Odgojne znanosti Vol. 12, br. 1, 2010, str.

7-28 Izvorni znanstveni lanak

JAKE STRANE DJECE I MLADIH, KORISNIKA INSTITUCIONALNOG TRETMANA

Antonija iak, Gabrijela Ratkajec, Branko Nikoli, Ivana Maurovi i Anja Mirosavljevi
Sveuilite u Zagrebu Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet azizak@erf.hr

Saetak - Specifini ciljevi rada odnose se na utvrivanje i opisivanje obiljeja jakih strana djece i mladih s poremeajima u ponaanju te utvrivanje jesu li i na koji nain jake strane povezane s podrujima rizinosti, odnosno drugim okolnostima njihovog ivota te s procjenom adekvatnosti i uspjenosti tretmana u koji su ukljueni. Uzorak ispitanika ini 351 osoba mukog spola, prosjene dobi 15,7 godina, korisnika institucionalnih programa u 13 institucija za djecu i mlade s poremeajima u ponaanju u Republici Hrvatskoj. Podaci o procjeni jakih strana, adekvatnosti i uspjenosti tretmana te obiljejima ispitanika, korisnika institucionalnog tretmana, prikupljeni su uz pomo Upitnika za odreivanje razine intervencije/voenje sluaja (UZORI/VS), kojeg su popunjavali strunjaci. Prikupljeni podaci obraeni su kvalitativnim i kvantitativnim metodama. Kvalitativna analiza je omoguila upoznavanje onih specifinih obiljeja djece i mladih te njihovog okruenja koje su strunjaci procjenjivali njihovim jakim stranama. Rezultati kvazikanonike korelacijske i diskriminacijske analize ukazuju na postojanje povezanosti jakih strana s drugim okolnostima maloljetnikovog ivota te s procjenom adekvatnosti i uspjenosti institucionalnog tretmana. Rezultati su razmatrani pod vidom modela usmjerenih na objanjenje meuodnosa initelja rizika, zatite i otpornosti. Kljune rijei: djeca i mladi s poremeajima u ponaanju, institucionalni tretman, jake strane

Rad je dio istraivanja provedenog u sklopu znanstveno - istraivakog projekta Usklaivanje intervencija s potrebama djece i mladih u riziku: izrada modela (MZO, 2488) voditeljice prof. dr. sc. Antonije iak, koji se provodi na Edukacijsko - rehabilitacijskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu.

ODGOJNE ZNANOSTI 12 (2010), 1, str. 7-28

1. Uvod
Koncepti rizika, zatite i otpornosti uspjeno se primjenjuju u planiranju preventivnih i tretmanskih intervencija za djecu i mlade u riziku (Jenson i Fraser, 2006). Meutim, malo se zna o tome kako se meusobno isprepliu i odnose initelji rizika, zatite i otpornosti (McCarthy, Laing i Walker, 2004). U pokuaju njihovog povezivanja krenut emo od otpornosti kao najireg koncepta. Zbog te irine u literaturi se sustavno nailazi na poruku o otpornosti kao sloenom fenomenu kojeg nije jednostavno ni definirati niti istraivati (Fraser i Richman, 2001). Gledano iz tretmanske perspektive otpornost kao koncept kojim se objanjavaju pozitivni ishodi unato izloenosti rizicima, vezuje se uz tretmanske ishode, ali i uz planiranje i tijek tretmana (Ajdukovi, 2000). To je u skladu s objanjenjem otpornosti kao dinaminog procesa kod djeteta i transakcije izmeu djeteta i njegove okoline tijekom odreenog vremena, to utjee na njegove kapacitete uspjene prilagodbe i funkcioniranja unato izloenosti rizicima i iskustvu kroninog stresa i nedaa (Aisenberg i Herrenkohl, 2008). Drugim rijeima, smatra se da osobni potencijali i oni iz okruenja kontinuirano djeluju na negativne uinke rizika, stresa i trauma (Perez i sur., 2009). To je saznanje u tretmanskom smislu izuzetno znaajno jer initelji rizika i zatite djeluju i tijekom tretmanskog procesa, a otpornost (ili neotpornost) kao rezultat njihove interakcije (Ajdukovi, 2000) nije samo krajnji ishod nego stalno prisutni potencijal. Dakle, iako je povezan s izloenosti riziku, koncept otpornosti je fokusiran na jakosti, a ne na slabosti, te na razumijevanje zdravog razvoja, odnosno pozitivnog razvojnog ishoda, unato izloenosti rizicima. To otvara mogunost da se tijekom tretmana uravnoteeno djeluje na initelje rizika i na initelje zatite, s jedne strane crpei iz postojeih initelja zatite, a s druge strane usmjeravajui sam tretman ka razvoju jakosti i potencijala. Temeljem navedenog smatra se da su jake strane pojedinca i njegovog okruenja, kao fenomen dostupan opaanju i procjenjivanju, elementi koncepta zatite, odnosno dio koncepta otpornosti (Hoge, 2002). Najnovija saznanja ukazuju kako je jedan od kljunih principa na kojima se temelje uinkovite intervencije usmjerene djeci i mladima rizinog ponaanja princip istovremene usmjerenosti na rizike i jake strane (Guerra, Kim i Boxer, 2008). Pritom je prvi korak u njegovoj praktinoj primjeni procjena razine i prisutnosti tih initelja kod pojedinaca i u njegovom socijalnom okruenju. Upravo je to razina kojom se bavimo u ovom radu te je stoga uvodno znaajno konstatirati kako je jo uvijek premalo istraivanja o jakim stranama, odnosno ire govorei, o initeljima zatite i otpornosti djece i mladih u izvanobiteljskoj skrbi ili tretmanu (Oswald i sur., 2001). Meu onima koja su bila dostupna uoljiva je tendencija ka kvalitativnom, participativnom pristupu. Primjerice, u kvalitativnom istraivanju sa 71 adolescentom i adolescenticom rizinog ponaanja, u dobi od 13 do 16 godina, koji ive u visoko rizinim urbanim i ruralnim zajednicama te koji su proli kroz razliite vrste tretmana, 8

iak, A., Ratkajec, G., Nikoli, B., Maurovi, I., Mirosavljevi, A.: Jake strane djece i ...

