Professional Documents
Culture Documents
Slap Manavgat Aferin! Uite turski jezik Uvod Lekcija 1 Lekcija 2 Lekcija 3 Lekcija 4 Lekcija 5 Lekcija 6 Lekcija 7 Lekcija 8 Lekcija 9 Lekcija 10 Lekcija 11 Lekcija 12 Lekcija 13 Lekcija 14 Lekcija 15 Lekcija 16 Vjebe Knjievnost Zanimljivi turski Tematski rjenik
Pamukkale
Tantma memnun oldum! na turskome jeziku znai Drago mi je to mo se upoznali! To znai da ete se u ovoj lekciji "upoznati" sa turskim jezikom i njegovim osnovama, kao to je abeceda, dijalozi upoznavanja, pozdravi i prve korisne rijei! Plan lekcije: Merhaba! Naslsn? - Bog! Kako si? - pozdravi i dijalog susreta s poznatom nam osobom Adn ne? - Kako se zove? - dijalog upoznavanja A, be, ce... - turska abeceda Arkadalar - Prijatelji - imenice Sevmek - Voljeti - glagoli Sen ve ben - Ti i ja - osobne zamjenice Senin ve benim - Tvoje i moje - prisvojne zamjenice i nastavci Soyut - Saetak
Objanjenje: U ovome se dijalogu sugovornici koriste pozdravima susreta i razilaska. Osnovi pozdrav susreta jeste Merhaba!, to odgovara hrvatskome Bok!, dok je osnovni pozdrav razilaska Grrz!, to znai Zbogom!. Vidimo da se pozdravi koriste identino u oba jezika. O konstrukciji yiyim. - Dobro sam. emo vie na kraju lekcije, a za sada je vano njeno znaenje. Konstrukciju Ben de..., to znai I ja sam... koristimo kada elimo izrei osobno slaganje sa stavom sugovornika, a kroz ostala lica ovu konsstukciju emo mijenjati kasnije.
Turski Rjenik Tantma memnun oldum! Sayglar Pozdravi Trke Merhaba! Gnaydn./yi sabahlar. yi gnler. yi akamlar. yi geceler. Naslsn?/Naslsnz? yiyim. iyi Teekkur ederim./Sa ol. Grrz./Grmek zere./Gle gle. Hoa kal./Hoa kaln. Ben de... Hrvata Bok! Dobro jutro. Dobar dan. Dobro vee. Laku no. Kako si?/Kako ste? Dobro sam. dobro Hvala. Zbogom. Vidimo se. I ja sam...
Objanjenje: Ovo je klasini dijalog upoznavanja. Dijalogu susreta, kao osnovi, dodani su i pitanja i odgovori o imenu i starosti, te izraz zadovoljstva meusobnim upoznavanjem. Izraz Adn ne? - Kako se zove? koristimo kada pitamo osobe koje su priblino naih godina i mlae od nas, dok je izraz Adnz ne? - Kako se zovete? izraz persiranja koji upuujemo osobama starijim od nas samih. Persiranje je uobiajeno i izmeu dvije starije osobe. Ista pravila vrijede i za izraze Ka yandasn? -Koliko ima godina?, odnosno Ka yandasnz? - Koliko imate godina?. Naravno, nije prilino pitati stariju osobu koliko ima godina. Tu je i izraz Tantma memnun oldum!, odnosno Tantmza memnun oldum! kojime izraavam zadovoljstvo upozanavajem neke osobe.
Turski Rjenik Tantma memnun oldum! Tanma Upoznavanje Trke Adn ne?/Adnz ne? Benim adm... Ka yandasn?/Ka yandasnz? yi akamlar. yi geceler. Naslsn?/Naslsnz? ok gzel! gzel ok Tantma memnun oldum!/Tantmza memnun oldum! Hrvata Kako se zove?/Kako se zovete? Zovem se... Koliko ima godina?/Koliko imate godina? Dobra veer. Laku no. Kako si?/Kako ste? Odlino!/Super!/Bravo!/Jako lijepo! lijepo jako/mnogo/puno Drago mi je to smo se upoznali!
A, be, ce...
Turska abeceda se sastoji od 29 glasova, od kojih je 8 samoglasnika i 21 suglasnik. U donjem prikazu abecede posebnim bojama su oznaeni glasovi osobitih svojstava.
