2Razvoj evidencije nekretnina i prava na nekretninama u BiH?U BiH su od 15.

vijeka do danas bila u primjeni tri sistema evidencije nekretnina i prava na nekretninama :-Sistem turskih deftera i tapijaAustrijsko-njemaki sistem zemljinih knjiga-Sistem katastarske evidencije (1984. 2003.) 3Pojam katastra?Da bi neka nekretnina mogla biti predmetom vlasnitva, ona mora biti pojedinano odreena. Premjerom zemljita utvrduju se potrebni podaci za horizontalnu i vertikalnu predstavu terena u cilju koridenja tih podataka za privredne, tehnike, naune i upravne svrhe, kao i za druge potrebe driavnih organa, privrednih organizacija i drugih organizacija i zajednica i graanaKatastar je evidencija u kojoj se nekretnine (estice zemljine povrine, katastarske estice) opisuju prema njihovim tehnikim karakteristikama i time pojedinano odreuju.Katastarsku evidenciju vode optinske slube za geodetske poslove. Uredi u kojima se vodi katastar popularno se nazivaju katastarskim uredima ili samo katastrom. 4.Funkcija katastra?Zakon definira katastar kao evidenciju zemljita i nekretnina koja slui za :privredne, upravne statistike svrhe,-za prostorno planiranje, -za izradu svih evidencija o nekretninama, -kao osnova za utvrdivanje katastarskog prihoda i-za druge potrebe dravnih organa, privrednih subjekata i drugih organizacija i zajednica i graana.Na osnovu izvrenog premjera izrauje se katastar zemljita, katastar komunalnih uredaja, kao i druge evidencije o nekretninama i karte za razne namjene 5.Nadlenosti za katastarski premjer?Poslove na premjeru i izradi katastra zemljita vri Federalna geodetska uprava. Poslove odravanja premjera i katastra zemljita vri nadleini optinski organ uprave. (katastarski ured) Poslove na premjeru i izradi katastra zemljita mogu voditi i privredna drutva osnovana za vrenje geodetskih poslova).

6.Uvid u katastarske planove i elaborate?Uvid u podake premjera i katastra zemljita i nekretnina slobodan je, ukoliko za pojedine podatke nije posebnim propisom drukije odreeno i moe se vriti samo u prisustvu ovladenog lica i u slubenim prostorijma nadlenog organa uprave, koji o tim podacima vodi evidenciju. Prepisivanje i kopiranje podataka prilikom uvida nije dozvoljeno.Iznoenje planova iz slubenih prostorija nadlenog organa nije dozvoljeno osim planova starog premjera, koje mogu iznositi samo radnici nadlenog organa uprave kada vre sravnjavanje premjera ili vjetaenje. Iznoenje elaborata premjera iz slubenih prostorija dozvoljeno je samo u sluajevima rjeavanja albi na stanje u katastru zemljita i vjetaenja. 7.Izvodi iz katastarske evidencije Nadleni organ uprave (katastarski ured)duan je da na zahtjev pravnog ili fizikog lica izda kopiju plana, prepis podataka iz katastarskog operata ili drugu ispravu o injenicama koje proizilaze iz podataka premjera i katastra zemljita i nekretnina, ukoliko za pojedine podatke nije posebnim propisom drukije odreeno.

izdavanje kopija katastarskih planova izdavanje prijepisa posjedovnih listova

izdavanje razliitih potvrda i uvjerenja koja se temelje na evidentiranim katastarskim podacima.

8.

Sadraj i funkcije katastarskog premjera

Premjer obuhvata: a) postavljanje i odredivanje astronomske, geodetske, gravimetrijske,trigonometrijske i nivelomanske mree, kao i obradu mjerenja izvrenih na ovim mreama (osnovni geodetski radovi), b) snimanje detalja, c) izradu originala planova i osnovne dravne karte, d) geodetske radove u vezi sa komasacijom zemljita, e) reprodukciju planova i osnovne dravne karte.

9.

