KOORDINATORI ZATITE NA RADU

ISPIT I PROPISI ZNR

Zdravko Muratti

Zagreb, 9. prosinca 2010.

PRAVILNIK O ZATITI NA RADU NA PRIVREMENIM ILI POKRETNIM GRADILITIMA (NN 51/08)

- propisuje imenovanje koordinatora za zatitu na radu od strane investitora Privremena ili pokretna gradilita (nastavno: gradilita) oznaavaju svako gradilite na kojemu se izvode graevinski odnosno montani radovi iji je nepotpuni popis sastavni dio Pravilnika

NEPOTPUNI POPIS RADOVA

1. Iskopavanja 2. Zemljani radovi 3. Graenje 4. Sastavljanje i rastav. montanih dijelova 5. Preinaka ili opremanje 6. Izmjene 7. Obnova 8. Popravci 9. Uklanjanje s rastavljanjem demontaa 10. Ruenje 11. Tekue odravanje 12. Povr. i period. odravanje bojanje i ie. 13. Odvodnja

Koordinator za ZNR u fazi izrade projekta koordinator I:

1. koordinira primjenu naela ZNR 2. izrauje plan izvoenja radova u skladu sa sadrajem plana izvoenja radova iz Pravilnika o zatiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilitima (NN br. 51/08), 3. izrade dokumentacije, koja sadri specifinosti projekta i koja sadri bitne sigurnosne i zdravstvene podatke, koje je potrebno primjenjivati nakon gradnje u fazi uporabe.

Koordinator za ZNR u fazi izvoenja radova koordinator II

1. Koordinira primjenu naela ZNR:
2. Koordinira izvoenje odgovarajuih postupaka poslodavaca i drugih osoba 3. Izrauje potrebna usklaenja plana izvoenja radova i dokumentacije sa svim promjenama na gradilitu. 4. Organizira suradnju i izvjeivanje svih izvoaa radova i njihovih radnikih predstavnika, 5. Provjerava da se radni postupci provode na siguran nain i usklauje propisane aktivnosti. 6. Organizira kontrolu pristupa na gradilite.

Tko moe biti koordinator?

Koordinator I osoba koja ima najmanje zavren struni studij tehnikog smjera (arhitekture, graditeljstva, elektrotehnike, strojarstva) sa steenim strunim nazivom prvostupnik (baccalaureus), inenjer, poloeni struni ispit propisan posebnim propisom iz graditeljstva te poloen struni ispit za koordinatora zatite na radu. Projektant odnosno glavni projektant moe obavljati poslove koordinatora I, ako ispunjava propisane kriterije.

Koordinator II osoba koja ima najmanje zavren

struni studij tehnikog smjera (arhitekture, graditeljstva, elektrotehnike, strojarstva) sa steenim strunim nazivom prvostupnik (baccalaureus) inenjer, poloeni struni ispit propisan posebnim propisom te struni ispit za koordinatora ZNR, ili najmanje zavren preddiplomski sveuilini struni studij smjera sigurnosti i zatite zdravlja na radu sa steenim akademskim nazivom sveuilini prvostupnik (baccalaureus) inenjer, poloeni struni ispit strunjaka ZNR te struni ispit za koordinatora ZNR. Inenjer odnosno glavni inenjer gradilita moe biti i koordinator II ako zadovoljava propisane uvjete.

ISPIT!
Kandidat se pisanim putem prijavljuje Ministarstvu nadlenom za rad pri emu koristi Obrazac SIK-1 u Dodatku 2. Pravilnika o uvjetima i strunim znanjima za imenovanje koordinatora za zatitu na radu te polaganju strunog ispita (NN br. 101/09 i 40/10) koji je njegov sastavni dio. Uz prijavu kandidat prilae dokaze o vrsti i stupnju strune spreme, poloenom strunom ispitu po posebnom propisu iz graditeljstva odnosno strunom ispitu za strunjaka zatite na radu.