1 A a 2 B b 3 C c 4 5 D d 6 E e 7 F f 8 G g 9 10 H h 11 I 12 i 13 J j 14 K k 15 L l 16 M m 17 N n 18 O o 19 20 P p 21 R r 22 S s 23 24 T t 25 U u 26 27 V v 28 Y y 29 Z z
Biljeke o glasu C c Slovo "C" u turskom jeziku se izgovara priblino hrvatskome "", a nikako kao "C", na primjer rije pencer se izovara kao pener, a ne pencer. Ovaj glas je zapravo na pola puta izmeu hrvatskog D i . Biljeke o glasu se izgovara priblino kao hrvatsko , na primjer ok se izgovara kao ok. Ovaj glas je zapravo na pola puta izmeu hrvatskog i . Biljeke o glasu je yumuak ge, odnosno mekano G. Ovaj glas se u rijei gotovo i ne osjeti, ve se afirmira kao dui prijelaz s jednog glasa na drugi, ili na kraju rijei kao produeni izgovor samoglasnika koji mu predstoji, na primjer rije eelence emo izgovoriti kao e-elene, a rije da kao da-a. U turskom jeziku ne postoji rije koja zapoinje ovim glasom. Biljeke o glasovima I i i I je poluglas koji se izgovara iz dubine grla, i moe se definisati kao poluglas, koji se u hrvatskom jeziku javlja u rijeima krv i crn meu glasovima k, odnosno c i r. U turskome je ovaj glas samoglasnik. Hrvatskome I potpuno odgovara turski i. Tako se rije ilkbahar ita kao ilkbahar, a rije hlamur ita kao hlamur, jer glas I odgovara engleskome . Biljeka o glasovima J j i Y y J j je glas koji prilino odgovara hrvatskome glasu , s tim da se neto meke izgovara. Tako se rije Japonya izgovara kao apon-ja. Iz ove rijei vidimo i da glas Y y u potpunosti odgovara hrvatskome J j, ali se pored glasova n i l ne izgovara kao diftong nj ili lj ve kao zaseban glas, dakle n-j i l-j. Biljeka o glasu je glas koji gotovo u potpunosti odgovara hrvatskome , ali se izgovara neto meke. Tako se rije iek izgovara kao iek.
U turskom jeziku postoji osam samoglasnika koji se dijele na tvrde (kaln) i mekane (ince). Ova podjela jeste osnova gramatike turskog jezika.
KALIN Aa I Oo Uu Ee i NCE
U jeziku rijei sadravaju uglavnom samo samoglasnike jedne grupe, a sukladno vrsti posljednjeg samoglasnika u rijei, tvori se i nastavak.
Turski Rjenik Tantma memnun oldum! Dil Jezik Trke harf say hece kelime cmle konuma Hrvata slovo broj slog rije reenica razgovor
5
dil jezik gramatika imenica glagol zamjenica pridjev
Arkadalar - Prijatelji
ovjek je bie u ijoj se okolini nalazi mnogo stvari, od kojih su mu neke zaista potrbne. Od najranijih vremena on ima potrbu da ih imenuje. Zato su imenice najvea grupa rijei u svakome jeziku. Upoznajmo se s nekim osnovnim imenicam u turskome jeziku i nainu tvorbe mnoine!
Turski Rjenik Tantma memnun oldum! simler Imenice Trke kalp arkada ak, sevgili kitap bilgi ev insan mutluluk gzellik gne ruh Hrvata srce prijatelj ljubav knjiga znanje kua, dom ovjek srea ljepota sunce dua
U tvorbi mnoine imenica odmah se susreemo s primjenom podjelom samoglasnika na tvrde i mekane u gramatici. Dakle, ukoliko je posljednji samoglasnik u rijei tvrdi, dodajemo nastavak -lar, a ako je mekani, onda dodajemo nastavak -ler. Izuzeci su neke rijei stranog porijekla. Primjeri: arkada (prijatelj) - arkadalar (prijatelji) ev (kua, dom) - evler (kue, domovi) kalp (srce) - kalpler (srca)
Sevmek - Voljeti
Stalno neto radimo i trebamo svoja postignua nekako imenovati. Tomu slue glagoli. Nauimo koristiti glagole turskoga jezika!
