Elektrina postrojenja

Zatita u elektrinim postrojenjima

Prof. dr. sc. Slavko Krajcar; Prof. dr. sc. Marko Delimar

Sadraj i raspored

02.10.12. 09.10.12.
16.10.12. 23.10.12. 30.10.12.

Predavanje 1 Zbivanja u EES-u Predavanje 2 Elektroenergetski sustav

Predavanje 3 3f sustavi Predavanje 4 Modeliranje 1 (transformator) Predavanje 5 Modeliranje 2 (generator + ostalo)

06.12.12.
MI 04.12.12. 11.12.12. 18.12.12. 08.01.13. 15.01.13.

Predavanje 6 Proraun kratkog spoja

Predavanje 7 Glavni elementi postrojenja Predavanje 8 Sklopni ureaji niskog napona Predavanje 9 Energetski i mjerni transformatori, sekundarni sustavi

Predavanje 10 Sheme spoja

Predavanje 11 Predavanje 11 Zatita Zatita

Danas

22.01.13.
ZI

Predavanje 12 Zavrna poglavlja

Prozirnica br. 2

FER-ZVNE 2012/13 Elektrina postrojenja

Definicije zatita
Vrsta zatite Definicija

Nadstrujna zatita
Distantna zatita Diferencijalna zatita

Zatita koja djeluje kada struja postigne ili prekorai udeenu vrijednost
Zatita koja se temelji na mjerenju otpora do mjesta kvara Zatita koja usporeuje iste elektrine mjerene veliine na oba kraja tienog objekta

Usmjerena zatita
Podnaposnka zatita Nadnaponska zatita Podfrekvencijska zatita

Zatita koja djeluje samo ako je smjer energije od sabirnice prema mjestu kvara
Zatita koja djeluja kada napon u tienom dijelu mree padne ispod udeene vrijednosti Zatita koja djeluja kada napon u tienom dijelu mree dosegne udeenu vrijednosti Zatita koja djeluje kada frekvencija u tienom dijelu mree padne ispod odreene podeene vrijednosti. Novije izvedbe uzimaju u obzir i brzinu promjene frekvencije Zatita koja djeluje kada frekvencija u tienom dijelu mree dosegne odreenu podeenu vrijednost. Novije izvedbe uzimaju u obzir i brzinu promjene frekvencije

Nadfrekvencijska zatita Zatita od previsoke temperature

Zatita koja djeluje kada temperatura tienog objekta poraste iznad udeene vrijednosti

Prozirnica br. 3

FER-ZVNE 2012/13 Elektrina postrojenja

Dodatne definicije
Zatitna shema
Koordinirani skup zatitnih ureaja (elemenata EES-a). Moe obuhvaati vie zatitnih sustava.

Zatitni sustav

Zatitna oprema projektirana da brzo i selektivno iskljui/signalizira kvar/smetnju u tienom dijelu mree.

Zatitna oprema
Sklopni aparati, zatitni releji, mjerni transformatori i ostala pomona oprema.

Zatitni relej
Ureaj koji uzrokuje/sprjeava neko djelovanje, ako neka elektrina veliina (struja, napon, snaga) koja na njega djeluje prekorai ili padne ispod udeene vrijednosti.

Prozirnica br. 4

FER-ZVNE 2012/13 Elektrina postrojenja

Podjela relejne zatite

Prema izvedbi
Elektromehanika izvedba Statika izvedba - elektronika izvedba releja s analognom obradom informacija Numerika izvedba - elektronika izvedba releja s digitalnom obradom informacija

Elektromehaniki relej

Statiki relej

I. Numeriki relej s jednom funkcijom

II. Numeriki relej s vie funkcija

Prozirnica br. 5

FER-ZVNE 2012/13 Elektrina postrojenja

Podjela relejne zatite

Prema vrsti poremeaja:
Vrsta poremeaja Vrsta zatite Zatita pri kratkom spoju Zatita pri zemljospoju

