Professional Documents
Culture Documents
Prostsrna Rešetka
Prostsrna Rešetka
ZAVRNI RAD
IZ PREDMETA "GRAEVNA STATIKA 2"
NA TEMU:
rujan 2010.
SADRAJ
UVOD.......... 1. TEHIKI OPIS.................. 2. ANALIZA OPTEREENJA NA KONSTRUKCIJU........ 2.1. STALNA DJELOVANJA NA KONSTRUKCIJU........ 2.1.1. Odreivanje vlastite teine............................... 2.2. PROMJENJIVA DJELOVANJA NA KONSTRUKCIJU......... 3 4 5 6 6 7
2.2.1. Odreivanje optereenja snijegom.... 7 2.2.2. Odreivanje optereenja vjetrom.................. 8 2.2.2.1. Odreivanje referentne brzine vjetra.......... 8 2.2.2.2. Optereenje vjetrom krova dvostranog nagiba od 11............ 9 2.2.2.3. Optereenje vertikalnih zidova vjetrom...... 14 3. STATIKI PRORAUN KROVITA ZA OPTEREENJE SNIJEGOM....................................................... 3.1. STATIKI PRORAUN KROVITA ZA OPTEREENJE SNIJEGOM U SAP-u............................. 3.1.1. Proraun krovne reetke s kontinuiranim gornjim i donjim pojasom...................................... 3.1.2. Proraun krovne reetke sa tapnim elementima..................................................................... 16 17 17 21
4. STATIKI PRORAUN GREDE POZ. 310-311.............................................. 24 4.1. ANALIZA OPTEREENJA PLOE POZ. 300................................... 25 4.2. ANALIZA OPTEREENJA GREDE POZ. 310-311.............................................................................. 27 4.3. STATIKI PRORAUN GREDE POZ. 310-311 U SAP-u.................................................................... 27 5. STATIKI PRORAUN GREDE POZ. 220-221................................................................................................. 30 5.1. ANALIZA OPTEREENJA PLOE POZ. 200...................................................................................... 31 5.2. ANALIZA OPTEREENJA UZDUNIH GREDA POZ. 200............................................................... 32 5.2.1. Greda poz. 206-206 reakcije G1 i Q1.................................................................................. 5.2.2. Greda poz. 214-215-215-214 reakcije G2 i Q2.................................................................... 5.2.3. Greda poz. 210-211-212-213 reakcije G3 i Q3.................................................................... 5.2.4. Greda poz. 207-208-207 reakcije G4 i Q4........................................................................... 33 34 34 35
5.3. STATIKI PRORAUN GREDE POZ. 220-221 U SAP-u.................................................................... 35 6. STATIKI PRORAUN SREDNJEG POPRENOG OKVIRA...................................................................... 38 6.1. STATIKI PRORAUN SREDNJEG POPRENOG OKVIRA U SAP-u........................................... 39 7. STATIKI PRORAUN PROSTORNOG MODELA........................................................................................ 46
8.1. USPOREDBA REZULTATA ZA ELEMENTE KROVNE REETKE.................................................. 54 8.2. USPOREDBA REZULTATA U KARAKTERISTINIM TOKAMA OKVIRA................................ 55 ZAKLJUAK........................................................................................................................................................... 56 LITERATURA......................................................................................................................................................... 57
UVOD
UVOD
Cilj ovog zavrnog rada je usporediti dva modela okvirne konstrukcije, to jest, dva modela srednjeg poprenog okvira konstrukcije iji je plan oplate priloen u nastavku, a na koji djeluje samo vertikalno optereenje. Oba modela su proraunana SAP-om. Meutim, prostorni model zbog velikog broja nepoznanica i opsenosti posla nije mogue proraunati runo. Najjednostavniji proraun konstrukcije dobivamo ako konstrukciju podijelimo na niz elemenata koji su hijerarhijski meusobno ovisni jer time jedan sloeni proraun svodimo na vie manjih i jednostavnijih. Prvo trebamo analizirati sve elemente konstrukcije i odrediti njihovu ovisnost. U ovom sluaju to su ploe kao hijerarhijski najnii elementi, zatim sekundarne i primarne grede te okviri i zidovi na svojim temeljima. Nakon odreivanja optereenja proraunavamo plou koja je oslonjena na grede i preke okvira. Njih tada smatramo apsolutno krutima i nepominima i kao takve odreuju rubne uvjete kod prorauna ploe. Zatim slijedi proraun sekundarnih greda kod kojeg plou smatramo apsolutno gipkom na savijanje i ona prenosi optereenje na sekundarne grede. Leajeve predstavljaju glavne grede i preke okvira (apsolutno krute i nepomine). Kod prorauna glavnih greda, ploe i sekundarne grede su apsolutno gipke, a preke apsolutno krute i konano, kada proraunavamo okvir svi elementi koji se nalaze iznad njega (ploa, glavne i sekundarne grede) su apsolutno gipki i djeluju kao optereenje na okvir, a temelji, ili u ovom sluaju zidovi, odreuju rubne uvjete jer su apsolutno kruti i nepomini. Da rezimiramo, krutost hijerarhijski niih elemenata od elementa kojeg proraunavamo se zanemaruje i oni djeluju kao optereenje na taj element, a vie smatramo apsolutno krutima i nepominima i oni odreuju rubne uvjete promatranog elementa.