Obrazac SIK-1 ___________________________________ Ime i prezime kandidata ___________________________________ Mjesto i datum podnoenja zahtjeva

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNITVA 10 000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 78

ZAHTJEV za polaganje strunog ispita za koordinatora za zatitu na radu

Redni broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. PODATAK Ime i prezime OIB Adresa stanovanja i tel. broj Struni ili akademski naziv steen studiranjem Strukovno podruje djelatnost za koje se podnosi zahtjev za polaganje strunog ispita (koordinator I, koordinator II) Tko snosi trokove polaganja ispita Ovjerena preslika diplome (obvezno priloiti) Preslika dokumenta o poloenom strunom ispitu (obvezno priloiti) original na uvid

Priloene dokumente navesti:

Potpis kandidata

___________________

Ministarstvo pisanim putem obavjetava kandidata najmanje 30 dana prije polaganja ispita o mjestu i vremenu odravanja ispita. Ako kandidat bez opravdanja ne pristupi strunom ispitu smatra se da struni ispit nije poloio. Ispit se moe odgoditi pisanim podneskom Ministarstvu uz dokaz razloga odgaanja najkasnije 3 dana prije polaganja. U tom se sluaju smatra da kandidat struni ispit nije polagao. Struni ispit se polae usmeno. O provoenju strunog ispita vodi se zapisnik, koji potpisuju predsjednik i lanovi ispitnog povjerenstva. Zapisnik o strunom ispitu vodi se na obrascu, koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

Uspjeh na ispitu
- ispit se ocjenjuje ocjenom: poloio, odnosno nije poloio. -svaki ispitni predmet koji kandidat polae ocjenjuje se sa zadovoljio, odnosno nije zadovoljio.

Kandidat dobiva ocjenu poloio ako je iz svih ispitnih predmeta ocijenjen ocjenom zadovoljio. Ocjenu strunog ispita kandidatu zakljuuje i objavljuje predsjednik ispitnog povjerenstva na temelju ocjena iz svih ispitnih predmeta sadranih u zapisniku o strunom ispitu.

Popravni ispit
- se moe polagati najranije protekom roka od 30 dana od dana prethodnog polaganja, a ispit se moe polagati najvie tri puta. - moe polagati samo kandidat koji nije poloio jedan ispitni predmet. - rok u kojemu se polae ne moe biti krai od 30 dana niti dui od 60 dana od dana polaganja. Odredbe ovoga Pravilnika koje ureuju postupak polaganja strunog ispita na odgovarajui se nain primjenjuje na polaganje popravnog ispita.

Ispitivai?
Struni ispit se polae pred ispitnim povjerenstvom. Ministar nadlean za rad odlukom imenuje povjerenstvo. Ispitivae predlau MINGORP, MZOPUG i DI. Ispitivai moraju imati najmanje akademski naziv diplomiranog inenjera i odgovarajue radno iskustvo na poslovima izrade, nadzora, primjene ili provedbe propisa ZNR s najmanje pet godina radnog iskustva u struci i poloen struni ispit po propisima struke, odnosno dravni struni ispit prema posebnom zakonu. Ispitno povjerenstvo za svaki ispitni rok imenuje naelnik Odjela zatite na radu Ministarstva Ispitno povjerenstvo ine predsjednik i dva lana. Administrativne i tehnike poslove obavlja tajnik.

Priznanje statusa!
Osobe koje imaju odgovarajuu strunu spremu i koje imaju poloen struni ispit po posebnom propisu iz graditeljstva i struni ispit po posebnom propisu iz zatite na radu ne moraju polagati ispit i priznaje im se status koordinatora o emu Ministarstvo izdaje rjeenje.

Rjeenje o priznanju statusa koordinatora podrazumijeva priznanje statusa za Koordinatora I i Koordinatora II.

PROPISI ZATITE NA RADU

Temeljni propis je Zakon o zatiti na radu (N.N. br. 59/96., 94/96., 114/03., 100/04., 86/08., 116/08. i 75/09.)

+
26
Pravilnika donesenih temeljem Zakona o zatiti na radu

ZATITA NA RADU
Osobe na radu

Sredstva rada
Osnovna pravila ZNR Posebna pravila ZNR

DEFINICIJA ZNR
Zatita na radu je sastavni dio organizacije rada i izvoenja radnog procesa, a ostvaruje se obavljanjem poslova zatite na radu i primjenom propisanih, ugovorenih, kao i priznatih pravila zatite na radu te nareenih mjera i uputa poslodavca.

Osobe na radu
- radnici - fizike osobe koje u radnom odnosu obavljaju odreene poslove za poslodavca. - volonteri, uenici i studenti koji kod poslodavca obavljaju rad na temelju posebnog propisa, - osobe koje poslove obavljaju za vrijeme izdravanja kazne zatvora ili odgojne mjere, - osobe koje poslove obavljaju osobnim radom.