Kvar

Zatita pri preoptereenju

Zatita pri povienju napona Zatita pri snienju napona

Smetnja

Zatita pri snienju frekvencije Zatita pri nesimetrinom optereenju

Zatita pri promjeni smjera energije

Prema nainu djelovanja:

Osnovna zatita Rezervna zatita primarna zatita objekta djeluje ukoliko zakae osnovna zatita
FER-ZVNE 2012/13 Elektrina postrojenja

Prozirnica br. 6

Podjela relejne zatite - prema

tienim objektima (1)

Zatita (sinkronih) generatora

Distantna zatita Termika zatita Podnaponska zatita Nadnaponska zatita Podnaponska zatita na nulti napon Nadnaponska zatita na nulti napon Nadnaponska zatita od zemnog spoja statora Zatita od nesimetrinog optereenja Usmjereni relej snage Podstrujna zatita Nadstrujna zatita (s vremenskim usporenjem djelovanja) I>+U<, Nadstrujna zatita s naponskom kontrolom IdG, Diferencijalna zatita generatora I2, Zatita od nesimetrinog optereenja IdU, Diferencijalna zatita bloka generatortransformator f>, Nadfrekvencijska zatita (mjerenje f i df/dt) f<, Podfrekvencijska zatita (mjerenje f i df/dt) n, Zatita od prevelike brzine vrtnje Z<, Ith, U<, U>, Uo<, Uo>, UN>, U2<, P , I<, I>,
Prozirnica br. 7

Zatita transformatora
Ith, I>, I>>, Io>>, U<, U>, Uo>, Bu, f<, Termika zatita Nadstrujna zatita (s vremenskim usporenjem djelovanja) Brza nadstrujna zatita Brza nadstrujna zatita na nultu struju Podnaponska zatita Nadnaponska zatita Nadnaponska zatita na nulti napon Plinski (Buchholz) relej Podfrekvencijska zatita (mjerenje f i df/dt)

f>,
IdT ,

Nadfrekvencijska zatita (mjerenje f i df/dt)

Diferencijalna zatita transformatora

FER-ZVNE 2012/13 Elektrina postrojenja

Podjela relejne zatite - prema

tienim objektima (2)

Zatita vodova (mrea)

Zatita sabirnica

Z<,
Ith,

Distantna zatita
Termika zatita

U>,
Id,

Nadnaponska zatita
Diferencijalna zatita

APU,
Id,

Automatsko ponovno uklapanje

Diferencijalna zatita

U>,
U<,

Nadnaponska zatita
Podnaponska zatita

Zatita (VN) motora

n, Ith, T I<, Zatita od prevelike brzine vrtnje ermika zatita Podstrujna zatita

Uo<,
Uo>,

Podnaponska zatita na nulti napon

Nadnaponska zatita na nulti napon

P ,
I>>,

Usmjereni relej snage

Brza nadstrujna zatita

Io>>,
I>, I ,

Brza nadstrujna zatita na nultu struju

Nadstrujna zatita (s vremenskim usporenjem djelovanja) Usmjerena nadstrujna zatita

Io ,

Usmjerena zemljospojna zatita

Prozirnica br. 8

FER-ZVNE 2012/13 Elektrina postrojenja

Svojstva relejne zatite (1)

Svojstva relejne zatite su:

- Osjetljivost - Relej se smatra osjetljivim kada sigurno djeluje pri
oekivanoj najmanjoj vrijednosti mjerne veliine u tienom dijelu mree.

- Brzina djelovanja
- Vrijeme djelovanja releja je vrijeme koje protee od trenutka nastanka kvara do trenutka kada relej djeluje na okida prekidaa (ovisi o nainu ostvarenja
selektivnosti)

- Vlastito vrijeme djelovanja releja je vrijeme djelovanja releja uz uvijet da je vremenska odgoda postavljena na nulu. (Brzi releji danas imaju vlastito vrijeme
djelovanja djelovanja < 50 ms)

- Vrijeme trajanja kvara se odreuje tako da se vremenu djelovanja releja pribroji vrijeme djelovanja prekidaa (50-100 ms)

- Pouzdanost - Relej je pouzdan ako mu je pouzdanost vea od

pouzdanosti bilo kojeg ureaja ili dijela postrojenja u tienom dijelu mree.