1. TEHNIKI OPIS
1.TEHNIKI OPIS
Proveden je statiki proraun zgrade pravokutnih tlocrtnih dimenzija 10,8x22,0 m koja e se izgraditi u Varadinu. Zgrada je namijenjena ponajprije za urede, ali predviaju se i prostorije kao to su npr. itaonice. Po visini objekt se sastoji od 3 etae (podrum, prizemlje i 1. kat). Razmaci etaa iznose 4 m. Ukupna povrina svake etae iznosi bruto A = 237,6 m2. Krovna konstrukcija je od lameliranog drva (tip GL28h), a sastoji se od glavnih i sekundarnih elemenata, tj. glavnih reetkastih nosaa na razmaku od 1,833 m i podronica razmaknutih 1,375 m mjereno po kosini krova. Krov je obostranog nagiba koji iznosi 11 , a pokrov je valoviti aluminijski lim. Vanjski zidovi podruma su AB debljine h = 30 cm, a unutranji debljine h = 16 cm. Ostale etae imaju skeletni sistem gradnje sa stupovima, a ispuna su lagane pregradne stijene. Strop iznad podruma je puna AB ploa nosiva u dva smjera, debljine h = 15 cm. Strop iznad prizemlja je puna AB ploa nosiva u jednom smjeru, debljine h = 10 cm. Strop iznad 1. kata je polumontani strop - FERT, debljine h = 16+5 = 21 cm.
Statiki proraun sklopa proveden je za djelovanja sljedeih optereenja: vlastita teina, korisno optereenje, snijeg, vjetar.
Pokrov (aluminijski lim) ..= 0,10 kN/m2 Izolacija (mineralna vuna; d10 cm; k = 0,3 1,0 kN/m3) 0,100,5....= 0,05 kN/m2 Vlastita teina podronice 0,180,204,10/1,375...= 0,11 kN/m2 Podgled (d = 1,25 cm; k = 12,0 kN/m3) 0,012512,0.....= 0,15 kN/m2 Ukupno = 0,41 kN/m2 projekcija na glavni reetkasti nosa 0,41/cos 11 ........................gst = 0,42 kN/m2
137,5
137,5
137,5
137,5
gst
11
Referentni pritisak vjetra: qref = 0,5 vref2 gdje je gustoa zraka koja se uzima s vrijednosti od 1,25 kg/m3
Budui da je utvreno da je optereenje vjetrom koji pue okomito na poprenu stranu konstrukcije zanemarivo mala veliina, razmatrat e se samo djelovanje vjetra koji pue okomito na uzdunu stranu.
