rapti-Bobani. Njegovao je komunikaciju sa
radikalnim i sumnjivim osobama. Kod njega pronaena knjiga sa potpisom atentatora
Principa. Prekren lan 111.
Bilea
Albijani Mirko, na vijest o atentatu izjavio je: Hvala Bogu! Suprotno lanu 335.
Sarajevo
aji Ostoja, 20 godina, pravoslavac, prodava iz Sarajeva, izjavio je: Trebalo ih je ubiti
jo 300, oni misle da smo mi lopta kojom e se
oni igrati. Protivno lanu 335.; Mari Marija,
PROLOST | GRAANIKI GLASNIK 37/XIX

Sudski procesi pred civilnim sudovima: reakcije na Sarajevski atentat

55. godina, pravoslavne vjeroispovjesti, izjavila: Kada lijesovi budu prolazili, jesti u slae.;
Gaji Gavro, 29 godina, pravoslavac je izjavio:
ta je to bitno kod jednog ovjeka, bie neki
drugi prestolonasljednik. Prekren lan 141.;
Batini Niko, pravoslavac iz Prae, izjavio: Sve
je isto. Da nije ubijen u Sarajevu bio bi ubijen u
Mostaru ili Metkoviu. Bolje da je ubijen nego
da stotine hiljada pate. Prekren lan 335.; Vasiljevi Vaso, izvrni urednik novina Istina.
Krivino djelo prema lanu 329., zbog citata
iz srpske tampe gdje je data izjava da su vlasti
inscenirale demonstracije; Pjani Rua iz Novog Sarajeva je izjavila: Uspjela sam preboljeti
i gubitak supruga, preboljeu i ovo. Prekren
lan 335.; Popovi Jovo, vjerski slubenik iz
Bugojna, smijao se kad je uo o atentatu. (lan
335.); Sere Dinka, konobarica iz Trnova,
izjavila je da Sofija nije imala kraljevsku krv.
Prekren lan 335.; Barbari Niko, 56 godina, pravoslavac, turistiki vodi iz Sarajeva,
dao izjavu: Hvala Bogu to je prestolonasljednik umro, bre je otiao iz Sarajeva nego to je
doao. Prekren lan 141.; Vuketi Jovanka,
novinarka u novinama Srpska rije, izjavila je
poetkom juna kad se saznalo za dolazak prestolonasljednika: Ne zna se da li e se popeti na
tron. Prekren lan 141.: Mrav Simo, slubenik u Zemaljskoj banci, 20 godina, pravoslavac je izjavio prije atentata: Danas e njihove
due otii, nakon toga bie velike ovacije kada
kralj Petar doe. Prekreni lanovi 9, 209, 210.;
Gaji Gavro, 20 godina, pravoslavac je izjavio
povodom primjedbe da brati kralja dolazi
koji e biti na budui kralj: Da, ako mu uspije.
Prekreni lanovi 9, 209, 210.; Eranovi Risto, pravoslavac, 40 godina, vjerski slubenik
iz Niia. Sumnjiva putovanja prije atentata,
koja nije ranije uobiavao praviti. Prekreni
lanovi 9, 209, 210.; Vukovi Risto, 32 godine
iz Raljeva kod Brkog, poslovoa je izjavio:
Svi koji su za prestolonasljednika vozili znali su
da e biti ubijen. Prekren lan 141.; Bokojevi
Olga, supruga uitelja iz Sarajeva, pravoslavne
vjeroispovijesti je izjavila: Pa ta ima veze ako
su dvoje manje i onako ima previe ljudi na