Obaveznost radnji kod katastarskog premjera

U cilju osiguranja tanosti i trajnosti premjera, konisnici, vlasnici,posjednici, plodouivaoci obavezni su da podruju na kome se vri snimanje, o svom troku obilje trajnim i vidljivim biljegama granice svih zemljita i objekata koji se nalaze na njima u roku koji odredi opdinsko vijede, a najkasnije sedam dana prije poetka sliimanja zemljita. Opdinsko vijede na ijem podruju se vri premjer duno je da blagovremeno preduzme sve radnje koje su potrebne radi izvoenja premjera zemljita. Federalna uprava za geodetske poslove duna je najmanje 60 dana ranije obavijesti opdinsko vijede o poetku premjera na podruju opdine. Korisnici zemljita duni su dozvole pristup na zemljite i objekte licima koja rade na poslovima premjera i katastra zemljita i njihovom odravanju, te dopustiti mjerenje, postavljanje biljega i znakova kojima se obiljeavaju take premjera. Ako se u vrinju premjera nanese teta, korisnici zemljita imaju pravo na naknadu priinjene tete od drutveno-polititke zajednice na ijoj se teritoriji vri premjer, odnosno od organizacije koja je vrila premjer ako je napravila vedu tetu nego to je bilo neophodno.

10.

Izrada katastra zemljita

Izrada katastra zemljista obuhvata:

a) utvrivanje katastarskih teritorijalnih jedinica, Katastarske teritorijalne jedinice su katastarska optina i katastarski srez. Katastarska optina obuhvata, po pravilu, podruje jednog naseljenog mjesta. Opdinsko vijede moe, ako za to postoje opravdani razlozi, odrediti da jedna katastarska optina obuhvata dva ili vie naseljenih mjesta ili da se podruje jednog naseljenog mjesta podijeli na vie katastarskih optina. Odluku o podrueju i nazivima katastarskih optina donosi opdinsko vijede.

b) katastarsko klasiranje i bonitiranje zemljita, Katastarsko klasiranje zemljita obuhvata utvrivanje kulture i klase posebno za svaku katastarsku parcelu u jednoj katastarskoj opdini. Katastarsko klasiranje zemljita vri se na osnovu prirodnih i ekonomskih uslova proizvodnje postojede kulture na zemljitu koja daje najivedi katastarski prihod. Bonitiranje zemljita vri se na osnovu prirodnih uslova poljopnivredne i umske proizvodnje, bez obzira na postojedi nain njegovog iskoridavanja. Prirodni uslovi poljoprivredne proizvodnje utvrduju se na osnovu ispitivanja pedolokih (fizikih i hemijskih) osobina zemljita, klime, poloaja, ekspozicije i vodnog reima.

c) izlaganje na javni uvid odreenih podataka premjera i katastarskog klasiranja zemljita i

d) izradu katastarskog operata.

11.

Pojam i obiljeja zemljinih knjiga

Zemljine knjige su javne knjige koje se vode o pravnom stanju nekretnina mjerodavnom za pravni promet. to je predmet upisa u ZK? U zemljine knjige upisuju se sve nekretnine, osim ako za neke vrste nekretnina nije to posebno odreeno, druga prava za koja je to zakonom odreeno, te druge injenice vane za pravni promet nekretnina. Zemljinim knjigama osigurava se apsolutno djelovanje stvarnih prava na nekretninama. Iz toga proizlazi i najvanija funkcija zemljinih knjiga - zatita povjerenja u pravnom prometu nekretnina. Prava koja su poteni stjecatelji stekli pouzdajudi se u tonost zemljinih knjiga nede se modi osporavati. titedi povjerenje u pravnom prometu nekretnina zemljine knjige osiguravaju potrebnu pravnu sigurnost. Zemljine se knjige temelje na podacima katastarskog premjera. Na katastarskoj se izmjeri zemljita temelji osnivanje, obnavljanje i dopunjavanje zemljinih knjiga.

Zemljine knjige vodi zemljinoknjini odjel (gruntovnica) osnovan pri opdinskom sudu i to za nekretnine koje se nalaze na podruju za koje je taj sud mjesno nadlean. Zemljine knjige vode se po sistemu realnih folija. Za upisivanje u zemljinu knjigu odluna je pojedinana nekretnina i ona je sredite pravnoga interesa.

