Internet

6. ekanje paketa u redu Red je skup objekata koji ekaju na posluivanje, a u sluaju kada govorimo o paketnom prijenosu podataka, u redu (ili repu) nalaze se paketi u memoriji routera i ekaju na posluivanje, odnosno na usmjeravanje kako bi mogli nastaviti svoj put od izvora do odredita podataka. U paketno komutiranoj mrei kao to je Internet gotovo je nemogue predvidjeti koliko e korisnika i kada i u kojoj koliini poeti slati podatke pa su neki dijelovi mree zagueni, a neki nisu. Postavljenjem memorije za prihvat paketa mogue je kompenzirati naglo poveanje mrenog prometa i gomilanje paketa na vezama.

Kojim redom e paketi biti poslueni ovisi o disciplini posluivanja, tj. pravilu prema kojem se odabiru i posluuju paketi. Najjednostavnija disciplina i najee susretana u praksi je disciplina "prvi doao prvi posluen". Postoje i druge discipline kao to su: sluajno posluivanje, zadnji doao prvi posluen, grupno posluivanje i disciplina posluivanja s prioritetom. Memorija slui za kompenzaciju naglog poveanja prometnog volumena (engl. burst traffic) te slanja paketa u mreu nakon to se smanji optereenje mree. Prilikom dizajniranja memorije treba voditi rauna da bude toliko velika da moe kompenzirati burst nain prijenosa podataka. Burst prijenos podataka moe ugroziti rad vie izvora podataka i mreu.

Upravljanje redovima ekanja

Zbog ublaavanja zaguenja u mrei

Zbog odravanja i potovanja prioriteta rasporeivanja raspoloivih kapaciteta

Zbog odravanja garancije odreene kvalitete usluge

Odbacivanjem paketa prepunjene memorije isteklo ivotno vrijeme paketa

Identifikacijom klasifikacijom rasporeivanjem paketa

Slika 7.Razlozi i naini upravljanja redovima ekanja

Upravljanje redovima ekanja nastoji ublaiti zaguenje mree pa ako je potrebno i odbacivanjem paketa. Ako se u prijenosu pojave paketi koji su uslijed kanjenja postali neupotrebljivi npr. prijenos slike i zvuka tada i takvi paketi (tzv. engl. stale packets) bivaju odbaeni kako bi oslobodili kapacitete jer e ih primatelj podataka ionako odbaciti. Algoritam rasporeivanja ili planiranja (engl. scheduling algorithms) odreuje koji paket e biti slijedei poslan kako bi odrao i potovao prioritete rasporeivanja raspoloivih kapaciteta. Upravljanje redovima ekanja takoer je dio QoS-a (Quality of Service kvaliteta usluge kroz garanciju odreene propusnosti veze) u kojima se protok podataka identificira i klasificira i tada se smjeta u red ekanja radi osiguravanja odgovarajueg nivoa usluge prijenosa podataka.

6.1. Karakteristike mrenog prometa na Internetu Dosadanjom analizom Internet prometa dolo se do nekoliko bitnih zakljuaka: TCP je dominantan protokol na Internetu veina je paketa prenesena TCP protokolom tj. prijenos kada je potrebno garantirati isporuku paketa sa izvorita na odredite podataka. Razlog je velika koliina aplikacija te popularnost i jednostavnost koritenja web preglednika. Poveanjem brzina prijenosa podataka i dostupnost irokopojasnog pristupa Internetu na sve veem znaaju dobiva UDP (User Datagram Protocol) protokol. Karakteristika UDP-a je to ne prua garanciju isporuke datagrama tj. paketa na odredite, a takoer generira manji mreni promet to ga ini pogodnim za prijenos video i multimedijalnih sadraja, glazbe, IP telefoniju itd. Tok mrenog prometa je dvosmjeran, ali esto i asimetrian mnoge aplikacije generiraju dvosmjeran promet u razmjeni podataka, ali je izraen velik nesrazmjer u koliini poslanih i primljenih podataka u korist primljenih na strani korisnika. Veina TCP transakcija je kratkotrajna veina transakcija, oko 90%, traje nekoliko sekundi radi prijenosa podataka oko 10 kilobajta (mnogi dokumenti na web stranicama manji su od 10 kB). MP3, DIV-X i ostali tipova datoteka velike su vie stotina MB Veliine paketa su bimodalno distribuirane Oko 50% paketa imaju maksimalnu veliinu koja je definirana parametrom MTU (Maximum Transmission Unit maksimalna veliina paketa u prijenosu) u mrenom suelju Oko 40% paketa su veliki samo 40 bajtova zato jer nemaju podatke nego prenose samo zaglavlje i slue kao potvrda izvoru podataka da je uspjeno izvrena isporuka podataka na odredite (TCP protokol). 10% prometa je rasporeeno izmeu ova dva ekstrema.