koji su razvili otpornost (38), odnosno nisu razvili otpornost (33), Howard i Johnson (2000) su konstatirali kako veu vjerojatnost za razvoj mehanizama otpornosti imaju oni adolescenti kod kojih je prepoznat vei broj initelja zatite. Razvoj otpornosti ukljuivao je osjeaj kontrole nad vlastitim ivotom, vie pozitivnih planova za budunost te osjeaj povezanosti s drugim ljudima i institucijama. Oswald i sur. (2001) su u istraivanju koje je obuhvatilo 270 djece s psihijatrijskim simptomima, poremeajima ponaanja i teim emocionalnim problemima, u dobi od 1 do 22 godine (prosjena dob 15 godina), utvrdili znaajnu ireverzibilnu povezanost jakih strana1 s psihijatrijskim simptomima, nainom funkcioniranja i izloenosti riziku. Djeca smjetena u izvanobiteljske programe pokazivala su znaajno manje jakih strana od djece ukljuene u programe obiteljskog tipa. Obzirom na tip i znaajnost povezanosti jakih strana sa spomenutim simptomima autori procjenjuju kako jake strane mogu igrati ulogu posredujue varijable pri izboru vrste smjetaja i tretmana. Sumirajui rezultate studija koje su izuavale initelje zatite koji su pridonijeli razvoju otpornosti kod djece koja su u djetinjstvu iskazivala agresivno ponaanje, Bloomquist i Schnell (2002) navode da su se kao najznaajniji initelji zatite iskristalizirali: nadzor, kontrola i podrka roditelja, dobra prilagodba na kolu i dobro kolsko postignue, empatija, odnosno pokazivanje brige i skrbi za druge te na dijete usmjereno roditeljstvo kao i prosocijalno ponaanje roditelja. Bavei se mladima iz institucija koje skrbe za zlostavljanu djecu, obrazovnih i ustanova za mentalno zdravlje te domova za odgoj, Ungar (2004, 2005) zagovara korisniku perspektivu pri definiranju otpornosti. Saimajui rezultate veeg broja kvalitativnih studija, kao i temeljem vlastitih rezultata, autor konstatira kako djeca i mladi u riziku ili rizinog ponaanja do odreenog stupnja manipuliraju sustavom u svoju korist te je njihova otpornost rezultat interakcije osobnih obiljeja koja se oituju u uspjenom samo-usmjeravanju kroz sustav, vjetinama pregovaranja, odnosno svladavanju sustava kako bi dobili ono to podrava njihovu dobrobit i zadovoljava njihove potrebe. Saeto govorei, vei broj autora (Garmezy 1991, prema Condly, 2006; Frey, 1998, Miller i dr., 1998, Werner i Smith, 1992, prema Edwards i sur., 2007) navodi tri zatitna mehanizma otpornosti pojedinca: obiljeja djeteta (temperament, humor, intelektualne sposobnosti, unutarnji lokus kontrole), obiteljska potpora (strpljivi, kompetentni roditelji, dobar odnos s bar jednim roditeljem, vrijednosti i vjerovanja roditelja) i sposobnost koritenja vanjskih sustava podrke (identifikacija s otpornim modelom podrke, mrea neformalnih odnosa, podrka obitelji/vrnjaka/strunjaka, pozitivno kolsko iskustvo). Lista specifinih obiljeja otpornosti naroito je iscrpna kad su u pitanju
1 Jake strane bile su definirane kao: intrapersonalne jakosti, snage na podruju akademskog i emocionalnog funkcioniranja te snage vezane uz povezanost s i ukljuenost obitelji.

ODGOJNE ZNANOSTI 12 (2010), 1, str. 7-28

obiljeja djece i mladih. Najee se navode: socijalne kompetencije, vjetine rjeavanja problema, svijest o identitetu, samopotovanje, samodisciplina, religioznost, osjeaj smisla i budunosti, samokontrola (Bai i Feri, 2004; Mykota i Schwean, 2006; Perez i sur., 2009; Jozefowicz-Simbeni i Allen-Meares, 2002; Luthar i Zelazo, 2003). Istraivaki pristupi i rezultati navedenih istraivanja dobro ilustriraju u litaraturi prisutnu tezu o tome kako se istraivanju otpornosti moe pristupiti iz razliitih perspektiva (Fraser i Richman, 2001). Jedna od mogunosti je i preko upoznavanja jakih strana. U tom smislu u ovom radu kreemo od utvrivanja i opisivanja jakih strana maloljetnih korisnika institucionalnih programa kao obiljeja pojedinaca i njihovog okruenja, koja je mogue opaati i procjenjivati u svrhu planiranja tretmana.

2. Ciljevi i hipoteze
Sukladno konceptu otpornosti koji naglaava da su za dobre (pozitivne/ poeljne) ivotne ishode pojedinca s jedne strane potrebni osobni i socijalni potencijali, a s druge strane da je neophodna adekvatna intervencija kao protutea preprekama koje stoje na putu razvoja i prilagodbe (Howard i Johnson, 2000; Oswald i sur., 2001; Ungar, 2005), u ovom se radu nastoji utvrditi povezanost jakih strana djece i mladih ukljuenih u institucionalni tretman s initeljima rizika, drugim obiljejima njihovog ivota te adekvatnosti i uspjenosti tretmana. Specifini ciljevi rada odnose se na utvrivanje: specifinih obiljeja jakih strana djece i mladih s poremeajima u ponaanju, mukog spola, ukljuenih u institucionalni tretman, jesu li i na koji nain jake strane djece i mladih s poremeajima u ponaanju, mukog spola, ukljuenih u institucionalne programe povezane s podrujima rizinosti, odnosno drugim okolnostima njihovog ivota, jesu li i na koji nain jake strane djece i mladih s poremeajima u ponaanju, mukog spola, korisnika institucionalnih tretmana povezane s procjenom adekvatnosti i uspjenosti tretmana u koji su ukljueni. Polazei od rezultata ranije spomenutih istraivanja postavljene su hipoteze vezano uz drugi i trei specifini cilj: H1 - Postoji povezanost izmeu jakih strana ispitanika i podruja rizika, odnosno drugih okolnosti maloljetnikovog ivota. H2 - Postoji povezanost izmeu jakih strana ispitanika i procjene adekvatnosti i uspjenosti intervencija.

3. Metoda
3.1. Uzorak ispitanika

Uzorak ispitanika ini 351 osoba mukog spola, korisnika institucionalnih programa u 13 institucija za djecu i mlade s poremeajima u ponaanju u 10

iak, A., Ratkajec, G., Nikoli, B., Maurovi, I., Mirosavljevi, A.: Jake strane djece i ...

Republici Hrvatskoj. Budui da su u ispitivanje ukljueni svi korisnici institucionalnih programa mukog spola u svim institucijama za djecu i mlade s poremeajima u ponaanju u Republici Hrvatskoj, koji su u vrijeme ispitivanja u tim institucijama boravili due od mjesec dana moe se govoriti o namjernom uzorku koji se u ovom sluaju poklapa s populacijom (mukih korisnika institucionalnih tretmana). U vrijeme ispitivanja u navedenim institucijama bilo je ukupno 418 korisnika oba spola. Sukladno tome uzorak ispitanika ovog rada ini 83% korisnika institucionalnih programa za djecu i mlade s poremeajima u ponaanju u Republici Hrvatskoj u prvom tromjeseju 2008. godine. Prosjena dob svih ispitanika uzorka u vrijeme istraivanja bila je 15,7 godina. Raspon dobi sudionika istraivanja izuzetno je velik i iznosi vie od 13 godina (9 do 22,5 godine). Logino, najmlai su korisnici djejih domova, a najstariji mlai punoljetnici iz odgojnog zavoda. Prosjena duljina tretmana u institucionalnom programu iznosi 16,7 mjeseci, s rasponom od 6 do 26 mjeseci.
3.2. Mjerni instrument

Podaci o procjeni jakih strana, adekvatnosti i uspjenosti tretmana te obiljejima ispitanika, korisnika institucionalnog tretmana, prikupljeni su uz pomo Upitnika za odreivanje razine intervencije/voenje sluaja (u daljnjem tekstu UZORI). Originalna verzija upitnika nosi naziv Youth Level of Service/ Case Management Inventory (YLS/CMI, Andrews, Hoge i Leschield, 2002)2. Instrument slui za procjenu rizinosti, jakih strana i potreba djeteta i njegova okruenja sa svrhom projekcije, prije svega, individualnog, ali i diferenciranog tretmana na lokalnoj, regionalnoj i dravnoj razini (Koller-Trbovi, 2008). Teorijski okvir instrumenta ine opa teorija linosti i socijalno-psiholoki model kriminalnog ponaanja. Taj se okvir realizira kroz etiri principa3 temeljem kojih upitnik ima sedam dijelova: Procjena rizika i potreba; Saetak (suma) imbenika rizika i potreba; Procjena drugih potreba i okolnosti koje zahtijevaju posebnu panju; Procjena razine rizika/potreba od strane strunjaka; Razina odravanja kontakta; Plan voenja sluaja i Provjera voenja sluaja. Za potrebe ovog rada koriteni su podaci prikupljeni u prvom, drugom, treem i petom dijelu upitnika.

