PRAVNI FAKULTET KISELJAK JANUAR 2012.

GODINE

FILOZOFIJA PRAVA ULOGA PRAVNE DRAVE U OSTVARIVANJU I ZATITI LJUDSKIH PRAVA MANJINA (ETNIKIH,RASNIH,RODNIH,RELIGIJSKIH,JEZIKIH)

STUDENT PIZOVI MIRELA OPE PRAVO IV GODINA VANREDAN BROJ IND. 251/ 08

Uvod Od nastanka prvih ljudskih zajednica evidentna su nastojanja da se ispotuju osnovni filozofski principi pravne nauke i prakse. Ideali kojima su se rukovodili kreatori demokratskih odnosa su

Sloboda je odustvo vanjske prisile i mogunost samoodrenja subjekta. Razlikuju se tzv.negativna sloboda (sloboda od) i pozitivna sloboda (sloboda za). Negativna sloboda je odsustvo
vanjskih prepreka koje subjekta spreavaju da djeluje po svojoj volji. U politikom smislu, radi se o uspostavljanju prostora za djelovanje osloboeno vanjskog nametanja. Pozitivna sloboda je sloboda za djelovanje subjekta po vlastitoj volji. Aristotel smatra da je slobodan ovjek koji raspolae samim sobom. Suprotno od toga je rob. Hobs pod uticajem mehanike definira slobodu kao odsustvo vanjske prepreke kretanju, jer je ovjek slobodniji to se u vie pravaca moe kretati. Protestantski pokret istie vanost slobode savjesti, odnosno volje. Oni smatraju da je savjest nuno osloboena od vanjskih ogranienja. Vlast moe ovjeka prisiliti da djeluje, ali ne i da misli na odreeni nain. Liberalizam se opredjeljuje za slobodu pojedinca u svakoj vrsti djelovanja politici, ekonomiji, obrazovanju itd. Drava se shvata samo kao instrument ouvanja sigurnosti slobodnih pojedinaca. Socijalisti smatraju da je pretpostavka za politiku slobodu uspostavljanje socijalizma kao drutva osloboenog od eksploatacije. Jednakost je naelo prema kome svi ljudi jesu ili bar trebaju biti jednaki u relevantnim elementima. Obzirom na to razlikuju se 4 vrste jednakosti: politika, pravna, socijalna i ekonomska. Politika jednakost znai da svi punoljetni graani imaju jednako pravo na politiku participaciju. To ukljuuje pravo graanina da bira i da bude biran, kao i sloboda linosti, sloboda savjesti i miljenja, govora i udruivanja, te sloboda od nezakonitog liavanja slobode.

Pravna jednakost obuhvata pravinost i zakonitost. Pravinost znai da sudije u jednakim sluajevima trebaju postupati jednako. Zakonitost znai savjesnu i dosljednu primjenu relevantnih propisa na sve pojedinane sluajeve sa istim bitnim obiljejima. Socijalna jednakost znai jednaku mogunost svakog ovjeka da razvija svoje sposobnosti, stie znanja i ostvaruje prava neovisno od svog socijalnog porijekla. Ekonomska jednakost podrazumijeva iste prihode i bogatstva za sve lanove drutva. Odbacivanje ideala jednakosti zasniva se na tvrdnji da je savrena jednakost neostvariva u drugih praksi, a da tenje ka njenom ostvarenju predstavljaju prijetnju ljudskoj slobodi. Ljudi se meusobno znatno razlikuju po svojim sposobnostima, pa je neizbjeno da jedni budu uspjeniji od ostalih.

Pravednost je princip odnosa meu ljudima koji kao takav odgovara

svakom pojedincu na osnovi kvaliteta koje mu zajednica ili drutvo priznaju. Justinijanova definicija, koja se i danas najee koristi je: Pravednost je vrsta i trajna volja da se svakom dodijeli njegovo pravo. Prirodnopravni teoretiari razlikuju pravednost koja proizilazi iz prirode ovjeka

Solidarnost je uzajamna podrka lanova zajednice. Ona oznaava

spremnost na pomo lanovima vlastite ili druge zajednice, tenju za dobrom drugoga. Solidarnost se javlja kao socijalna oznaka u 19.vijeku

U Bosni i Hercegovini pravna drava je tek u povojima sudei po predstavljenim rezultatima predstavnikih tijela i ostalih dravnih organa.Obzirom da je u Ustavu BiH kao najvioj pravnoj normi izloen katalog ljudskih prava i sloboda svi dravni organi kao i institucije sa javnim ovlatenjima moraju ih tititi i proirivati njihovu primjenu.

Individualna i kolektivna prava pripadnika manjina imaju veliki znaaj kako lini tako i u odnosima drava.Kao to je ve obrazloeno od nastanka civilizacije gradio se nediskriminirajui pristup prema pripadnicima manjina.Pa tako imamo i meudravne akte koji se tiu prava manjina. Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima koji je stupio na snagu 1976. Godine govori da lica koja pripadaju manjinama imaju pravo na praktikovanje svoje vjere i jezika, Okvirna konvencija o zatiti nacionalnih manjina prihvaena je u okviru Vijea Evrope 1995. godine. Iako BiH nije nacionalna drava ve zajednica tri konstitutivna naroda doneen je Zakon o pravima nacionalnih manjina koji prua iroke garancije njihovih prava ali smo u praksi daleko od ostvarivanja ovog programa.

Okvirna konvencija polazi od stava da je zatitab nacionalnih manjina od kljunog znaaja za stabilnost,demokratsku sigurnost i mir na evropskom podruju.

Ovaj akt propagira,ravnopravnost pred zakonom i jednaku pravnu zatitu i uzdravanje od asimilacije manjina. Vijee Evrope je formiralo poseban provoenja Konvencije. komitet za praenje

U praksi veoma esto dolazi do krenja propisanih prava i slobada manjina.Veoma esto se ne potuje njihov jezik niti odgovarajua zastupljenost meu slubenicima dravnih organa. Bosna i Hercegovina se suoava i sa jednim ogromnim problemom romske populacije koja je nezainteresirana da partgicipira u razvoju drutvene zajednice kao i da koristi sve dostupne resurse za obrazovanje i zapoljavanje. U velikoj mjeri ovoj populaciji su dostupni i dravni resursi za osiguranje socijelne pomoi zatite koju veina ne koristi. S druge strane naa drava ni nije posebno arolikog sastava graana ,jako je malo pripadnik,a manjina ali ipak njihova prava moraju biti ispotovana. Obzirom da zbog prirode mog posla dostga saraujem sa raznim kategorijama graana mogu slobodno rei da je naa drava barem po pitanju najviih normi i zakona veoma ureena u smislu socijalne pravde i ostalih segmenata drutva u pogledu potivanja ljudskih prava.Druga strana medalje je situacija kada su odreene manjinske grupe nezainteresirane da iskoriste svoja prava ili moda uopte nemaju suvereno pravo potraivati da se potuje njihovo pravo manjine jer ne borave legalno na teritoriji nae drave Meutim u praksi se esto deava da osnovni propisi nisu provedeni ,prvenstveno mislim na odgovarajuu nacionalnu zastupljenost slubenika jer po mom miljenju jedina mjesta gdje je ovaj kodeks u potpunosti ispotovan su predsatvnika tijela drave,entiteta i kantona.