W
10,80 m
sljeme
22,0 m
2.2.2.2. Optereenje vjetrom krova dvostranog nagiba od 11 kategorija terena III visina (z = h) = 11,5 m qref =0,30 kN/m2
kategorije terena
Oitano:
Ce(Ze) = 1,8
strana izloena vjetru zavjetrina W
F G H I J
5,5 11 22 5,5
h=11,5 m
Povrine zona: F = 2,25,5 = 12,1 m2 G = 11,002,2 = 24,2 m2 H = 3,222,0 = 70,4 m2 J = 2,222,0 = 48,4 m2 I = 3,222,0 = 70,4 m2 Koeficijenti vanjskog pritiska: Cpe (F) = - 0,90 (+0,12) Cpe (G) = - 0,96 (+0,12) Cpe (H) = - 0,42 (+0,12) Cpe (I) = - 0,72 Cpe (J) = - 0,36 Koeficijenti unutarnjeg pritiska: Cpi = - 0,5 (+0,8) 1
1
Za zatvorene graevine s unutarnjim pregradama, za najnepovoljniji sluaj, uzima se C pi = +0,8 ili Cpi = -0,5
BARBARA MARTINKOVI 0082037840
10,8
11
10
Vanjski pritisak vjetra koji djeluje na povrinu graevine odreuje se: we = qrefCe (Ze)Cpe
Tlak vjetra na vanjske povrine: we (F-) = 0,31,8(-0,90) = -0,49 kN/m2 we (F+) = 0,31,80,12 = 0,06 kN/m2 we (G-) = 0,31,8(-0,96) = -0,52 kN/m2 we (G+) = 0,31,80,12 = 0,06 kN/m2 we (H-) = 0,31,8(-0,42) = -0,23 kN/m2 we (H+) = 0,31,80,12 = 0,06 kN/m2 we (I) = 0,31,8(-0,36) = -0,19 kN/m2 we (J) = 0,31,8(-0,72) = -0,39 kN/m2
Tlak vjetra na unutranje povrine: wi (+) = 0,31,80,8 = 0,43 kN/m2 wi (-) = 0,31,8(-0,5) = -0,27 kN/m2
11
Optereenje krovita vjetrom kada je mjerodavan maksimalan unutarnji tlak: Cpi = +0,8 we (F-) = -0,49 - 0,43 = -0,92 kN/m2 we (F+) = 0,06 - 0,43 = -0,37 kN/m2 we (G-) = -0,52 - 0,43 = -0,95 kN/m2 we (G+) = 0,06 - 0,43 = -0,37 kN/m2 we (H-) = -0,23 - 0,43 = -0,66 kN/m2 we (H+) = 0,06 - 0,43 = -0,37 kN/m2 we (I) = -0,19 - 0,43 = -0,62 kN/m2 we (J) = -0,39 - 0,43 = -0,82 kN/m2
-0 ,9 (G -) =
5 k N /m
= w (H -)
k N /m -0 ,6 6
w (J ) =
-0 ,8 2
k N /m 2
W1
w (I) = -0 ,6 2 k N /m 2
= w (G + )
w (H + )
k N /m - 0 ,3 7
w (J ) =
W2
-0 ,8 2 k N /m 2 w (I) = -0 ,6 2 k N /m 2
12
Optereenje krovita vjetrom kada je mjerodavan minimalni unutarnji tlak: Cpi = -0,5 we (F-) = -0,49 + 0,27 = -0,22 kN/m2 we (F+) = 0,06 + 0,27 = 0,33 kN/m2 we (G-) = -0,52 + 0,27 = -0,25 kN/m2 we (G+) = 0,06 + 0,27 = 0,33 kN/m2 we (H-) = -0,23 + 0,27 = 0,04 kN/m2 we (H+) = 0,06 + 0,27 = 0,33 kN/m2 we (I) = -0,19 + 0,27 = 0,08 kN/m2 we (J) = -0,39 + 0,27 = -0,12 kN/m2
k N /m -0 ,2 5 = ) G w(
k N /m + 0 ,0 4 = ) H w(
w (J )
= +0, 08
W3
k N /m
2
w (I) = -0 ,1 2 k N /m
= w (G -)
04 = +0, w (H -)
k N /m
w (J )
W4
= +0, 08 k N /m
2
w (I) = -0 ,1 2 k N /m
Za daljnji proraun mjerodavna je kombinacija optereenja vjetrom W4 jer uzrokuje najvee nepovoljno optereenje na krovnu konstrukciju.