Dolazak sesija odgovara Poisson-ovoj distribuciji zahtjevi korisnika za sadrajem ili podacima objanjivi su Poisson-ovom distribucijom. Dolazak paketa ne odgovara Poisson-ovoj distribuciji Paketi dolaze praskovito (engl. bursty) u skupinama, a to se oituje u vremenima ekanja koja se razlikuju od vremena koja su predviena Poisson-ovim modelom. Paketni promet nije jednako distribuiran Analize pokazuju da oko 10% servera sudjeluje u 90% mrenog prometa. Uzrok ovakvoj distribuciji prometa lei u strukturi i topologiji Internet mree. Mreni promet pokazuje svojstva prostornosti struktura mrenog prometa nije sluajna nego je uvjetovana zadacima koje su zadali korisnici preko aplikativnog sloja Ukupni mreni promet ima fraktalna svojstva Znanstvenici su zakljuili da postoji znaajan stupanj dugorone ovisnosti (engl. Long-range dependence - LRE) u mrenom prometu koji ima svojstva da je slian samom sebi to je jedno od bitnih svojstva fraktala. Bez obzira na sloenu strukturu i svojstva mrenog prometa na Internetu razraeni su efikasni i koncizni matematiki modeli za analizu, prouavanje i razumijevanje utjecaja LRD na razvoj budue infrastrukture Interneta. Mreni promet na Internetu neprekidno se mijenja Promjene se odnose na poveanje volumena mrenog prometa, protokola, aplikacija i korisnika. Unato vrijednosti mjerenja Internet mrenog prometa kao znanstvene metodologije mora se znati da je to samo trenutno stanje mree na jednom podruju u tom trenutku.

6.2. Analiza posuivnja na ruteru

Slika 8. Komunikacija izmeu dva raunal na Internetu routeri s uobiajene FIFO (First-in-First-out prvi ulazi - prvi izlazi) discipline posluivanja prelaze na drugaije kao to je npr. WFQ (Weighted Fair Queueing teinsko redanje).

dolazak paketa

red ekanja na posluivanje

vor

dolazak paketa

1 2 3

odlazak paketa

vrijeme
5

posluivanje paketa odlazak paketa

vrijeme

Dolazak paketa u red ekanja

Vremenski intervali posluivanja paketa

Slika 9. FIFO disciplina upravljanja redom paketa

red ekanja teine 1

dolazak paketa

red ekanja teine 2

vor

odlazak paketa

klasifikacija paketa

red ekanja teine 3

Slika 10. Weighted Fair Queuing metoda posluivanja paketa u redu ekanja mehanizmi za podrku razliitim klasama i kvaliteti usluga postaju sve raireniji na Internetu. Mehanizmi dovode do toga da e se za razliite usluge razlikovati i prometne karakteristike (npr. brzina prijenosa, kontrola, sigurnost...) sa malo interakcije izmeu usluga razliitih klasa. Prioritetni red ekanja (Priority queuing): tehnika koja koristi viestruke redove koji su poslueni sa razliitim stupnjem prioriteta. Red s najviim prioritetom posluuje se prvi te zatim ostali redovi ekanja. Kada nastupi zaguenje odbacuju se paketi iz reda ekanja sa paketima s manjim prioritetom. Problem se pojavljuje ako je previe paketa sa viim prioritetom jer u tom sluaju paketi s manjim prioritetom uope ne bivaju poslueni. Paketi se na ulasku u red klasificiraju prema vrsti informacijama koje prenose te se smjetaju u red ekanja na posluivanje. Npr. routeri kompanije Cisco mogu se programirati da mreni promet na nekom portu ima definiran prioritet u tri nivoa: visoki, srednji i nizak nivo prioriteta.

