Philip Agee DNEVNIK AGENTA CIA-E Naslov originala INSIDE THE COMPANV CIA DIARY Predgovor naem izdanju

Posljednjih godina literatura koja tretira rad Centralne obavjetajne agencije (CIA) postaje sve raznolikija i bogatija. U tom intenzivnom naporu razliitih pisaca da se sagleda djelatnost najvee obavjetajne agencije postoje vrlo razliiti pristupi i tendencije. Dio radova tiskanih na Zapadu, posebno u SAD, analizira mjesto CIA u amerikom politikom ivotu i mogunosti koje taj znaajni sindrom ima u formiranju vanjske politike SAD. Drugi dio radova posebno se bavi pitanjima organizacije CIA i njezinim glavnim potezima na meunarodnom planu. Knjiga Philipa Ageea polazi, meutim, od sasvim drukijih namjera i one su uvjetovale osobitost pristupa i potrebu izvoenja specifinih krajnjih zakljua-ka. Rije je o zapaanju obavjetajca koji je u Latinskoj Americi proveo gotovo dvanaest godina i koji se nakon toga trudio da vrlo detaljno rekonstruira i opie konkretnu aktivnost CIA u zemljama u kojima je djelovao. Ekvador, Urugvaj i Meksiko prezentiraju se kao podruja aktivnosti CIA, a oblik dnevnika uvelike pomae da se izravno i kontinuirano prate rad i zadae biveg amerikog obavjetajca - i vri usporedba s ostvarenim rezultatima. Unato tome to je stvarna djelatnost CIA po svojim krajnjim ciljevima bila uglavnom ista u svim zemljama u kojima je autor djelovao, njegov precizan opis akcija ne zamara itaoca niti prekida njegovu glavnu nit razmatranja. Akcije i veze, tj. stvaranje stalnog utjecaja u policijskim i obavjetajnim nacionalnim centralama, regrutiranje domaih obavjetajaca, infiltriranje agenata u redove KP, budno praenje kubanskih, sovjetskih i isto noevropskih diplomata i pokuaji njihova direktnog vrbovanja za rad s CIA, propagandne akcije i si. dio su glavnih zadaa koje je autor knjige kao neposredni sudionik izvanredno kronloki iznio s punom naznakom imena i prezimena aktera i institucija koje su u pojedinim sredinama pomagale djelovanje CIA. Preciznou opisa pojedinih akcija i njihovim smjetajem u stanovit politiki kontekst knjiga Philipa Ageea moe svakako posluiti i kao izvanredna dopuna tekuoj politikoj povijesti latinskoamerikih zemalja u kojima je on sluio. Osim toga, usputno spominjanje Kube, zatim djelatnost u ileu prilikom neuspjelih izbora Allendea, likvidiranje Che Guevare i nastajanje pokreta tupamarosa pruaju i znatno iri pogled na stvarnost zelenog kontinenta. Goleme ekonomske tekoe i stravine socijalne nepravde raaju velike buntove, a u kovitlacu tih kretanja poput vrlo preciznog mehanizma djelujevelika mainerija CI A koja ne ali kadrova ni sredstava kako bi zaustavila i sprijeila promjene prema stvaranju novih drutvenih i ekonomskih odnosa. lako Agee nije znanstvenik niti je opisom obavjetajnih djelatnosti namjera-vao prikazati politike prilike, ipak je svojom knjigom na jednostavan i vrlo pristupaan nain iznio glavne probleme Latinske Amerike i to u mikro i makro-razmjerima. To svakako ne zauuje ako se poznaje veliina obavjetaj-nog aparata Cl A, njegova visoka kvalificiranost i prisutnost u svim struktura-ma, to je piscu svakako omoguilo da se na

samom mjestu vrlo brzo upozna s grubom stvarnou te da na toj osnovi kasnije profilira svoje stavove prema agenciji i onim snagama kojima ona slui. Autor knjige ne ostavlja itaoca u dilemi o pravom karakteru i zadai Cl A. On otvoreno iznosi brojne injenice, ukazuje na veze izmeu amerikog krupnog kapitala investiranog u Latinsku Ameriku i golemih profita koje taj kapital izvlai iz tog podruja kao i na stalan napor da se taj dio svijeta odri u orbiti amerikih ekonomskih i politikih interesa. Stoga se i djelatnost CI A ne postavlja kao aktivnost neke agencije koja stoji izvan okvira amerikog politikog sistema i koja u stanovitim trenucima moe raditi bolje ili loije, ili pak u svojim akcijama prelaziti ili ne prelaziti zacrtane kompetencije. Cl A je u knjizi predstavljena kao poseban odred koji ima tono naznaene zadae, a one su pak utkane u cjelovit sistem djelovanja imperijalistike sile koji ju je stvorio i kojem je i dalje potrebna takva sluba. Objelodanjujui svoju knjigu Agee se izloio znaajnim neprilikama, a njegova dalja aktivnost na otkrivanju djelatnosti tog golemog i tajanstvenog mehanizma uzrokovala je zbog njegova izgona iz Velike Britanije i traenje mjesta gdje e, kako sam kae, nastaviti rad na razotkrivanju sadraja i metoda rada Cl A. UrednikUvod Posveeno Angeli Camargo Seixas i njezinim drugovima u Latinskoj Americi koji se bore za socijalnu pravdu, nacionalno dostojanstvo i mir. Ovo je knjiga o dvanaestogodinjoj karijeri tajnog agenta CTA, to je zavrena na poetku 1969. godine. Pokuaj da se odkrine tek malo okno u one vrste tajnih akcija koje - posredstvom CIA - vlada Sjedinjenih Ame-rikih Drava poduzima u zemljama Treeg svijeta u ime nacionalne sigur-nosti SAD-a. Ljudi i institucije spominju se punim svojim imenima, a postavljeni su u politiki, ekonomski i socijalni kontekst u kojemu su se takve aktivnosti obavljale. Pokuao sam, takoer, dati osobnu interpreta-ciju svega to sam inio i predoiti uinak toga posla na moj obiteljski ivot. Razloge zbog kojih sam se odluio da te aktivnosti raskrinkam nai ete u tekstu koji je pred vama. Nitko se, naravno, ne moe detaljno pri-sjeati svega to se dogaalo u dvanaestogodinjem razdoblju njegova ivota. Da bih napisao ovu knjigu, proveo sam gotovo pune etiri godine u intenzivnim istraivanjima, kojima je bila svrha da oive i potkrijepe moje vlastite uspomene. Pripadnici inozemnih slubi CIA rade kao cjeline, esto na sasvim raz-liitim podrujima i uz pomo stanovitog broja lokalnih agenata i kola-boratora. Pokuao sam sveobuhvatno prikazati poslove takve jedne cjeline, a ne samo svoju osobnu ulogu u njoj, jer su zadaci svih slubi upravljeni istim ciljevima. Pokuaj da se u pripovjedakom obliku predstavi razliitost operacija, to ih istodobno poduzimaju agent i sluba, trpio bi od nepreglednosti. Stoga sam se odluio za oblik dnevnika (napisan, da se razumije, u toku 1973 i 1974. godine), kako bih prikaz'ao kontinuirani razvitak razliitih akcija te i time pridonio njihovoj aktualnosti. I takva metoda ima nedo-stataka, jer trai od itaoca da pomno slijedi raznovrsne putove kojima ga dnevnik uvodi u dogaaje. No uvjeren sam da je to, ipak, najsvrhovitiji postupak da se prikae sve to smo itali.

Da bih olakao pamenje imena osoba i ustanova, priloio sam knjizi poseban dodatak. Dodatak I sadri podatke o slubenicima, agentima i kolaboratorima te organizacijama koje CIA kontrolira ili na njih utjee. itaoca upuujem na taj dodatak upotrebom zvjezdice* u tekstu. Primi-jetit e se da su imena mnogih agenata zaboravljena i da su dani samo kriptonimi (ifrirana imena). Neka od prvotnih tajnih imena takoer sam zaboravio, pa sam u tim sluajevima stvorio nova koja bi mogla biti odre-enoj osobi najslinija. U dodatku 2 prikazan je abecedni popis svih kra-tica, s posebnom oznakom onih koje se javljaju i u dodatku 1. Neke od opisanih operativnih akcija ne mogu se, zbog nedostataka u materijalu koji sam istraivao, precizno datirati, ali su u svakom sluaju postavljene to je mogue blie datumu kada su se odigrale. Time njihovo znaenje nije okrnjeno ni iznevjereno. Slino, neki od dogaaja pomaknuti su za dan ih' dva, kako bi se mogli ukljuiti u dnevnik upravo u vrijeme ili neposredno nakon to su se uistinu zbili. U tim sluajevima izmjene nemaju nikakve vanosti. U New York Review of Books od 30. prosinca 1971. bila je citirana jedna od rijetkih izjava Richarda Helmsa, tadanjeg direktora CIA, izre-ena u Nacionalnom klubu tampe. Opravdavajui tajne operacije CIA, on je rekao: Vi treba da nam vjerujete. Mi smo asni ljudi. Molim vas da se, dok budete itali moju knjigu, prisjetite tih rijei, kao d injenice da CIA svoje operacije poduzima na osnovi instrukcija samoga predsjednika. Te se operacije, ralanjene do najsitnijih oblika, odobravaju na razliitim razinama unutar CIA, a esto i na nivou pomonika sekretara za vanjske poslove ili .viem, izvan Agencije. Najzad, valja imati na umu da su vrste operacija koje opisujem, poduzete najveim dijelom u Latinskoj Americi, bile po mnogo emu tipine i za akcije to su se odvijale na Dalekom istoku, Bliskom istoku i u Africi. Mislim da neu pogrijeiti ako kaem da se one nastavljaju i danas. London, lipnja 1974.PRVI DIO SOUTH BEND, Indiana Travnja, 1956. Predstavnici stotina kompanija dolaze na sveuilite da bi sa studen-tima razgovarali o mogunostima zapoljavanja. Nisam jo predbiljeen ni za jedan takav razgovor, ali sam upravo imao prvi, vjerojatno i jedini, raz-govor o svom budu em zaposleniju. Na moje iznenaenje, ovjek CIA doao je iz Washingtona da bi sa mnom razgovarao o mojoj obuci u ok-viru tajnog poetnog programa. Mora da me preporuila Virginia Pilgrim. Zaboravih da je spomenula program poput ovoga kada je prole godine boravila kod nas u Tampi - rekla je da bi prokleto voljela u CIA vidjeti sina svoga najboljeg prijatelja. Nekako sam imao dojam da je ona jedna od ena na najviem poloaju u CIA - imala je upliva na Clarkovu spe-cijalnu grupu koja je istraivala CIA pod Hooverovim autoritetom. Rekao sam Guu,* koji je doao da me vrbuje, kako sam ve primljen na studij prava. Iznenadio se. Virginia nije znala za moje planove. Rekao mi je da program JOT (program nie izobrazbe staista) traje od est do devet mjeseci, u nekim sluajevima ak i godinu dana sve sloenijeg ko-lovanja na nivou fakulteta za postdiplomski studij. Nakon kolovanja za-poinje rad na analizama, istraivanju, specijalnim studijama i pisanju izvjetaja, upravljanju ili tajnim operacijama. Dodao je da mi ne moe rei mnogo o kolovanju ni o poslovima, jer da je sve povjerljivo. Gus se raspitivao jesam li odsluio vojni rok, a kada sam mu rekao da mi to predstoji prije ili kasnije, spomenuo je mogue rjeenje. Za one koji pohaaju program nie