2 Prava za prevoenje i koritenja instrumenta za potrebe istraivanja Usklaivanje intervencija s potrebama djece i mladih u riziku: izrada modela otkupljena su od Multi - Health Systems Inc. Customer Number 135920. 3 To su: klasifikacija prema razinama rizika, klasifikacija prema potrebama, klasifikacija prema responsivnosti (prijemivosti za tretman) i princip zavrne procjene strunjaka (Hoge i Andrews, 2006)

11

ODGOJNE ZNANOSTI 12 (2010), 1, str. 7-28

Procjena rizika i potreba (1. dio upitnika) vri se na ukupno 42 estice podijeljene u 8 podruja: Ranija i sadanja kaznena djela/ Sankcije, Obiteljske prilike/ Roditeljstvo, kolovanje/ Zaposlenje, Odnosi s vrnjacima, Zlouporaba sredstava ovisnosti, Slobodno vrijeme/ Rekreacija, Linost/ Ponaanje, Stavovi/ Orijentacija. Uz procjenu rizika u ovo dijelu upitnika procjenjuje se i prisutnost jakih strana, na svim podrujima osim na prvom. Metrijska obiljeja originalnog instrumenta utvrena kroz brojna istraivanja (Rowe, 2002 te Schmidt, Hoge i Robertson, 2002, prema Hoge i Andrews, 2006; Catchpole i Gretton, 2003; Thompson i Pope, 2005; Poluchowitz, Jung i Rawana, 1999; Schmidt, Hoge, Gomez, 2005) ukazuju na dobru unutarnju konzistentnost i valjanost instrumenta.
3.3. Nain provoenja istraivanja

Procjenu rizika, potreba, i drugih obiljeja korisnika institucionalnog tretmana izvrili su strunjaci zaposleni u navedenim institucijama (uglavnom u svojstvu odgojitelja) uz pomo opisanog instrumenta. Procjeni je prethodila edukacija tijekom koje su strunjaci upoznati s teorijskim postavkama, obiljejima i nainom primjene instrumenta.
3.4. Obrada podataka

Podaci su obraeni uz pomo kvantitativnih i kvalitativnih metoda. Kako bi se testirale postavljene hipoteze koritene su multivarijatne metode i to diskriminacijska analiza po programu Robustna diskriminacijska analiza ROBDIS (Nikoli, 1991) i kvazikanonika korelacijska analiza po programu ROBKAN (Momirovi i Dugi, 1986; Nikoli, 1991). Kako bi se utvrdio specifian sadrajni okvir jakih strana primijenjen je kvalitativni pristup pod vidom analize teksta.

4. Rezultati
Rezultati e biti grupirani obzirom na nain obrade podataka te prikazani redom kojim su postavljeni ciljevi rada.
4.1. Kvalitativna analiza opisa jakih strana

Upitnik UZORI/VS omoguuje, u okviru procjene svakog podruja rizika, odnosno jakih strana, dodatan opis specifinih rizika, odnosno jakih strana svakog ispitanika. Kako bi se dobio bolji uvid u to to su specifine jake strane ispitanika uzorka na pojedinim podrujima nainjena je kvalitativna analiza te vrste podataka o jakim stranama. Openito se moe konstatirati kako su procjenjivai ee opisivali specifinosti rizika, nego specifinosti jakih strana korisnika. Prisutni su opisi jakih strana na svim procjenjivanim podrujima. Sukladno mogunostima koje daje 12

iak, A., Ratkajec, G., Nikoli, B., Maurovi, I., Mirosavljevi, A.: Jake strane djece i ...

kvalitativni pristup analizirani su podaci za jednu treinu ispitanika4, na nain da se vodilo rauna o zastupljenosti korisnika svih vrsta institucija. Podaci su grupirani prema podrujima i razvrstani u kategorije te prikazani u tablici 1. Vidljivo je da su podruja kolovanje/zaposlenje, linost/ponaanje i stavovi/orijentacije rezultirali s puno vie kategorija specifinih opisa jakih strana korisnika od drugih podruja. Vidljivo je kako je opis jakih strana u veini procjenjivanih podruja vezan uz opise specifinih rizika danih u samom instrumentu. Po tom modelu, jake
Tablica 1 - Prikaz specifinih, kategoriziranih opisa jakih strana ispitanika uzorka grupiranih prema procjenjivanim podrujima
Podruja jakih strana Obiteljske prilike/roditeljstvo Kategorije specifinih jakih strana Dobar odnos s majkom i ocem Dobar odnos s lanovima obitelji (baka, braa, sestre, teta) Podrka roditelja - lanova obitelji Emocionalno vezan uz obitelj, obitelj mu je vana esti telefonski kontakti, odlasci u obitelj kola/uenje: eli zavriti kolovanje (motiviran) Ulae trud Ui s lakoom Prihvaa pomo u uenju Posjeduje dobre intelektualne potencijale Nastavnici ga vole Rad: eli i voli raditi, odgovoran radnik Voli svoju (odabranu) struku eli biti uspjean Slijedi pozitivne modele Vano mu je miljenje okoline Negativan stav prema delinkvenciji Izbjegava loe drutvo Otvoren voli se druiti lako sklapa kontakte Prihvaen od vrnjaka Apstinira dulje vrijeme Ne pui, ne pije Droga ga uope ne zanima, naprotiv, protivnik droge Interes za sport i sportska rekreacija Aktivno bavljenje sportom (do razine osvojenih medalja) Glazba svira neki instrument Informatika, kompjuteri Ples, maketarstvo, itanje

kolovanje/zaposlenje

Odnosi s vrnjacima

Zlouporaba sredstava ovisnosti

Slobodno vrijeme /rekreacija

4 To je bila granica na kojoj je dolo do zasienosti, odnosno, granica iz koje se proirivanjem uzorka vie nisu dobivale nove informacije.

13

ODGOJNE ZNANOSTI 12 (2010), 1, str. 7-28

Podruja jakih strana Linost/ponaanje Kategorije specifinih jakih strana Ponaanje: Kontrolira svoje ponaanje Izbjegava (fizike) sukobe Vjet u rjeavanju sukoba Korektan prema drugima Pristojno se ophodi Osobine: Emocionalno stabilan Empatian Veseo Marljiv Komunikativan Ustrajan Samokritian... Jake strane kao rezultat tretmana Motiviran (eli) promijeniti ponaanje Trudi se mijenjati ponaanje Dobro se prilagoava Discipliniran Potuje pravila kunog reda Nagrada ga motivira na promjenu Dobro funkcionira u sustavu s jasnim pravilima Trai pomo Potuje autoritet Dostupan odgoju, voenju Osuuje kriminal i delinkventno ponaanje Spreman pruiti pomo drugima, empatian Realan, vrsto stoji na zemlji Kritian prema svom ranijem ponaanju Tei uspjehu Surauje Vano mu je miljenje odraslih u koje ima povjerenje Prosocijalni stavovi openito

