Sveuilite u Splitu; Graevinsko-arhitektonski fakultet

EC 5 DIN 1052:2004-08 Projektiranje drvenih konstrukcija

uro Nieti, dipl. ing. gra.

EN 1990 EC0 EN 1991 EC1 EN 1992 EC2 EN 1993 EC3 EN 1994 EC4 EN 1995 EC5 EN 1996 EC6 EN 1997 EC7 EN 1998 EC8 EN 1999 EC9

Osnove projektiranja Djelovanja na konstrukcije Projektiranje betonskih konstrukcija Projektiranje elinih konstrukcija Projektiranje spregnutih konstrukcija od elika i betona Projektiranje drvenih konstrukcija Projektiranje zidanih konstrukcija Projektiranje u geotehnici Projektiranje konstrukcija otpornih na potresno djelovanje Projektiranje aluminijskih konstrukcija

EN 1995-1-1:2004 Eurocode 5: Projektiranje drvenih konstrukcija Dio 1-1: Openito Opa pravila i pravila za visokogradnju EN 1995-1-2:2004 Eurocode 5: Projektiranje drvenih konstrukcija Dio 1-2: Openito Proraun poarne otpornosti EN 1995-2:2004 Eurocode 5: Projektiranje drvenih konstrukcija Dio 2: Mostovi

LITERATURA:
[1] [2] DIN 1052 : 1969-10 HRN U.D0.001 1983. (Materijali) HRN U.C9.200 1984. (Konstrukcije od monolitnog drva i ploa) HRN U.C9.300 1984. (Lijepljene lamelirane konstrukcije) HRN U.C9.500 1984. (Zatita) DIN 1052 : 1988-04 DIN V ENV 1995-1-1; 1994-06

[3] [4]

[5]

DIN 1052 : 2004-08 Design of timber structures General rules and rules for buildings EN 1995-1-1: 2004 Eurocode 5: Design of timber structures: General-Common rules and rules for buildings HRN ENV 1991-1; 2004-12 Eurokod 1: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije 1. dio: Osnove projektiranja (ENV 1991-1:1994) A. Bjelanovi, V. Raji Drvene konstrukcije prema europskim normama Hrvatska sveuilina naklada Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu Zagreb 2007.

[6]

[7]

[8]

1. UVOD 2. MATERIJALI
2.1. Botanike vrste 2.2. Drvena graa 2.3. Proizvodi na bazi drva

3. PRIMJENA EC5
3.1. 3.2. 3.3. 3.4. 3.5. 3.6. 3.7. 3.8. Granina stanja i proraunske situacije Djelovanja Svojstva materijala Granina stanja nosivosti Klasifikacija Granina stanja uporabljivosti Dokazi nosivosti elemenata konstrukcije Dokaz stabilnosti elemenata konstrukcije

4. USPOREDBA DOKAZA NOSIVOSTI I STABILNOSTI (DIN 1052:2004-08 I HRN ODNOSNO DIN 1052:1988-04)

1. UVOD
Dokazi graninih stanja nosivosti i uporabljivosti, sadrani u novoj EC5 normi (projektiranje drvenih konstrukcija), zasnovani su na probabilistikom pristupu. Za praktine dokaze taj je pristup pojednostavljen i preveden u semiprobabilistiki postupak (dokaz na razini 1) preko karakteristinih vrijednosti i parcijalnih koeficijenata sigurnosti. Kod deterministikog postupka (proraun prema doputenim naprezanjima) sve su veliine unaprijed odreene (determinirane) i zadane propisima. Kod probabilistikog pristupa sve se veliine baznih varijabli tretiraju kao sluajne veliine. Semiprobabilistiki postupak neznatno se razlikuje od deterministikog postupka. Kod tog postupka se, unaprijed odreene, karakteristine vrijednosti u jednadbama graninih stanja utvruju probabilistikim postupkom. Karakteristina vrijednost svojstava materijala (k) je vrijednost koja s propisanom vjerojatnou nee biti prekoraena u pretpostavljenom neogranienom nizu ispitivanja. Openito, ta vrijednost odgovara utvrenoj fraktili pretpostavljene statistike raspodjele svojstva (u ovom sluaju 5% fraktil) to znai da je to vrijednost koja e samo u 5% sluajeva biti manja od oznaene. Srednja vrijednost svojstva materijala (mean) je srednja vrijednost raspodjele.