Sredstva rada
- graevine namijenjene za rad s pripadajuim

prostorijama, instalacijama i ureajima, prostorijama i povrinama za kretanje radnika te pomonim prostorijama i njihovim instalacijama i ureajima,
- prijevozna sredstva eljeznikoga, cestovnoga,

pomorskog, rijenoga, jezerskog i zranog prometa,

- radna oprema (postrojenja, strojevi i ureaji,

sredstva za prijenos i prijevoz tereta, alati i radna oprema za povremeni rad na visini

Osnovna pravila zatite na radu

- sadre zahtjeve kojima mora udovoljavati sredstvo rada u uporabi: opskrbljenosti zatitama, osiguranja od udara el. struje, spreavanja nastanka poara i eksplozije, stabilnosti graevina, osiguranja potrebne radne povrine i prostora, potrebnih putova za prolaz, prijevoz i evakuaciju radnika, osiguranja istoe, temperature i vlanosti zraka, brzine kretanja zraka, potrebne rasvjete mjesta rada i radnog okolia, ogranienja buke i vibracije u radnom okoliu, osiguranja od tetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja, osiguranja od djelovanja po zdravlje tetnih tvari i zatita od elektromagnetskih i drugih zraenja te osiguranja prostorija i ureaja za osobnu higijenu.

Posebna pravila zatite na radu

se odnose na radnike i nain obavljanja radnog postupka i sadre: - uvjete glede dobi ivota, spola, strune spreme i osposobljenosti, zdravstvenog stanja, duevnih i tjelesnih sposobnosti (za poslove s posebnim uvjetima rada) - obvezu i naine koritenja odgovarajue OZO - posebne postupke pri uporabi opasnih radnih tvari, - obvezu postavljanja znakova upozorenja od odreenih opasnosti i tetnosti, - nain na koji se moraju izvoditi odreeni poslovi ili radni postupci, a posebno glede trajanja posla, jednolinog rada i rada po uinku, - postupak s ozlijeenim ili oboljelim radnikom do upuivanja na lijeenje nadlenoj zdravstvenoj ustanovi.

PRAVILNIK O SIGURNOSTI I ZDRAVLJU PRI UPORABI RADNE OPREME (NN 21/08)

obveze proizvoaa obveze poslodavca obveze rukovatelja zahtjeve poslodavca i radnika pri uporabi RO - dodatne zahtjeve za uporabu RO - obveze ovlatenih tvrtki radi nadzora -

RADNA OPREMA:
- strojevi i ureaji

- postrojenja

- sredstva za prijenos i prijevoz tereta

- alati - skele i dru. sredstva za povremeni rad na visini

ZAHTJEVI ZA RO
- mora biti sigurna za uporabu pri normalnoj uporabi i u izvanrednim okolnostima. - pri ispravnoj uporabi ne smije prouzroiti nepredviene opasnosti i tetnosti. - mora na vidnom mjestu imati oznaku proizvoaa u skladu s posebnim propisima. - imati isprave, izdane prema posebnom propisu, iz kojih je vidljivo da ispunjava propisane sigurnosne i zdravstvene zahtjeve. - mora odgovarati vrsti i nainu izvoenja radnih zadataka, odnosno mora biti prilagoena.

zatita nepomian/pomian dio RO (kuite, ograda, vrata, pregrada, poklopac, oklop i dr.)
zatitni ureaj - uklanja ili umanjuje opasnosti - samostalno ili kada je povezan sa zatitom (ureaj za pokretanje, zaustavljanje za onemoguavanje prekomjernog porasta fizikalnih i drugih veliina) na RO opasno podruje podruje na RO ili oko nje u kojem je radnik izloen opasnosti od ozljeda i oteenja zdravlja;

PRAVILNIK ZNR PRI RUNOM PRENOENJU TERETA (NN 42/05)

Runo prenoenje tereta, u smislu odredaba Pravilnika, je svaki fiziki rad koji ukljuuje dizanje, prenoenje, sputanje, guranje, vuenje ili noenje tereta ljudskom snagom i druge sline radnje (npr. podupiranje, dranje).

imbenici rizika pri runom prenoenju tereta:

1. Znaajke tereta 2. Optereenja radnika 3. Znaajke rad. okolia

MIINO KOTANI POREMEAJ

- poremeaj koji pogaa miino - kotani sustav, proizlazi iz ponavljajueg izlaganja optereenju. Gornji ekstremiteti (aka, zapee, lakat i ruke), vrat i donji dio lea posebno su izloeni MKP-u. Donji ekstremiteti i gornji dio lea mogu takoer biti pogoeni. - nastaje kada fiziki kapacitet miia, zglobova, ligamenata, itd. nije u ravnotei s vanjskim silama koje djeluju na tijelo. Bol, neudobnost (nelagodnost), gubitak funkcije u leima, vratu i ekstremitetima su zajednike kod radnih ljudi. Ovi poremeaji se nazivaju MKP.

PRAVILNIK O SIGURNOSTI I ZDRAVLJU PRI RADU S ELEKTRINOM ENERGIJOM NN 116/10 (od 13.10.2010.)
Pravilnik propisuju pravila za sigurnost i zdravlje pri radu s elektrinim postrojenjima, instalacijama i opremom, ijom primjenom se otklanjaju opasnosti za sigurnost i zdravlje od djelovanja elektrine energije te prava i dunosti poslodavca, radnika i drugih osoba u svezi s provedbom tih pravila.

Pravila zatite na radu, propisana ovim Pravilnikom, primjenjuju se na radu sa, na ili u blizini elektrinih graevina, vodova, postrojenja, instalacija i opreme, sukladno nizu HRN EN 50110. Pravila zatite na radu, propisana ovim Pravilnikom, primjenjuju se na elektrina postrojenja, instalacije i opremu: izmjenine struje industrijske frekvencije nazivnih napona veih od 50 V do najviih napona, istosmjerne struje nazivnih napona veih od 120 V do najviih napona, niih nazivnih napona, od nazivnih napona iz podstavaka 1. i 2. ovog lanka, ako je to propisano posebnim propisom ili pravilima za sigurnost i zdravlje pri radu u svezi s elektrinom energijom.

Pravila zatite na radu, propisana ovim Pravilnikom, primjenjuju se: 1. na trajna i privremena te nepokretna i pokretna elektrina postrojenja, instalacije i opremu. 2. pri obavljanju elektrotehnikih radova i svih drugih radova, pri kojima postoji opasnost za sigurnost i zdravlje na radu od djelovanja elektrine energije. 3. u svim djelatnostima, koje: proizvode, prenose, pretvaraju, distribuiraju, opskrbljuju te koriste elektrinu energiju, projektiraju, grade, rekonstruiraju, upotrebljavaju, nadziru, upravljaju te odravaju elektrina postrojenja, instalacije i opremu, obavljaju i druge djelatnosti, osim kada je posebnim propisom ili pravil. drukije propisano.

PET PRAVILA ZATITE OD ELEKTRINE STRUJE

1. Isklopiti i vidljivo odvojiti od napona 2. Sprijeiti ponovno ukljuenje 3. Provjeriti beznaponsko stanje 4. Uzemljiti i kratko spojiti 5. Ograditi mjesto rada od dijelova pod

naponom Poslove vezano uz el. struju smiju obavljaju samo struno osposobljene osobe!

ZAKON O KEMIKALIJAMA (N.N. 150/05 i 53/08.)

Kemikalije su tvari i pripravci
Tvari su kemijski elementi ili njihovi spojevi u prirodnom stanju ili proizvedeni u proizvodnom procesu, ukljuujui i dodatke (aditive), koji su nuni za odravanje njihove stabilnosti, odnosno neistoe, koje se pojavljuju tijekom proizvodnje zbog primijenjenoga proizvodnog postupka. Pripravci su smjese ili otopine koje su sastavljene od dvije ili vie tvari.