12.

Osnovne funkcije zemljinih knjiga

Zemljine knjige su javne knjige (registar) u koje se upisuju nekretnine, vlasnitvo i druga stvarna prava i neka obvezna prava na nekretninama, te odreeni drugi odnosi relevantni za pravni promet nekretnina Zemljine knjige kod nekretnina realizuju osnovni princip stvarnog prava - princip publiciteta stvari Stvarna prava na nekretninama, da bi djelovala prema svima (erga omnes, contra omnes), da bi se mogla tititi, i suprostavljati prema svim osobama moraju biti publicirana na nain koji svima omoguduje njihovo saznanje

13.

Vrste zemljinih knjiga

14.

Tapijski sistem zemljinih knjiga u BiH

Za vrijeme sultana Sulejmana Velianstvenog (1520.-1566.) nainjen katastarski popis zemalja Carevine, pa tako i BiH. Po miljenju drugih historiara, popis je poeo za vrijeme sultana Mehmeda II el Fatiha (1451.- 1481.). Prvi popis zemljita zove se imenom defteri atik, tj. stara gruntovnica. Po tadanjem zakonu ovaj se popis imao revidirati i dopuniti svake tri godine, to se redovito i inilo. Sulejmanov nasljednik, Selim II preuredio je postojedi i uredio novi katastar poznat u dokumentima pod imenom defteri dedid - nova gruntovnica. Ove gruntovnice su se uvale u Carigradu pod nadzorom deftera, ministra financija Tapija je javna isprava koja sadri oborivu pretpostavku da je lice oznaeno u njoj vlasnik nekretnine za koju je izdata Tapija nije apsolutni i neoborivi dokaz za postojanje odgovarajudeg prava, ved se njom samo konstatuje postojanje tog prava (zbog toga tapija, predstavlja ispravu deklaratorne prirode), a pravo na koje se odnosi zaista postoji, ako postoje stvarni uslovi za postojanje tog prava. Posjedovanje tapije ne stvara fikciju apsolutne tanosti, za razliku od upisa u zemljine knjige

15.

Naelo stvarnosti zemljinih knjiga

Ovo naelo odreuje to je predmet upisa u zemljine knjige. Predmet upisa u zemljine knjige su nekretnine, stvarna prava na njima i druga prava i injenice za koje je to zakonom odreeno. Nekretnine koje nisu sposobne biti objektom stvarnih prava u pravilu se ne upisuju u zemljinu knjigu (npr. opda dobra osim ako je na njima osnovana koncesija). U zemljinu se knjigu upisuju sva stvarna prava (vlasnitvo, slunosti, zalono pravo, pravo graenja i stvarnoga tereta), ali i neka obvezna prava kao pravo nazadkupa, prvokupa, najma, zakupa i koncesije. Osim toga upisuju se i osobni odnosi nositelja knjinih prava te pravne injenice vane za pravni promet nekretnina

16.

Naelo upisa

Ovim je naelom odreeno kako upis djeluje na stjecanje, promjenu, prijenos i prestanak knjinih prava. Kad se stvarna prava stjeu, prenose, ograniavaju ili ukidaju na temelju pravnoga posla upis u zemljinu knjigu jedna je od materijalnopravnih pretpostavki derivativnoga stjecanja. Upis u zemljinu knjigu je modus stjecanja, konstituiranja odreenoga prava (naelo upisa u apsolutnom smislu). Nasuprot tome, kad je do stjecanja, ograniavanja ili prestanka stvarnoga prava dolo na temelju odluke suda, drugoga tijela, zakonom ili nasljeivanjem upis u zemljinu knjigu samo je deklaratornoga, publicitetnoga znaenja (naelo upisa u relativnom smislu). Tada je stjecatelj stvarnoga prava ovlaten ishoditi upis steenoga prava u glavnu knjigu. Upis obveznih prava u zemljinu knjigu takoer je deklaratornoga znaenja.