2. MATERIJALI 2.1. Botanike vrste 2.2. Drvena graa 2.3. Proizvodi na bazi drva

3. PRIMJENA EC5 3.1. Granina stanja i proraunske situacije 3.1.1 Granina stanja
Granina stanja su krajnja stanja kod kojih konstrukcija zadovoljava projektne zahtjeve, a razlikujemo: - granina stanja nosivosti - granina stanja uporabljivosti Granina stanja nosivosti su stanja koja se dovode u vezu sa slomom ili slinim nainom otkazivanja konstrukcije. Stanja koja prethode slomu smatraju se graninim stanjima nosivosti i mogu ugroziti sigurnost konstrukcije, njenih sadraja i sigurnost ljudi. Granina stanja uporabljivosti su stanja konstrukcije kod ijih prekoraenja vie nisu ispunjeni traeni uvjeti uporabljivosti. Prema EC5 deformacije konstrukcije koje su posljedica odreenih djelovanja, vlanosti ili trajnih djelovanja koja utjeu na promjenu deformacija moraju biti u odreenim granicama. Mogunost oteenja povrina ugraenih materijala i elemenata (stropovi, pregrade, zavrni slojevi itd.) treba uzeti u obzir na nain da se uporabni zahtjevi moraju potovati. I na kraju, izgled ne smije izazivati osjeaj nelagode.

3.1.2 Proraunske situacije

Proraunske situacije mogu biti: - stalne situacije koje odgovaraju normalnim uvjetima uporabe - prolazne situacije (faza izgradnje ili sanacije) - izvanredne situacije

3.2. Djelovanja 3.2.1 Nazivi i podjela

Djelovanja na konstrukciju (F) mogu se svrstati u dvije grupe i to u: - grupu izravnih djelovanja (sile-optereenja) - grupu neizravnih djelovanja (prisilno i sprijeeno deformiranje uzrokovano promjenom temperature, vlage, slijeganjem itd ili prisilna akceleracija uzrokovana potresom) Prema vremenskoj promjenjivosti djelovanja se dijele na: - stalna djelovanja (G); djelovanja koja e vjerojatno trajati u cijelome razdoblju proraunske situacije i za koje je promjena veliine u vremenu zanemariva u odnosu na srednju vrijednost (vlastite teine konstrukcije, opreme itd) - promjenjiva djelovanja (Q); djelovanja za koja nije vjerojatno da e trajati cijelo razdoblje proraunske situacije ili za koja promjena veliine u vremenu nije zanemariva na srednju vrijednost (uporabna optereenja, optereenja vjetrom, snijegom itd) - izvanredna djelovanja (A); obino kratkotrajna optereenja za koja nije vjerojatno da e se dogoditi u znatnoj veliini u razdoblju vijeka trajanja konstrukcije (eksplozija, udar vozila itd)

Prema prostornoj promjenjivosti djelovanja se dijele na: - nepomina djelovanja ija se raspodjela ne mijenja po konstrukciji (v.t.) - slobodna djelovanja koja mogu imati bilo koju prostornu razdiobu po konstrukciji unutar zadanih granica (slobodna uporabna optereenja, vjetar, snijeg itd) Prednapinjanje (P) je stalno djelovanje. U drvenim konstrukcijama rijetko se upotrebljava i praktiki nema znaenja te se dalje nee razmatrati. Neizravna djelovanja mogu biti stalna (Gind) (npr. pomak leaja) ili promjenjiva (Qind) (npr. promjena vlanost) i obrauju se u skladu s tim.

3.2.2 Karakteristine vrijednosti djelovanja

Karakteristina vrijednost djelovanja (Fk) je njegova glavna reprezentativna vrijednost i odreena je u pripadnoj normi za optereenja. Karakteristina vrijednost stalnog djelovanja ija je promjenjivost G zanemariva uzima se kao Gk (srednja karakteristina vrijednost). Ukoliko je konstrukcija vrlo osjetljiva na promjene G, potrebno je uzeti dvije vrijednosti, ak i onda kad je koeficijent varijacije mali [7] 4.. Za promjenjiva djelovanja karakteristina vrijednost (Qk) odgovara ili: - propisanoj vrijednosti (kad statistika raspodjela nije poznata) ili - gornjoj ili donjoj vrijednosti koje, uz zadanu vjerojatnost, nee biti prekoraene u referentnom razdoblju Kod izvanrednih djelovanja karakteristina vrijednost (Ak) openito odgovara propisanoj vrijednosti.