Stavovi/orijentacija

strane opisivane su kao izostanak ili suprotnost pojedinim rizicima. Do neke mjere izuzetak od toga ine opisi jakih strana na podrujima linost/ponaanje i stavovi/orijentacije. Tu su procjenjivai izali iz ablone instrumenta i bili fleksibilniji u opisu jakih strana. Moe se pretpostaviti kako je podloga za to bolje poznavanje korisnika u tim podrujima, a i nastojanje procjenjivaa da opiu one pozitivne specifinosti korisnika koje su istovremeno i njegovo osobno postignue. Glede specifinog sadraja jakih strana iz tablice 1 vidljivo je da su one u podruju obitelji uglavnom vezane uz dobru kvalitetu odnosa korisnika s roditeljima i lanovima obitelji. U podruju kolovanje/zaposlenje posebno dolaze do izraaja razliiti aspekti motivacije da se na tom planu bude uspjean. Specifini sadraji jakih strana u podruju odnosa s vrnjacima imaju i aspekt pasivnog slijeenja pozitivnih vrnjakih modela i aspekt aktivnog opredje14

iak, A., Ratkajec, G., Nikoli, B., Maurovi, I., Mirosavljevi, A.: Jake strane djece i ...

ljenja za prosocijalne vrnjake. Na podruju zlouporabe sredstava ovisnosti raspoznaju se dva smjera s jedne strane su jake strane koje svjedoe o jasnom neprihvaanju tog izazova, a s druge su jake strane utemeljene na snazi i opredjeljenju da se s tim negativnim izazovom prekine i da se to novonastalo stanje (apstinencija) odrava. U odnosu na podruje slobodno vrijeme/rekreacija takoer je vidljivo da se javlja lepeza mogunosti, od iskazivanja interesa do aktivnog bavljenja odreenim sadrajima, posebice u podruju sporta. Specifinosti su najvee na podrujima ponaanje/linost i stavovi/orijentacije, pri emu je osobna aktivnost, odnosno postignue, svojevrsna konstanta svih tih specifinih obiljeja, odnosno jakosti.
4.2. Povezanost jakih strana s razinama rizika i drugim okolnostima

Jedan od specifinih ciljeva rada zahtijeva utvrivanje povezanosti jakih strana s podrujima rizika i drugih okolnosti maloljetnikovog ivota. Kako bi se utvrdila ta povezanost nainjene su tri kvazikanonike korelacijske analize (KKKA1, KKKA2, KKKA3). Kvazikanonika korelacijska analiza po programu ROBKAN (Nikoli, 1997) koritena je kao alternativa kanonikoj korelacijskoj analizi jer je znatno manje osjetljiva na kvalitativne (kategorijalne) varijable koje su koritene za definiranje navednih podruja u upitniku UZORI/VS. Rezultati testiranja znaajnosti kvazikanonikih koeficijenata za sve tri kvazikanonike korelacijske analize prikazani su u tablici 2. U svakoj od kvazikanonikih korelacijskih analiza ekstrahirana je po jedna kvazikanonika dimenzija ili faktor. Vidljivo je (tablica 2) da se vrijednosti kvazikanonikih korelacija za ta tri faktora kreu od 0.23 do 0.31. Kvazikanonike kovarijance statistiki su znaajne uz proporciju pogreke p < 0,01% za dva od navedena tri faktora. Uzimajui u obzir znaajnost kovarijanci i korelacija moe se rei da je utvrena statistiki znaajna povezanost izmeu sljedeih podruja: jakih strana i potreba i okolnosti obiteljskog ivota ispitanika te jakih strana i drugih potreba i okolnosti maloljentikovog ivota. Temeljem navedenog moe se djelomino prihvatiti prva hipoteza i to u onom dijelu koji se odnosi na pretpostavljenu povezanost jakih strana ispitanika i drugih okolnosti njegovog ivota. Nakon to je utvrena statistiki znaajna povezanost moe se pristupiti istraivanju specifinih obiljeja i smjerova te povezanosti. Struktura kvazikanonikih faktora bit e analizirana samo za
Tablica 2 -Testiranje znaajnosti kvazikanonikih koeficijenata Korelacija Kovarijanca HI**2 DF
KKKA1 - Jake strane : podruja rizika KKKA2 - Jake strane : obitelj KKKA3 - Jake strane : maloljetnik .31 .61 34.01

42 .679

.23 .29

.18 .52

18.56

60 .000

29.22 156 .000

15

ODGOJNE ZNANOSTI 12 (2010), 1, str. 7-28

one faktore ija je kovarijanca postigla navedenu razinu statistike znaajnosti. Pritom se druge okolnosti maloljentikovog ivota razmatraju kroz potrebe i okolnosti obiteljskog ivota te potrebe i okolnosti maloljetnikovog ivota.
4.2.1. Povezanost jakih strana i drugih potreba i okolnosti obiteljskog ivota

Matrica strukture para kvazikanonikih faktora izoliranih u prostoru jakih strana (tablica 3) i podruju potreba i okolnosti obiteljskog ivota (tablica 4) ukazuje na obiljeja i smjer povezanosti. Naime, sudei prema visini korelacija (i projekcija) varijabli prvog skupa s faktorom drugog skupa moe se rei kako u definiranju kvazikanonikog faktora u prostoru jakih strana sudjeluju varijable koje definiraju jake strane ispitanika na podruju obiteljskih prilika/

Tablica 3 - Matrica strukture skupa varijabli koje definiraju podruje jakih strana
Jake strane Obiteljske prilike/roditeljstvo kolovanje/zaposlenje Odnosi s vrnjacima Zlouporaba sredstava ovisnosti Slobodno vrijeme/rekreacija Linost/ponaanje Stavovi/orijentacija Korelacija varijabli 1. skupa s faktorima 1. skupa .76 .77 .65 .58 .49 .51 .52 Korelacija varijabli 1. skupa s faktorima 2. skupa .23 .14 .08 .17 .02 .05 .09

Tablica 4 - Matrica strukture skupa varijabli koje definiraju podruje drugih potreba i okolnosti u obitelji
Potrebe i okolnosti u obitelji Korelacija varijabli 2. skupa s faktorima 2. skupa Povijest kriminalnog ponaanja -.18 Emocionalni poremeaji/ -.11 psihijatrijski problemi Zlouporaba droge/alkohola -.29 Brani sukobi -.38 Financijski/stambeni problemi -.15 Nesuradljivi roditelji -.61 Kulturoloki/etniki problemi -.46 Zlostavljanje od strane oca -.54 Zlostavljanje od strane majke -.74 Znaajna obiteljska trauma -.45 Neto drugo -.21 Korelacija varijabli 2. skupa s faktorima 1. skupa .04 .03 -.03 .00 .03 -.14 -.10 -.08 -.16 -.11

-.03

16

iak, A., Ratkajec, G., Nikoli, B., Maurovi, I., Mirosavljevi, A.: Jake strane djece i ...

roditeljstva, zlouporabe sredstava ovisnosti, kolovanja/zaposlenja i stavova/ orijentacija. U drugom skupu varijabli ostvarene su znaajne negativne korelacije s kvazianonikim faktorom. Znaajne negativne korelacije ostvarile su one estice koje opisuju zlostavljanje od strane majke, nesuradljive roditelje, znaajne obiteljske traume i kulturoloke/etnike probleme. Iz smjera korelacija i strukture izoliranih kvazikanonikih faktora moe se prepoznati smjer povezanosti jakih strana ispitanika, korisnika institucionalnog tretmana i okolnosti njihovog obiteljskog ivota na nain da se uz izraene jake strane na podruju obiteljskih prilika/roditeljstva, zlouporabe sredstava ovisnosti, kolovanja/ zaposlenja i stavova/orijentacija vezuje izostanak onih okolnosti obiteljskog ivota koje upuuju na zlostavljanje, traume i kulturoloke probleme u obitelji te nesuradljivost roditelja.
4.2.2. Povezanost jakih strana i drugih potreba i okolnosti maloljetnikovog ivota