izobrazbe staista Agencija moe urediti da ih se primi na poseban teaj u pjeadiji ili u zrakoplovstvu, koje je pod pot-punim nadzorom CIA. Potrebna je otprilike godina dana da bi ovjek bio proizveden u in oficira, zatim provodite godinu dana obavljajui vojnike zadatke. Slijedi povratak u Washington na kolovanje u okviru programa JOT i, najzad, prelazite na posao u centralu CIA u Washingtonu. Prema njegovu proraunu, bit e potrebno pet ili est godina da bih, ukoliko se elim baviti tajnim operacijama, bio poslan nekamo izvan SAD-a. Isuvie dugo valja ekati na pravi zalogaj, mislio sam. XIGus je znao mnogo o meni: o mojoj ulozi u studentskoj organizaciji, akademskim priznanjima i tako redom. Rekao sam mu da sam najvie cije-nio svoju funkciju predsjednika proslave Washingtonova ro endana, u ve-ljai, kada smo nagradu za patriotizam dodijelili generalu Curtisu Lemavu. Rekao sam Guu da je ta proslava najvaniji izraz domovinskog dijela gesla Notre-Damea (Za Boga, domovinu i NotreDame). Odgovorio mi je da ne zaboravim na CIA ako se odluim da promijenim svoje planove. Razmislit u o CIA ako bi ta kombinacija s vojskom ila, ali je Gus nagla-sio da oni ele iskljuivo ljude spremne na karijeru u CIA. Tu smo prekinuli. Pretpostavljam da CIA tijesno surauje s generalom Lemavem i nje-govom Strategijskom zranom komandom. Ovdje je najvaniji dio govora to ga je general odrao na proslavi: Na patriotizam mora biti uman patriotizam. On mora biti dublji nego slijepi nacionalizam ili plitka emotivna nacionalna gorljivost. Moramo neprekidno prouavati i razumijevati prevrtljive plime i oseke to okruuju na svijet. Na osnovi takvoga razumijevanja moramo stvarati zdrave moralne zakljuke. I moramo shvatiti da se ti zakljuci odraavaju na nau javnu politiku ... ako zadrimo nau vjeru u Boga, nau ljubav prema slobodi i superiornu globalnu mo u zraku, mislim da moemo s povjerenjem gledati u budunost. TAMPA, Florida Lipnja, 1956. udan je osjeaj biti ljeti ponovno na Floridi bez ikakvih planova za povratak u jesen na hladni sjever. Odvratno vrijeme i tolika udaljenost od kue, te svi drugi nepovoljni razlozi studiranja na Notre-Dameu, ini se da su izblijedjeli za vikenda nakon promocije. Nema vie poveerja ni provjeravanja u pono tko je u krevetu. Nema vie prinudnih skupnih slubi i veernjeg redarstvenog sata. Nema vie vjer-nikog biltena da vam usadi osjeaij krivice zbog toga to niste prisustvo-vali devetnici, blagoslovu ili krunici. Nema vie straha da bi vas mogli istjerati zato to ste vozili kola kroz South Bend. Doao je kraj, barem se tome nadam, usamljenosti i frustraciji uslijed ivota u odjelima za mu-karce, izoliranim od enskog drutva. Kako e se ivjeti bez religije i sveuiline discipline? Moe biti teko, jer su nas uili da ivimo kreposnim ivotom dobra katolika. ak jo uvijek nepre'kidno strahujem da bih mogao poginuti u nekoj nesrei sa smrtnim grijehom na dui. ini mi se da jednostavno ne mogu odbaciti izpomisao da bih morao vjeno biti u paklu. Najvanije je istrajati - ne predati se. Nakon svih tih vjerskih predavanja i vjebi, jedini kojemu bi trebalo predbacivati bit u ja sam. Disciplina i vjera ine ovjeka s Notre--Damea drukijim, nakon etiri godine vjebi treba da sami spreman da postanem bolji. Admiral Arleigh Burke, ef mornarikog generaltaba, razmatrao je te stvari u svom govoru na zavrnoj sveanosti. Zaista me impresionirao: Notre-Dame simbolizira mnoge vrline. Ovdje se stapaju vrijednosti vjere i rodoljublja sluenje Bogu, sluenje zemlji. Notre-Dame op-stoji zbog vjere - vjere u sebe i vjernosti

domovini... Samodisci-plina, odlunost i borbeni duh integralni su dijelovi odgoja i na-stave ... ivimo u velikoj zemlji gdje postoji jednakost ansi, gdje je pravda stvarnost... Mi smo plemenita nacija ... Nikad neemo zapoeti agresivni rat... Mi smo snana nacija ... Imamo snane saveznike ... Ali snaga koja nadmauje sve jest snaga naih moralnih naela... Naa je nacija znamenje slobode, pravde i jednakih ansi bez obzira na zastavu ili politika uvjerenja... Komunizam je bio, i jest, zatvor milijunima koji nemaju prilike da shvate to je to odgo-vornost - koji su primorani da manjini prepuste da misli za mnotvo koje treba da radi... Opustimo li se u naim stremljenjima, duhov-no ili fiziki, na e brod ostati bez kormila; naa snaga nee biti dovoljna da odoli suprotnim vjetrovima s kojima emo se sukobiti. Potrebni su nam jaki ljudi neustraiva srca da bismo odoljeli vjetru. Admiral Burke napisao je zaista velik govor - nije mogao biti ispravniji i nadahnuti'ji. Na Notre-Dameu uili su nas kako treba razvijati odgovor-nost za obitelj, zajednicu i naciju i da je potivanje autoriteta vrlina estita graanina. Ovoga u ljeta voziti kamion kako bih zaradio novac da u jesen kre-nem na studij prava. TAMPA, Florida Prosinca, 1956. Studirati pravo na Sveuilitu Florida bila je pogreka. Nisam imao osjeaj da pripadam nije mi bilo ugodno - tom bratskom vrtlogu i toj Halo, kit! atmosferi. Ne, nisam ja nikakav asket. Pretpostavljam, prije, da se radilo o pogrenoj procjeni ili se pak jednostavno nisam mogao naviknuti na svjetovno uenje nakon to sam etiri god'ine proveo kod isusovaca i jo etiri na Notre-Dameu. Najzad sam to shvatio i ostao tamo samo tri mjeseca.ftfPrijavio sam se za vojsku i bio izvijeten da u morati priekati otpri-like est mjeseci da me pozovu. Tuna perspektiva provesti dvije godine kao obian vojnik, perui tanjure i Ijutei krumpire! No, bilo kako bilo, provest u nekoliko narednih mjeseci na Floridi zajedno s roditeljima i pokuati da za to vrijeme utedim neto novca. Vojni obveznik zarauje otprilike osamdeset dolara mjeseno, a to je jedva dovoljno za neku dobru pijanku i cigarete. Problem koji moram rijeiti jest moj budui posao. Otac i djed upravo su namjeravali proiriti biznis i raunaju da u im se pridruiti. Znam da bih mogao zaraditi gomilu novaca, ali se jednostavno ne osjeam dovoljno zagrijanim za taj posao. Zbog ega oklijevanje da se ukljuim u posao ko-jim se bavila moja obitelj? Kada sam upisao filozofiju, nakon to saurgo-dinu na Notre-Dameu studirao poslovnu administraciju, mislio sam da to valja uiniti kako bih proirio svoje obrazovanje. Poput mnogih drugih, mogao bih nauiti posao kad jednom uem u nj. E, pa, sada sam tu, ali osjeam isto to i onda kada sam se odrekao studija administracije i pre-ao na filozofiju. Volio bih da o tome porazgovaram s ocem i djedom, ali osjeam da bi ispalo kao da umiljam da sam stvoren za neto bolje od onoga emu su oni posvetili svoje ivote. Nema potrebe da urim s odlukom. eka me est mjeseci posla, a zatim dvije godine vojske. TAMPA, Florida Veljae, 1957. Mora da postoji nain kako da izbjegnem dvije izgubljene godine \ vojsci. Pisao sam CIA, podsjeajui ih na moj susret s Guom, i zatrait da se obnovi postupak. Primio sam upitnike, vratio, telefonski razgovarat s Virginijom Pilgrim i sada valja ekati. Virginia je rekla da e njezini pri jatelji u kadrovskom odjelu uzeti u postupak moje upitnike to prije, s ob irom na to da sam ve pozvan u vojsku, ali da se ini kako je sada sv ve