13
2.2.2.3. Optereenje vertikalnih zidova vjetrom kategorija terena III visina (z = h) = 11,5 m qref =0,30 kN/m2
D
W
A A B* B*
4,07 6,73 10,8 22
Povrine zona: A = 10,174,07 = 4,07 m2 B* = 10,176,73 = 68,44 m2 D = 10,1722,0 = 223,74 m2 E = 10,1722,0 = 223,74 m2
Koeficijenti vanjskog pritiska: Cpe (A)= -1,0 Cpe (B)= -0,8 Cpe (D)= +0,8 Cpe (E)= -0,3 Koeficijenti unutarnjeg pritiska: Cpi = - 0,5 (+0,8)
Vanjski pritisak vjetra koji djeluje na povrinu graevine odreuje se: we = qrefCe (Ze)Cpe Unutranji pritisak vjetra odreuje se: wi = qrefCi (Zi)Cpi
ZAVRNI RAD, GRAEVNA STATIKA 2 BARBARA MARTINKOVI 0082037840
14
Tlak vjetra na vanjske vertikalne povrine: we (A) = 0,31,8(-1,0) = -0,54 kN/m2 we (B*) = 0,31,8(-0,8) = -0,432 kN/m2 we (D) = 0,31,80,8 = 0,432 kN/m2 we (E) = 0,31,8(-0,3) = -0,162 kN/m2 Tlak vjetra na unutarnje vertikalne povrine: wi (+) = +0,43 kN/m2 wi (-) = -0,27 kN/m2 Optereenje vertikalnih zidova vjetrom kada je mjerodavan maksimalan unutarnji tlak: Cpi = +0,8 w (A) = -0,54 - 0,43 = -0,97 kN/m2 w (B*) = -0,432 - 0,43 = -0,862 kN/m2 w (D) = 0,432 0,43 = 0,002 kN/m2 w (E) = -0,162 0,43 = -0,593 kN/m2 Optereenje vertikalnih zidova vjetrom kada je mjerodavan minimalni unutarnji tlak: Cpi = -0,5 w (A) = -0,54 + 0,27 = -0,27 kN/m2 w (B*) = -0,432 + 0,27 = -0,162 kN/m2 w (D) = 0,432 + 0,27 = 0,702 kN/m2 w (E) = -0,162 + 0,27 = 0,108 kN/m2
w(E) = -0,59 kN/m 2 w(D) = +0,70 kN/m 2 w(E) = +0,11 kN/m 2
W5
W6
Slika 13. Raspodjela optereenja vertikalnih zidova kod maksimalnog unutarnjeg tlaka
Slika 14. Raspodjela optereenja vertikalnih zidova kod minimalnog unutarnjeg tlaka
Za daljnji proraun mjerodavna je kombinacija optereenja vjetrom W6 jer uzrokuje najvee nepovoljno optereenje na vertikalni zid graevine.
15
3.1. STATIKI PRORAUN KROVITA ZA OPTEREENJE SNIJEGOM U SAP-u 3.1.1. Proraun krovne reetke s kontinuiranim gornjim i donjim pojasom
Statika shema:
Koordinate vorova:
Joint Text 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16
CoordSys Text GLOBAL GLOBAL GLOBAL GLOBAL GLOBAL GLOBAL GLOBAL GLOBAL GLOBAL GLOBAL GLOBAL GLOBAL GLOBAL GLOBAL GLOBAL GLOBAL
CoordType Text Cartesian Cartesian Cartesian Cartesian Cartesian Cartesian Cartesian Cartesian Cartesian Cartesian Cartesian Cartesian Cartesian Cartesian Cartesian Cartesian
GlobalX m -4,05 -4,05 -2,7 -2,7 -1,35 -1,35 0 0 1,35 1,35 2,7 2,7 4,05 4,05 -5,4 5,4
GlobalY m 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
17
t3 m 0,16 0,2
t2 m 0,16 0,16
Definicije optereenja:
LoadSF Unitless 1 1
Optereenje snijegom:
18
19
20
Statika shema:
Koordinate vorova:
Joint Text 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16
CoordSys Text GLOBAL GLOBAL GLOBAL GLOBAL GLOBAL GLOBAL GLOBAL GLOBAL GLOBAL GLOBAL GLOBAL GLOBAL GLOBAL GLOBAL GLOBAL GLOBAL
CoordType Text Cartesian Cartesian Cartesian Cartesian Cartesian Cartesian Cartesian Cartesian Cartesian Cartesian Cartesian Cartesian Cartesian Cartesian Cartesian Cartesian
GlobalX m 1,35 2,7 4,05 5,4 6,75 8,1 9,45 1,35 2,7 4,05 5,4 6,75 8,1 9,45 0 10,8
GlobalY m 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
21
t3 m 0,16 0,2
t2 m 0,16 0,16
Definicije optereenja:
LoadSF Unitless 1 1
22
23
Prijenos optereenja odvija se s krovita preko ploe poz. 300 na uzdune grede. Optereenje snijegom, vjetrom te vlastita teina krovita prenose se preko glavnih reetkastih nosaa na plou, a ona to optereenje zajedno s vlastitom teinom prenosi na grede na koje direktno nalijee.