3.2.3 Reprezentativne vrijednosti promjenjivih djelovanja

Najvanija reprezentativna vrijednost promjenjivih djelovanja je karakteristina vrijednost Qk. Ostale reprezentativne vrijednosti izraavaju se preko karakteristine vrijednosti Qk uz primjenu koeficijenata i kako slijedi: - kombinacijska vrijednost - esta vrijednost - nazovistalna vrijednost 0 Qk 1 Qk 2 Qk

Kombinacijske vrijednosti povezane su s kombinacijama djelovanja, tako da se uzme u proraun smanjena vjerojatnost istodobnog pojavljivanja najnepovoljnijih vrijednosti nekoliko neovisnih djelovanja. esta vrijednost je odreena tako da je, na zadanu vrijednost, ogranieno: - ukupno vrijeme, unutar odabranog razdoblja, tijekom kojeg je ona prekoraena za naznaeni dio - uestalost njezina prekoraenja Nazovistalna vrijednost odreena je tako da je ukupno vrijeme, unutar odabranog razdoblja u kojem je ta vrijednost prekoraena, znatan dio odabranog razdoblja.

Kombinacijske vrijednosti slue za provjeru graninih stanja nosivosti i nepovratnih graninih stanja uporabljivosti. este vrijednosti i nazovistalne vrijednosti upotrebljavaju se za provjeru graninih stanja nosivosti koja ukljuuju izvanredna djelovanja i provjeru povratnih graninih stanja uporabljivosti. Nazovistalne vrijednosti upotrebljavaju se za provjeru dugotrajnih uinaka graninih stanja uporabljivosti.

3.2.4 Proraunske vrijednosti djelovanja

Proraunska vrijednost Fd izraava se u opem obliku kao Fd = F Frep gdje je: F parcijalni koeficijent djelovanja kojim se uzima u obzir: - mogunost nepovoljnih odstupanja od djelovanja - mogunost netonog modeliranja djelovanja - nesigurnost u procjeni uinka djelovanja reprezentativna vrijednost djelovanja

Frep

Ovisno o vrsti provjere i nainu kombiniranja, proraunske vrijednosti za posebna djelovanja izraene su ovako: Gd = G Gk ili Gk Qd = Q Qk, Q 0 Qk, 1 Qk, 2 Qk ili Qk Ad = A Ak ili Ad pri emu su G, Q i A parcijalni koeficijenti za promatrano djelovanje. Kad se mora nainiti razlika izmeu povoljnih i nepovoljnih uinaka stalnih djelovanja, uzimaju se dva razliita parcijalna koeficijenta.

3.2.5 Proraunske vrijednosti uinaka djelovanja

Uinci djelovanja (E) jesu odgovori konstrukcije na djelovanja (npr. unutarnje sile, naprezanja, relativne deformacije, pomaci). Proraunska vrijednost uinka djelovanja (Ed) odreuje se iz proraunskih vrijednosti djelovanja, geometrijskih podataka i odgovarajuih svojstava materijala: Ed = E (Fd1, Fd2, ad1, ad2, Xd1, Xd2, ) Gdje je F d1, , a d1, , X d1, . odabrano prema [7] 9.3.1, 9.3.2, 9.3.3. .

3.3. Svojstva materijala 3.3.1 Karakteristine vrijednosti svojstava materijala

Svojstvo materijala dano je karakteristinom vrijednou Xk koja openito odgovara odreenoj fraktili u pretpostavljenoj statistikoj raspodjeli promatranog svojstva. Fraktila se odreuje prema utvrenim normama i ispituje pod utvrenim uvjetima. U odreenim se sluajevima kao karakteristina vrijednost primjenjuje nazivna vrijednost (npr. geometrijske karakteristike).

3.3.2 Proraunske vrijednosti svojstava materijala

Proraunska vrijednost Xd za svojstvo materijala dobiva se openito iz: Xd = Xk / M pri emu je: M parcijalni koeficijent za svojstvo materijala prema toki 3.4.5, a sadri: - nepovoljna odstupanja od karakteristinih vrijednosti - nesigurnosti u geometrijskim svojstvima i modelu otpornosti - ostale netonosti popravni koeficijent koji obuhvaa utjecaj trajanja djelovanja i vlanosti drva

3.3.3 Proraunske geometrijske veliine konstrukcije

Proraunske geometrijske veliine konstrukcije u pravilu su opisane svojim nazivnim vrijednostima i odgovaraju izmjerama navedenim u projektu. ad = anom Gdje je to vano, vrijednosti geometrijskih veliina mogu odgovarati nekoj propisanoj fraktili statistike raspodjele.