kasno. Rekla je da e provjere s ciljem sigurnosti potrajati otprilik est mjeseci, pa bi se moglo dogoditi da ipak odem u vojsku. Gus je naglasio da su programu JOT potrebni iskljuivo ljudi koji el u CIA postii karijeru, i ja sam razmiljao o tome. Ne mogu se izjasni dok ne saznam neto vie o tome ime se CIA bavi, ali moram rei d sam zainteresiran za politiku i za meunarodne odnose. Sto dulje ovd ivini, sve sam manje raspoloen da potratim ivot u obiteljskom biznisi Vidjet emo koje izlaze CIA nudi. Predstoje mi, dodue, tri god voljne slube umjesto dvije, naravno ako me uzmu. Ali bit u oficir - bol je plaa, zanimljiviji posao (pogotovu u CIA), a bit e i dosta vremet za odluke.WASHINGTON Travnja, 1957. Pozvan sam u Washington na razgovor u ured JOT programa, u Quarters Eye, blizu rijeke Potomac. Priekao sam sekretaricu u ekaonici, ispunio formular za posjetioce upisavi ime, adresu i svrhu posjeta. Slu-benik u prijemnoj kancelariji dodao je tono vrijeme i potvrdio formular igom MORA BITI U PRATNJI. Tada su mi dali plastinu znaku sa ti-paljkom, koju u nositi svaki put kada doem ovamo. Sekretarica je pot-pisala da je odgovorna za mene. Poao sam za njom u ured JOT pro-grama. ovjek koji je razgovarao sa mnom zvao se Jim Ferguson.* Proveli smo otprilike pola sata razgovarajui o Notre-Dameu, naem obiteljskom biznisu te o mojem interesu za karijeru u vanjskim poslovima. Prisjetio sam se razgovora to sam ga bio vodio s Guom. Rekao sam da jesam zainteresiran za karijeru u CIA, ali da su, sve dok premalo znam o Agen-ciji, moji interesi nuno ogranieni samo na vanjske poslove. Odgovorio mi je da su priredili seriju testova i razgovora s odgovarajuim slubeni-cima JOT programa, ukljuujui tu i razgovor s dr Ecclesom,* direkto-rom programa. Ako se testiranja i razgovori pokau uspjenima, cjelo-vito istraivanje - to e se poduzeti u sigurnosne svrhe - potrajat e go-tovo est mjeseci. No u mojem sluaju, s obzirom na to da u tom roku oekujem poziv za vojsku, zatrait e se prioritet i nadaju se najboljem. Sekretarica mi je dala isti bijeli papir s imenima zgrada, ureda i ter-minima u kojima treba da se javim na testiranja - sve u svemu, potrajat e tri dana. Objasnila mi je da se u svakoj zgradi moram javiti u pri-jemnu kancelariju, odakle e nazvati odgovarajui ured u kojem imam sa-stanak, kako bi netko doao po me i uveo me unutra. Takoer me podsje-tila da posjetniku znaku nosim u svakoj prilici kada budem u pojedinim objektima i da na odlasku vratim posjetniku izbuenu propusnicu. Ko-ristit u se lokalnim vozilom, malim autobusom Agencije, da bih odlazio u razliite zgrade. Za te prve posijete uredu JOT-a osjetio sam neku vrst meusobne ko-munikacije ljudi CIA, kakva su susree u bratstvima. Pretpostavljam da je to dobrim dijelom stoga to upotrebljavaju poseban unutranji jezik. Nitko ne govori o CIA, Centralnoj obavjetajnoj agenciji, ak ni o Agenciji. Pri svakom spomenu Agencije upotrebljava se rije kompa-nija. Prvi sastanak imao sam u sjevernoj zgradi s medicinskim osobljem, a nakon toga kretao sam se od njih do Ureda za procjene i vrednovanja u zgradi za razonodu i usluge na Ohio Driveu i natrag. Iako se inilo da su lijenici ispitivali fizike i mentalne zdravstvene karakteristike, a Ljudi iz Procjena i vrednovanja posebne kvalitete neophodne za obavjetajnu operativu, ipak se ini da je meu njima malena razlika. Bilo je iscrplju-jue: beskonani sati provedeni u ispunjavanju odgovora na testove ostrunosti, priro enim sklonostima i karakteru. itao sam paljivo raz-raene provjere postupaka koje je radio Ured za strategijske usluge u toku drugoga svjetskog rata i vidio

da se one i dalje upotrebljavaju. Stanford, Minnesota, Strong, Wechsler, Guilford, Kudor, Rorschach - neki su te-stovi usmeni, drugi samo pismeni. Najtei je bio susret s psihijatrom u bolnici - on me zaista prislukivao. Najzad sam oko podneva treeg dana bio gotov i na raspolaganju imao nekoliko sati vremena prije no to je trebalo da se javim u ured JOT-a. Odluio sam da malo razgledam uokolo. Posegnuo sam za sendvi-em na tzv. slijepom tandu i odvezao se autobusom pred zgradu Izvrnog ureda. (Ti slijepi tandovi - neka vrst sendvi-barova koje vode slijepi ljudi - nalaze se praktiki u svakoj zgradi. Mislim da je to dobra stvar, slijepci dobivaju posao, kompanija im doputa ulaz u zgrade jer ne mogu itati tajne papire. Svi zajedno dobro prolaze.) Proetao sam do Washingtonova spomenika. S vrha toga monumenta prua se pogled na zgrade iz kojih se vodi briga o naem nacionalnom ivotu, odakle se brani na integritet pred ozbiljnim prijetnjama izvana i gdje viestrukost meusobno suprotnih domaih interesa nalazi svoj sklad. Priznajem sam sebi da je sudjelovanje u rukovo enju moj dugo eljeni cilj. Nije vano ivim li ispod materijalnog nivoa mojih roditelja, ak ni to imam li duboko putene korijene u drutvu. Rad u Centralnoj obavjetajnoj agenciji, po mogunosti negdje u inozemstvu, s intimnom spoznajom o stanovitim zadacima, te odluke prijateljskih i neprijateljskih vlada uvijek e osiguravati nadahnjujuu i uzbudljivu atmosferu jednako kao i intelektualno izazivajua profesija. Bit u borac protiv komunisti-kog subverzivnog podrivanja slobode i osobnih sloboda u svijetu - rodo-ljub koji se posvetio o uvanju svoje zemlje i njezina naina ivota. Naputao sam spomeniki kompleks prolazei kroz krug amerikih zastava i proetao do Quarters Eyea, osjeajui se vrim i samosvjesni-jim neko ikada. Nakon ve uobiajenog upisivanja, preuzimanja izbuene kartice, znake, sve te ulazne procedure, ponovno me primio Ferguson,* kqji mi je rekao da prvi izvjetaj o testiranju izgleda prilino dobro. Dok sam ekao susret s dr Ecclesom, Ferguson mi je rekao da e me oba-vijestiti o vojnom programu kojim su se bavili. Upozorio me, prije svega, da je program strogo tajne prirode i da nije doputeno o tome razgova-rati ni s kim izvan Agencije. Na njegov zahtjev, potpisao sam izjavu ko-jom prihvaam da je rije o obavjetenjima to se odnose na nacionalnu sigurnost i da obeajem da ih neu nikome prenositi. Ferguson je u glavnim crtama iznio vojni program. Nakon to se za-vri provjera s ciljem sigurnosti, bit u ponovno pozvan u Washington, gdje u se pridruiti zrakoplovstvu. Nakon tromjesenih osnovnih vjebi bit u upuen u prvu slobodnu grupu oficirske kandidatske kole - u zra-noj bazi Lackland u San Antoniju, Teksas. Nakon toga bit u upuen u neku od zranih baza u SAD-u i, s neto sree, obavljati zadatke u zranoj 16obavjetajnoj slubi. Ferguson je objasnio da kompanija ne kontrolira za-datke koje zrana komanda odreuje nakon zavretka oficirske kandi-datske kole, ali sve vie i vie vojnih staista kompanije dobiva obavje-tajne zadatke u toku obavezne godine obavljanja izriito vojnih poslova. Nakon to godinu dana provedem u zrakoplovnoj bazi, bit u prebaen u jednu zrakoplovnu jedinicu u Washingtonu, koja je zapravo pod punim nadzorom kompanije, i tada e zapoeti moje slubeno kolovanje u kom-paniji. Pojavila se sekretarica i obavijestila me da e me drEccles primiti. Dobro sam se pripremio za taj susret. Virginia mi je rekla da je odobrenje dr Ecclesa neophodno da bih uope bio primljen. Bio je to ovjek ezde-setih godina, debelih obrva, s dvostrukim naoalama, onim neizbjenim autoritativnim izazovnim pogledom. Upitao je to me

navelo da posta-nem obavjetajac, a kada sam uzvratio da me vanjski poslovi osobito zani-maju, pokuao me odgovoriti. Rekao je da je vanjska politika za diplo-mate: na obavjetajcima je da prikupljaju obavjetenja i predaju ih onima koji stvaraju politiku. Dodao je da bih mogao pokuati u State Depart-mentu. Rekao sam' moda, ali da u svakom sluaju ne znam dovoljno o Agenciji da bih se mogao odmah odluiti i dodao da bih rado pristu-pio programu i tada vidio to mi je initi. Tada mi je odrao predavanje: ne trebaju one koji e raskinuti s CIA im zavre vojnu slubu. ele isklju-ivo ljude koji e se posvetiti karijeri obavjetajnog oficira. Preobrazio se zatim u ljubazna djeda i rekao da emo vidjeti to e pokazati sigurnosna istraivanja. Stisnuo mi je ruku i rekao da bi im bilo drago da me prime. Uinite to! Unutra sam - ali, ini mi se, odvie lako. Vratio sam se Fergusonu, koji je nastavio s iznoenjem programa. Ni u kojim okolnostima neu javno biti u vezi s kompanijom i nikome neu rei da se razmatraju mogunosti da me oni zaposle. Podrazumijevajui da e sigurnosna provjera dati dobre rezultate, oni e urediti da, pri ponov-nom pozivu u Washington, nastupim kao civil u Ministarstvu zrakoplov-stva, zapravo u jednoj tajnoj zrakoplovnoj jedinici. Nekoliko tjedana ka-snije ui u u zrakoplovstvo i biti poslan u Lackland na osnovne vjebe. U zrakoplovstvu tretirat e me kao i svakog drugog regruta, nitko nee znati o mojim vezama s kompanijom. uvanje te tajne bit e dio moga obuavanja da tajno ivim. Raskidanje te tajne prouzroit e moje odstra-njivanje sa kolovanja. Zadaci to e uslijediti nakon toga dobrim e dije-lom biti odreeni time u kojoj sam se mjeri srodio s kompanijom. Kada se vratim na Floridu, itav plan moram drati u tajnosti, ali sam obavezan obavijestiti Fergusona ako primim bilo kakav poziv za vojsku. Poinjem osjeati stanovitu vrst zadovoljstva zbog toga to imam svoju tajnu i to sam na pragu ekskluzivnog kluba s vrlo briljivo odabranim lanstvom. Postat u neka posebna vrst snoba. Unutar Agencije bit u vana i asna osoba. Prema bilo kome izvana imat e pripremljenu la tko sam i to sam. Moj je tajni ivot otpoeo. 2 CIAWASHINGTON Srpnja, 1957. Spasenje! Provjere su bile zavrene prije no to je stigao poziv za vof sku. Odvezao sam se u Washington natovaren knjigama, stereom, pio ama i teniskom opremom. Georgetown je ono pravo gdje se staist CIA najbolje osjeaju, pa sam se pridruio nekim kolegama s kojima sair ranije bio na Notre-Dameu i koji sada zavravaju studij na Sveuilitu i Georgetownu. ivimo u obnovljenoj federalistikoj kui na Cherry Hill Laneu, uskoj poploenoj ulici izmeu M Streeta, Chesapeakea i Ohio a-nala. Imam osjeaj da sam prava osoba na pravu mjestu. Ovi momci m znaju da idem u CIA, tako da e to biti moj prvi stvarni zadatak, da ivini s tajnom. U uredu JOT-a Ferguson mi je rekao za koga radim. Moj posloda-vac je Ministarstvo zrakoplovstva, Grupa za istraivanja i analize, zrana baza Bolling, Washington. Dao mi je ime mog zapovjednika, jednog pu-kovnika zrakoplovstva, i mog neposrednog kontrolora, majora. Obojica su izmiljene osobe. Moram zapamtiti sve te podatke da bih bio kadar odmotati ih ljudima koje u sretati. Moj telefon u zranoj bazi Bolling zvoni i u Centralnom odjelu za sigurnost Agencije, gdje nekolicina mu-karaca na telefonskoj centrali svakoga jutra baca kocku da vidi tko e igrati pukovnika, a tko majora. Potpisao sam jo jedan tajni sporazum - doslovan tekst stalni, vjeni i sveopi o svemu to uim u kompaniji - i Ferguson me alje na moj prvi zadatak u esnaestu ulicu, u predjelu 1016. Odjurio sam onamo i otkrio da me nitko ne oekuje. Najzad sam bio