Vlastita teina: Lagani beton za pad 7,5 cm (0,07520).1,50 kN/m2 Heraklit 3 cm (0,034).......0,12 kN/m2 Hidroizolacija........0,10 kN/m2 Cementni namaz 2 cm (0,0224)...0,48 kN/m2 FERT-strop 16+5..3,00 kN/m2 Podgled (buka na plafonu)......0,25 kN/m2 Ukupno stalno..gpl,300 = 5,45 kN/m2
Stalno optereenje: Koncentrirana sila rebra za ukruenje: Grzu = 0,20,16(1,0 20,11)25......... Grzu = 0,62 kN Teina krovita: pokrov i potkonstrukcija (0,421,833)........= 0,77 kN/m vlastita teina drvene reetke..= 0,38 kN/m Gkrov = 1,15 kN/m
25
Korisno optereenje: Snijeg (1,051,833)...Skrov = 1,92 kN/m Vjetar (0,301,833).....Wkrov = 0,55 kN/m
I/300
40 16
III/300 303
V/300 303
III/300
16
I/300
50 50 50 50 50 50
309
517
307
311
309
30
30
1080
30
II/300
40
30
VI/300 305
IV/300 304
30
II/300
310
308
308
306
16
20
20
55
16
303
40
I/300
III/300
16
55
I/300
40 30
40 30
40 30
40 30
40 30
2200
Statika shema: FERT nosi u jednom smjeru pa plou raunamo kao niz prostih greda. Rebro za ukruenje koje se nalazi na polovici raspona grede moramo uzeti u obzir pri analizi optereenja.
G krov Q krov
G krov Q krov
G krov Q krov
G krov Q krov
g
G krov Q krov
550
550
306
540
517
500
307
540
500
26
Reakcija stropa za stalno optereenje: Rg = (gpll) + (3Gkrov) + Grzu...= 34,04 kN/m Reakcija stropa za korisno optereenje: Rq = (3Skrov) + (3Wkrov).......= 7,41 kN/m
Statika shema:
Koordinate vorova:
Joint Text 1 2 3 CoordSys Text GLOBAL GLOBAL GLOBAL CoordType Text Cartesian Cartesian Cartesian GlobalX m -5,4 0 5,4 GlobalY m 0 0 0 GlobalZ m 0 0 0
27
Definicije optereenja:
Case Text DEAD Stalno Korisno LoadType Text Load pattern Load pattern Load pattern LoadName Text DEAD Stalno Korisno LoadSF Unitless 1 1 1
Stalno optereenje (U SAP-u se vlastita teina elemenata ne nanosi kao optereenje jer nju sam program uzima u obzir prema dimenzijama poprenog presjeka elementa i materijalu):
Korisno optereenje:
28
29
Vlastita teina ploe i korisno optereenje s ploe poz. 200 prenosi se na uzdune grede poz. 200 direktnim nalijeganjem ploe na gredu, ime dobivamo linijsko optereenje tih greda, a zatim se optereenje dalje prenosi na poprene grede, kao koncentrirano optereenje na mjestima nalijeganja uzdunih greda.
100
Stalno optereenje: Cementni namaz 2 cm (0,0224)........= 0,48 kN/m2 AB ploa 10 cm (0,125) ...= 2,50 kN/m2 Podgled (buka na plafonu)...= 0,25 kN/m2 Ukupno stalno.....gpl,200 = 3,23 kN/m2
3
Korisno optereenje:
1 ,3
10
qpl,200 = 3,00 kN/m2 Optereenje od 3,00 kN/m2 uzima se kao korisno optereenje jer je prostor iznad ploe namijenjen uredima.