17.

Naelo knjinog prednika

Po naelu knjinoga prednika upisi u zemljinu knjigu doputeni su samo protiv osobe koja je u asu podnoenja prijedloga za upis ved upisana u zemljinoj knjizi kao nositelj knjinoga prava (knjini prednik) o vezi koga se upis zahtijeva. Upis nije mogud bez tabularna izjave (Clausula intabulandi) to je izriita i strogo formalna izjava volje knjinog prednika osobe ije se zemljinoknjino pravo ukida,ograniava ili optereduje, da pristaje na uknjibu ili predbiljebu. Radi se dakle o pristanku na upis. Clausula intabulandi se moe dati u ugovoru, u prijedlogu kojim se trai uknjiba ili u posebnom podnesku, odnosno ispravi.

Sluajevi kad se upis moe provesti bez clausule intabulandi izriito su i posebno ureeni zakonom. Samo iznimno moe zemljinoknjini sud po slubenoj dunosti provesti neki upis bez obzira na volju zainteresiranih strana, znai bez clausule intabulandi. 18. Naelo javnosti

Naelo javnosti znai da su zemljine knjige javne, jer je njihov sadraj svima dostupan, a uvid u njih svima slobodan (naelo javnosti u formalnom smislu). Naelo javnosti znai i to da zemljne knjige, ispisi, izvatci i prijepisi uivaju javnu vjeru glede potpunosti i istinitosti, valjanosti svoga sadraja i imaju dokaznu snagu javnih isprava (naelo javnosti u materijalnom smislu). Postoji potpuna sloboda uvida u zemljine knjige za to nije potrebno dokazati pravni interes. Moe se ostvariti osobno ili preko zastupnika, neposrednim uvidom ili preko izvatka. Kod EOP-zemljine knjige uvid se ostvaruje izdavanjem ispisa iz baze zemljinih podataka umjesto izdavanja izvatka. U pogledu poznavanja zemljinoknjinoga stanja vrijedi neoboriva pretpostavka tako da se nitko ne moe pozivati da mu nije bilo poznato ili nije moglo biti poznato stanje u zemljinim knjigama. Na nepotpunost zemljinih knjiga moe utjecati neupisivanje stvarnopravnih promjena, a na istinitost provedba nevaljanih upisa.

19.

Naelo povjerenja

Naelom povjerenja tite se potene trede osobe koje su postupale s povjerenjem u potpunost i istinitost zemljnoknjinoga stanja u sluajevima kad se zemljinoknjino stanje razlikuje od stvarnoga pravnoga stanja nekretnina. Ovo naelo djeluje u pozitivnom smjeru kao naelo povjerenja u istinitost i u negativnom smjeru kao naelo povjerenja u potpunost. U pogledu neistinitoga upisa vrijedi neoboriva pretpostavka da je stanje valjano, istinito, odnosno da ono to je upisano u zemljinoj knjizi postoji. U pogledu nepotpunoga upisa djeluje neoboriva pretpostavka da je zemljinoknjino stanje potpuno.

20.

Naelo zakonitosti

Naelo zakonitosti odreuje da je zemljinoknjini sud duan po slubenoj dunosti ispitati postoje li sve zakonske pretpostavke za upis u zemljine knjige. Zemljinoknjini sud treba provjeriti: postoje li zapreke upisu, da li su osobe protiv kojih se zahtijeva upis sposobne raspolagati predmetom upisa, proizlazi li utemeljenost upisa iz sadraja podnesenih isprava,

maju li isprave oblik koji se zahtijeva.

21.