Matrica strukture para kvazikanonikih faktora izoliranih u prostoru jakih strana (tablica 5) i podruju drugih potreba i okolnosti maloljetnikovog ivota (tablica 6) ukazuje na sline mehanizme vezivanja dvaju skupova varijabli na kakve je ukazala prethodna kvazikanonika analiza. Prema visini korelacija (i projekcija) varijabli prvog skupa s faktorom drugog skupa proizlazi da u definiranju kvazikanonikog faktora u prostoru jakih snaga sudjeluju sve varijable. Najvie korelacije postiu varijable koje definiraju jake strane ispitanika na podrujima linosti/ponaanja, slobodnog vremena/rekreacije i kolovanja/ zaposlenja. Sve varijable drugog skupa varijabli koje su postigle razinu znaajnosti ostvarile su negativnu korelaciju s kvazikanonikim faktorom. Pritom su najvie negativne korelacije ostvarile estice kojima se opisuju loe socijalne i vjetine rjeavanja problema, tekoe u uenju te nisko samopotovanje. Smjer povezanosti koji se prepoznaje temeljem smjera korelacije varijabli s kvazi-

Tablica 5 - Matrica strukture skupa varijabli koje definiraju podruje jakih strana
Jake strane Obiteljske prilike/roditeljstvo kolovanje/zaposlenje Odnosi s vrnjacima Zlouporaba sredstava ovisnosti Slobodno vrijeme /rekreacija Linost/ponaanje Stavovi/orijentacija Korelacija varijabli 1. skupa s faktorima 1. skupa .58 .70 .68 .49 .70 .73 .62 Korelacija varijabli 1. skupa s faktorima 2. skupa .15 .19 .14 .16 .23 .25 .13

17

ODGOJNE ZNANOSTI 12 (2010), 1, str. 7-28 Tablica 6 - Matrica strukture skupa varijabli koje definiraju podruje drugih potreba i okolnosti maloljetnikovog ivota
Procjena maloljetnikovih Korelacija varijabli 2. skupa Korelacija varijabli 2. skupa potreba s faktorima 2. skupa s faktorima 1. skupa Zdravstveni problemi -.12 -.01 Tjelesno oteenje -.07 .02 Niska inteligencija/zaostajanje u -.31 -.04 razvoju -.14 Tekoe u uenju -.55 Loe kolsko postignue -.46 -.05 -.20 Loe vjetine rjeavanja -.74 problema rtva tjelesnog/ -.23 -.04 spolnog zlostavljanja rtva zanemarivanja -.36 -.05 Srameljiv povuen .04 .05 Prijatelji iz drugih dobnih -.29 -.06 skupina Potitenost -.21 -.03 -.09 Nisko samopotovanje -.43 Neprikladne spolne aktivnosti -.13 .00 Rasistiki/seksistiki stavovi -.06 -.01 Loe socijalne vjetine -.76 -.25 Sklon poricanju -.40 -.08 Pokuaji samoubojstva -.11 -.02 Dijagnosticirana psihoza -.01 .02 Izloen prijetnjama -.19 .07 Povijest spolnih/tjelesnih napada -.06 .07 Napad na osobe na poziciji -.14 .01 autoriteta Ranije koristio oruje -.06 -.03 Ranije podmetao poar -.02 .02 Bjeao -.34 -.01 Treba zatitu -.36 -.04 Nepovoljni ivotni uvjeti -.31 -.06 Neto drugo .34 .13

kanonikim faktorima ukazuje da se uz jake strane izraene na svih sedam promatranih podruja najznaajnije vezuje izostanak nedostatka vjetina (socijalnih), izostanak tekoa u uenju te izostanak nedostatka samopotovanja. To drugim rijeima znai da se uz izraenije jake strane maloljetnika mogu oekivati bolje socijalne vjetine, uenike kompetencije i samopotovanje. 18

iak, A., Ratkajec, G., Nikoli, B., Maurovi, I., Mirosavljevi, A.: Jake strane djece i ...

4.3. Povezanost jakih strana korisnika i procjene adekvatnosti i uspjenosti intervencije

Hrvatska verzija upitnika (UZORI/VS) sadri u dodatku za peti dio dvije dihotomne estice kojima se od strunjaka trai da procijeni je li tretmanski program za konkretnog ispitanika adekvatan, odnosno uspjean. Na razini frekvencija pokazalo se da je za 81% ispitanika institucionalnih tretmanskih programa u koji su ukljueni procijenjen adekvatnim, a za 73% uspjenim. Pritom se raspon procjena adekvatnosti intervencije za korisnike pojedinih institucija kretao od 52% do 92%, a raspon procjena uspjenosti intervencije od 52% do 82%. Sukladno treem specifinom cilju trai se utvrivanje povezanosti jakih strana korisnika i procijenjene adekvatnosti, odnosno uspjenosti tretmana. Zbog obiljeja varijabli koje se stavljaju u odnos ta povezanost nije utvrivana kanonikom korelacijskom, nego diskriminacijskom analizom. Naime, kao to konstatira Mejovek (2003), diskriminacija analiza prua mogunost ne samo ispitivanja razlika meu skupinama ispitanika, nego i mogunost zakljuivanja o povezanosti istraivanih obiljeja. Specifinije, razlike u obiljejima jakih strana izmeu skupina ispitanika za koje je intervencija procijenjena adekvatnom i onih za koje je procijenjena neadekvatnom istraene su primjenom diskriminacijske analize po programu Robustna diskriminacijska analiza (Nikoli, 1991). Diskriminacijska analiza kojom je istraena razlika u obiljejima jakih strana izmeu skupine ispitanika za koje je intervencija procijenjena adekvatnom i skupine ispitanika za koje je intervencija procijenjena neadekvatnom rezultirala je jednom diskriminacijskom funkcijom ija diskriminacijska vrijednost iznosi .2114 (tablica 7). Diskriminacijska funkcija znaajna je na razini p < 0.01%. Test razlike izmeu aritmetikih sredina (F) iznosi 58.67, a prosjene vrijednosti skupina ispitanika na diskriminacijskoj funkciji udaljene su meusobno za 0.56 standardne devijacije. Time je omoguena konstatacija da se u odnosu na prisutnost jakih strana skupina ispitanika za koje je institucionalni program procijenjen adekvatnom intervencijom statistiki znaajno razlikuju od skupine ispitanika za koje je ta intervencija procijenjena neadekvatnom. Prosjene vrijednosti ukazuju da je bolji poloaj na diskriminacijskoj funkciji ostvarila skupina ispitanika za koje je institucionalni tretman procijenjen adeTablica 7 - Rezultati robustne diskriminacijske analize (adekvatnost)
Diskriminacijska vrijednost .2114 Aritmetike sredine Standardne devijacije F 58.67 P .000 Adekvatna Neadekvatna Adekvatna Neadekvatna intervencija intervencija intervencija intervencija .11 -.45 1.53 1.21

19

ODGOJNE ZNANOSTI 12 (2010), 1, str. 7-28

kvatnom intervencijom. Sukladno logici diskriminacijske analize (Mejovek, 2003) temeljem dobivenih rezultata osim na razini razlika meu skupinama moe se govoriti i o povezanosti procjene jakih strana ispitanika i adekvatnosti institucionalnog tretmana. Time je potvren onaj dio druge hipoteze kojim se pretpostavila povezanost izmeu jakih strana ispitanika i procjene adekvatnosti intervencije u koju su ukljueni. Struktura diskriminacijske funkcije prua informacije o tome koja podruja jakih strana najznaajnije doprinose razlikovanju promatranih skupina ispitanika (tablica 8). Temeljem vrijednosti diskriminacijskih koeficijenata varijabli i korelacija varijabli s diskriminacijskom funkcijom moe se rei kako znaajan doprinos razlikovanju skupina ispitanika daju jake strane na podruju stavova/orijentacije, linosti/ponaanja i zlouporabe sredstava ovisnosti. Navedeno u potpunosti potvruju i rezultati univarijatne analize varijance (tablica 9).