Prozirnica br. 9

FER-ZVNE 2012/13 Elektrina postrojenja

Svojstva relejne zatite (2)

Rezerva - Relej djeluje rezervno kada iskljui kvar na susjednom tienom

dijelu mree ija zatita iz odreenih razloga nije djelovala .

Prilagodljivost primjene - Oznaava mogunost ugradnje releja na

bilo koje mjesto u EES-u za zatitu istovrsnog elementa.

Ekonominost sustava zatite - Ovisi o tienom dijelu mree.

Uobiajena vrijednost sustava zatite je 2 do 5% vrijednosti tienog dijela mree.

Selektivnost
- Zatita je organizirana u zone, koje bi trebale kompletno pokrivati EES, ne ostavljajui niti jedan dio nezatieen. Kada se dogodi kvar zatita treba selektirati i iskljuiti samo najblie prekidae (najmanji dio sustava u kvaru) - Generalno, selektivnost nije samo stvar dizajniranja releja . Selektivnost ovisi i od ispravnoj koordinaciji MT-a i releja uzimajui u obzir struje kratkog spoja, maksimalne pogonske struje, impedancije u sustavu i druge varijable EES-a ako je to potrebno.
Prozirnica br. 10

FER-ZVNE 2012/13 Elektrina postrojenja

Nadstrujna zatita - princip rada (1)

Nadstrujna zatita se ostvaruje (slika A) nadstrujnim relejom i ostalom zatitnom opremom (SMT, sklopni aparati itd). On djeluje kada struja postigne ili prekorai udeenu vrijednost.
Karakteristika o struji neovisnog releja (a) Karakteristika o struji djelomino ovisnog releja (b)
tv vlastito vrijeme djelovanja releja Ipr proradna struja

td = tv + kt, td vrijeme djelovanja releja t selektivni stupanj,

t [s]
100

t [s]
100 10 1 0,1 0,01

PODRUJE DJELOVANJA b

PODRUJE DJELOVANJA b td a t

10 1 0,1

tv

0,01

t td tv

Ipr

Ipr

tv I> 1
Prozirnica br. 11

td I> 2

T1

FER-ZVNE 2012/13 Elektrina postrojenja

Nadstrujna zatita - princip rada (2)

3~50 Hz, 35 kV, Cu 50 10

400 A

+
0-350 A 400 A 600 MVA

I>

I>>

A -

350/5 A 15 VA, kl.1

Prozirnica br. 12

FER-ZVNE 2012/13 Elektrina postrojenja

Nadstrujna zatita - princip rada (2)

3~50 Hz, 35 kV, Cu 50 10

400 A

+
0-350 A 400 A 600 MVA

I>

I>>

A -

350/5 A 15 VA, kl.1

Prozirnica br. 13

FER-ZVNE 2012/13 Elektrina postrojenja

Diferencijalna zatita
Princip rada

L1

Diferencijalna zatita usporeuju istovremene veliine i mjeri njihovu razliku, odnosno djeluje u ovisnosti o toj razlici.

IL1I |iL1I - iL1I|

+

IL12

I>

Diferencijalni releji su u principu nadstrujni releji, koji usporeuju ili struje na poetku i na kraju tienog dijela mree ili pak struje pak struje na istom kraju dvaju ili vie dijelova postrojenja.

L1
Poprena diferencijalna zatita paralelenih vodova. Usporeivanje struja paralelnih faza. Wedmore (1908.)

I1

I2

i1

i2 I> i

Uzduna diferencijalna zatita

Prozirnica br. 14

FER-ZVNE 2012/13 Elektrina postrojenja

Distantna zatita
Princip rada

ZD

50

=K
JE Sk D up JE S LO VA N JA

45 km
40

va vo c i m da p Zv ed a [ nc ] ija

X[]

Distantni relej mjeri napon i struju u toki A i izraunava impedanciju ZD.