pozvan i doekan u pro-storijama za osoblje. Na borovak ovdje svodi se na to da prebiremo smotke karata i natjeemo se u rjeavanju krialjki. U tom dijelu kompanijinih prostora okupljaju se svi kandidati za za-poslenje koji su sretno proli kroz sigurnosna istraivanja - svi ekamo isti sretni dogaaj: poligraf ili detektor lai. Ukupno nas je tridesetak. Neki su ovdje ve vie od mjesec dana i oni su ti koji ire kojekakve glasine. ini se da je poligraf, tehniki razgovor - kako se slubeno zove, za neke prava trauma. Upozoreni smo da nitko ne govori o poliju, i to pridonosi da je u glasinama sve vie misterija. ini se da se glavni dio te aparature postavlja preko grudiju, to neke djevojke ini pomalo nervoznima, a da je ispitivanje posebno usmjereno na homoseksualna iskustva to pak neke momke posebno ivcira. Postoje prie o ivanim slomovima, pozi-vima hitne pomoi, ak samoubojstvima. Nema sumnje, meutim, to se dogaa kada jednom dobijete poziv na sastanak u zgradi broj 13.WASHINGTON Srpnja, 1957. Nakon to sam dva tjedna prevrtao karte, prilika je najzad dola. Glupo je i pomisliti da moe pobijediti stroj! Juer sam bio poligra-firan i sada sam opet u prostorijama za osoblje, ali na drugom mjestu, zajedno s ljudima koji su ve proli testiranje. Izolirani smo od onih ko-jima to tek predstoji, tako da oni nemaju priliku saznati to ih eka. Istra-itelji ne saopavaju rezultate testova - ostavljaju vas da ekate. Zaista, ovdje nema niega do sumorne atmosfere. Vozilo se ne zaustavlja kod zgrade broj 13, pa sam morao zamoliti vozaa da stane to blie. Kada me glasno upozorio da smo na stajalitu, hladni pogledi suputnika, koji su jasno odraavali da im je poznato o emu se radi, bili su uprti ravno u mene, osjeao sam se kao da sam gubav. Znali su da imam svoju tajnu, priznanje koje mogu rei samo sebi samome. Loa ala. Na raskru z$. ulice i avenije Constitution voza je upozorio da smo u blizini zgrade broj 13 i uputio me prema kompleksu privremeno podi-gnutih zgrada, u stilu kasarni, iza parkiralita nasuprot Watergateu. Zgrade su opasane visokim lananom ogradom koja je na vrhovima prema van opletena s nekoliko strukova bodljikave ice. Svi prozori imaju jednaku metalnu mreu, a svaki trei ili etvrti prozor aparat za kondici-oniranje zraka. Ni jedan nije otvoren. Izgleda da je nemogue prodrijeti unutra. Prolazei du ograde do ulaznih vratiju, primijetio sam diskretno ozna-eni broj 13 u blizini ulaza. Nakon kraeg ekanja u prijemnom uredu po-zdravio me ovjek trideset i petih godina - otrih crta lica, glatko izbrijan, otra pogleda. Poveo me ispred sebe, hodnikom, i uli smo u malu sobu, zidovi i strop koje su prekriveni akustikim ploama. Vidio sam ondje standardan uredski naslonja s ugraenom aparaturom instrumenata, gra-fikon-papira i neobinih tankih metalnih pisaljki. Nastojei da me zadri podalje od stroja koji se oglaavao hitrim bljeskovima, odmah me poveo do naslonjaa i rekao mi da sjednem. Poao je sa suprotne strane stola, sjeo na stolicu nasuprot meni. Istraitelj mi je rekao da sam dospio u konanu fazu procedure sigur-nosne istrage, neophodne da bih se upoznao s materijalom koji ulazi u najstroe tajne i, prirodno, pred posljednju stepenicu prije zaposlenja u kompaniji. Uvjeravao me da se svi pripadnici kompanije, ak i Mr. Dulles, podvrgavaju poligrafu - ne samo u trenutku kada se primaju na posao, nego periodiki u toku karijere. Pozvao me da potpiem ve pripremljenu izjavu kojom priznajem da se testu podvrgavam svojom voljom i da neu imati priziva ni prema kojoj osobi ili pak kompaniji, nakon to saznam rezultate. Impulzivno sam

potpisao i drugi tajni sporazum, kojim se oba-vezujem da nikome neu govoriti ni o pitanjima ni o bilo kojim drugim detaljima toga razgovora.Preli smo tada na pitanja na koja je, vidio sam, jednostavno trebale odgovarati s da ili ne. Je li moje ime Philip Burnett Franklin Agee' Jesam li roen 19. sijenja 1935. godine? Jesam li se ikada sluio drugin imenom ili podacima o identitetu? Jesam li upitne arke popunio istinitin podacima? Jesam li ikada bio lan bilo koje subverzivne organizacije liste dravnog tuioca? Jesam li ikada bio komunist ili pripadnik bilo koj komunistike organizacije? Jesam li ikada bio u inozemstvu? U komuni stikoj zemlji? Poznajem li bilo kojega funkcionera vlada drugih zemalja Komunistikih zemalja? Jesam li ikada upoznao bilo kojeg obavjetajc iz neke druge zemlje? Jesam li ikada radio za neku stranu silu? Za nek od inozemnih obavjetajnih slubi? Za bilo koju od obavjetajnih slui komunistikih zemalja? Je li itko traio od mene da prihvatim zaposlen u CI A? Jesam li ikome izvan CIA govorio o svojem nastojanju da se ovd zaposlim? Jesam li imao homoseksualne odnose? Jesam li ikada uiv; droge? Jesam li danas uzimao sedative? Pripremni razgovor potrajao je vie od sata, jer je ispitiva svako ] tanje objanjavao, biljeei sva imena, datume, mjesta i opet parafrazir da bi dobio to vie dodatnih odgovora u stilu odnosno ili osim t< kako bi se omoguila bolja kvaliteta pitanja a istodobno jo uvijek { stiglo da odgovori glase samo jest ili ne. U toku razgovora istraii mi je objasnio da unutar kompanije detektor lai upotrebljavaju sai ljudi iz Ureda za sigurnost, koji je odgovoran za zatitu kompanije zaposlenja onih koji bi mogli naruiti njezinu sigurnost, ili protiv nepr teljskih obavjetajnih slubi. Uvjeravao me, tako er, da je sve to u te razgovora kaem izriito povjerljive prirode i bit e tek predmet moga sjea u Uredu za sigurnost, dostupan samo oficirima sigurnosti t Ureda. Nisam imao hrabrosti da ga upitam koliko oficira sigurnosti | time razumijeva, moda i zato to sam sveudilj osjeao da meu jedr od tisua pukotina izmeu akustinih ploica ima najmanje jedan mi! fon koji briljivo snima na razgovor. Poeo sam se takoer pitati nen li poetne simptome paranoje, za koje neki kau da su karakterne : ajke sine qua non uspjenog obavjetajca. Sada smo bili spremni za ispitivanje. Poligraf se sastoji od triju ap tura, koje se prikljuuju na tijelo osobe podvrgnute istrazi, a pove su sistemom ica sa stolom. Svaka aparatura mjeri fizioloke prom koje biljee tri pisaljke na grafikonima. Tu je i pojas za mjerenje kr pritiska, koji se moe postaviti na ruku ili na nogu, zatim naborana g koja se udobno postavi na prsa i zatim privrsti na leima, kao i pos runa naprava s elektrodama, koja je oprugama postavljena prema novima i protee se iza ruku. Vezovi postavljeni oko ruku mjere prot u pulsu i krvnom pritisku, aparatura preko prsiju mjeri ritam disat instrumenti na dlanovima mjere stupanj znojenja. Bio sam prikop; stroj, upuen da gledam ravno u zid, da budem sasvim tih i da na i pitanje odgovaram samo s da ili ne. Istraitelj je sjedio za stolomene gledajui mi u potiljak. Odatle mi je postavljao pitanja, a ja sam odgovarao zidu pred sobom. U toku toga razgovora, koji je prethodio pravom ispitivanju, rekao sam istraitelju nekoliko poluistina, uglavnom stoga to sam jednostavno osjeao otpor prema takvom uplitanju u moj ivot, ali i zbog toga to me zaista zanimalo koliko je efikasan stroj povezan sa mnom. Ludo dijete! im su se veze na rukama napuhnule, osjetio sam da mi puls raste i da su se ruke poele znojiti. Predviajui kako u reagirati na pojedina pita-nja, usredotoio sam se na rupe u zidovima kako bih se na neki nain izo-lirao od ispitivanja. Istraitelj je vrlo sporo prelazio s pitanja na pitanje, inei zamjetljive stanke.