dolazak paketa

red ekanja visokog prioriteta odlazak vor paketa

dolazak paketa posluivanje paketa odlazak paketa

1 2 3

vrijeme
5

vrijeme

klasifikacija paketa red ekanja niskog prioriteta

Dolazak paketa u red ekanja

- 2 5 - 1 3 4

paketi nieg prioriteta paketi vieg prioriteta

Vremenski intervali posluivanja paketa

Slika 11. Priority queuing disciplina posluivanja paketa u redu ekanja

7. Modeli posluivanja sa ekanjem s prioritetom

Slika 12. klasifikacija modela posluivanja s prioritetom

10

Promotrimo situacija u kojoj u sustav posluivanja dolazi n(>1) klasa jedinica koje mogu biti rasporeene prema nekoj "mjeri vanosti" . U cilju da naznaimo relativnu mjeru vanosti moemo povezati svaku klasu sa njenim indeksom prioriteta i( 1 i n ), gdje 1 oznaava klasu s najviom mjerom vanosti i n s najniom. Disciplina prema kojoj posluitelj odabire sljedeu jedinicu i posluuje ju oznaena je kao disciplina posluivanja s prioritetom. Za svaku disciplinu posluivanja se moraju specificirati pravila za donoenje sljedee dvije odluke: 1) Koju jedinicu odabrati na posluivanje odmah nakon to posluitelj bude slobodan da prihvati sljedeu jedinicu 2) Da li prekinuti ili nastaviti posluivanje jedinice koja se posluuje Odluka koju jedinicu sljedeu odabrati na posluivanje moe biti uvjetovana izvana (exogenously) tj. moe ovisiti samo o prioritetu klase kojoj jedinica pripada. S druge strane moe biti uvjetovana unutarnjim uzrocima (endogenously) tj. odluka se moe bazirati iskljuivo ili parcijalno na drugim razmatranjima koja se odnose na trenutno stanje u kome se sustav nalazi, kao na primjer tip jedinice koja je zadnja posluena ili vrijeme koje je jedinica ekala do sada. U obje prethodno formirane discipline posluivanja s prioritetom odluku da li nastaviti posluivanje jedinice koje se upravo posluuje moe i ne mora ovisiti o stanju sustava. Budui da kod discipline posluivanja s prioritetom kada odluka o odabiru sljedee jedinice moe biti uvjetovana izvana tj. odabir sljedee jedinice na posluivanje ovisi samo o prioritetu njene klase, jedinica i-te klase ako postoji e uvijek biti uzeta na posluivanje prije nego jedinica j-te klase (i<j). Meutim ako jedinica j-te klase se posluuje, a jedinica i-te klase dolazi na posluivanje mogu postojati razliite kombinacije. To dovodi do sljedeih disciplina. i. ii. iii. S prekidom: posluivanje jedinice j-te klase se prekida i zapoinje se s posluivanjem jedinice i-te klase (preemtive) Bez prekida: Posluivanje jedinice j-te klase se nastavlja do dovretka, engleski nazivi za ovu disciplinu su: head-of-line, nonpreemptive i postponable. Na volju sustavu: posluitelj moe slobodno odluiti da li e slijediti (i.) ili (ii.) ovisno o tome koliko je proteklo vremena od kada je jedinica j-te klase na posluivanju.