3.3.4 Proraunska otpornost

Proraunska otpornost Rd odreuje se preko proraunskih vrijednosti svojstva materijala i geometrijskih podataka: Rd = R (ad1,ad2, Xd1, Xd2, ) ad Xd - prema toki 3.3.3 - prema toki 3.3.2

Jednadbe za provjeru mogu imati jedan od slijedeih oblika: Rd = R{Xk / M, anom} Rd = R{Xk / anom } / R Rd = R{Xk / m, anom } / rd gdje je: R m M rd parcijalni koeficijent za otpornost parcijalni koeficijent za svojstva materijala parcijalni koeficijent za svojstva materijala, odstupanje modela i geometrije parcijalni koeficijent za nesigurnost modela otpornosti i geom. svojstava

3.4. Granina stanja nosivosti 3.4.1 Provjere statike ravnotee i vrstoe

Ako se analizira granino stanje statike ravnotee, pomicanje leaja ili deformiranje konstrukcije, potrebno je dokazati da je: Ed,dst < Ed,stb gdje je: Ed,dst Ed,stb proraunska vrijednost uinka destabilizirajuih djelovanja proraunska vrijednost uinka stabilizirajuih djelovanja

Ako se analizira granino stanje sloma ili deformiranje presjeka, elementa ili spoja, potrebno je dokazati da je: Ed < Rd gdje je: Ed Rd proraunska vrijednost uinka djelovanja (unutarnja sila, moment ili odgovarajui vektor nekoliko unutarnjih sila ili momenata) pripadna proraunska vrijednost otpora koja sadri sva svojstva konstrukcije s odgovarajuim proraunskim vrijednostima

3.4.2 Kombinacije djelovanja

Za svaki sluaj optereenja proraunske vrijednosti uinka djelovanja (Ed) odreuju se pomou kombinacijskih pravila uzimajui u obzir proraunske vrijednosti djelovanja prema tablici 9.1 [7]. Ako dominantno promjenjivo djelovanje nije oito, svako promjenjivo djelovanje treba varirati kao prevladavajue djelovanje.

Seizmike situacije i situacije s prednapinjanjem nee se razmatrati. Kombinacije simbolino mogu biti prikazane ovako:

Osnovna kombinacija - trajne i prolazne proraunske situacije za provjeru graninih stanja nosivosti Ed = E{ G,j Gk,j Q,1 Qk,1 Q,i 0,i Qk,i} Pojednostavljene kombinacije gornja osnovna kombinacija za trajne i prolazne proraunske situacije moe se pojednostavniti uzimajui u obzir nepovoljniju od slijedeih kombinacija: a) Kombinacija sa samo jednim promjenjivim djelovanjem Qk,1 Ed = { G,j Gk,j 1,5 Qk,1} b) Kombinacija s dva ili vie promjenjivih djelovanja Qk,i Ed = { G,j Gk,j 1,35 Qk,i }

Izvanredna proraunska situacija Ed = E{ GA,j Gk,j Ad 1,1 Qk,1 2,i Qk,i } Ova situacija ukljuuje jedno izriito izvanredno djelovanje A (npr. poar ili udar) ili se odnosi na situaciju nakon izvanrednog dogaaja (A = 0). gdje je: Gk,j Qk,1 Qk,i Ad G,j GA,j Q,i oznaka za da bude kombiniran sa oznaka za kombinirani uinak karakteristina vrijednost stalnog djelovanja karakteristina vrijednost dominantnog promjenjivog djelovanja karakteristine vrijednosti ostalih promjenjivih djelovanja proraunska vrijednost izvanrednog djelovanja parcijalni koeficijent stalnog djelovanja j parcijalni koeficijent kao G,j ali za izvanredne proraunske situacije parcijalni koeficijent promjenjivog djelovanja i koeficijenti kombinacija 3.4.4

3.4.3 Parcijalni koeficijenti granina stanja nosivosti zgrada [7]

3.4.4 Koeficijenti kombinacija za zgrade [7]

3.4.5 Parcijalni koeficijenti materijala

Prema [5] i [6] izraz za proraunsku vrijednost iz toke 3.3.2 dan je kao: Xd = kmod Xk / m Sa kmod je naznaen koeficijent modifikacije koji obuhvaa utjecaj trajanja djelovanja i vlanosti drva.