Optereenje od 3,00 kN/m2 uzima se kao korisno optereenje jer je prostor iznad ploe namijenjen uredima.
31
I/200
40 16
III/200
III/200
16
I/200
240
30
219
517
217
540
500
STUBITE DIZALO
30
221
40
223
217
240
10
60 70
208
207
20 3
1080
30
II/200
40
IV/200 210
30
IV/200 213
20 3
II/200
216
218
540
517
500
30
214
215
218
215
214
35
70
240
15
50
16
40
30
20
20 2
I/200
III/200
206
510 40
V/200
206
510
III/200
16
40 30
40 30
40 30
16
I/200
40 30
520 550
30
520 550
2200
Statika shema ploe poz.200: Ploa nosi u jednom smjeru (kraem). Raunat e se kao kontinuirani nosa preko 4 polja.
2 7 0
2 7 0
2 7 0
2 7 0
C 1 0 8 0
Reakcije ploe poz. 200 na uzdune grede poz. 200 uzimamo kao linijsko optereenje tih greda, a njihove reakcije na gredu poz. 220-221 kao koncentrirano optereenje.
Reakcije ploe: RA,g = 0,393gl = 0,3933,232,7 = 3,45 kN/m RA,q = 0,393ql = 0,3933,002,7 = 3,18 kN/m RB,g = 1,143gl = 1,1433,232,7 = 9,97 kN/m RB,q = 1,143ql = 1,1433,002,7 = 9,26 kN/m RC,g = 0,929gl = 0,9293,232,7 = 8,10 kN/m RC,q = 0,929ql = 0,9293,002,7 = 7,52 kN/m
ZAVRNI RAD, GRAEVNA STATIKA 2 BARBARA MARTINKOVI 0082037840
216
20
240
220
224
32
Statika shema:
Stalno optereenje:
Korisno optereenje:
33
Statika shema:
q g
550
550 2200
550
550
Statika shema:
q g
550
550 2200
550
550
34
Statika shema:
q g
550
550 1650
550
Statika shema:
Koordinate vorova:
Joint Text 1 2 3
GlobalY m 0 0 0
GlobalZ m 0 0 0
35
t3 m 0,55 0,55
t2 m 0,3 0,3
Definicije optereenja:
LoadSF Unitless 1 1 1
Stalno optereenje:
Korisno optereenje:
36
37
10
40
55
70
+ 9 50 .0
+ 8 17 .5
+ 4 00 .0
40
500
40
500
16
40
32
40
- 40 0.0
0 .00
10
40
500
500
15
55
70
32
238
540
16
32
238
40
32
238
500
500
32
238
40
40
540
1080
40
40
39
Statika shema:
Koordinate vorova:
Joint Text 1 2 3 4 5 6 7 8 9
CoordSys Text GLOBAL GLOBAL GLOBAL GLOBAL GLOBAL GLOBAL GLOBAL GLOBAL GLOBAL
CoordType Text Cartesian Cartesian Cartesian Cartesian Cartesian Cartesian Cartesian Cartesian Cartesian
GlobalY m 0 0 0 0 0 0 0 0 0
40
Definicije optereenja:
LoadType Text Load pattern Load pattern Load pattern Load pattern
LoadSF Unitless 1 1 1 1
Stalno optereenje:
41
Korisno optereenje:
Optereenje vjetrom:
42
43
44
Vrijednosti momenata od stalnog i korisnog optereenja usporeivati e se kasnije s vrijednostima momenata dobivenim proraunom prostornog modela. Momentni dijagram od vjetra te stalnog i korisnog optereenja dan je samo radi preglednosti.