Naelo prvenstva

Naelo prvenstva (prioriteta) ureuje pravne uinke upisa prema drugim upisima ovisno o vremenskom redoslijedu kojim su upisi provedeni. Prvenstveni red upisa u zemljinu knjigu utvruje se prema asu u kojem je zemljinoknjinom sudu stigao prijedlog za upis. Ranije podnesen prijedlog za upis ima ranije, bolje mjesto u prvenstvenom redu od prijedloga koji je podnesen kasnije (prior tempore potior iure). Ako je zemljinoknjinom sudu istodobno stiglo vie prijedloga za upis, upisana prava imat de isti prvenstveni red. Do promjene prvenstvenoga reda moe dodi samim brisanjem prava koje je bilo na ranijem, boljem mjestu u redu prvenstva. Tada se pravo koje je bilo iza njega odmah pomie unaprijed. Druga je mogudnost da nositelji knjinih prava sporazumno, temeljem pravnoga posla, promijene prvenstveni red. Radi se o ustupu ili cesiji prvenstvenoga reda.

22.

Naelo potpunosti

U skladu s naelom potpunosti zemljine knjige pruaju prikaz cjelokupnoga stanja u vezi odreene nekretnine. U zemljine knjige treba upisivati sve podatke o nekretninama i pravima na njima koji su vani za pravno stanje nekretnina mjerodavno za pravni promet nekretnina.

23.

Naelo odreenosti

Naelo odreenosti (specijaliteta) zahtijeva da svaki upis u zemljine knjige bude samostalna i potpuno odreena pravna cjelina, odnosno da sadraj upisa bude potpuno odreen. Upisi moraju biti potpuno odreeni u pogledu pojedine nekretnine i u pogledu vrste upisa.

24.

Naelo preglednosti

Naelo preglednosti odreuje da zemljine knjige moraju biti ureene tako da se iz njih moe lako i brzo saznati cjelokupno pravno stanje upisanih nekretnina. To se ostvaruje podjelom zemljine knjige na dijelove i tzv. Sistemom dvoknjienja (u glavnoj knjizi i zbirci isprava).

25.

Prava koja se upisuju u zemljine knjige

U zemljinu knjigu upisuju se sljededa prava: 1)vlasnitvo,suvlasnitvoizajednikovlasnitvo, 2)hipoteka,izemljinidug, 3)sudskozalonopravo,nadzalonopravo, 4) pravo dugoronog najma i zakupa, pravo pree kupovine i pravo otkupa, .. 5)stvarneslunosti, 6)plodouivanje, 7)stvarnitereti, 8) prava koritenja (prema odredbama Zakona o stvarnim pravima PRAVO GRAENJA) Svi upisi prava s izuzetkom vlasnitva vre se u zemljinoknjini uloak zemljita koje se optereduje. Stvarna prava na tuoj stvari, koja pripadaju svakom pojedinom vlasniku zemljinoknjinog tijela se na zahtjev vlasnika zemljinoknjinog tijela upisuju i u zemljino- knjinom uloku njegovog zemljinoknjinog tijela. Ukoliko stvarno na tuoj stvari bude promijenjeno ili ukinuto, tada de zemljinoknjini ured na zahjev izvriti ispravku upisa.

26.

Sastav zemljinih knjiga- opdenito

Zemljina knjiga se sastoji od : glavne zemljine knjige, zbirke isprava i pomodnih registara zbirke katastarskih planova;

27.

Pojam i satav zemljino-knjinog uloka

Upisi se vre u zemljinoknjini uloak. -U zemljinoknjini uloak se upisuje jedno zemljino- knjino tijelo. Zemljinoknjino tijelo se sastoji od jedne ili vie katastarskih parcela koje se nalaze u istoj katastarskoj opdini i na kojima postoje isti pravni odnosi. Odreivanje podruja i naziva katastarskih

opdina ureuju propisi o katastru zemljita tako da jedna katastarska opdina moe obuhvatati samo one nekretnine koje se nalaze na podruju nadlenosti jednog zemljinoknjinog suda, s tim to nekretnine na podruju nadlenosti jednog zemljinoknjinog suda mogu biti podijeljene u vie katastarskih opdina. -Zemljinoknjini uloak se sastoji iz natpisa (naslova) i tri odjeljka (A, B i C).