Sudski procesi pred civilnim sudovima: reakcije na Sarajevski atentat

svijetu. Prekren lan 141.; Gavrilo Princip, iz

Oblajaca blizu Livna, 20 godina, pravoslavac,
uenik gimnazije. Izvrio atentat na prestolonasljednika i njegovu suprugu Sofiju. Prekreni lanovi 209, 210.; ubrinovi Nedjeljko,
19 godina, pravoslavac iz Sarajeva, tipograf. U
dosluhu sa Principom bacio je bombu na prestolonasljednika i povrijedio vie ljudi. Prekreni lanovi 209, 210.; ubrilovi Veljko, 28
godina, pravoslavac, roen u Bosanskoj Gradici, uitelj u Priboju. Uestvovao u transportu bombi iz Tobuta u Tuzlu. Prekreni lanovi
209, 210.; Puara Mihajlo iz Visokog, pravoslavac, raunovoa iz Sarajeva. titio je Principa u vezi sa atentatom. Prekreni lanovi 9,
209, 210. Heim Gaon iz Sarajeva, 23 godine,
Jevrej, tipograf. Sumnja da je bio obavijeten
da e atentat biti izvren. Prekreni lanovi 9,
209, 210.
Travnik
Gospoa Jelai (ostalo nepoznato). Izjavila, osvrui se na atentat: Sada je jedan
manje. Prekren lan 141.; Karan Savka, 12
godina, pravoslavne vjeroispovijesti. Povodom atentata izjavila: Krepao je. Prekren
lan 141.; Batinovi Ivica, Tadi Jerko, Jelii
Jozo, Grgi Vinko, Tadi Stojko, Markovi
Dane, uji Lovro, Bonjak Ilija, Skaro Anto,
Mai Ivo, Crnac Mato, Bakovi Tomokatolici; ii Halil, ii Beo, Dervi Ibro, Dervi Haso, Ajdinovi Husomuslimani. Zbog
atentata dolo je 29. 6. u upanjcu do antisrpskih demonstracija i nemira u irim razmjerama, zbog ega Srbima teta od 30.000 K
trebala biti priznata.
Livno
Pain Marko, poljoprivrednik iz Geginja.
Izjavio: uti e ta e se desiti za tri dana.
Prekren lan 294.
Sanski Most
Djakovi Aleksa, 60 godina, pravoslavac,
ugostitelj. Pozitivno se izjasnio o atentatu.
Fojnica
Vanovac Mia, 60 godina, pravoslavac,
iz Brezovika. Krivino djelo irenja neistina
i uznemirujuih traeva. Prekren lan 338.

111
Zenica
Romovi uro, 60 godina, pravoslavac,
poljoprivrednik. Izjava: Ne moe vie ii ovako, mora se raditi sa bombama. Prekren lan
142.
***
Ocjene i vienja atentata kroz pregled
predmeta iz okrunih i vojnih sudova BiH
svjedoe o miljenju i raspoloenju ne samo
ljudi koji su uestvovali u atentatu, nego i
ljudi koji nisu bili direktno povezani sa tim
deavanjima. Uvidom u sudske postupke zakljuujemo da je najvie sporova zabiljeeno
u Sarajevu (195), Mostaru (117), Tuzli (107),
mada ni ostali gradovi puno ne zaostaju:
Banjaluka (56), Travnik (43), Trebinje (20),
Bugojno (16), upanjac (12), Derventa (12),
Visoko (11), Zenica (9), Rogatica (8), Biha
(7), Gacko (7), Bosanska Krupa (7), epe
(5), Srebrenica (3), Foa (3), Viegrad (3),
Jajce (3), Graanica (3), Bosanski Novi (2),
Prnjavor (2), Livno (2), Bosanski Brod (2),
Prijedor (1), Cazin (1), Gradaac (1), Stolac
(1), Bilea (1), Fojnica (1), Glamo (1), Sanski Most (1), Vlasenica (1), Bijeljina (1). Veinom se navode reakcije obinih ljudi, ena,
pa ak i mlae djece, koje potvruju razliitu
percepciju tog dogaaja kod Srba, Hrvata i
Bonjaka. U daljoj razradi obraivane teme,
utvrena je nacionalna struktura optuenih
u navedenim predmetima. Statistiki gledano, najvie optuenih je bilo Srba, ukupno
386, potom Hrvata 46, Muslimana svega 12 i
na kraju se biljei i jedan Jevrej. U obraenoj
grai velikom broju predmeta nedostaju evidentirani podaci o nacionalnoj pripadnosti
optuenih osoba (191 sluaj).
injenicu da su Srbi u Monarhiji vidjeli okupatora, glavnu prepreku ujedinjenju
Junih Slavena i stvaranju zajednike drave, potvruju svojim postupcima, izjavama,
pjesmom, smijehom, provokacijom. Bila je to
atmosfera srpskog neprijateljskog raspoloenja koja je dovela do pojave masovnog nacionalizma. Izvori tog neraspoloenja dolazili
su od politikih elita, nacionalnih novina, pa
GRAANIKI GLASNIK 37/XIX | PROLOST