45
47
48
Definicije optereenja:
SelfWtMult Unitless 1 0 0 0 0
AutoLoad Text
None
49
50
Dir Text
51
Dir Text
52
8. USPOREDBA REZULTATA
8.USPOREDBA REZULTATA
USPOREDBA REZULTATA [kNm] VANJSKI LEAJ (LIJEVO) POLJE (LIJEVO) SREDNJI LEAJ (LIJEVO) SREDNJI LEAJ (DESNO) POLJE (DESNO) VANJSKI LEAJ (DESNO)
GREDA 220-221
0,00
GREDA 220-221
52,10
GREDA 220-221
47,15
99,78
96,56
75,14
89,70
46,57
88,90
55
ZAKLJUAK
ZAKLJUAK
Usporeujui prostorni i ravninski model okvirne konstrukcije dolazimo do zakljuka da su momenti dobiveni proraunom okvira kao dio prostorne konstrukcije u raunalnom programu SAP-u manji od onih dobivenih runim proraunom, ali i vjerojatno toniji jer se taj okvir proraunava u 3 dimenzije, to jest, uzimaju se u obzir optereenja koja na njega djeluju u tono onakvom prostornom rasporedu u kakvom e se okvir nalaziti po zavretku gradnje konstrukcije. Runo proraunavanje okvira temelji se na odreivanju hijerarhijske ovisnosti elemenata konstrukcije, brojnim pojednostavljenjima, aproksimacijama i konanim proraunom promatranog okvira u dvije dimenzije koje rezultira tonim u okviru pretpostavki, ali i dugotrajnim proraunom za koji moemo rei da je na strani sigurnosti kod dimenzioniranja konstrukcije zbog veih momenata od onih dobivenih drugim pristupom rjeavanja problema. Danas je bre i tonije provesti proraun u nekom raunalnom programu koji moe proraunati konstrukciju u prostoru s velikim brojem nepoznanica, a zbog sigurnosti kod dimenzioniranja prema Eurocodu se za razliite kombinacije optereenja uzimaju i faktori vei od jedan kojim se ta optereenja mnoe pa dobivamo vee momente mjerodavne za dimenzioniranje. Runi proraun je potreban, barem na poetku bavljenja takvim zadacima, jer jasno dobivamo sliku meuzavisnosti elemenata konstrukcije i prijenosa optereenja s elementa na element. Usporeujui dva modela krovne reetke, jedan s kontinuiranim gornjim i donjim pojasom te tapovima kao ispunom, a drugi sastavljen od tapnih elemenata, zakljuujemo da nema velikih razlika u vrijednostima unutarnjih uzdunih sila. U reetki sastavljenoj od tapova dobivamo malo vee vrijednosti uzdunih sila, a kod reetke sa kontinuiranim pojasevima javljaju se jo i poprena sila i moment savijanja, ali su mali u odnosu na vrijednost uzdune sile. Za ispravnu usporedbu ova dva modela, morali bismo izraunati normalna naprezanja koja se javljaju u elementima oba modela. Kod modela sa tapnim elementima normalna naprezanja uzrokuje uzduna sila, a kod modela s kontinuiranim pojasevima moment savijanja i uzduna sila. Budui da moment savijanja uzrokuje mala naprezanja u odnosu na uzdunu silu, moemo ga zanemariti kod ove usporedbe.
56
LITERATURA
LITERATURA
Bjelanovi, Adriana; Raji, Vlatka: Drvene konstrukcije prema europskim normama, Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet; Hrvatska sveuilina naklada d.o.o.; Zagorazagorje d.o.o., Zagreb 2007. Dvornik, Josip; Lazarevi, Damir; Kreativnost i inenjerska prosudba; Graevinar 59 Radi, Jure; suradnici: Betonske konstrukcije, prirunik; Hrvatska sveuilina naklada; Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet; Andris, Zagreb 2006. Radi, Jure; suradnici: Betonske konstrukcije, rijeeni primjeri; Hrvatska sveuilina naklada; Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet; Andris, Zagreb 2006. Sori, Zorislav; Betonske konstrukcije prema Eurokodu 2 (HRN ENV 1992-1-1); skripta Graevinskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu; Zagreb 2009. http://sites.google.com/site/tomislavkisicek/Home/nastava/bizk1, materijali za vjebe, 04.09.2010. http://www.grad.hr/nastava/gs/, biljeke i skice s predavanja, primjeri, 04.09.2010. http://www.grad.hr/nastava/nmk/, primjeri iz konstruktivnih vjebi, 04.09.2010.
57