= = + []

10

20

PO D

30

D
R[]

10

Pr a

] 5 0

Kut za koji struja kvara kasni za naponom u toki A:

40

30

20

t [s ] t3

lv

[k m

tan =

t2

Impedancija = + grafiki je prikazana u ravnini 2 gdje je (, ) 2 .

ZD
Z [? ]

t1

~
S1

A Z<

Skup S : definira prostor djelovanja distantnog releja.

Prozirnica br. 15

FER-ZVNE 2012/13 Elektrina postrojenja

Selektivnost - primjer nadstrujne zatite

bez vremenskog stupnjevanja

T1 ta I> a tb I> b

T2 tc I> c td I> d

te
Mjesto prikljuka zatitnog i mjernog ureaja

tf I> f

I> e

Napomena: pod pretpostavkom da su vremena prorade releja podjednake (ta=tb=tc=td i/ili ta=te=tf), na ovaj se nain ne moe postii selektivnost. Releji e proraditi sluajno i iskljuiti sluajni dio mree.
Prozirnica br. 16

FER-ZVNE 2012/13 Elektrina postrojenja

Selektivnost - primjer nadstrujne zatite s

vremenskim stupnjevanjem (1)
Koristei neovisne nadstrujne releje s uspornim lanovima mogue je ostvariti selektivnost. Usporni lan vremenski odgaa isklapanje prekidaa od trenutka kada se desio kvar.
T2 ta I> a
Mjesto prikljuka zatitnog i mjernog ureaja

t ta tb tc td
T1 tb I> b te I> e

tc I> c tf I> f

td I> d

Vremensko stupnjevanje provodi se na nain da se releji najudaljeniji od izvora energije (toke d i f) podese na najkrae vrijeme isklapanja (npr. 0,2 s), sljedei relej prema izvoru (toka c i f) za vremenski stupanj dulje (0,2+0,4=0,6 s), itd. Razlika dva podeena vremena releja naziva se selektivni stupanj.

te tf

Prozirnica br. 17

FER-ZVNE 2012/13 Elektrina postrojenja

Selektivnost - primjer nadstrujne zatite s

vremenskim stupnjevanjem (2)
Vremenskim stupnjevanjem postie se da prvi djeluje onaj relej koji je od strane izvora elektrine energije (TS na slici) najblii mjestu kvara zbog najnieg vremena djelovanja (to je relej u toki c).
T2 ta I> a
Mjesto prikljuka zatitnog i mjernog ureaja

t ta tb tc td
T1 tb I> b te I> e

tc I> c tf I> f

td I> d

Ostali releji kroz koje protjee struja kvara (toke a i b) e proraditi (izmjeriti vrijednost struje viu od proradne), ali zbog vieg vremena djelovanje nee djelovati na okida prekidaa (i to je jedna od karakteristika selektivnosti) Ako zataji osnovni relej (c na slici) slijedei e djelovati rezervni relej u smjeru energije (b na slici)

te tf

Prozirnica br. 18

FER-ZVNE 2012/13 Elektrina postrojenja

Selektivnost - primjer nadstrujne zatite s

vremenskim stupnjevanjem (3)
Prethodno opisano vremensko stupnjevanje ima nedostatak da za vrijeme KS u blizini elektrana, kada su struje KS najvee, vrijeme isklapanja najdulje.

IK

IKA IKB IKC

Da bi to izbjegli moemo podeavati releje prema oekivanim strujama KS. Npr.: jedan brzi nadstrujni relej se podesi tako da mu proradna struja odgovara struji tropolnog kratkog spoja na 80% duljine voda kojeg titi (prema slici to su struje IKA za nadstrujni relej A, IKB za relej B, itd.). Brzi je u smislu da djeluje u najkraem moguem vremenu (npr. tD= 0.05 s) Za struje izmeu dviju slijednih struja vrijeme prorade je vremenski stupnjevan.