Prema [5]:

Parcijalni koeficijent sigurnosti M (osnovne kombinacije) 1. Materijal 2. Drvo i proizvodi na bazi drva 3. elik u spojevima
- spajala sa navojem izloena savijanju - elementi izloeni vlaku ili posmiku (dokaz preko netto poprenog presjeka) - zubate ploe (njem. ploe za avlanje)

Koeficijent modifikacije kmod ovisi o trajanju djelovanja i razredu vlanosti. Ukoliko u proraunsku kombinaciju ulaze djelovanja iz razliitih razreda trajanja, za izraun proraunske vrijednosti svojstava materijala (u dokazu nosivosti) mjerodavan je kmod za djelovanje sa najmanjim trajanjem na konstrukciji.

Utjecaj vlanosti na svojstva materijala dan je kroz podjelu na razrede vlanosti ili klase uporabljivosti prema sadraju vlage u materijalu izraeno u %.

Prema [5]:

Klasa uporabljivosti Vlanost

a) Kod etinara klase uporabljivosti 1 srednja vlanost ne smije prijei 12 % b) Kod etinara klase uporabljivosti 2 srednja vlanost ne smije prijei 20 %

Vrijednosti koeficijenata modifikacije kmod prema [5]

Materijali i razredi trajanja optereenja Puno drvo LLD Lijepljene grede Furnirske ploe perploe Stalno Dugotrajno Srednjetrajno Kratkotrajno Trenutno
Ploe vlaknatice Ploe iverice Ploe vlaknatice

Klasa uporabljivosti

OSB ploe

3.5. Klasifikacija 3.5.1 Puno drvo (PD)

[5] Karakteristine vrijednosti vrstoa, modula i gustoa za etinare

[5] Klasifikacija po vrstama za etinare klase C16 C40

[5] Karakteristine vrijednosti vrstoa, modula i gustoa za liare

[5] Klasifikacija po vrstama za liare klase C30 C60

Nosivi elementi konstrukcija moraju imati debljinu b 24 mm i povrinu poprenog presjeka A 14 cm.

3.5.2 Lijepljeno lamelirano drvo (LLD GL)

[5] Karakteristine vrijednosti vrstoa, modula i gustoa za homogeno i kombinirano LLD (GL) klase GL24 do GL36

Za presjeke visine h 600 mm karakteristinu vrstou na savijanje reducirati sa kh

Navedene karakteristine vrijednosti vrijede uz pretpostavku da je slog lamela (raspored po visini presjeka) izveden prema donjoj tablici [5]: Klasifikacija LLD ovisno o klasi lamela u poprenom presjeku nosaa

Homogeno LLD

Kombinirano LLD

Klasa vrstoe lamela

Klasa vrstoe LLD

Klasa vrstoe vanjskih lamela

Klasa vrstoe unutarnjih lamela

Klasa vrstoe LLD

Vanjske lamele: 1/6 visine nosaa ali najmanje dvije lamele.

3.5.3 Ploasti materijali

Karakteristine vrijednosti svojstava ovih materijala vidi u [5] prilog F.

F.11 Graevinske furnirske ploe klase vrstoe 25/10 (/), gustoa min 400 kg/m3 F.12 Graevinske furnirske ploe klase vrstoe F i E ( F-karakteristina vrijednost fm,k , E-karakteristina vrijednost Emean savijanje ) F 40/40 E 60/40*; F 50/25 E 70/25; F 60/10 E 90/10, gustoa min 600 kg/m3 * fm,k = 40 N/mm ; fm,k = 40 N/mm; E = 6000 N/mm ; E = 4000 N/mm F.13 OSB ploe klase OSB/2 i OSB/3 F.14 OSB ploe klase OSB/4 F.15 Ploe iverice klase P4 F.16 Ploe iverice klase P5 F.17 Ploe iverice klase P6 F.18 Ploe iverice klase P7 F.20 Ploe vlaknatice klase HB.HLA2 i MBH.LA2 Oznake (/) odnose se na smjerove odnosno na smjer vlakanaca pokrovnih furnira.

3.5.4 Karakteristine vrijednosti vrstoe lijepljenog spoja kod izvedbe ojaanja

Efektivna duina lijepljenja elinih ipki

2 3 4

Lijepljeni spoj elina ipka sa navojem drvo Lijepljeni spoj nosa ploa za ojaanje Lijepljeni spoj nosa ploa za ojaanje kod preuzimanja posminog naprezanja

3.5.5 Skupljanje i bubrenje okomito na smjer pruanja vlakanaca drva (kod ploa u ravnini ploe) prema [5]

Skupljanje i bubrenje u % za promjenu vlanosti od 1% u podruju higroskopije (ispod toke zasienja vlakna) Smreka, bor, jela, ari, duglazija, western hemlock, afzelija, southern pine, hrast Bukva Tik i yellow cedar Azobe i ipe perploe i perano drvo Furnirske ploe bez poprenih furnira u smjeru pokrovnih furnira okomito na smjer pokrovnih furnira Furnirske ploe sa poprenim furnirima u smjeru pokrovnih furnira okomito na smjer pokrovnih furnira Iverice, vlaknatice