Natpis zemljinoknjinog uloka 1) naziv suda koji vodi zemljinu knjigu; 2) katastarska opdina; 3) broj zemljinoknjinog uloka

Prvi odjeljak zemljinoknjinog uloka U prvi odjeljak (A) zemljinoknjinog uloka Popisni list(list A, posjedovnica) se unosi: 1)brojkatastarskeparcele; 2)naziv(opis)ikulturakatastarskeparcele; 3)veliina(povrina)katastarskeparcele; 4)spajanjeilidiobazemljinoknjinogtijela; 5) stvarna prava koja su osnovana u korist zemljino- knjinog tijela.

Drugi odjeljak zemljinoknjinog uloka Udrugiodjeljak(B)Vlasnikilist(vlastovnica)seunosi: 1)pravniosnovupisa; 2)imevlasnikazemljinoknjinogtijela; 3) u sluaju vlasnitva vie lica podaci vlasnika u smislu i to : da li im zemljinoknjino tijelo pripada kao zajedniko vlasnitvo ili suvlasnitvo. Kod suvlasnitva se upisuju meusobni odnos suvlasnika i visina suvlasnikog dijela; 4) ogranienja prava raspolaganja vlasnika zemljino- knjinog tijela kao i zabiljebe koje se tiu vlasnitva. Upis prava graenja ( u zakonu upotrebljen pogrean termin koritenja)

Tredi odjeljak zemljinoknjinog uloka U tredi odjeljak (C) Tereti (teretovnica) unose se tereti i ogranienja: 1)pravniosnovupisa; 2) prava koja optereduju zemljinoknjino tijelo i zabiljebe koje se odnose na ta opteredenja, kao i podaci o nosiocu, odnosno nosiocima prava.

28.

Glavna knjiga

Glavna zemljina knjiga se vodi za jednu katastarsku opdinu. Postoji onoliko glavnih knjiga koliko ima katastarskih optina. Zemljine knjige se numeriu neprekidnim rednim brojevima u okviru iste katastarske opdine. U glavnu knjigu se upisuju zemljita i zgrade i prava na nepokretnostima Glavna zemljina knjiga se sastoji od zemljinoknjinih uloaka. Svaki od njih ima svoj redni broj. Zemljino-knjini uloak se vodi za jedno zemljino-knjino telo. U okviru glavne knjige se zemljinoknjini uloci numeriu neprekidnim rednim brojevima

29.

Zbirka isprava

Zbirka isprava je skup isprava na osnovu kojih se vre upisi u glavnu knjigu. Za svaki upis potrebno je podnijeti odreene isprave. Zbirka isprava moe samo objanjavati nedovonjno jesne upise. Isprave u zbirci isprava se trajno uvaju

30.

Uknjiba

Uknjiba je svaki bezuvjetan i konaan upis stjecanja, prijenosa, ogranienja i prestanka knjinih prava, koji ne ovise ni o kakvom naknadnom opravdanju. Uknjiba je konaan upis prava na nekretninama, kojim se bezuvjetno stiu, prenose, ograniavaju ili prestaju prava na nekretninama. Osim vlasnitva i drugih stvarnih prava, predmet uknjibe mogu biti i neka obligaciona prava (najam, zakup, prvokup i nazadkup) Uknjibu de dopustiti sud samo na temelju javnih isprava

Isprave na temelju kojih se doputa uknjiba moraju, pored opdih pretpostavki, sadravati tanu oznaku zemljita ili prava za koje se uknjiba predlae i clausulu intabulandi.

31.

Predbiljeba

Predbiljeba je upis kojim se knjina prava stjeu, prenose, ograniuju i prestaju pod uvjetom naknadnog opravdanja i u obimu u kojemu budu naknadno opravdana. Predbiljeba je uvjetan upis. Nakon opravdanja predbiljebe smatra se da je ono pravo koje je bilo samo predbiljeeno ved od podnoenja prijedloga za predbiljebu uknjieno. Predmet predbiljebe mogu biti sva prava koja se mogu i uknjiiti. Doputena je ako isprava za upis ne udovoljava posebnim pretpostavkama za upis (npr. nedostaje klauzula intabulandi), ali udovoljava opdim pretpostavkama za ZK upis.

32.