Disciplina s prekidom moe se dalje podijeliti u sljedee kategorije, ovisno o nainu na koji e se jedinica j-te klase ponovno posluivati kada ue u sustav. 11

a. Dovravanje prekinutog posluivanja: Jedinica ije posluivanje je prekinuto zbog dolaska jedinice vieg prioriteta nastavlja se posluivati od toke prekida. (preemptive resume) b. Identino ponavljanje prekinutog posluivanja: jedinica kojoj je posluivanje prekinuto na svom ponovnom ulasku u sustav zahtijeva istu koliinu usluge koju je zahtijevala i na svom ranijem ulasku (preemptive repet-identical) c. Razliito ponavljanje prekinutog posluivanja: prekinuta jedinica na svom ponovnom ulasku u sustav zahtijeva sluajno vrijeme posluivanja neovisno o prolim prekidima i potroenom vremenu na posluivanje. 7.1. Kvantitativna analiza sustava sa vrstim prioritetom bez prekida Pretpostavke sustava: svakom prometnom entitetu pridijeljen je prioritet 1, 2, ..., n. prometni entitet s prioritetom j ima prednost pred prometnim entitetom s prioritetom j + 1 ulasci u sustav su neovisni i unutar istog prioriteta raspodijeljeni po Poissonovu zakonu, pa je:
n

= 1 + 2 + ... + n = i [ paketa/sukundi ]
i =1

poznate su funkcije raspodjele vremena posluivanja sa srednjim intenzitetom posluivanja i .

Optereenje sustava zahtjevima i-tog prioriteta: i = i = i TSi [ Erl ] i gdje je T Si prosjeno vrijeme posluivanja paketa i-tog prioriteta. Ukupno optereenje sustava prometnim entitetima iji prioritet je manji ili jednak od k: Rk = i [ Erl ]
i =1 n k

Ukupno optereenje sustava:

= i [ Erl ]
i =1

Prosjeno vrijeme posluivanja:

TS =

TS
i= 1

12

Srednje vrijeme ekanja u redu k- tog prioriteta sastoji se iz sljedeih elemenata:

T wk = T0 + T j + T j'
j= 1 j= 1 k k 1

T0 - prosjeno vrijeme potrebno da se poslui prometni entitet koji je prije Odabran Tj - prosjeno vrijeme potrebno za posluivanje svih prometnih entiteta koji su prije a imaju prioritet jednak ili vii od k.
T j'

prispjeli

- prosjeno vrijeme potrebno za posluivanje entiteta s viim prioritetom koji su

naknadno prispjeli za vrijeme t wk u sustav, a bit e poslueni prije l- tog entiteta. Srednji broj entiteta u redu na j-tom prioritetu je sljedei
L w j = j Tw j

Tj moemo odrediti iz:

Tj = Lw j =

j Tw j j

= j Tw j

Analognim razmatranjem moe se doi do

T j' = j Twk

to daje:
T wk = T0 + j T w j + j T wk
j= 1 j= 1 k k 1

T0 + T wk =

j Tw
j =1

j
j =1

k 1

Indukcijom se dobiva:

13

Twk =

T0 1 1 i i i = 1 i = 1

k 1

T0 (1 R k 1 ) (1 R k )

T0 se odreuje iz:
T0 =

dH (t ) ,

pri emu je H(t) funkcija razdiobe vremena posluivanja. T0 moe se zapisati u obliku:
T0 = 1 2
n

i t s( 2)
i =1
i

gdje je t s drugi moment vremena posluivanja za klasu i-og prioriteta. S obzirom na to da je rije o razliitim razdiobama vremena posluivanja vrijednosti drugih momenata su:
i

( 2)

D-razdioba

t s(i2) = TS2i TS2i 5

( 2) 2 M-razdioba t si = 2TSi

E5-razdioba t s(i2 ) =

+ TS2i

Uvrtavanjem izaza T0 u Twk slijedi

Twk =

i t s(2)
2 (1 R k 1 ) (1 R k )
1 k
i =1
i

Srednje vrijeme zadravanja u sustavu za k-ti prioritet:

Tqk = Twk +

Srednji broj entiteta u redu za k-t prioritet:

Lwk = k Twk

Srednji broj entiteta u sustavu za k-ti prioritet:

Lqk = Lwk + k

14

15