OSB ploe Za vrste pod 1 4 skupljanje i bubrenje u smjeru vlakanaca iznosi 0,01% za promjenu vlanosti od 1%

3.6. Granina stanja uporabljivosti 3.6.1 Provjera uporabljivosti

Openito, potrebno je provjeriti: Ed Cd gdje je: Cd Ed nazivna vrijednost ili funkcija odreenih proraunskih svojstava materijala, koja se odnose na proraunske uinke promatranih djelovanja (npr. pomak) proraunska vrijednost uinka djelovanja, odreenog temeljem jedne od kombinacija prema toki 3.6.2.

3.6.2 Kombinacije djelovanja

Odabir kombinacije djelovanja, za granina stanja uporabljivosti, ovisi o prirodi uinka koji se provjerava, npr. nepovratni, povratni ili dugotrajni. Tri kombinacije oznaene reprezentativnom vrijednou dominantnog djelovanja dane su u tablici [7] 9.4. (karakteristina-rijetka, esta i nazovistalna).

Kombinacije djelovanja za granina stanja uporabljivosti simbolino su definirane: Karakteristina (rijetka) kombinacija : Ed = E{ Gk,j Qk,1 0,i Qk,i} esta kombinacija: Ed = E{ Gk,j 1,1 Qk,1 2,i Qk,i } Nazovistalna kombinacija: Ed = E{ Gk,j 2,i Qk,i } Prema [5] (DIN 1052) dokaz se provodi za karakteristinu (rijetku) i nazovistalnu kombinaciju.

3.6.3 Parcijalni koeficijenti

Parcijalni koeficijenti djelovanja za granina stanja uporabljivosti jednaki su 1,0. Q,i = 1,0 G,i = 1,0

3.6.4 Koeficijenti kombinacija za zgrade [7] 9.4.

3.6.5 Moduli i parcijalni koeficijenti materijala

Modul elastinosti i modul posmika uvode se u proraun sa svojim srednjim vrijednostima (E0,mean i G0,mean). Parcijalni koeficijent svojstava materijala M = 1,0. Koeficijent modifikacije kmod = 1,0.

3.6.6 Deformacije konstruktivnih elemenata

Konana vrijednost deformacije za pojedinano djelovanje odreuje se prema: ufin,i = uinst,i (1 + kdef,i) ufin,i uinst,i kdef,i konana deformacija poetna deformacija faktor deformacije koji obuhvaa prirast deformacije u vremenu (uinak puzanja ovisan o trajanju optereenja i vlanosti materijala).

Vrijednosti faktora deformacije kdef za stalno i kvazistalno optereenje prema [5]

PD LLD Furnirske ploeb Lijepljene grede perano drvo perploe i furnirske ploec

Iverice d

Vlaknatice d Vlaknatice

bez poprenih furnira sa poprenim furnirima kod 3. klase uporabljivosti nije doputeno vlano naprezanje

Za djelovanja koja unutar jedne kombinacije pripadaju razliitim razredima trajanja, deformacija od svakog pojedinog djelovanja proraunava se zasebno, s pripadnim faktorom deformacije kdef koji vrijedi za upravo to djelovanje.

3.6.7 Granine vrijednosti deformacija (progiba)

Kao to je gore reeno, prema [5] (DIN 1052) dokaz se provodi za karakteristinu (rijetku) i/ili nazovistalnu kombinaciju. Preporuene granine vrijednosti deformacija nosaa (ovdje progiba) su slijedee:

w0 wG wQ

nadvienje (u neoptereenom stanju) progib od stalnog djelovanja progib od promjenjivog djelovanja

Za karakteristinu (rijetku) kombinaciju: wQ,inst l / 300 wfin - wG,inst l / 200 Za nazovistalnu kombinaciju: wfin w0 l / 200 (za konzolne nosae l / 100) (za konzolne nosae l / 150) (za konzolne nosae l / 100)

Granina vrijednost nadvienja odreuje se za kombinaciju djelovanja najvee proraunske vrijednosti Gj + Qk,i /2, gdje je: Gj Qk,i /2 doprinos stalnog djelovanja doprinos svih promjenjivih djelovanja