112
sve do gore navedenih sluajeva obinog svijeta. Iz sluajeva kao to je onaj u kojem je
Bokovi Andrija (katolik) izbo noem Jeftu
Vasiljevia koji je vrijeao ast prestolonasljednika vidimo naklonjenost Hrvata Habzburkoj monarhiji. Bonjaci su se nakon
okupacije suprotstavljali Monarhiji, prvenstveno zbog osmanske tradicije koju su batinili, ali vremenom se negodovanja stiavaju.
U talasu neraspoloenja prema vinovnicima atentata, Hrvati i Bonjaci su organizovali demonstracije irom zemlje. Tako se
u jednom od voenih sporova u Travniku
spominje sluaj antisrpskih demonstracija i
nemira u irim razmjerama koji su se odvijali
u upanjcu, zbog ega je Srbima trebala biti
namirena teta od 30.000 K.
U obraenoj grai zabiljeen je i jedan
sluaj Jevreja, za kojeg se sumnjalo da je imao
saznanja da e atentat biti izvren. Pffefer, sudac-istraitelj u Sarajevskom atentatu navodi
kako je bilo i Jevreja, posebno Sefarda koji su
bili upetljani u sva ta deavanja, ali su nastojali da se nikome ne zamjeraju kako bi to bolje
prolazili u svojoj trgovini. Bonjaka i hrvatska elita osuuju in atentata kao teroristiki
akt, dok srpska elita esto govori o herojskom
djelu. I danas, stotinu godina nakon Atentata,
miljenja i stavovi su i dalje podijeljeni. Sudski
postupci voeni pred bosanskohercegovakim
sudovima iz sasvim realnog ugla omoguavaju
uvid kako u stavove i vienja atentata ljudi razliitih nacionalnosti, tako i u cjelokupno stanje
na ulicama razliitih gradova. Iitavajui gore
navedene podatke, stvara se realna, injenicama potkrijepljena slika o deavanjima i reakcijama graana prije i poslije atentata, biljee se
zanimljivi detalji koji u konanici omoguavaju
formiranje realnije ocjene.
Ovaj rad predstavlja i pokuaj da se u kontekstu Sarajevskog atentata i dravnopravnog
poloaja BiH pod austrougarskom vlau
utvrdi i to da je BiH za vrijeme austrougarske
uprave izgraena u modernu pravnu dravu. U uslovima formalnopravne privremenosti svog statusa i unutranjih suprotnosti,
PROLOST | GRAANIKI GLASNIK 37/XIX

Sudski procesi pred civilnim sudovima: reakcije na Sarajevski atentat

austrougarska je izvrila viestran utjecaj na

drutveni ivot u BiH. Izgradnja pravnog sistema nije bila bez nedostataka i suprotnosti.
U tom procesu organizacija vlasti sadrala je,
kontinuirano prisutne, jake elemente vojne
uprave, dok su graanska prava tokom cijele
austrougarske vladavine bila znatno ograniena. Od poetka izgradnje novog austrijskog pravnog sistema za BiH, preko brojnih
pravnih propisa, zakona, naredaba, raspisa,
formirao se poseban pravni reim, razliit od
pravnog sistema Austrije i Ugarske koje su
faktiki upravljale Bosnom i Hercegovinom.
Literatura:
1.

2.

3.
4.
5.

6.

7.
8.
9.

ABH, ZMF, Prs. BH, 1914., 1.059. Verordnung des Landeschef fr Bosnien und der
Hercegovina und Armeeinpektors in Sarajevo
ber die zeitweilige Unterstellung von Zivilpersonen unter die Militrstrafgerichtsbarkeit, Zemaljska vlada Sarajevo, 26. juli 1914.
ABH, ZMF, Prs. BH, 1914., 13361. Ausweis
ber die bei den b.h. Civilgerichten anhngigen
und auf das Attentat Bezug habenden Strafsachen, Zemaljska vlada Sarajevo, 13. oktobar
1914.
Dedijer Vladimir, Sarajevo 1914., Prosveta,
Beograd, 1966.
Imamovi Mustafa, Pravni poloaj i unutranjo-politiki razvitak BiH od 1878. do 1914,
Magistrat, Sarajevo, 2007.
Juzbai Devad, Die sterreichisch- Ungarische okkupationsverwaltung in Bosnien- Herzegowina, Prilozi Instituta za istoriju u Sarajevu,
Prilozi 34., Institut za istoriju u Sarajevu, Sarajevo, 2005.
Kamberovi Husnija, Ubojstvo Franza Ferdinanda u Sarajevu 1914.- Devedeset godina
poslije, Prilozi Instituta za istoriju u Sarajevu,
Prilozi 34., Institut za istoriju u Sarajevu, Sarajevo, 2005.
Pffefer Leo, Istraga u Sarajevskom atentatu,
Nova Evropa, Zagreb, 1938.
ehi Zijad, Atentat, mobilizacija, rat, Prilozi Instituta za istoriju u Sarajevu, Prilozi 34.,
Institut za istoriju u Sarajevu, Sarajevo, 2005.
ehi Zijad, U smrt za cara i domovinu, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2007.