WTO World Trade Organization Svjetska trgovinska organizacija

Globalizacija i ekonomske politike

 WTO je globalna organizacija iji je cilj uspostavljanje pravila tj. normi u meunarodnoj trgovini koje bi omogudile odvijanje slobodne i jednostavne trgovine

Ova organizacija funkcionie na bazi uspostavljanja multilateralnog trgovinskog sistema koji se formira zakljuivanjem multilateralnih ugovora
Nastala je kao rezultat posljednje, Urugvajske (osme) runde pregovora GATT, koja je zapodela u Punta del Esteu (Urugvaj) 20.09.1986., a okonana je 15.04.1994. godine u Marakeu (Maroko) Zakljuivanje Urugvajske runde pregovora i stvarnje WTO smatra se trijumfom slobodne trgovine i povedanja regulisanja meunarodne trgovine

Nastanak GATT GATT-General Agreement on Trade and Tariffs nastao je tridesetih godina XX vijeka GATT ima korjene u depresijaciji novca 30-tih godina XX vijeka Krajem II svjetskog rata predstavnici SAD, Velike Britanije i Kanade susreli su se u Bretton Voodsu sa ciljem da stvore meunarodnu instituciju koja de ojaati meunarodnu ekonomsku kooperaciju u poslijeratnom periodu

 Na ovoj konferenciji formirane su dvije organizacije za meunarodnu monetarnu i finansijsku saradnju: 1. 2. IMF (International Monetary Fund) Meunarodni monetarni fond IBRD (International Bank for Reconstruction and Development) Meunarodna banka za obnovu i razvoj ITO (International Trade Organization) Meunarodna trgovinska organizacija

3.

 Treda institucija ITO je stvorena sa namjenom da dopuni prve dvije, a predloena je od strane SAD SAD su bile inicijator stvaranja pripremne komisije za Konferenciju UN o trgovini zapoljavanju koja je imala zadatak da izradi povelju budude Meunarodne trgovinske organizacije Komisija je uspjeno obavila ovaj zadatak tako da je 24.03.1948. godine prihvaden zavrni akt Havanske povelje (57 zemalja) ije su vlade odobrile formiranje ITO Prije otpoinjanja konferencije u Havani (30.10.1947. godine) donijet je privremeni sporazum o carinama i trgovini (GATT) koji je zaivio 1. januara 1948. godine

 Iako je GATT imao privremeni status pakazao se vrlo efikasnim. Najznaajniji principi koje su koristile ugovarajude strane su: 1. 2. 3. 4. Status najpovladenije nacije Princip nacionalnog tretmana Princip koncenzusa Zabrana diskriminacije i ogranienja, posebno kvantitativnih

 Potpisivanjem GATT svaka od zemalja lanica je obezbjeivala sebi status najpovlaenije nacije kod ostalih potpisnica sporazuma. Svaka zemlja lanica je bila obavezna da drugoj prizna isti pravni poloaj tj. nije smjela da primjenjuje tee uslove prilikom trgovine sa potpisnnicama GATT-a

 Princip nacionalnog tretmana podrazumijeva da strane firme koje dolaze i zemalja potpisnica GATT-a imaju isti tretman, odnosno podlone su istim pravilima i zakonskim normama kao i domade firme

 Princip konsenzusa podrazumijeva da de svi trgovinski sporovi biti rijeeni anonimnim sporazumom svih zemalja u sporu

 GATT generalno zabranjuje uvoenje ogranienja i restriktivnih mjera koje imaju za cilj onemogudavanje uvoza robe koja dolazi iz zemalja potpisnica Smatra se dozvoljenim potpisivanje odgovarajudih carinskih stopa, kao i poreza

 Poetkom 1983. godine privredno najrazvijenije zemlje svijeta, a prije svega SAD, su insistirale na otvaranju nove runde pregovora U tom periodu dolo je do velikih odstupanja od pravila propisanih GATT Pravila koja su nastala pod okriljem GATT nisu obuhvatala bankarstvo i finansijske usluge

Bilo je nuno stvoriti globalna trgovinska pravila vezana za uslunu djelatnost

 Dolo je do stvaranja regionalnih ekonomskih i trgovinskih organizacija koje su oteavale pristup drugim dravama na trite ime je naruen princip liberalizacije meunarodne trgovine 1986. godine poeli su pregovori koji su ukljuili 92 drave

Liberalizacija u poljoprivredi, tekstilnoj industriji, uslugama i investicijama itd.