3.7. Dokazi nosivosti elemenata konstrukcije 3.7.1 Vlak paralelno sa vlakancima

Dokaz nosivosti poprenog presjeka elementa pod djelovanjem koje izaziva vlano naprezanje paralelno sa vlakancima potrebno je provesti za najslabiji presjek, vodei rauna o svim oslabljenjima (Anetto), prema slijedeem: t,0, d 1,0 f t,0, d Izraz vrijedi za simetrine presjeke i centrina optereenja. Kod nastavaka vezicama, spojeva jednodijelnih i dvodijelnih tapova i slinih nastavaka, dokaz se provodi za 50% uveanu vrijednost proraunske sile:

t,0,d

1,5 Ft,d A netto

3.7.2 Vlak okomito na vlakanca

Dokaz nosivosti elementa pod djelovanjem koje izaziva vlano naprezanje okomito na smjer pruanja vlakanaca, definiran je samo za zakrivljene LLN kod kojih se pojavljuje ovakvo naprezanje (posebno poglavlje).

3.7.3 Vlak pod kutom prema vlakancima

Prema [5] : Ne odnosi se na puno drvo i LLD. Za perploe, OSB ploe i furnirske ploe standardne izvedbe (meuslojevi poloeni pod kutom od 90) dokaz nosivosti za djelovanje pod kutom 0 < < 90 provodi se prema slijedeem:

t,,d k f t,0,d
k = f t,0, d f t,90, d

1,0
1 f t,0, d f v, d

sin 2 +

sin cos + cos 2

kut izmeu smjera pruanja vlakanaca u pokrovnom sloju i pravca djelovanja.

3.7.4 Tlak paralelno sa vlakancima (bez dokaza stabilnosti)

Dokaz nosivosti poprenog presjeka elementa pod djelovanjem koje izaziva tlano naprezanje paralelno sa vlakancima potrebno je provesti prema slijedeem:

c,0, d f c,0, d

1,0

3.7.5 Tlak okomito na vlakanca

Prema [5]
c,90,d k c,90 f c,90,d 1,0

za

Fc,90,d c,90,d A ef

pri emu je: Aef kc,90 efektivna povrina koeficijent korekcije sa slijedeim vrijednostima:

kc,90 = 1,00 za etinare, liare i LLD ako je l1 < 2h kc,90 = 1,50 za LLD ako je l1 2h kod pragova, kao i za etinare ako je kc,90 = 1,75 za LLD ako je l1 2h i l 400 mm kod leajeva kc,90 = 1,25 za etinare ako je l1 2h kod pragova

l1 2h i

400 mm kod leajeva

3.7.6 Tlak pod kutom prema vlakancima

Dokaz nosivosti poprenog presjeka elementa pod djelovanjem koje izaziva tlano naprezanje pod kutom 0 < < 90 prema vlakancima potrebno je provesti prema:

c,,d k c, f c,,d
gdje je

1,0

Fc,,d c,,d = A ef
k c, = 1 + k c,90 1 sin

f c,,d =

f c,0,d 2 2 f c,0, d f c,0, d 2 + + cos 4 sin cos sin f c,90, d 1,5 f v, d

Efektivna povrina Aef rauna se prema donjim skicama

a) Leajna povrina Aef = b lef

b)

Kontaktne povrine A1,ef = b t1,ef A2,ef = b l2,ef

3.7.7 Savijanje (bez bonog izvijanja)

Dokaz nosivosti poprenog presjeka savijanog elementa potrebno je provesti prema:
m, y, d m, z, d + k red f m, y, d f m, z, d m, y, d f m, y, d + m, z, d f m, z, d 1,0 1,0

k red

pri emu je kred (za puno drvo, LLD i lijepljene viedijelne grede): kred = 0,7 za pravokutne poprene presjeke kred = 1,0 za sve ostale presjeke kred uzima u obzir preraspodjelu naprezanja i efekt nehomogenosti materijala u poprenom presjeku

Za sve ostale proizvode na bazi drva - za sve poprene presjeke kred = 1,0.