0,8 d1 I> A tD/tA I> B tD/tB

0,8 d2 I> C

0,8 d3 I> D tD

d1

d2

tD/tC

d3

t tA tB tC tD
l

Prozirnica br. 19

FER-ZVNE 2012/13 Elektrina postrojenja

Selektivnost - primjer nadstrujne zatite s

vremenskim stupnjevanjem (4)

IK

Drugi, vremenski nadstrujni relej,

IKA IKB IKC

- se podesi tako da mu je proradna struja za 40% vea od maksimalne pogonske struje i on on titi vod od 80-100% njegove duljine Na ovaj se nain postie da je u 80% sluajeva tropolnog kratkog spoja isklapanje prekidaa u najkraem moguem vremenu

0,8 d1 I> A tD/tA I> B tD/tB

0,8 d2 I> C

0,8 d3 I> D tD

d1

d2

tD/tC

d3

t tA tB tC tD
l

Prozirnica br. 20

FER-ZVNE 2012/13 Elektrina postrojenja

Selektivnost - primjer nadstrujne zatite s

vremenskim stupnjevanjem (5)

IK

IKA IKB IKC

0,8 d1 I> A tD/tA I> B tD/tB

0,8 d2 I> C

0,8 d3 I> D tD

Opisana zatita primjenjuje se u pogonski radijalnim SN mreama u kojima je struja kratkog spoja puno vea od maksimalne u normalnom pogonu, a napon na mjestu napajanja se mijenja unutar uskih granica.

d1

d2

tD/tC

d3

t tA tB tC tD
l

Ako je mrea napajana iz dva ili vie smjerova, na prethodno opisan nain nije mogue postii selektivno tienje mree (veina VN mree)

Prozirnica br. 21

FER-ZVNE 2012/13 Elektrina postrojenja

Selektivnost - nadstrujni releji s usmjerenim

lanom (1)

tA1

tA2
I A2

tB1
I> B1

tB2 tC1
I B2 I> C1

tC2 tD1
I> C2 I D1

tD2 tE1
I> D2 I E1

tE2
I> E2

G1
t tA1 tB1 tC1 tD1 tE1 0 tA1 tB1 tC1 tD1 tE1 t

I> A1

G2

Smjer energije

Smjer energije

Nadstrujna zatita Nadstrujna usmjerena zatita

Prozirnica br. 22

FER-ZVNE 2012/13 Elektrina postrojenja

Selektivnost - nadstrujni releji s usmjerenim

lanom (2)

U mrei s viestrukim vodovima ili mrei s viestranim napajanjem da bi se postiglo selektivno tienje potrebno je u pojedinim tokama mree koristiti nadstrujne releje s usmjernim lanom. Usmjerni lan releja daje impuls za isklapanje kontakata prekidaa samo ako je smjer energije pri kratkom spoju od sabirnica prema vodu kojeg titi nadstrujni relej.

Na prethodnoj slici je prikazan primjer mree s jednostrukim vodovima i dvostranim napajanjem (neparan broj vodova). Na oba kraja svakog voda smjeteni su neovisni nadstrujni releji.
Prozirnica br. 23

FER-ZVNE 2012/13 Elektrina postrojenja

Selektivnost - nadstrujni releji s usmjerenim

lanom (3)

tA1

tA2
I A2

tB1
I> B1

tB2 tC1
I B2 I> C1

tC2 tD1
I> C2 I D1

tD2 tE1
I> D2 I E1

tE2
I> E2

G1
t tA1 tB1 tC1 tD1 tE1 0 tA1 tB1 tC1 tD1 tE1 t

I> A1

G2

Potrebno je obratiti panju na: - vremensko stupnjevanje uspornih lanova - smjetaj releja s usmjernim lanom

Smjer energije

Smjer energije

Nadstrujna zatita Nadstrujna usmjerena zatita

Vremensko stupnjevanje provodi se u dva koraka - prvo se provodi vremensko stupnjevanje releja na poecima vodova (neka je poetak voda s lijeve, a kraj voda s desne strane) i to kao da se radi o jednostrano napajanoj mrei iz generatora G1 - u drugom koraku se radi analogno za releje na krajevima vodova i generator G2