Odgovarao sam s da ili ne, ali je on na kraju postavio neoekivano, neplanirano pitanje: jesam li istinito odgovorio na sva prethodna? Prljavi trik. Rekao sam jesam. Nakon nekoliko sekundi veze na rukama su splasnule. uo sam kako trga papir, razgledao je kartu mojih reakcija dok sam i dalje sjedio. Rekao mi je da se mogu malo pomaknuti ako se osjeam neudobno, no ako bih uinio neki pokret vie, upozoravao me da ostanem sjediti prikopan za stroj. Krasno. Ostao je iza stola, iza stolice, iza mojih lea i poeo me zapitkivati o tome na to sam mislio odgovarajui na pi-tanje je li itko zatraio od mene da se obratim na CI A radi zaposlenja. Nita osobito. Inzistirao je, ali nisam mogao dati nikakav drugi odgovor osim onoga da mislim kako to zaista nitko od mene nije zatraio. Ras-prava. Tada me upitao to sam mislio odgovaraju i na pitanje o tome jesam li ikome izvan CIA govorio o svojem pokuaju da se ovdje zapo-slim. Nita osobito. Rasprava. A tada pitanje o homoseksualnom iskustvu. Zatim droge. Kako smo prelazili s pitanja na pitanje, sve je intenzivnije nastojao da se pokuam prisjetiti na to sam mislio kada sam odgovarao. Pri tom je isticao da je moja suradnja od presudne vanosti za uspjeno testiranje. Uspjeno? Pitao sam se znai li uspjeno isto i za nj i za mene. Po svoj prilici - ne. Neu popustiti u svojim poluistinama. Nisu to ni u kojem sluaju bile lai. Osim toga, uo sam da se stroj ipak moe pobije-diti ako ovjek ostane dosljedan. Poeli smo ispoetka. Napuhnule su se veze za mjerenje krvnog pri-tiska na rukama i poela su pitanja. Opet moji da i ne, dok pisaljke umorno rkaju po roli papira. Bijesno sam brojio ploice na zidovima. Ipak, ponovno sam stekao povjerenje u sebe. U toku rasprave opustile su se veze u rukama. Ovaj put imao sam potekoa s jo dva pitanja. Po-navljao sam uporno da sam govorio istinu i da sam, kad god sam odgo-varao na bilo koje pitanje, mislio na to pitanje i na najto niji mo-gui odgovor - koji sam, uostalom, i dao. Istraitelj mi je rekao da emo ponovno prijei listu pitanja i da pri-likom prvih dvaju pokuaja nisam bio ba dobar. Dodao je kako nema ni-kakvih izgleda da budem primljen ukoliko uspjeno ne zavrim testiranje. Ima li ita to bih elio dodati ili razjasniti? Ne. Govorio sam istinu, moda neto nije u redu sa strojem. To ga je zapeklo. Ton njegova glasase ohladio, veze na rukama su se ponovno napuhnule i zapoeli smo jo jednom. Na kraju mi je rekao da, oito, imam neprilika. Dajui na znanj da je sve zavreno, dopustio mi je da se okrenem od stroja. U tom trenutku prestraio sam se i pobojao da neu biti primljen. Bi sam spreman sve priznati, ali je on u tom trenutku rekao da e me pet d deset minuta ostaviti nasamo da o svemu dobro razmislim. Zatvorio je pc klopac stola i napustio sobu, uzevi grafikone. Ustao sam i pogledao r sat, koji sam, na njegov zahtjev, bio skinuo i ostavio na stolu iza seb Proveo sam u zgradi 13 vie od dva sata. Istraitelj je izbivao dvadeseta minuta. Za to sam vrijeme odluio da iskaem potpunu istinu. Zato c svoj posao stavim na kocku zbog glupog ponosa ili iluzije da mogu na maiti stroj? U tom trenutku vrata su se otvorila, istraitelj mi se ponovi pridruio. Prestraio sam se da priznam prijevaru. Osim toga, u okuplja tu sam uo da su neki ljudi, to su imali stanovitih tekoa, bili i po dru; pa i trei, put pozivani na poligraf. Ako sam ovaj put promaio, dobit novu ansu. Jo dvaput smo preli sva pitanja. Nakon oba testiranja istraitelj

inzistirao na tome da sam s nekim pitanjima imao tekoa, ali sam uporno tvrdio da sam davao istinite odgovore, bez obzira na to kakve si tekoe imao. Najzad je rekao da je to sve. Zapitao sam jesam li pro; ali je odgovorio, pun skepse, da ne zna i da u o tome biti obavijeten i kon to Ured za sigurnost ispita moj sluaj i pregleda grafikone. Bio vrlo pesimistiki raspoloen. Na odlasku sam se pobojao da me mo; ak i nee pozvati na jo jedno testiranje. Bio sam iscrpljen - poao s kui, uzeo pie i odspavao punih dvanaest sati. Kada sam ujutro naz^ Virginiju i rekao joj kako mislim da nisam proao, odgovorila mi je n ne brinem. Oni se uvijek prema ljudima ponaaju tako da ih ostave u u1 renju kako nisu uspjeli. Ona misli da to ine stoga kako bi se izbje razoaranje i umanjili problemi onih koji zaista nisu mogli biti primlj Virginijine su mi rijei povratile vjeru, ali ekanje me iscrpljuje. Nema nadmenih ala o poligrafu u sabiralitu - nitko vie nije toliko brezbri da bilo s kim razgovara o istrazi koju je proao. Svi samo sjede. WASHINGTON Srpnja, 1957. Nisam vie mogao izdrati. Nakon trodnevnog ekanja nazvao Fergusona da mu priznam kako sam lagao i da izrazim svoju sprem da jo jednom pokuam testiranje. Prije no to sam ita mogao rei, k mi je da ima dobre vijesti za mene i neka odmah doem u njegov t Ton kojim je to rekao uvjerio me znao sam da sam proao. U uredu JOT-a Ferguson mi jerekao kako je upravo zapoeo radi mome regrutiranju u zrakoplovstvo i da e itava stvar trajati tri do itjedna. elio je da u meuvremenu ponem pohaati obrazovni teaj o meunarodnom komunizmu i, ako bude dovoljno vremena, o administra-tivnoj organizaciji kompanije. To nisu teajevi koje u pohaati kada po-novno doem, ali e mi koristiti, misli on, i bez obzira na to to su zaista elementarni. Uredio je sa sekretaricom da dobijem znaku - sada mogu dolaziti i odlaziti bez pratnje i dogovorio mi sastanak s pukovnikom Bairdom,* direktorom kole. Propustio sam taj sastanak s Bairdom. Nakon to sam u uredu JOT-a bio zbog toga ukoren, najzad sam ga vidio u njegovoj kancelariji u T-3 (jo jedna u nizu privremenih zgrada u parku Potomac). Nisam mogao niti zamisliti koliko je pukovnik Baird vana osoba - on je 1950. utvrdio JOT-program pod direktnom kontrolom generala Waltera Bedella Smitha, tadanjeg direktora Agencije. Nakon to je zavrio Princeton, Oxford i bio ravnatelj djeake kole, Baird izgleda mnogo prijazniji nego to bi se to po njegovu inu moglo zakljuiti. Tip vrsta rukovodioca, karakteri-stine superpovjerljivosti, sa specijalnim Dunhillovim mjeavinama za svoje specijalne lule. Visok je, sjed, preplanuo i vrlo zgodan - neodoljiv za ene, u to sam siguran. Nije mnogo govorio - samo da u kandidatskoj oficirskoj koli valja mnogo raditi. Nakon to sam proao poligraf, i Ferguson i svatko drugi pozdravljao me s dobro doao na brod; te rijei kao da su neka vrst slubenog po-zdrava pridolicama. Moda je u CIA mnogo bivih mornara - ili, moda, ti ljudi zaista misle da su na brodu, tome pridonosi izolacija kojoj su pod-vrgnuti zbog zatite i sigurnosti. BALTIMORE, Maryland Kolovoza, 1957. Nakon to sam etrnaest dana studirao komunizam, a naredna dva tjedna prouavao sheme administrativne organizacije taba, bio sam sre-tan to naputam Washington. Juer ujutro Ferguson mi je dao posljednje upute o mojem ulasku u zrakoplovstvo. U glavnom regrutnom uredu avijacije u Washingtonu, re-kap mi je, postignut je sporazum

da me uzmu na uobiajenu petogodi-nju obuku, to je bio standardni postupak prema svima koji ele u avija-ciju. Meutim, nakon osnovne obuke primit u poseban poziv od mini-starstva zrakoplovstva da prijeem u prvu klasu oficirske kandidatske kole. To moram preutjeti, jer smo mi JOT-ovci jedina iznimka u pra-vilima avijacije, prema kojima je petogodinja sluba potrebna prije no to se budui zrakoplovac uope moe kandidirati za oficirsku kandidatsku kolu. Ferguson mi je rekao kako mogu zatraiti da me prime u malo poznat (tako malo poznat da, u stvari, niti ne postoji) program avijacije za diplomirane studente, ako na to budem primoran, ali da u vjerojatno 2-3moi izbjei da dajem bilo kakva objanjenja. Upozorio me, meutim, da nikome ne govorim o tome kako u poi u oficirsku kandidatsku kolu prije no to taj zadatak za mene uistinu ne bude potvren u zranoj bazi Lackland. Potpisao sam jo jedan tajni sporazum, a Ferguson mi je rekao da u se nakon dvogodinjeg razdoblja morati ponovno podvrgnuti poligrafu Sjeo sam u autobus to me trebao odvesti u regrutni ured, nosei sa SO' bom malu putnu torbu s najnunijim toaletnim stvaricama, parom donjej rublja i arapa. Trbuastom, smeuranom naredniku rekao sam svoje ime to sam Iju baznije mogao. Odgovorio je s daaa, i kada sam bolje razmislio, zvu alo je to kao pitanje. Dvoumio sam se da li da kaem: Ovdje sam il elim da me regrutirate. Odluio sam da kaem i jedno i drugo, nastc jeci da to ne zvui kao ponavljanje i dodao kako mislim da me ovdj oekuju. Narednik je s puno razumijevanja okrenuo pogled unatrag, vj rujui da ja mislim kako je mojim dolaskom baza najzad spaena. Dao mi je da ispunim neke formulare i upitao elim li da se javim 2 trideset, ezdeset ili devedeset dana. Veselo sam rekao da sam sprema ostati ovdje, na to su mu se oi suzile. Usne su mu se izobliile u neto t je moglo nalikovati na To je poseban sluaj. Motrio me preko stola ; kojim sam ispunjavao formulare; pitao sam se nije li narednik moda pi padnik JOT-programa pa se tako ponaa samo da bi provjerio moju spi sobnost da prikrijem pravu istinu. Vratio sam mu papire koje je pregl dao, a zatim nestao u stranjoj prostoriji. Poslije nekoliko minuta vratio se u drutvu jo jednog narednika, ki je tako er primao regrute. Obojica su izrazila prilian skepticizam. Sijed ih pola sata proveli smo raspravljajui o tome zato jedan diplomin filozof uope eli da se unovai u avijaciji i izui za radarskog tehnia: Najzad sam priznao da je to zaista udno i prihvatio njihov poziv da ponovno javim za koji dan. Ponio sam svoju malu torbu i napustio grutni ured, elei se negdje skloniti. Iz telefonske kabine nazvao sam Fergusona da mu kaem kako avijacija jednostavno ne eli - toga dana, barem, ni u kojem sluaju. P gutao je neto i izmucao da ga opet nazovem za dva sata. Uasavajui ponovnog susreta s narednikom, pitao sam se tko je zapravo izgubio si sao za alu. Kada sam ponovno telefonirao, Ferguson mi je rekao da vratim u regrutni ured i da je sada sve u redu. Inzistirao sam na ob; njenju, no hladno me upozorio da se o povjerljivim stvarima ne razgov telefonom. U regrutnom sam uredu naao drugog narednika, koji m bez ikakva otezanja dao autobusnu kartu za Baltimore, za lijenike ] trage i polaganje prisege. Prihvatili su me u Fort Holabirdu. Veeras letim u San Antonio da odsluio svoje dvije godine daleko od taba CIA - Ferguson mi je rekac to razdoblje shvatim kao dio obrazovanja u sklopu JOT-a. Mislim d rekao da je to moje razdoblje sazrijevanja. 2.4SAN ANTONIO, Texas Boi, 1957.