Pregovori su bili dugotrajni Najvie nesuglasica je bilo u oblasti liberalizacije trgovine uslugama i poljoprivrede

 Tokom 1993. godine dolo je do usaglaenosti stavova dva najvanije pregovaraa SAD i Evropske zajednice Urugvajska runda zakljuena je 15. aprila 1994. godine u Marakeu potisivanjem finalnog akta (potisalo ga je 107 zemalja) i Sporazuma o uspostavljanju WTO (potpisale 104 zemlje) Poetkom 1995. godine Sporazum je ratifikovalo 80 zemalja Sporazum o uspostavljanju WTO stupio je na snagu 1. januara 1995.

Razlike izmeu GATT i WTO GATT je imao privremeni status Nikad nije bio stalna organizacija ved samo meunarodni sporazum Skupovi pod okriljem GATT su se odvijali onda kada su zainteresovane vlade smatrale da je sporazum pogodan za njihove pregovore WTO ima status trajnog pravnog lica Ova organizacija predstavlja meunarodno priznato tijelo koje pregovara prilikom trgovinskih sporazuma i sporova koji nastaju WTO obuhvata 90 % robne razmjene u svijetu

Sadraj djelovanja WTO 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. Opti sporazum o carinama i trgovini iz 1994. godine Multilateralni sporazum o trgovini robom Sporazum za industrijske proizvode Sporazum o tekstilu i odjedi Sporazum o subvencijama i kompenzacijskim mjerama Sporazum o sanitarnim i fitosanitarnim mjerama Sporazum o tehnikim preprekama trgovini Sporazum o carinskoj vrijednosti Sporazum o kontroli isporuke Sporazum o pravilima porijekla Sporazum o zatitnom sistemu Opti sporazum o trgovini uslugama itd.

Status, organi i nadlenost WTO Sjedite organizacije je u enevi (vicarska) Ima ukupno 153 drava lanica Generalni direktor organizacije je Pascal Lamy (od 2005.)

 Temeljni cilj WTO je:

1. 2. 3. 4. postizanje odrivog rasta i razvitka gospodarstava, opde dobrobiti, liberalnog trgovinskog udruenja, te doprinos postizanju bolje suradnje u voenju svjetske ekonomske politike.

 Stoga, djelovanje WTO usredotoeno je na stvaranje: 1. 2. 3. 4. otvorenog i ravnopravnog sustava trgovinskih pravila, progresivne liberalizacije i eliminacije carinskih i necarinskih prepreka trgovini robama i uslugama, uklanjanje svih oblika protekcionistikih mjera i diskriminatornih tretmana u meunarodnim trgovinskim odnosima, integraciju nerazvijenih i zemalja u razvoju, te tranzicijskih zemalja u multilateralni sustav i postizanje maksimalno mogudeg stupnja transparentnosti trgovinskog multilateralnog sustava.

 WTO sporazumi sadre nekoliko osnovnih naela kojima je cilj stvaranje multilateralnog liberalnog trgovinskog sustava i obuhvadaju: 1. naelo nediskriminacije princip Najpovlatenije-Nacije - NPN (Most-Favored-Nation / MFN) i princip Nacionalnog Tretmana - NT (National Treatment / NT); 2. naelo liberalizacije trgovine, poticanja konkurencije i dodatne pomodi nerazvijenim zemljama.

Uticaj WTO na tokove meunarodnog poslovanja Procjene eksperata o doprinosu WTO na rast svjetskog dohotka su razliite Postoje procjene da bi primjena pravila WTO doprinijela porastu svjetskog dohotka od preko 500 milijardi dolara, a najvede koristi od toga bi imale najbogatije zemlje svijeta (SAD, Japan, EU)

Organizacijska struktura Ministarska konferencija najvie je tijelo koje odluuje o pitanjima WTO Tijelo za rjeavanje sporova (Dispute Settlement Body) zasjeda u obliku odnosno na razini Glavnog vijeda i sadri dva pomodna tijela: Skupina strunjaka za rjeavanje sporova (Dispute Settlement Panels of experts) i albeno tijelo (Appellate Body).

 Vijea su tijela trede razine organizacijske strukture WTO, odgovorna su Glavnom vijedu, sastoje se od predstavnika svih lanica, nadlena su za pitanja iz pripadajudih im sporazuma, sadre pomodna tijela, odbore i radne skupine, koja su tijela etvrte razine, takoer sastavljena od predstavnika svih lanica. Postoje tri vijeda: Vijede za trgovinu robama (Goods Council), Vijede za trgovinu uslugama (Services Council), Vijede za trgovinska pitanja vezana uz intelektualno vlasnitvo (TRIPS Council).

 Odbori i radne skupine unutar Vijeda tijela su etvrte najnie razine organizacijske strukture WTO. Tajnitvo WTO nalazi se u enevi. Sastoji se od ureda Glavnog direktora i etiri ureda zamjenika Glavnog direktora.