Prozirnica br. 24

FER-ZVNE 2012/13 Elektrina postrojenja

Selektivnost - nadstrujni releji s usmjerenim

lanom (4)

tA1

tA2
I A2

tB1
I> B1

tB2 tC1
I B2 I> C1

tC2 tD1
I> C2 I D1

tD2 tE1
I> D2 I E1

tE2
I> E2

Smjetaj releja s usmjernim lanom

G2

G1
t tA1 tB1 tC1 tD1 tE1 0 tA1 tB1 tC1 tD1 tE1 t

I> A1

- kree se istovremeno od oba generatora i nadstrujnim relejima na krajevima vodova se pridjeljuju usmjerni lanovi - s obzirom da promatrani primjer ima neparan broj vodova, vod jednako udaljen od oba generatora sljedei prethodno opisano pravilo trebao bi imati na oba svoja kraja usmjerne lanove
- no da bi se postigla selektivnost to nije nuno pa se onda za taj vod ne koriste usmjerni lanovi

Smjer energije

Smjer energije

Nadstrujna zatita Nadstrujna usmjerena zatita

Prozirnica br. 25

FER-ZVNE 2012/13 Elektrina postrojenja

Selektivnost - nadstrujni releji s usmjerenim

lanom (5)

Primjer dvostrano napajane mree s parnim brojem vodova

- vremenskog stupnjevanje - smjetaj usmjernih lanova

- tA1>tB1>tC1>tD1 - tA2<tB2<tC2<tD2

tA1

tA2
I A2

tB1
I> B1

tB2 tC1
I B2 I C1

tC2 tD1
I> C2 I D1

tD2
I> D2

G1

I> A1

G2

Nadstrujna zatita Nadstrujna usmjerena zatita

Prozirnica br. 26

FER-ZVNE 2012/13 Elektrina postrojenja

Selektivnost - nadstrujni releji s usmjerenim

lanom (6)

Primjer radijalne mree s viestrukim vodovima

- Da bi se u radijalnoj mrei s viestrukim vodovima postiglo selektivno tienje potrebno je na krajeve paralelnih vodova postaviti brze nadstrujne releje s usmjernim lanom - Na poetke vodova (gledano od strane napajanja) primjenjuje se vremensko stupnjevanje koje vrijedi za radijalne mree
tC1 tC2 tA1 tC1 tC2
A1

tA2
I A2

G1
tC1
I> C1
Nadstrujna zatita Nadstrujna usmjerena zatita

tD
I> D

tB1 tC2
I C2 I> B1

tB2
I B2

tE
I> E

tF
I> F

tG
I> G

Prozirnica br. 27

FER-ZVNE 2012/13 Elektrina postrojenja

Selektivnost -

distantna zatita (1)

Distantni relej mjeri napon i struju u toki A i izraunava impedanciju .

Omjer napona i struje predstavlja impednaciju ( ) izmeu mjesta kvara i toke A. = = + []

t [s] t3

t2

t1

ZD

Z []

A Z<

Prozirnica br. 28

FER-ZVNE 2012/13 Elektrina postrojenja

Selektivnost -

distantna zatita (2)

X[]

ZD

50

RU J E S k DJ u p EL S OV A NJ A 1

20

PO D

30

D
R[]

lv

[k m

] 5 0

40

30

20

10

t [s] t3

t2

t1

40

Zv

=K

45 km

[ ]

Z []

Z []

Z<

Prozirnica br. 29

FER-ZVNE 2012/13 Elektrina postrojenja

Selektivnost -

distantna + usmjerna zatita

X[]

ZD

50

=K

RU J E S k DJ u p EL S OV A NJ A 1

20

PO D

D
R[]

lv

[k m

] 5 0

40

30

20

10

t [s ] t3

t2

t1

30

40

Zv

45 km

[ ]

Z [? ]

Z [? ]

Z<

Prozirnica br. 30

FER-ZVNE 2012/13 Elektrina postrojenja

Selektivnost -

distantna zatita (3)