Tablica 8 - Struktura diskriminacijske funkcije (adekvatnost)

Podruja jakih strana Obiteljske prilike/roditeljstvo kolovanje/zaposlenje Odnosi s vrnjacima Zlouporaba sredstava ovisnosti Slobodno vrijeme/rekreacija Linost/ponaanje Stavovi/orijentacija Diskriminacijski koeficijenti .10 .21 .08 .46 .15 .59 .60 Korelacija s diskriminacijskom funkcijom .39 .56 .54 .58 .55 .79 .79

Tablica 9 - Rezultati univarijatne analize varijance u Z vrijednostima (adekvatnost)

Aritmetike sredine Jake strane Obiteljske prilike/ roditeljstvo kolovanje/zaposlenje Odnosi s vrnjacima Zlouporaba sredstava ovisnosti Slobodno vrijeme/ rekreacija Linost/ponaanje Stavovi/orijentacija Standardne devijacije F 12 64 87 48.50 10.96 84.57 120.21 P .730 .572 .646 .000 .001 .000 .000 Adekvatna Neadekvatna Adekvatna Neadekvatna intervencija intervencija intervencija intervencija .01 .02 .01 .05 .02 .06 .06 -.05 -.09 -.03 -.21 -.07 -.26 -.27 .85 .86 .95 1.03 1.01 1.05 1.06 1.48 1.45 1.19 .84 .96 .72 .60

20

iak, A., Ratkajec, G., Nikoli, B., Maurovi, I., Mirosavljevi, A.: Jake strane djece i ...

Jednom diskriminacijskom funkcijom rezultirala je i diskriminacijska analiza kojom je istraena razlika u obiljejima jakih strana izmeu ispitanika za koje je intervencija procijenjena uspjenom, odnosno neuspjenom. Diskriminacijska vrijednost te funkcije iznosi .3923. I ova je funkcija znaajna na razini p < 0.01%. Test razlike izmeu aritmetikih sredina (F) iznosi 75.45, a prosjene vrijednosti skupina ispitanika na diskriminacijskoj funkciji udaljene su meusobno za 0.81 standardne devijacije. Takve vrijednosti potvruju da se u odnosu na jake strane skupina ispitanika za koje je institucionalni tretman procijenjen uspjenim statistiki znaajno razlikuju od skupine ispitanika za koje je ta intervencija procijenjena neuspjenom. Bolji poloaj na diskriminacijskoj funkciji ostvarila je skupina ispitanika za koje je institucionalni tretman procijenjen uspjenim (tablica 10). Sukladno navedenom, pretpostavlja se postojanje povezanosti izmeu jakih strana ispitanika i procjene uspjenosti intervencije u koju su ukljueni, to omoguava da se prihvati korespondirajui dio druge hipoteze. Vrijednosti diskriminacijskih koeficijenata varijabli i korelacije varijabli s diskriminacijskom funkcijom upuuju kako znaajan doprinos razlikovanju skupina ispitanika daju sve procjenjivane jake strane, a najznaajniji one koje definiraju podruja kolovanja i zaposlenja, linosti/ponaanja, obitelji i roditeljstva, odnosa s vrnjacima i zlouporabe sredstava ovisnosti (tablica 11). Rezultati univarijatne analize varijance potvruju navedeno (tablica 12). Temeljem rezultata robustnih diskriminacijskih analiza moe se govoriti kako o razlikama meu skupinama tako i o smjeru povezanosti jakih strana s
Tablica 10 - Rezultati robustne diskriminacijske analize (uspjenost)
Diskriminacijska vrijednost .3923 Aritmetike sredine Standardne devijacije Uspjena Neuspjena Uspjena Neuspjena intervencija intervencija intervencija intervencija .23 -.58 1.74 1.21 F 75.45 P .000

Tablica 11 - Struktura diskriminacijske funkcije (uspjenost)

Podruja jakih strana Obiteljske prilike/roditeljstvo kolovanje/zaposlenje Odnosi s vrnjacima Zlouporaba sredstava ovisnosti Slobodno vrijeme /rekreacija Linost/ponaanje Stavovi/orijentacija Diskriminacijski koeficijenti .42 .51 .36 .38 .12 .45 .28 Korelacija s diskriminacijskom funkcijom .65 .78 .71 .52 .55 .67 .60

21

ODGOJNE ZNANOSTI 12 (2010), 1, str. 7-28 Tablica 12 - Rezultati univarijatne analize varijance u Z vrijednostima (uspjenost)
Jake strane Obiteljske prilike/ roditeljstvo kolovanje/zaposlenje Odnosi s vrnjacima Zlouporaba sredstava ovisnosti Slobodno vrijeme/rekreacija Linost/ponaanje Stavovi/orijentacija Aritmetike sredine Standardne devijacije F Uspjena Neuspjena Uspjena Neuspjena intervencija intervencija intervencija intervencija .10 -.24 1.09 .68 77.48 .12 .08 .09 .03 .10 .06 -.30 -.21 -.22 -.07 -.26 -.16 1.08 1.09 1.05 1.01 1.07 1.06 .68 .70 .82 .96 .73 .79 81.85 71.77 45.64 9.50 68.40 48.64 P .000 .000 .000 .000 .003 .000 .000

adekvatnou i uspjenou intervencije. Pokazuje se da su za oba tretmanska ishoda kao izuzetno znaajne procijenjene jake strane na podruju obiljeja linosti i ponaanja te stavova prema sredstvima ovisnosti. S druge strane, ini se da su za procjenu adekvatnosti intervencije posebno znaajni stavovi i ivotne orijentacije korisnika, dok uspjenosti intervencije znaajnije doprinose jake strane, ili rezultati na planu kolovanja, obiljeja obiteljskih prilika, odnosno roditeljstva te odnosa s vrnjacima.

5. Rasprava
Uvodno je naglaeno da su koncepti rizinih i zatitnih initelja te otpornosti prihvaeni kao dobar okvir za planiranje prevencije i tretmana rizinih ponaanja djece i mladih te da je vrlo malo istraivanja usmjereno na istraivanje jakih strana, posebice djece i mladih rizinog ponaanja (Oswald i sur., 2001). Daleko vea panja poklanja se istraivanju initelja rizika i procjeni rizinosti, dakle slabostima, nedostacima i patologiji. U istraivanjima u kojima je primijenjivan isti mjerni instrument kao i u ovom istraivanju (UZORI/ VS), dakle instrument koji pridaje znaenje procjeni jakih strana ispitanika, rezultati prikazani u publiciranim radovima uglavnom se odnose na procjenu razina rizinosti, dok u pravilu izostaju oni koji se odnose na jake strane. Konstatira to i jedan od autora instrumenta (Hoge, 2008). Rezultati ovog istraivanja ukazuju na znaajnu povezanost jakih strana djece i mladih i nekih obiljeja njihovog ivota kao i procjene adekvatnosti i uspjenosti njihovog tretmana. Kvalitativna analiza omoguila je sadrajnije razumijevanje jakih strana ispitanika. Na neki nain je pojasnila zato su jake strane na podrujima linosti/ponaanja i stavova/orijentacije u kvantita22

iak, A., Ratkajec, G., Nikoli, B., Maurovi, I., Mirosavljevi, A.: Jake strane djece i ...