3.7.8 Vlak i savijanje (bez bonog izvijanja)

Dokaz nosivosti poprenog presjeka savijanog potrebno je provesti prema:
t,0, d f t,0, d t,0, d f t,0, d + m, y, d f m, y, d + k red + m, z, d f m, z, d m, z, d f m, z, d 1,0

+ k red

m, y, d f m, y, d

1,0

pri emu je kred prema 3.7.7

3.7.9 Tlak i savijanje (bez dokaza stabilnosti)

Dokaz nosivosti poprenog presjeka savijanog potrebno je provesti prema:
2 m, y,d m, z, d c,0, d +k + red f f c,0, d m, y,d f m, z, d 2 m, z, d c,0, d + m, y,d + k red f f c,0, d f m, y,d m, z, d

1,0

1,0

pri emu je kred prema 3.7.7

3.7.10 Posmik od poprene sile

Dokaz nosivosti poprenog presjeka elemenata potrebno je provesti prema:

d f v,d

1,0

Kod dvoosnog savijanja elementa pravokutnog poprenog presjeka dokaz nosivosti poprenog presjeka potrebno je provesti prema:

2 2 y, d z, d + 1,0 f v, d f v, d

3.7.11 Torzija
Dokaz nosivosti poprenog presjeka elemenata pod djelovanjem torzije potrebno je provesti prema:

tor,d f v,d

1,0

pri emu je fv,d proraunska vrijednost posmine vrstoe Torzijsko naprezanje smije se proraunati kao za homogene presjeke i izotropni materijal [5] .

3.7.12 Posmik od poprene sile i torzija

Kod kombinacije posmika od poprene sile i torzije dokaz nosivosti poprenog presjeka elementa potrebno je provesti prema:

tor,d

2 2 y, d z, d + 1,0 + f v, d f f v,d v, d

3.8. Dokazi stabilnosti elemenata konstrukcije 3.8.1 Centrini tlak

Potrebno je dokazati da je:

c,0,d k c f c,0,d

1,0

pri emu je koeficijent izvijanja

kc =
za

1 k + k2 2 rel,c

0,3 + 2 k = 0,5 1 + c rel, c rel, c

c = 0,2 c = 0,1

za puno drvo i grede za LLD i proizvode na bazi drva

i relativnu vitkost:

rel,c =
Pri emu je: c,crit = lef / i

f c,0, k f c,0, k l = ef = c, crit i E0,05 E0,05 f c,0, k

kritino naprezanje izraunato za karakteristini modul elastinosti paralelno sa vlakancima (5% fraktil) vitkost elementa duljina izvijanja - za posebne sluajeve vidi prilog E. [5].

lef = l

3.8.2 Savijanje
Nosa mora na leaju biti osiguran od prevrtanja (viliasto pridran). Dokaz stabilnosti potrebno je provesti prema:

m,d k m f m,d

1,0

pri emu je koeficijent izboavanja

za rel,m 0,75 1 k m = 1,56 0,75 rel,m za 0,75< rel,m 1,4 1 za rel,m > 1,4 2 rel, m

sa relativnom vitkou izboavanja:

l rel,m = = ef im m,crit fm,k fm,k E0,05 G05

Pri emu je: m,crit kritini napon izboavanja izraunan za karakteristini modul elastinosti paralelno sa vlakancima (5% fraktil)

im =

Iz I t Wy

Za nosae pravokutnog poprenog presjeka b/h relativna vitkost je:

rel,m = lef h 2 b fm,k E0,05 G05

Za proste grede koje su viliasto pridrane na leajevima i optereene konstantnim momentom savijanja lef = l (razmak pridranja). Za drugaija optereenja i leajne uvjete vidi prilog E. [5]. Za nosae kod kojih je izboavanje sprijeeno po itavoj duini raspona km = 1,0. km = 1,0 za nosae pravokutnog poprenog presjeka b/h i lef h/b 140 [5].

3.8.3 Savijanje i tlak

Potrebno je dokazati da je:

c,0,d kc,y fc,0,d

i

m,y,d k m f m,y,d

+ k red

m,z,d f m,z,d

1,0

m,y,d m,z,d c,0,d + kred + 1,0 km fm,y,d fm,z,d kc,z fc,0,d

pri emu je:

kc,y kc,z km kred

koeficijent izvijanja oko osi y (prema 3.8.1) koeficijent izvijanja oko osi z (prema 3.8.1) koeficijent izboavanja (prema 3.8.2) koeficijent poprenog presjeka (prema 3.7.7)

3.8.4 Savijanje i vlak

Potrebno je dokazati da je:
t,0, d f t,0, d + m, y, d k m f m, y, d + k red m, z, d f m, z, d 1,0

i
t,0, d f t,0, d + k red m, y, d k m f m, y, d + m, z, d f m, z, d 1,0

pri emu je: km kred koeficijent izboavanja (prema 3.8.2) koeficijent poprenog presjeka (prema 3.7.7)

4. Usporedba dokaza nosivosti i stabilnosti

prema DIN 1052:2004-08 i HRN odnosno DIN 1052:1988-04