Vremenski stupnjevana distantna zatita

t [s] t3 t2 t2 t1 t1 Z [] t3

1 Z<

2 Z<

3 Z<

Prozirnica br. 31

FER-ZVNE 2012/13 Elektrina postrojenja

Selektivnost - diferencijalna zatita (1)

I1 i1 i2 I> i

I2

i i2 i1
SMT bez pogreke

i2
SMT s pogrekom

i i1

Sluaj kvara unutar tienog podruja i napajanja s obje strane

Prozirnica br. 32

FER-ZVNE 2012/13 Elektrina postrojenja

Selektivnost - diferencijalna zatita (2)

I1 i1 i2 I> i

i1=i2 i=0
SMT bez pogreke

i1 i2
SMT s pogrekom

Sluaj kvara izvan tienog podruja kojem treba posvetiti posebnu panju da bi se sprijeilo pogreno djelovanje. Koordinacijom SMT s pogrekom i diferencijalnog releja, proradna struja releja se udeava na 30% do 50% nazivne sekundarne struje (1,5 A do 2,5 A).

{ }
Prozirnica br. 33

FER-ZVNE 2012/13 Elektrina postrojenja

Zatitne zone diferencijalne zatite

SMT bez greke postavljeni na stranu voda
Kvar (KS) unutar tienog podruja diferencijalne zatite sabirnice ( SMT S1 i SMT S2), a izvan dif. zatite voda (SMT ZV1 i SMT ZV2 ).

KS je u tienom podruju dif. zatite sabirnice, ona djeluje i okida prekida 1.

Meutim dio mree od prekidaa do SMT ZV1 ostavljen je djelomino nezatien. KS je stoga i dalje napajan sa strane voda jer kroz diferencijalnu zatitu voda tee ista struja Ik.

ZATITA SABIRNICE

~
SMT ZV1

1
SMT S1

~
ZATITA VODA

Prozirnica br. 34

FER-ZVNE 2012/13 Elektrina postrojenja

Zatitne zone diferencijalne zatite

SMT bez greke postavljeni na stranu voda Struja KS u tienom podruju zatite voda je ista i u SMT ZV1 i SMT ZV2. SMT zatite voda (SMT ZV1 i SMT ZV2) u promatranom sluaju nee okinuti prekida 2.

ZATITA SABIRNICE

~
SMT ZV1

1
SMT S1

~
ZATITA VODA

Prozirnica br. 35

FER-ZVNE 2012/13 Elektrina postrojenja

Zatitne zone diferencijalne zatite

SMT bez greke postavljeni na stranu voda Kako bi se izbjegao prethodno navedeni sluaj kvara.
Moe se koristiti shema u kojoj su SMT postavljeni na obje strane prekidaa. Ili koritenjem SMT zatite voda s pogrekom i relejom udeenom prema slajdu 54 Ili koordinacijom s dif. zatitom sabirnice...
SMT postavljeni na obje strane prekidaa
ZATITA SABIRNICE

SMT s pogrekom

SMT ZV1

I1 i1 i2 I> i

SMT S1

( ) { }
ZATITA VODA

i1 i2 SMT s pogrekom

Prozirnica br. 36

FER-ZVNE 2012/13 Elektrina postrojenja

Zone preklapanja diferencijalnih zatitnih sustava

Prozirnica br. 37

FER-ZVNE 2012/13 Elektrina postrojenja

Selektivnost - zatita NN osiguraima (1)

IK

U radijalnim razdjelnim mreama za postizanje selektivnosti u zatiti, osigurae je potrebno smjetati sve manje i manje nazivne struje gledano od smjera izvora prema potroaima. Ako struja kvara nije jako velika tada se vremena taljenja pojedinih osiguraa dosta razlikuju i mogue je osigurati selektivnost zatite.

tA tB InB
Prozirnica br. 38

InA

IK

I
FER-ZVNE 2012/13 Elektrina postrojenja

Selektivnost - zatita NN osiguraima (2)

IK

Kada je struja kvara velika, tada je razlika u vremenima taljenja pojedinih osiguraa malena i teko se postie selektivnost za kratki spoj.