tivnom dijelu istraivanja postizale najvie korelacije s drugim promatranim obiljejima. U sadrajnom smislu rezultati ove kvalitativne analize pokazali su, s jedne strane da raspon obiljeja koja strunjaci procjenjuju jakim stranama ispitanika pripadaju u podruja i kategorije jakih strana, odnosno initelja zatite o kojima se najee govori u literaturi, a s druge strane da se radi o obiljejima koja mogu biti ishodite planiranja tretmana. Meutim, istovremeno je otvorila pitanje - Koja bi se specifina obiljeja pojavila kao jake strane ispitanika da smo njih pitali? Nepostojanje te perspektive je jedno od vanih ogranienja ovog istraivanja. Pod vidom nedovoljnih saznanja o tome kako se meusobno isprepliu i odnose initelji rizika, zatite i otpornosti (McCarthy, Laing i Walker, 2004) teko je specifinije raspravljati o znaenju rezultata dobivenog u ovom istraivanju prema kojem nema statistiki znaajne povezanosti izmeu jakih strana i procjenjivanih podruja rizika. Prema modelu dopune, jednom od moguih modela5 usmjerenih na objanjenje meuodnosa rizika, zatite i otpornosti, prisutnost specifinog rizika izravno utjee na generiranje negativnih ishoda u tom podruju pa stoga nije logino oekivati postojanje initelja zatite (jakih strana) na istim podrujima. Ovaj model je uglavnom usmjeren na zbrajanje rizika. Znaajan broj instrumenta usmjerenih na procjenu razina rizika poiva upravo na ovom modelu po kojem je vjerojatnost razvoja otpornosti obrnuto proporcionalna zbroju rizika. Model malo panje pridaje initeljima zatite izmeu ostalog i temeljem stajalita da se vrlo malo zna o meuodnosu initelja rizika i zatite. Na taj nain ovaj model pokuava naglasiti da veza izmeu initelja zatite i rizika nije jednostavna. Drugi model6, poznat kao interakcijski, poruuje da su initelji zatite i rizika u dinaminoj interakciji na nain da initelji zatite djeluju u smjeru razvoja otpornosti uz uvjet izloenosti visokom riziku. Drugim rijeima, to bi znailo da nema smisla istraivati initelje zatite na istim ivotnim podrujima na kojima ve postoje rizici, odnosno da ima smisla procjenjivati initelje zatite i rizika na istim podrujima samo u sluajevima vrlo visoke rizinosti. Tumaenje rezultata prema modelu dopune vodi ka zakljuku da povezanosti i ne treba biti budui da je procjena prisutnosti rizika i jakih strana vrena na istih sedam podruja. Istovremeno, vano je napomenuti da su na svih sedam usporedno procjenjivanih ivotnih podruja ispitanici ovog uzorka uglavnom postizali umjerenu razinu rizinosti (Ratkajec i Jeud, 2009) te dakle, slijedom razumijevanja interakcijskog modela, initelji zatite nisu mogli doi do punog izraaja. U odnosu na dobivene rezultate rasprava je dakle mogua u vie smjerova.
5 U literaturi se najee govori o tri modela: dopune, interakcija i razvojnog puta (McCarthy, Laing i Walker, 2004). 6 Ovaj model za objanjenje koristi metaforu cijepljenja, koje ima smisla u situacijama visoke vjerojatnosti pojave neke bolesti (gripe), a inae ne.

23

ODGOJNE ZNANOSTI 12 (2010), 1, str. 7-28

Znaajna povezanost utvrena je izmeu procjene jakih strana i procjene drugih potreba i okolnosti u maloljetnikovoj obitelji i kod samog maloljetnika. Pritom je uoljivo da su se u razliitim kombinacijama sva procjenjivana podruja jakih strana pokazala znaajnima. Izostanak posebno tekih obiteljskih okolnosti (zlostavljanje, traume) i obiljeja maloljetnika (slabe vjetine, tekoe uenja, nisko samopotovanje) tamo gdje je utvreno postojanje jakih strana moe se takoer razumjeti pod vidom modela dopune, pri emu se moe rei kako je izostanak vrlo specifinih negativnih okolnosti (rizika), povezan (nadopunjen) s vrlo specifinim jakim stranama maloljetnika. To je takoer potvrda ranijih saznanja (Howard i Johnson, 2000) da nema kombinacije initelja zatite koja se moe smatrati najboljom i da je zapravo svaka najbolja jer to znai da mlada osoba crpi snagu i otpornost iz onoga to joj je dostupno. Upravo to je najsnanija poruka za planiranje tretmana, koje se odvija na individualnoj razini gdje meuodnos initelja zatite, odnosno jakih strana i prisutnih rizika, moe biti donekle jednostavniji i jasniji. Pokazalo se da je procjena uspjenosti tretmanskog programa povezana s neto vie obiljeja jakih strana korisnika nego procjena adekvatnosti. Time rezultati ovog rada neizravno potvruju uvodno spomenutu tezu o vanoj ulozi initelja zatite u planiranju tretmanskih programa. Takoer, iako ne izravno, taj rezultat mogue je promatrati i pod vidom Howard i Johnson-ovih (2000) nalaza koji upuuju na zakljuak o povezanosti broja initelja zatite i mehanizama otpornosti. Iz rezultata moe se izvesti zakljuak o vanosti procjene jakih strana mladih, korisnika institucionalnih programa te naznaiti potreba da se tretmanski plan utemelji i na tim snagama, odnosno planira kako tijekom tretmana razvijati nove snage. U odnosu na obiljeja metodologije ovog istraivanja mogue je spomenuti dva ogranienja. Prvo se odnosi na procjenjivanje jakih strana uz pomo instrumenta UZORI/VS. Budui se pokazalo da strunjaci nisu orijentirani na prepoznavanje i opisivanje jakih strana korisnika u istom omjeru u kojem su orijentirani na rizike, postoji potreba da se taj aspekt procjene uz pomo ovog instrumenta doradi. Jedna od mogunosti je da se u edukaciji za primjenu instrumenta pojaana panja usmjeri upravo tom aspektu procjene, a druga da se instrument doradi i uini jednako strukturiranim kao za procjenu razina rizinosti. Drugo metodoloko ogranienje vezano je uz procjenu adekvatnosti i uspjenosti tretmana te je poeljno da se nain procjenjivanja uskladi na razini tog (petog) dijela instrumenta.

24

iak, A., Ratkajec, G., Nikoli, B., Maurovi, I., Mirosavljevi, A.: Jake strane djece i ...