1. Eksplozivne kemikalije 2. Oksidirajue kemikalije 3. Vrlo lako zapaljive kemikalije 4. Lako zapaljive kemikalije 5. Zapaljive kemikalije 6. Vrlo otrovne kemikalije 7. Otrovne kemikalije 8. tetne kemikalije 9. Nagrizajue kemikalije 10.Nadraujue kemikalije 11.Kemikalije koje dovode do preosjetljivosti 12.Kancerogene kemikalije 13.Mutagene kemikalije 14.Reproduktivno toksine kemikalije 15.Kemikalije opasne po okoli

Oznaavanje kemikalija
- prema PRAVILNIKU O RAZVRSTAVANJU, OZNAAVANJU, OBILJEAVANJU I PAKIRANJU OPASNIH KEMIKALIJA (NN 23/08 i 64/09) Na svakom pojedinanom pakiranju mora biti jasno, itljivo i neizbrisivo navedeno slijedee: Kemijsko ime opasne tvari Grafiki znak (simbol) za opasnost, slovni znak za opasnost, natpis s upozorenjem o opasnosti Oznake upozorenja (R oznake) Oznake obavijesti (S oznake) Pripadajui EC broj

Sigurnosno tehniki list (STL)

- primatelju je obvezan osigurati proizvoa, uvoznik, daljnji korisnik ili distributer opasne kemikalije koji je stavlja u promet STL je obvezan za tvari i pripravke koje se prema odredbama Pravilnika razvrstavaju kao opasne. STL svi bitni podaci o kemikaliji: sastav, skladitenje, OZO, opasnosti za zdravlje, ZOP, prva pomo, transport i dr. Sadraj STL propisan je posebnim propisom, a duan ga je na hrvatskom jeziku i latininom pismu dostaviti proizvoa odnosno dobavlja. Podloga za izradu posebnih uputa kao i za osposobljavanje iz ZNR.

Posebne mjere zatite za radnike koji rukuju opasnim kemikalijama

Poslodavac ne smije zaposliti na radno mjesto na kojemu se radi s opasnim kemikalijama osobu bez uvjerenja o obavljenom zdravstvenom pregledu prije poetka rada te ih je obvezna upuivati na periodine zdravstvene preglede sukladno propisima o zatiti na radu. Osobe koje rade s opasnim kemikalijama obvezne su za vrijeme rada s opasnim kemikalijama nositi zatitnu odjeu, obuu i ostalu zatitnu opremu sukladno propisima o zatiti na radu a u skladu s djelatnou koju obavljaju.

PRAVILNIK O ZATITI RADNIKA OD IZLOENOSTI BUCI NA RADU (NN 46/08)

1. granina vrijednost izloenosti buci 87 dB/A (poslodavac obavezno mora poduzeti mjere zatite) 2. gornja upozoravajua granica izloenosti buci (gornja akcijska vrijednost) 85 dB/A (u sluaju da buka prelazi ovu granicu radnicima se treba staviti na koritenje OZO za zatitu od buke) 3. donja upozoravajua granica izloenosti buci (donja akcijska vrijednost) 80 dB/A (u sluaju da buka prelazi ovu granicu radnicima se daje na koritenje OZO za zatitu od buke s preporukom da je koriste).

PRAVILNIK O ZATITI RADNIKA OD RIZIKA ZBOG IZLAGANJA AZBESTU (NN, br.40/07)

govori o zatita radnika od rizika za njihovo zdravlje, koji nastaju ili bi mogli nastati od izlaganja azbestu na radu. odredbe Pravilnika se odnose na aktivnosti u kojima su radnici tijekom rada izloeni ili mogu biti izloeni praini koja nastaje od azbesta ili materijala koji sadre azbest.

Prijava radova inspekciji

8 dana prije poetka radova i mora sadravati: podatke o lokaciji radilita, podatke o vrsti i koliini azbesta koji se koristi ili kojim se rukuje, aktivnosti i postupke koji se vre, procjenu rizika o prirodi, stupnju te trajanje izlaganja radnika praini koja nastaje od azbesta ili materijalima koji sadre azbest, broj ukljuenih radnika, zdravstvene preglede radnika s urednim nalazima datumu poetka i trajanja radova, mjere koje se poduzimaju za ograniavanje izloenosti radnika azbestu.

Obveze poslodavaca
a) broj radnika koji su izloeni - minimalan, b) proces rada bez nastajanja praine azbesta, ili da ne dolazi do oslobaanja praine azbesta u zrak, c) svi prostori i oprema za obradu azbesta - redovito i uinkovito ieni i odravani, d) azbest ili materijale, koji sadre azbest i stvaraju prainu uvati i prevoziti u ambalai koja je zatvorena, zapeaena i oznaena, e) otpad, koji sadri azbest, prikupljati i im prije odvoziti s radnog mjesta te odlagati u skladu s propisima zatite okolia. f) osigurati i odravati OZO za zatitu organa za disanje

ZAKON O ZATITI OD IONIZIRAJUEG ZRAENJA I SIGURNOSTI IZVORA IONIZIRAJUEG ZRAENJA (NN 64/06)
Ionizirajue zraenje - elektromagnetsko i estino zraenje ijim prolazom u tvari izravno ili neizravno nastaju parovi pozitivno i negativno elektriki nabijenih estica-iona.