Prema mjestu kvara na slici s obzirom da struja kvara tee kroz pojedine osigurae i nakon taljenja sve do trenutka gaenja luka, moe doi do taljenja i osiguraa 2. Taljenjem rastalnice osiguraa 2 vie nije postignuta selektivnost zatite u mrei.

tA tB InB
Prozirnica br. 39

InA

IK

I
FER-ZVNE 2012/13 Elektrina postrojenja

Selektivnost - zatita NN prekidaima (1)

Selektivnost zatite prekidaima opremljenim termikim i brzim nadstrujnim okidaima mogue je postii ako je elektrina udaljenost dva uzastopna prekidaa znatna. Termiki okidai su odabrani prema pogonskim strujama.

Nadstrujni okidai su odabrani prema strujama kratkog spoja. Mjerilo struje na apscisi je odabrano tako da iznos struje odgovara vrijednosti struje kratkog spoja u jednopolnoj shemi na mjestu koje se nalazi u vertikalnom smjeru iznad te struje
M t

II

II II IpII III I

InM

IpI

Prozirnica br. 40

FER-ZVNE 2012/13 Elektrina postrojenja

Selektivnost - zatita NN prekidaima (2)

M t

II

Ovdje titi termiki okida prekidaa II.

II je iznos struje kratkog spoja ako se kratki spoja dogodi na mjestu prekidaa I. Proradna struja nadstrujnog okidaa prekidaa II odabrana je tako da djeluje ukoliko kratki spoj nastane na odreenoj udaljenosti desno od prekidaa I. Mora vrijediti:
- II<IIm - III<IIIm
gdje su IIm i IIIm prekidne moi prekidaa.

II II IpII III I

InM

IpI

Za termike okidae mora vrijediti:

- IPI<ItI - IPII<ItII
gdje je It maksimalno dozvoljena struja koja smije tei kroz termiki okida.

Prozirnica br. 41

FER-ZVNE 2012/13 Elektrina postrojenja

Selektivnost - zatita NN prekidaima (3)

Ukoliko je elektrina udaljenost izmeu dva uzastopna prekidaa u radijalnoj mrei mala ili gotovo nikakva onda se selektivnost moe postii uporabom vremenskih nadstrujnih okidaa. Prema slici elektrina udaljenost izmeu prekidaa II i III je zanemariva. Zato je prekida III opremljen vremenskim nadstrujnim okidaem ije je vrijeme prorade znatno vee od vremena prorade brzog okidaa.
M t I II III

II tp I

III

InM

IpI

IpII1

II

IpII

IpIII1

III

IIII

Prozirnica br. 42

FER-ZVNE 2012/13 Elektrina postrojenja

Selektivnost - zatita NN prekidaima (4)

Za kvarove izmeu prekidaa II i III proraditi e vremenski nadstrujni okida prekidaa III u vremenu tP.

Kada bi prekida III imao brzi nadstrujni okida on bi proradio i u sluajevima kvarova lijevo od prekidaa II to ne bi bila selektivna zatita. Kod prekidaa II predvien je i vremenski nadstrujni okida on nije nuan poradi selektivnosti ve slui kao rezerva.
M t

II

III

II tp I

III

InM

IpI

IpII1

II

IpII

IpIII1

III

IIII

Prozirnica br. 43

FER-ZVNE 2012/13 Elektrina postrojenja

Selektivnost - zatita NN prekidaima i osiguraima

Na slici je prikazano selektivno tienje u radijalnoj mrei kombinacijom osiguraa i NN prekidaa s brzim nadstrujnim i termikim okidaem.
M t I II

II I InM IpII II III I

Prozirnica br. 44

FER-ZVNE 2012/13 Elektrina postrojenja

Hvala na pozornosti
Vidimo se na usmenom ispitu

Prozirnica br. 45

FER-ZVNE 2012/13 Elektrina postrojenja