Toni i ja obavili smo boini ruak u blagovaonici, bila je to najnia to ka jednog sasvim mizernog dana. Sljedei tjedan, tonije - na Staru godinu, treba da se prijavimo oficirskoj kandidatskoj koli. Dotad se moramo uzdravati kako znamo, jer ni jedan od nas nema ni prebijene pare. Samo nas trojica ii emo u istu klasu: Tony s Princetona; Bobby s Williamsa, i ja. Neku veer sreli smo u hotelu, dolje u gradu, estoricu JOT-ovaca, koji su sada u posljednjoj klasi oficirske kandidatske kole. Uskoro treba da postanu vii polaznici - tri mjeseca traje nii teaj, a naredna tri mjeseca vii - to znai da e nam ovi ubudue dozlaboga dosaivati. To je prirodno, ali moe biti i probitano za ouvanje tajne o naem pravom identitetu. U toku toga susreta pridravali smo se svih upozorenja o sigurnosti, povodei se za uputama koje nam je dao Ferguson prilikom posjeta u listopadu. Nitko ne smije zamijetiti bilo kakve znakove ranijeg naeg poz-nanstva ili posebnog drugarstva izmeu trojice Xa. Ta tri X (to su naz-naeni u zagradama iza naih imena na svim dokumentima), poseban su znak koji u zrakoplovstvu upotrebljavaju da bi znali tko su pitomci o kojima brine CIA. Momci iz vie klase rekli su nam da se ne iznenadimo ako nas stave na tihu vatru - to jednostavno moraju zbog negodovanja dijela drugih pitomca u klasi koji moraju godinama raditi, ele li dospjeti u oficirsku kolu. ini se da ti podoficiri nisu ba sretni zbog naeg drutvanca (sve-ukupno je u oficirskoj koli oko 300 kadeta), koje ima tu posebnu pov-lasticu da ue ve nakon elementarnih priprema. Ako se ne varam, mi emo uletjeti. SAN ANTONIO, Texas Lipnja, 1958. Za koji dan mogao bih postati potporunikom, ukoliko komandant kole prijee preko uvrede koju sam mu nanio. Prije nekoliko tjedana poz-vao me da mi saopi kako zavreujem da uem u regularnu, a ne u rezervnu slubu. Samo estorica najboljih diplomaca oficirske kandidatske kole upuuje se u regularnu slubu, a za oficira koji pretendira na kari-jeru to znai uspeti se na vrh duge - praktiki ne moete biti otputeni. Komandant mi je tako er rekao kako postoje svi izgledi da dobijem priz-zanje kao najbolji kadet u klasi. Panino sam nazvao Fergusona, koji mi je rekao da, kako god znam, otklonim poziv. Upoznao sam komandanta s 2-5time, na to mi je rekao da ne mora biti korisno za ouvanje tajnosti nae situacije (on je jedini meu rukovodiocima kole koji zna za patronat to ga CIA ima nad nama) to to najbolji diplomac odbija regularnu slubu. Aludirao je na to da u rukama imam samo akademski papir, koji me praktiki moe srozati za stepenicu ili dvije. Moje ponovno odbijanje komandant je doivio kao amar. Pretpostavljam da mu se to nikad ranije nije dogodilo. VICTORVILLE, California Lipnja, 1959. Najzad sam dobio nareenje da se vratim u Washington - mislim, u tobonju jedinicu kompanije. Bila je to fantastina godina - vozikao sam se gore-dolje po pistama Meksika, San Franciska, Yosemitea i Monte-reya. Zatim sam prebaen na uvjebavanje pilota za napade, imali smo nove F-io4 i nuklearne ciljeve u Kini. Uvjebavao sam, takoer, manev-riranja i bjegove, jer su neki od ciljeva takvi da do njih moe doi, ali nisi siguran hoe li se i vratiti. Jedina velika pogreka bila je dobrovoljno pri-javljivanje za kolu spaavanja u Renou, Nevada. Poslali su me onamo u sijenju, itav je tjedan trebalo pjeaiti po brdima u cipelama za snijeg -- bijeda jedna.

Viao sam se s Janet, djevojkom iz koleda, gotovo svakoga vikenda sve od prologa ljeta. Ispriao sam joj o svome poslu u kompaniji i oeki-vanjima da e me poslati da radim u inozemstvu..Mnogo smo razgovarali o braku, ali nismo bili sasvim sigurni to nam je initi. Ona bi eljela ostati u Kaliforniji. Razmiljao sam treba li da ekam jo cijelu godinu dok zavri JOT-program. Za nekoliko u tjedana otputovati u Washing-ton, tada u imati najbolju priliku da osjetim koliko e na nas utjecati to to smo razdvojeni. WASHINGTON Rujna, 1959. Nije nam dugo trebalo da se odluimo. Za manje od mjesec dana otkako sam napustio Kaliforniju sloili smo se da ne elimo dulje ekati i tako smo odluili da ivimo zajedno. Vjenali smo se u Notre-Dameu. Bila je to neka vrst kompromisa, jer je Janetina obitelj kongregacionali-stika, a ona je oekivala da bi vjenanje u katolikoj crkvi moglo dovesti do problema. Uselili smo se u mali stan u kompleksu zgrada u kojem je ispoetka stanovao i potpredsjednik Nixon sa svojom suprugom, kada je, nakon izbora za Bijelu kuu, doao u Washington. Predstojala nam je z6kupovina namjetaja, ali prijatelji su se pokazali krajnje velikodunima - novi su pokloni danomice stizali. Moemo utedjeti neto novca kupu-jui u vojnim trgovinama, jer ja sam jo uvijek na dunosti u vojsci. Tobonja moja vojna jedinica bila je eskadrila za obavjetajne zadatke u zranoj bazi Bolling u Washingtonu. Tajni broj mojeg telefona takoer je promijenjen, no tamo su jo uvijek ista dva telefonista koja i dalje bacaju kocku da vide tko e biti pukovnik, a tko major. Ferguson mi je rekao da vjerojatno neu biti otputen prije lipnja ili srpnja naredne godine, to e se poklopiti sa zavretkom mojega obu-avanja u okviru programa JOT. Svi JOT-ovci u klasi oficirske kandidatske kole ispred mene, moja klasa i ona mlaa sada su objedinjeni programom. ak i tako, jedva nas je petnaest od ukupno ezdesetak u klasi - od ega samo est ena. Pro-gram, to je upravo poeo, provodi se u zgradi za Razonodu i usluge, istoj onoj u kojoj me prije dvije godine tretiralo osoblje iz Procjena i vrednovanja. Uobiajeni poslovi koje obavljaju ljudi iz Procjena i vred-novanja sada traju ak dulje nego prije. Ponovno prolazim sve te jedno-line testove. Jedina su nam razbibriga subotnja ludovanja na divovskom nogometnom stadionu u parku Potomac - sve je ostalo tipina ablona koleda. Na sveanosti u povodu poetka obuke pozdravili su nas Allen Dulles, pukovnik Baird i drugi, koji su nas zasipali uzbuenjem i pozivima da ih slijedimo u tom ivotu hotiminog samoodricanja, nevidljiva rtvovanja i tihe hrabrosti tajnih ratnika u bitkama naega doba. Zaista romantino. Svaki od nas u klasi predstavlja jednog od stotine ili jednog od tisue sveukupnog broja kandidata za JOT-program koji su, najzad, primljeni. Voe kompanije rekoe nam da ulazimo u drugo najstarije zanimanje na svijetu (moda ak i prvo, ali se to, na alost, ne moe provjeriti). Ako je u skupini i bilo nekih kojima to nije bilo jasno, zaas su bili razuvjcreni citatom iz Biblije, prema kojem je nitko drugi nego sam Bog bio taj koji je stvorio pijunau. Toliko o moralnoj strani stvari. Ali, zemlja je zaboravila lekciju Jerichoa. Godine 192.9. ministar vanj-skih poslova H. L. Stimson zabranio je operaciju deifriranja, poznatu pod imenom Crna komora, s prijekorom da pravi dentlmen ne ita tua pisma. Sve do Pearl Harboura, vanjska obavjetajna aktivnost Sjedinje-nih Drava bila je gotovo zaboravljena. Heroji tajne slube iz doba rata, slijedei odluku predsjednika i Kongresa, nisu dopustili novu mogunost iznenadnog napada zanemarajui mirnodopska vojna upozorenja. Tako je

graanska CIA osnovana 1947. kao sredinja agencija za razvijanje vanjske obavjetajne slube i za pripremanje nacionalnih obavjetajnih podataka blagoslovljenih prosvijeenou svih moguih izvora. Nakon pune dvije godine izbivanja u avijaciji, prva su predavanja dje-lovala privlano, ak uzbudljivo - otprilike kao kad najzad uspijete utaiti iscrpljujuu e. Ured JOT-a organizirao je veernje teajeve jezika za zainteresirane, pa smo Janet i ja tri veeri tjedno pohaali teaj panjol2-7skog jezika. Zaista je lijepo to se kompanije pobrinula da u to to vie ukljui i supruge. Drukije, one bi ostale po strani, jer je sve o emu uimo i itamo gotovo potpuna tajna. Odabrali srno teaj panjolskoga samo stoga to je to bio jezik koji sam uio u koli. No postoji i razra-en nain davanja novanih nagrada onima koji ue i poboljavaju svoje znanje stranih jezika, pa to moe biti zgodna mogunost da se neto vie zaradi. Sve u svemu, stvari idu sasvim O.K. WASHINGTON Listopada, 1959. Upravo smo zavrili studij komunizma i sovjetske vanjske politike, to je trajao mjesec dana, a predstoji nam prouavanje naina na koji je vlada organizirala nacionalnu sigurnost, kamo pripada i Agencija, i administra-tivnu organizaciju njezinih tabova. Svaki od nas povremeno ima sastanke s JOT-ovim savjetnicima s ciljem da s njima raspravlja o moguim budu-im zadacima, kao i o tome gdje da se nastavi obuavanje poslije Boia. ini se da se gotovo svi ele opredijeliti za tajne operacije, to znai da nam predstoji jo est mjeseci posebnih vjebi izvan Washingtona, u mje-stu zvanom jednostavno farma. Rekao sam Fergusonu da elim poi na farmu, ali on nije bio nadlean da o tome sa mnom razgovara. Predavanja i tivo o komunizmu bilo je posebno zanimljivo. Ured za obuavanje nije se previe bavio filozofijom dijalektiki materijalizam nije ak niti spomenut - kad je rije bila o Sovjetskom Savezu. Prije je to neka vrsta sasvim praktinog uhodavanja u stvari, jer CIA je, u prvom redu, za to da djeluje protiv ruske ekspanzije koju diktira Komunistika partija Sovjetskog Saveza - KPSS. Lenjinistiki koncept partije, posebno njezina elitistika i tajnovita priroda, kao i tekoe na koje nailazi u pomi-renju pragmatizma i ideologije (ruska dominacija nad nacionalnim manji-nama, NEP, kolektivizacija i eliminacija kulaka, doktrina jedinstvenog fronta, pakt Molotova i Ribbentropa) promatraju se u kretanju prema jednom cilju - stjecanju, zadravanju i neprestanom proirivanju moi utjecaja. Potinjenost komunistikih partija drugih zemalja prema KPSS tako-er je tema kojoj smo pridavali posebnu panju - teko je vjerovati da Sovjeti iskreno mogu propovijedati kako je prva obaveza svakoga komu-nista, bez obzira na to koje nacionalnosti bio, da brani Sovjetski Savez. Institucije poput Kominterne i Kominforma sluile su svojoj svrsi u svoje vrijeme, a KGB je cijelo to vrijeme najvaniji organ. Daleko je vea va-nost, prirodno, bila pridavana sovjetskim organizacijama sigurnosti, od eke nadalje. Rukopisi komunistikih otpadnika ipak su bili najzanimljiviji Louis Budenz, Howard Fast, Bog koji je razo arao, Kravenko, Guzenko, 18Petrov. Usprkos svemu, najopasniji za Sovjete, zbog svoje kritike doktrine lenjinistike partije, jest Milovan Dilas. Narednoga dana razdijelili smo se na manje grupe i razgovarali s Petrom Derjabinom,* koji je trenutno najcjenjeniji sovjetski otpadnik. Prikljuili smo se na internu televiziju tako da nas on nije mogao vidjeti (kako bi se time