Turski Rjenik Tantma memnun oldum! Fiiler Glagoli Trke sevmek bilmek hissetmek anlamak yapmak almak yemek imek renmek olmak yazmak okumak Hrvata voljeti znati osjeati razumjeti praviti, initi raditi jesti piti uiti biti pisati itati
Kod infinitiva glagola opet moemo primijetiti primjenu podjele samoglasnika na tvrde i mekane. Ukoliko je zadnji samoglasnik u rijei tvrdi, dodajemo nastavak -mak, a ukoliko je mekani, koristimo nastavak -mek. Primjeri: okumak - itati glmek - smijati se.
Sen ve ben - Ti i ja
Mnogo je ljudi koje poznajemo i koji su nam bliski. Oni imaju svoja imena. Ali, koliko je to imena! Zato postoje zamjenice, kako ih stalno ne bismo morali imenovati. S zamjenicama je sve lake. Osobne zamjenice se u turskome zovu ahs zamirleri i ima ih est, a ne deset kao u hrvatskome jeziku, jer u turskome jeziku ne postoje muki enski i srednji rod. Takoer dijele se na tekil ahs zamirleri - jedninu i oul ahs zamirleri - mnoinu, u prvom, drugom i treem licu. ahs zamirleri - Osobne zamjenice
Tekil - Jednina Prvo Drugo Lica u turskom jeziku Lica u hrvatskom jeziku Ben Ja Sen Ti Tree O On/Ona/Ono
Kao to postoje osobne zamjenice, tako i postoje nastavci za druge rijei koji odreuju pripadnost nekome licu. To su ahs ekleri - nastavci za lica. Za svako lice postoji vie nastavaka, ovisno dali rije (ili korijen glagola) zavravaju na samoglasnik ili suglasnik, te kojoj grupi pripada posljednji samoglasnik u rijei. Ako rije ili korijen glagola zavrava na samoglasnik, dodaje se pomono slovo y, za nastavke prvog lica jednine i mnoine (ben i biz).
ahs ekleri - Nastavci za lica rnekler - Primjeri U primjerima smo koristili osobne zamjenice, mada one mogu biti izostavljene, a da se znaenje ne mijenja. Za vie o ovome podledajte Zanimljivi turski! Ben renciyim. (Ja sam uenik.) Ben okuyor'um. (Ja itam.) Sen rencisin. (Ti si uenik/-ca.) Sen okuyorsun. (Ti ita.) O renci. (On/ona uenik/-ca.) O okuyor. (On/ona/ono ita.) Biz renciyiz. (Mi smo uenici/-ce.) Biz okuyoruz. (Mi itamo.) Siz rencisiniz. (Vi ste uenici/-ce.) Siz okuyorsunuz. (Vi itate.) Onlar renciler. (Oni/one su enici/ce.) Onlar okuyorlar. (Oni/one itaju.)
Posljednji samoglasnik u rijei Lice Ben Sen O Biz Siz Onlar a, e,i o,u ,
-(y)m -(y)im -(y)um -(y)m -sn -(y)z -snz -lar -sin -(y)iz -sun -(y)uz -sn -(y)z
rnekler - Primjeri
Posljednji samoglasnik u rijei Lice Benim Senin Onun Bizim Sizin Onlarn a, -m -n - -mz -nz -lar e,i -im -in -i -imiz -iniz -leri o,u -um -un -u , -m -n - Lice Benim Senin Onun Bizim Sizin Onlarn
Imenica ba - glava ev - kua okul - kola ky - selo bam ban ba bamz banz balar evim evin evi evimiz eviniz evleri okulum okulun okulu okulumuz okulunuz okullar kym kyn ky kymz kynz kyleri
Soyut - Saetak
U ovoj lekciji smo nauili: Voditi jednostavne dijaloge upoznavanja i susretanja, te pozdravljati se na turskome jeziku! Nauili smo tursku abecedu, te najvanije gramatiko pravilo - podjelu samoglasnika na tvrde i meke! Saznali kako se tvori mnoina imenica i infinitiv glagola! Sada znamo i osobne i prisvojne zamjenice i njihovu uporabu! Znamo i mnogo novih, lijepih i korisnih rijei izraza! Preostaje jo samo utvrditi gradivo pomou vjebi ...
Turski jezik/Sadraj
Licencija
Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0 Unported //creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/