Zakon odreuje naela i mjere zatite od ionizirajueg zraenja, sigurnosne mjere za izvore ionizirajueg zraenja, postupanje u izvanrednim dogaanjima, nain skladitenja i zbrinjavanja radioaktivnog otpada te nadzor nad provedbom mjera zatite od ionizirajueg zraenja, a sve radi osiguranja i smanjivanja rizika po ivot i zdravlje ljudi te okoli za sadanje i budue narataje.

ZAKON O ZATITI OD NEIONIZIRAJUIH ZRAENJA (NN 105/99)

Zakon odreuje naela i mjere zatite, te nadzor nad provedbom mjera zatite od neionizirajuih zraenja, u svrhu smanjivanja opasnosti za zdravlje ljudi
Mjerama zatite od neionizirajuih zraenja mora se osigurati provedba naela opravdanosti uporabe, ogranienja izlaganja neionizirajuim zraenjima i optimalizacije ope zatite od neionizirajuih zraenja.

Znaenje pojmova: - neionizirajua zraenja - elektromagnetska polja i valovi frekvencije <3.000.000 GHz ili ultrazvuk frekvencije <500 MHz, a koji u meudjelovanju s tvarima ne stvaraju ione, - ultrazvuk - zvuk frekvencije via od granice ujnosti ljudskog uha, tj. zvuk frekvencije iznad 20 kHz, - optiko zraenje jesu elektromagnetski valovi frekvencije od 300 GHz do 3.000.000 GHz, - izvor neionizirajuih zraenja jest svaki ureaj koji proizvodi jednu ili vie vrsta neionizirajuih zraenja, - laser jest izvor neionizirajuih zraenja koji odailje usmjereno koherentno elektromagnetsko zraenje u idealnim uvjetima na jednoj frekvenciji, a stvarno u uskom pojasu frekvencija u optikom podruju,

PRAVILNIK O ZATITI RADNIKA OD RIZIKA ZBOG IZLOENOSTI VIBRACIJAMA NA RADU (NN 155/08)
a) vibracije aka-ruka: mehanike vibracije, koje pri prenoenju na aku i ruku predstavljaju rizik za sigurnost i zdravlje radnika, posebice rizik od nastanka poremeaja krvnih ila, ivaca, kostiju, zglobova i miia; b) vibracije cijelog tijela: mehanike vibracije, koje se pri prenoenju na cijelo tijelo predstavljaju rizik za zdravlje i sigurnost radnika, posebice rizik od razvoja bolesti donjeg dijela kraljenice.

Granine i upozoravajue vrijednosti izloenosti za vibracije aka-ruka:

a) granina vrijednost dnevne izloenosti, normirana na ref. razdoblje od 8 sati, je 5 m/s; b) upozoravajua vrijednost dnevne izloenosti, normirana na ref. razdoblje od 8 sati, je 2,5 m/s. Ocjena razine izloenosti temelji se na dnevnoj izloenosti, normiranoj na 8-satno vrijeme A(8), izraene kao korijen zbroja kvadrata ubrzanja ponderiranog s obzirom na frekvenciju odreenu u ortogonalnim smjerovima a(hwx), a(hwy), a(hwz), prema normi EN ISO 5349-1:2001.

Granine i upozoravajue vrijednosti izloenosti za vibracije cijelog tijela:

a) granina vrijednost dnevne izloenosti, normira. na referentno razdoblje od 8 sati, je 1.15 m/s; b) upozoravajua vrijednost dnevne izloenosti, normirana na ref. razdoblje od 8 sati, je 0,5 m/s. Ocjena razine izloenosti temelji se na A(8), izraene kao ekvivalentno neprekinuto ubrzanje izraunato kao efektivna vrijednost ubrzanja ili vrijednost najvee doze vibracija (VDV) frekventno vrednovanih ubrzanja, odreenih na tri ortogonalne osi (1,4a(wx), 1,4a(wy), a(wz) za radnika koji sjedi ili stoji ), prema normi ISO 2631-1(1997).

Hvala na panji!