Zabiljeba

Zabiljeba je upis kojim se u svrhu publiciteta evidentiraju odreene okolnosti koje se odnose na pravni promet nekretnina ili se njime osiguravaju odreeni pravni uinci za njegova predlagatelja. Zabiljebom se u zemljine knjige upisuju osobni odnosi nositelja knjinih prava i pravne injenice mjerodavne za pravni promet nekretnina. S obzirom na predmet upisa i pravne uinke koji nastaju provedbom zabiljebe, zabiljebe se mogu podijeliti na dvije osnovne skupine na zabiljebe osobnih odnosa i zabiljebe pravnih injenica

Zabiljebe osobnih odnosa U ovu skupinu ulaze naroito ogranienja u pogledu upravljanja imovinom (npr. maloljetnost, skrbnitvo, stavljanje pod starateljstvo, produenje roditeljskog prava, otvaranje steaja i dr.), kao i drugi odnosi i injenice odreene zakonom, s takvim uinkom da se nitko ne moe pozivati na to da za njih nije znao niti morao znati

Zabiljebe odreenih pravnih injenica Tu primjerice ulaze: zabiljeba prvenstvenog reda, postupak eksproprijacije, prinudna uprava , otpisa zemljita, zajednike hipoteke, otkaza hipotekarnih trabina, spora, prisilne drabe, zabrane otuenja ili opteredenja, obveze zahtijevanja brisanja hipoteke, pridraja prvenstvenog reda, zabiljebe odreene po pravilima o izvrenju i osiguranju i dr.

33.

Pretpostavke za upis

34.

Clausula intabulandi

Clausula intabulandi (njem. Einschreibende Klausel) je izriita i strogo formalna izjava volje knjinog prednika osobe ije se zemljinoknjino pravo ukida, ograniava ili optereduje, da pristaje na uknjibu ili predbiljebu. Radi se dakle o pristanku na upis. Clausula intabulandi se moe dati u ugovoru, u prijedlogu kojim se trai uknjiba ili u posebnom podnesku, odnosno ispravi. Davanjem clausule intabulandi osoba ije se pravo mijenja, prestaje ili prenosi na drugu osobu izvrava u biti svoju obvezu preuzetu pravnim poslom da de na drugoga prenijeti svoje pravo, odnosno za njega osnovati neko pravo. ..... Pristanak na upis moe se dati bezuvjetno, pod odreenim uvjetom ili se moe oroiti. Bezuvjetan pristanak na upis u obliku clausule intabulandi potreban je za uknjibu upis stjecanja, promjene ili prestanka prava na nekretnini bez posebnog kasnijeg opravdanja. Kad knjini prednik odbije dati potrebnu izjavu, knjini sljednik ili osoba koja stjee neko zemljinoknjino pravo, pokrenut de protiv njega spor traedi odobrenje upisa, a injenica pokretanja toga spora upisat de se u zemljinu knjigu u vidu zabiljeke. U ovom sluaju presuda suda zamjenjuje clausulu intabulandi. Sluajevi kad se upis moe provesti bez clausule intabulandi izriito su i posebno ureeni zakonom. Samo iznimno moe zemljinoknjini sud po slubenoj dunosti provesti neki upis bez obzira na volju zainteresiranih strana, znai bez clausule intabulandi. (npr. odluke suda u ostavinskom postupku ne moraju imati clausulu intabulandi) Iako se clausulom intabulandi najede doputa upis prava vlasnitva u zemljine knjige, ovim klauzulom se moe dopustiti i upis kakvih drugih prava u te knjige, i to u zavisnosti od prava koja se tim ugovorom prenose. Npr. ugovor o zasnivanju zalonog prava na nekretnini sadravat de takvu klauzulu intabulandi koja de doputati upis stvarnog tereta, i to hipoteke, a ne upis vlasnitva. Klauzula intabulandi moe se koristiti i za upis u druge registre i knjige, npr. u knjigu dionica, knjigu udjela i sl.

35.

Nadlenost i stranke u zemljinoknjinom postupku

36.