osigurala naa zatita), a on je bio preruen i razgovarao je s nama uz pomo prevodioca (da se ouva njegova sigurnost, jer je ivio na podruju Washingtona). Osnovna je teorija da su pokuaji uspostavljanja komunistike dikta-ture diljem svijeta stvarne manifestacije sovjetske ekspanzije, koja na taj nain pokuava u vlastitoj kui zadrati mo partije. Naa je zemlja njihov stvaran cilj. Uostalom, Rusi su esto isticali da je mir nemogu sve dok Sjedinjene Drave ne budu pobijeene. Sada poinjemo studirati kako vlada, i CIA posebno, nastoje da se toj sovjetskoj prijetnji suprotstave. WASHINGTON Studenoga, 1959. Lajtmotiv tih sastanaka jest da CIA ne stvara politiku. Zadatak je Agencije da osigura obavjetavanje ili informacije kojima se slui pred-sjednik i drugi kreatori politike. Ona iskljuivo izvrava politiku i prikup-lja informacije vane za donoenje politikih odluka, izvan Agencije. Ona ne stvara politiku. Vie smo tjedana sluali predavanja i itali dokumente o vladinom aparatu nacionalne sigurnosti. Temeljni je dokument Akt o nacionalnoj sigurnosti iz 1947. godine, koji je donijelo Vijee za nacionalnu sigurnost (NSC), kao najvie tijelo zadueno za sigurnost nacije. Pod predsjedanjem predsjednika, NSC ine sljedei statutarni lanovi: ministar vanjskih poslova, ministar obrane, direktor Ureda za graansku obrambenu mobi-lizaciju i potpredsjednik SAD-a. lanstvo moe biti ad hoc proireno u svakom trenutku kada predsjednik to zaeli linostima kao to su dravni javni tuilac ili ministar financija. Sef generaltaba i direktor Centralne obavjetajne slube (DCI) imaju u NSC status promatraa,1 Vijee nacionalne sigurnosti ima svoje vlastito osoblje i urede u zgradi izvrnih ureda, u susjedstvu Bijele kue. Tri su vane potinjene grupacije: Odbor za planiranje, Odbor za koordinaciju operacija (OCB)2 te Savjetodavni obavjetajni komitet (IAC)S. Odbor Vijea za planiranje radi preteno na pripremanju materi-jala za sastanke Vijea, kao i na izvravanju odluka koje Vijee donosi. 1 Vidi shemu I 2 Kasnije poznat kao Grupa 54-12, Specijalna grupa, Grupa 303, Komitet etrde-setorice 8 Kasnije nazvan Odborom SAD-a za obavjetajnu aktivnost 2.9Odbor za koordinaciju operacija od posebne je vanosti za Agenciju, jer u njegovu kompetenciju ulazi nadgledanje i odobravanje akcione operacije CIA (nasuprot prikupljanju informacija), kao to su propaganda, ne izri-ito vojne operacije i politiki sukobi. OCB ine direktor Agencije, zamje-nik sekretara za obranu i ad hoc lanovi na razini pomonika ministara. Savjetodavni obavjetajni komitet neka je vrst odbora direktora oba-vjetajne brane kojima predsjedava direktor Agencije, a lanovi su zam-jenik direktora Centralne obavjetajne slube i efovi obavjetajnih slubi armije, mornarice, zrakoplovstva, generaltaba, ef obavjetajne slube i istraivanja (INR) Ministarstva vanjskih poslova te direktor Agencije za nacionalnu sigurnost. Sefovi obavjetajnih slubi FBI i Komisije za atom-sku energiju prisustvuju zasjedanjima Savjetodavnog obavjetajnog komi-teta kada je to potrebno. Svrha je Savjetodavnog obavjetajnog komiteta da odreuje obavjetajne zadatke razliitim slubama, ovisno, barem teo-retski, o tome koja sluba najuspjenije moe obaviti odreeni posao. Taj je Komitet takoer zaduen da otklanja preklapanja ili pukotine u opoj obavjetajnoj aktivnosti. ini ga nekoliko niih meuodjelskih grupa,

kao to su Odbor za dravni budet, Komitet za nadzor obavje-tajne slube i Promatraki komitet, a svakome je od njih na elu funkcio-ner CIA. Aktom o nacionalnoj sigurnosti iz 1947. kao dio mehanizma Vijea nacionalne sigurnosti osnovani su ured direktora Centralne obavjetajne slube kao glavnog obavjetajnog funkcionera Vijea te Centralna obavje-tajna agencija - organizacija koja e ostvariti centralizaciju sveopih obavjetajnih aktivnosti zemlje. CIA ima pet temeljnih funkcija: i. Da Vijee nacionalne sigurnosti savjetuje o takvim obavjetajnim aktivnostima vladinih odjela i agencija koje se odnose na nacionalnu si-gurnost. z. Da Vijeu formulira preporuke na temelju kojih se koordiniraju takve obavjetajne aktivnosti. 3. Da dovodi u uzajamni odnos i vrednuje obavjetajne poslove koje se odnose na nacionalnu sigurnost i da osigurava odgovaraju e raspro-stiranje takve obavjetajne aktivnosti unutar vlade. 4. Da s ciljem razvijanja postojeih obavjetajnih agencija osigurava takve pomone slube od zajednikog interesa koje e pripomoi da se odredbe Vijea nacionalne sigurnosti provode na to centraliziraniji nain. 5. Da osigurava i sve druge zadatke i obaveze obavjetavanja, koje se tiu nacionalne sigurnosti, a koje Vijee, s vremena na vrijeme, moe donijeti. Direktor Centralne obavjetajne slube opisan nam je kao ovjek koji - slikovito reeno nosi dva eira. Prvo, on je glavni obavjetajni savjet-nik predsjednika i Vijea nacionalne sigurnosti i, drugo, direktor je Cen-tralne obavjetajne agencije. Vijee nacionalne sigurnosti izdaje slubene 30direktive direktoru Centralne obavjetajne slube posredstvom strogo taj-nih dokumenata, koji se nazivaju obavjetajnim direktivama Vijea nacio-nalne sigurnosti (NSCID's - izgovara se: non-skids). Iz ureda direktora Centralne obavjetajne slube ti se dokumenti alju odgovarajuim obavje-tajnim slubama, ukljuujui i CIA, a nazivaju se direktivama direktora Centralne obavjetajne slube (DCID's). Unutar CIA te se direktive ras-poreuju u opsene i estim promjenama podlone svenjeve naredbi i drugih instrukcija. Studirali smo, tada vrlo opsene, NSCID-dokumente, jo neto opirnije iz DCID-kategorije, te specifine naredbe CIA. To su dokumenti u kojima je obraeno sve, od objedinjavanja vanjskih obav-jetajnih operacija kroz politike, psiholoke i ne izriito vojne operacije, do komunikacija i elektronske obavjetajne aktivnosti. Naravno, doku-mentacija i administrativna organizacija CIA pokazuje da je ono ime se Agencija bavi naredba predsjednika i Vijea za nacionalnu sigurnost. Agencija ne donosi politike odluke niti djeluje za svoj vlastiti raun. Ona je instrument predsjednika. Bavili smo se takoer upozorenjima Kongresa o obavjetajnim aktiv-nostima i o Agenciji posebno. Problem je izvirao iz Akta o nacionalnoj sigurnosti iz 1947. i njegova dodatka, akta o osnivanju Centralne obavje-tajne agencije iz 1949. U skladu s tim zakonima, direktor Centralne obavjetajne slube obavezan je da titi izvore i metode obavjetajnih pothvata SAD-a. Takoer, on i financijska sluba osloboeni su obaveze da izvjetavaju Kongres o organizaciji, zadacima, osoblju i trokovima CIA - budet koje je prikriven u budetima ostalih izvrnih agencija. Direktor obavjetajne slube, u stvari, ima ovlatenje da, po vlastitu naho-enju, potroi onu svotu iz budeta CIA koju on smatra potrebnom, bez ikakvih objanjenja, osim to mora na to staviti svoj potpis. Takvi tro-kovi, osloboeni kontrole Kongresa i vladinih financijskih institucija -ili, teoretski,