LITERATURA
Aisenberg, E., Herrenkohl, T. (2008), Community Violence in Context: Risk and Resilience in Children and Families, Journal of Interpersonal Violence, Vol 23, n3, pp 296-315. Ajdukovi, M. (2000), Ekoloki multidimenzionalni pristup sagledavanju initelja rizika i zatite u razvoju poremeaja u ponaanju djece i mladei, U: Bai, J. i Jankovi, J. (ur.): Rizini i zatitni imbenici u razvoju poremeaja u ponaanju djece i mladei, Zagreb: Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za prevenciju poremeaja u ponaanju djece i mladei i zatitu djece s poremeajima u ponaanju, pp 47-62. Andrews, D.A., Hoge, R.D. and Leschield, A.W. (2002), Youth Level of Service/Case Management Inventory, Toronto: Multi-Healthg Systems Inc. Bai, J., Feri, M. (2004), Djeca i mladi u riziku; rizina ponaanja, U: Bai, J., Koller-Trbovi, N., Uzelac, S. (ur.): Poremeaji u ponaanju i rizina ponaanja: pristupi i pojmovna odreenja. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, pp 57-73. Bloomquist, M.L., Schnell, S.V. (2002), Helping Children with Aggression and Conduct Problems: Best Practice for Intervention, New York-London: The Guilford Press. Catchpole, R., Gretton, H. (2003), The Predictive Validity of Risk Assessment With Violent Young Offenders: A 1-Year Examination of Criminal Outcome, Criminal Justice & Behavior, Vol. 30, n6, pp 688-708. Condly, S. J. (2006), Resilience in Children: A Review of Literature With Implications for Education, Urban Education, Vol 41, n3, pp 211-236. Edwards, O.W., Mumford, V.E., Serra-Roldan, R. (2007), A Positive Youth Development Model for Students Considered At-Risk, Journal of School Psychology, Vol 28, n1, pp 29-45. Fraser, M.W., Richman, J.M. (2001), Resilience: Implications for Evidence-Based Practice, U: Richman, J.M., Fraser, M.W. (Eds.): The Context of Youth Violence: Resilience, Risk, and Protection. Westport: Praeger, pp 187-198. Guerra, N.G., Kim, T.E., Boxer, P. (2008), What Works: Best Practices with Juvenile Offenders. U: Hoge, R.D., Guerra, N.G. and Boxer, P. (Eds.): Treating the Juvenile Offenders. New York: The Guilford Press, pp 79-102. Hoge, R.D. (2002), Standardized instruments for assessing risk and need in youthful offenders. Criminal Justice and Behavior, Vol 29, n4, pp 380-396. Hoge, R. D. (2008), Asseement in Juvenile Justice Systems. U: Hoge, R.D., Guerra, N.G. and Boxer, P. (Eds): Treating the Juvenile Offender. New York London: The Guilford Press, pp 54-75. Hoge, R.D., Andrews, D.A. (2006), Youth Level of Service/Case Management Inventory (YLS/CMI): Users Manual, Toronto: Multi-Healthg Systems Inc. Howard, S., Johnson, B. (2000), Resilient and Non-Resilinet Behavior in Adolescents, Trends and issues in crime and criminal justice, n183; http://www.aic.gov.au Jenson, J.M., Fraser, M.W. (2006), Toward the Integration of Child, Youth, and Family Policy: Applying Principles of Risk, Resilince, and Ecological Theory, U: Jenson,

25

ODGOJNE ZNANOSTI 12 (2010), 1, str. 7-28 J.M., Fraser, M.W. (Eds): Social Policy for Children and Familes: A Risk and Resilience Perspective, Thausand Oaks: SAGE Publications, pp 265-279. Jozefowicz-Simbeni, D. M. H., Allen-Meares, P. (2002). Poverty and schools: Intervention and resource building through school-linked services, Children and Schools, Vol 24, pp 123-136. Luthar, S. S., Zelazo, L. B. (2003), Research on Resilience: An Integrative Review. http://www.cds.unc.edu/CCHD/F2004/luthar,%20suniya,%20research%20 on%20resilience.pdf Koller-Trbovi, N. (2008), Upute za koritenje instrumenata, Interni materijal znanstvenog projekta Usklaivanje intervencija s potrebama djece i mladih u riziku: izrada modela (2488). McCarthy, P., Laing, K., Walker, J. (2004), Offenders of the Future? Assessing the Risk of Children and Young People Becoming Involved in Criminal or Antisocial Behaviour, Newcastle Centre for Family Studies, University of Newcastle upon Tyne. www.hmso.gov.uk/ Mejovek, M. (2003), Uvod u metode znanstvenog istraivanja u drutvenim i humanistikim znanostima, Jastrebarsko: Naklada Slap; Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet. Momirovi, K., Dugi, D., (1986): A measure of association between two sets of variates, Proceedings of 8th International Symposium Computer at the University, 505. Mykota, D.B., Schwean, V. L. (2006), Moderator Factors in First Nation Students at Risk for Psychosocial Problems, Canadian Journal of School Psychology, Vol 21, n1/2, pp 4-17. Nikoli, B. (1991), Neki modeli za rjeavanje problema planiranja i kontrole transformacijskih procesa u primjeni kompjutora kod osoba s tekoama socijalne integracije, Defektologija, Vol 28, n1, pp 129-139. Nikoli, B., Koller-Trbovi, N., iak, A. (2002), Metrijske karakteristike formulara za procjenu rizinosti/potreba (FPRP), Hrvatska revija za rehabilitacijska istraivanja, Vol 38, n1, pp 103-120. Oswald, D.P., Cohen, R., Best, A.M., Jenson, C.E., Lyons, J.S. ( 2001), Child Strengths and the Level of Care for Children with Emotional and Behavioral Disorders, Journal of Emotional and Behavioral Disorders, Vol 9, n3, pp 192-200. Perez, W., Espinoza, R., Ramos, K., Coronado, H.M., Cortes, R., (2009), Academic Resilience Among Undocumented Latino Students, Hispanic Journal of Behavioural Sciences. Vol 31, n2, pp 149-181. Poluchowicz, S., Jung, S., Rawana, E.P. (1999), The interrater reliability of the Ministry Risk/Need Assessment Form for juvenile offenders, Annual Conference of the Canadian Psychological Association, Montreal. Ratkajec, G., Jeud, I. (2009), Risks/ Needs Of Children/Youth With Behaviour Disorders in Correctional Institutions in Croatia, International Association of Special Educatoion, Vol 9, n1, (u tisku). Schmidt, F., Hoge, R.D., Gomez, L. (2005), Reliability and Validity analyses of the Youth Level of Service/Case Management Inventory, Criminal Justice and Behavior, Vol 32, n 3, pp 329 344.

26

iak, A., Ratkajec, G., Nikoli, B., Maurovi, I., Mirosavljevi, A.: Jake strane djece i ...

Thompson, A.P., Pope, Z. (2005), Assessing Juvenile Offennders: Preliminary Data for the Australian Adaptation of Youth Level of Service/Case Management Inventory, Australian Psychologist, Vol 40, n3, pp 207 214 Ungar, M. (2004), A Constructionist Discourse on Resilience: Multiple Contexts, Multiple Realities Among At-Risk Children and Youth. Youth and Society. Vol 35, n3, pp 341-365. Ungar, M. (2005), Pathways to Resilience Among Children in Child Welfare, Correction, Mental Health and Educational Settings: Navigation and Negotiation, Child and Yoth Care Forum. Vol 34, n6, pp 423-444.

27

ODGOJNE ZNANOSTI 12 (2010), 1, str. 7-28

THE STRENGTHS OF CHILDREN AND YOUTHS REATED IN RESIDENTIAL SETTINGS

Antonija iak, Gabrijela Ratkajec, Branko Nikoli, Ivana Maurovi and Anja Mirosavljevi

Summary - This paper has several goals: to find out the specific strength domains of children and adolescents with behaviour disorders, to describe them and to discover the relations between the strength domains on one hand, and the level of risk, other life circumstances, and the perceived adequacy and effectiveness of treatment on the other hand. The sample consists of 351 at-risk boys at an average age of 15.7 years placed in 13 residential treatment and correctional institutions in Croatia. A risk, strength and intervention needs assessment was conducted by applying the Croatian version of the Youth Level of Services/Case Management Inventory (YLS/CMI). Quantitative and qualitative methods were used. By applying qualitative analysis, more in-depth understanding of personbased and environment-based variables associated with perceived strength domains was gained. The results of the quasi-canonical correlation and discriminative analysis showed a strong correlation between the strength domains and other life circumstances, as well as with the perceived adequacy and effectiveness of treatment. The results were discussed in the framework of models for understanding relationships among risk, protective factors and resilience. Key words: children and adolescents at-risk or with behavioural disorders, residential treatment, strengths.

28