Zemljinoknjini referent i zemljinoknjine sudije

Zemljine knjige u stvarno i mjesno nadlenim sudovima vode posebni zemljinoknjini uredi.

Nadleni slubenik za voenje zemljinih knjiga naziva se zemljinoknjini referent i taj referent postupa pod nadzorom zemljinoknjinog sudije. Zemljinoknjini referent mora imati zavreno struno obrazovanje i poloen struni ispit. Zemljinoknjini referenti i zemljinoknjine sudije su nadleni za vrenje upisa u zemljinu knjigu. Oni odluke u vezi sa vrenjem upisa u zemljinim knjigama donose samostalno, u skladu sa zakonom o zemljinim knjigama i drugim propisima.

37.

Zahtjev za upis i prilozi

38.

Obrada zahtjeva za upis

Ako je podnoeno vie zahtjeva koji se odnose na isto pravo, tada se ne smije izvriti upis na osnovu kasnije podnesenog zahtjeva prije nego to se izvri upis na osnovu ranije podnesenog zahtjeva (osim ako prije podneseni zahtjev bude odbijen ili povuen, odnosno odreen drugaiji redoslijed obrade od strane podnosioca zahtjeva. Zahtjevi ili molbe za upis ili ispravku u zemljinoj knjizi koji se odnose na investicije rjeavaju se po hitnom postupku, ukoliko se priloi uvjerenje nadlene agencije za privatizaciju kojim se obrazlae hitnost te investicije. Odluka agencije za privatizaciju je obavezujuda. Odluka ne proizvodi nikakvu promjenu redoslijeda obrade. . Podnosilac zahtjeva moe zemljinoknjinom uredu podnositi isprave, kojima dopunjava zahtjev, sve do okonanja obrade zahtjeva. Ukoliko se zahtijevanom upisu suprotstavlja neki nedostatak, koji se moe otkloniti, nadleni zemljinoknjini referent odreuje rok za otklanjanje nedostataka, koji ne moe biti kradi od 15 dana. Ako po isteku pomenutog roka podnosilac zahtjeva nije otklonio nedostatak, nadleni referent zemljinoknjinog ureda donosi rjeenje kojim odbacuje zahtjev. Pravo koje je ogranieno na ivotni vijek nosioca prava smije nakon njegove smrti, ukoliko nisu iskljueni zaostaci inidbi, biti brisano samo uz odobrenje pravnog nasljednika, ako brisanje treba uslijediti prije isteka jedne godine od smrti nosioca prava ili ako je pravni nasljednik zemljinoknjinom uredu podnio prigovor protiv brisanja.

39.

Rjeenje o upisu

Nakon provjere zahtjeva za upis, zemljinoknjini referent donosi rjeenje da li de zahtjev potpuno ili djelimino prihvatiti ili odbiti Zemljinoknjini referent donosi rjeenje o odbijanju zahtjeva za upis ako:

1) se zemljinoknjino tijelo ne nalazi u zemljino- knjinom podruju dotinog zemljinoknjinog ureda; 2) osoba nije ovlatena da zahtijeva upis; 3) pravni osnov upisa nije vidljiv iz predoenih dokumenata; 4) postoji neka druga smetnja koja spreava upis;

Sadraj rjeenja o upisu Rjeenje o upisu, odnosno odbacivanju, sadri: 1) naziv i sjedite suda; 2) broj rjeenja, mjesto i datum donoenja rjeenja; 3) tekst upisa, kao i uputu na zemljinoknjini uloak, na odjeljak i kolonu gdje se upis obavlja; 4) razlog i pravni osnov rjeenja; 5) pouku o pravnom lijeku; 6) potpis zemljinoknjinog referenta.

Dostavljanje rjeenja o upisu: Rjeenje o upisu dostavlja se: podnosiocu zahtjeva ili njegovom zastupniku, osobi na ijoj se nekretnini neko pravo prenosi, optereduje, ograniava ili ukida, kao i osobi protiv koje je provedena zabiljeba. Rjeenje o upisu se dostavlja tek nakon provedbe u zemljinoj knjizi.