svakoga izvan ove brane - nazivaju se nepodlonim fon-dovima. Izglasavanjem tih zakona Kongres je sebe odvojio od aktivnosti CIA, iako direktor Centralne obavjetajne slube povremeno obavjetava etiri mala potkomiteta o vanim stvarima. Rije je o potkomitetima Senata i Bijele kue za vojne slube i Komiteta za usklaivanje. Izlaganja njihova glavnoga govornika, senatora Richarda Russella, obavezno se u toku JOTprograma moraju itati. Nekoliko je puta autonomija CIA bila ugroena. Specijalna komisija za obavjetajne aktivnosti, koju je, pod Hooverovim patronatom, vodio general Mark Clark, preporuila je 1955. da se osnuje promatraki kon-gresni komitet koji bi nadzirao CIA, ak temeljitije nego to kongresni komitet za atomsku energiju kontrolira Komisiju za atomsku energiju. U stvari, Clarkov komitet nije vjerovao da su potkomiteti za vojne slube i za usklaivanje sposobni upozoravati Kongres o aktivnostima CIA. U svakom sluaju, problem je bio otklonjen, u skladu sa stavom Agencije, kada je predsjednik Eisenhower, na poetku 1956. godine imenovao svoj komitet s ciljem da nadzire rad Agencije. To je Predsjedniki odbor sav-jetnika za vanjske obavjetajne aktivnosti,1 kojemu je na elu James R. Killian, predsjednik Instituta za tehnologiju iz Massachusettsa. Time je postignuto da obini ljudi imaju pravo nadzora nad CIA, to Kongres nije elio. Povrh toga, isticao je govornik, to bi Kongres vie ulazio u stvari, vea je opasnost sluajnog otkrivanja tajni od strane indiskretnih politiara. Uspostavljeni odnosi s obavjetajnim slubama drugih zemalja, na primer Velike Britanije, mogli bi se komplicirati. Kongres je imao pot-puno pravo kada je od samoga poetka odbijao kontrolu - bilo bi to za nj previe. Njegov je posao da osigurava novac. WASHINGTON Prosinca, 1959. Prouavanje administrativne strukture Agencije bilo je fasciniraju e, ali i iscrpljujue nije bilo kraja razliitim organizacijskim shemama i govo-rima predstavnika odjela, pododjela, ureda i pomonih ureda. Svaki je govornik imao priu o tome kako je njegova sluba obavila vaan zadatak zahvaljujui tome to je raspolagala pravom informacijom ili pravom oso-bom za taj posao. U toku itavoga dosadanjeg programa obuke, od prvih dana rujna, neprestano nas podsjeaju na potrebu vrhunske sigurnosti. Sposobnosti i namjere neprijatelja moraju biti otkrivene, bez obzira na to je li rije o Kremlju, sovjetskoj tvornici nuklearnog naoruanja, programu novog pro-jektilskog oruja ili o dvorani za sastanke neke opskurne komunistike partije u Africi. No od najvee vanosti, s obzirom na to da je poznavanje neprijatelja nuno ogranieno, jest da se zatiti naa obavjetajna aktiv-nost. Ne elimo da neprijatelj sazna to mi znamo o njemu, jer tada moe poduzeti mjere koje bi nau prednost svele na niticu. Zato moramo zati-titi svoju obavjetajnu aktivnost podizanjem zavjese tajni, zvane sigur-nost. Pod tim se terminom razumijevaju slubenici na ulazima u zgrade, straari, znake, prozori s metalnim ogradama, kombinacije sigurnosnih ormara, poligrafi, istraivanja prolosti, kazne za odavanje mjera sigur-nosti, odjeljivanje i princip saznaj samo to je potrebno. Odjeljivanje je postupak kojim se aktivnosti meusobno odvajaju na taj nain da grupa ili pojedini agent to obavlja odreeni zadatak ne zna zadatke drugih. Praznina izmeu ljudi koji obavljaju razliite poslove pre-mouje se po principu saznaj samo ono to je potrebno. Ako osoba koja radi na nekom obavjetajnom zadatku zaista mora saznati to je poseban posao nekoga drugoga, dobit e za to specijalno doputenje. Ako ne, od nje se oekuje da potisne, inae shvatljivu, znatielju. CIA

1 Godine 1961. nazvan Predsjednikovim savjetom za vanjske obavjetajne aktivnostije organizirana na osnovi sloenih odjela, kako bi se maksimalno zatitile tajne informacije koje se prikupljaju za stvaraoce politike. Administrativna struktura CIA prilino je sloena.1 Na vrhu piramide su izvrni uredi, ured direktora, pomonika direktora, generalnog inspek-tora, glavnog vijea, revizora i ureda za veze. Slijede etiri direktorata, na razini pomonika direktora, od kojih je svaki odgovoran za razliite aktivnosti, a imenovan je prema nazivu pomonika direktora koji ih vode. To su: DDI, koji vodi zamjenik direk-tora za obavjetajne poslove; DDP, koji vodi pomonik direktora za pla-niranje; DDS, koji vodi pomonik direktora za zatitu i podrku, te DDC, koji vodi pomonik direktora za koordinaciju. DDC je malen ured koji se bavi poslovima rukovoenja, pa praktiki i nismo troili vrijeme na to da bismo o tome raspravljali. Ostala su tri direktorata alfa i omega Agencije (u dnevniku pod: Washington, 8. veljae 1964. vidi organiza-cijske promjene na poetku i^o-tih godina). DDI prikuplja zahtjeve, bavi se odreenim prikupljanjem informacija, vrednuje i usporeuje obavjetajne izvjetaje i daje konano oblikovan izvjetaj.1 Sastoji se od nekoliko razliitih ureda, od kojih svaki sadri i objedinjavajuu funkciju cijele obavjetajne zajednice. To su: Ured za tekue izvjetaje (OI), Ured za dravni budet (ONE), Ured za osnovne izvjetaje (OBI), Ured za znanstvene izvjetaje (OSI), Ured za istraivanja i izvjetavanje (ORR), Sredinji ured za upute (OCR), Ured za operacije (OO), Sluba za radio-informiranje u inozemstvu (FBIS) i Centar za reprodukciju fotografije (NPIC). Zatraili su od nas da napiemo prim-jerke razliitih vrsta specijalnih izvjetaja za te urede, a neke smo od njih i posjetili. Zanimljivo je imati na umu da vie od osamdeset posto infor-macija to ulaze u konane obavjetajne izvjetaje potjee iz javnih izvora, kao to su znanstveni i tehniki asopisi, politiki govori i drugi javni dokumenti. Ostatak se pribavlja posredstvom tajnih agenata i tehnikih ureaja. Svakako, postoji razlika, i ona ide u korist kvalitete i povjerlji-vosti tajno prikupljenih obavjetenja. DDP je dio CIA koji se brine za tajno prikupljanje informacija i poz-nat je, takoer, pod nazivom Tajne slube (CS). Sastoji se od taba s pod-runim stanicama i bazama u gotovo svim zemljama. Iako smo prouavali organizaciju taba DDP-a, rekoe nam da emo detalje o tome kako se tajne operacije izvode saznati u toku kasnijih predavanja. Samo JOT-ov-cima koji izraze elju da slue u DDP-u i koji daju pismeni pristanak da su voljni raditi u bilo kojoj zemlji odobrit e se pohaanje naprednih teajeva za operacije na farmi. Oni koji budu eljeli raditi u nekom od drugih podruja rada Agencije pohaat e specijalizirani program obuke u samom tabu. 1 Vidi shemu II 1 Vidi shemu III 3 CIA 33Cjelokupne Tajne slube (CS) podijeljene su u operativne odjele i tzv. starjeinske uprave.1 Operativni odjeli nadleni su za pojedina geografska podruja i stanovite specijalizirane slube. Starjeinski tabovi bave se koordinacijom i nadziru sve obavjetajne aktivnosti unutar slubene klase svake od njih - to su odrazi temeljne operativne teorije CIA. Tri su taba starjeina: tab za inozemne izvjetaje (FI), tab za psiholoko rato-vanje i ne izriito vojne akcije (PP) i tab za kontraobavjetajnu djelat-nost (CI). Prvi se bavi objedinjavanjem obavjetajnih izvjetaja, drugi tre-tira akcione operacije, a kontraobavjetajni tab brine se za zatitu djelo-vanja koja poduzimaju prva dva. Razlika izmeu taba za objedinjavanje obavjetajnih izvjetaja i

taba operativnih akcija jest u tome to djelat-nost prvoga ne ostavlja traga, dok pothvati drugoga uvijek imaju sasvim jasno vidljive uinke. (Za objanjenje: vidi opis u dnevniku: Washington, 8. veljae 1964.) Objedinjena operacija moe, na primjer, biti praenje rada agenta koji izvjetava o vojnim planovima sovjetskog ministarstva obrane. Pod aktiv-nom operacijom razumijeva se antikomunistiki magazin za intelektualce, potpomognut novcem CIA, koji se plasira putem ruske emigrantske orga-nizacije sa sjeditem u Parizu. Objedinjavanje informacija odgovara potre-bama DDI-a (direktorat za obavjetajne poslove) za dogotavljanje zavrnih obavjetenja - a te informacije, opet, ovise o potrebama Vijea nacionalne sigurnosti (NSC) i drugih korisnika, kao to su vojne slube i Ministar-stvo vanjskih poslova. Akcione operacije sastoje se od kontrole, usmjera-vanja i zatite pojedinaca i organizacija angairanih u borbi protiv komu-nizma u itavom svijetu. One ukljuuju sindikalne unije, omladinske i stu-dentske organizacije, sredstva javnog obavjetavanja, profesionalna udru-enja kao to su novinarska i pravnika, zatim organizacije poslovnih ljudi, politiara te, najzad, politike partije i vlade. Akcione operacije ukljuuju, takoer, obuku i zatitu neregularnih vojnih snaga, kao to su gerilci u Tibetu, diverzanti u Vijetnamu ili saboteri u komunistikoj Kini. Zatitne operacije, openito, podrazumijevaju napore CIA da zatiti Agenciju od neprijateljskih prodiranja i ubacivanja obavjetajnih slubi drugih zemalja s ciljem da se otkrije kakve operacije te slube vode protiv nas. Odjeli DDP-a (Tajne slube) odgovorni su za sve aktivnosti s pod-ruja tajnog prikupljanja informacija unutar odreenih zona. To su odjeli: za Zapadnu Evropu (WE) (u koji je ukljuena i Kanada), za Istonu Evropu (EE), Sovjetski Savez (SR), Bliski istok (NE), Afriku (AF), Daleki istok (FE) i za zapadnu hemisferu (WH). Svakome je odjelu na elu ef sa svojim zamjenikom. Ti odjeli imaju u svom sastavu i tabove, odgo-vorne unutar svojega geografskog podruja - i za poslove na inozemnim 1 Vidi shemu IV 34izvjetajima (FI), za psiholoko ratovanje i ne izriito vojne akcije (PP) i za kontraobavjetajnu djelatnost (CI).1 Geografska podruja, unutar svakog odjela, podijeljena su na grupacije od jedne ili vie zemalja, kao i na specijalistike zadatke, svojstvene sva-kom odjelu. Grupacije su, opet, podijeljene na slube po zemljama u onim sluajevima kada je u jednoj grupaciji vie zemalja. Tako, na primjer, poljska grupacija u okviru Odjela za Istonu Evropu obrauje iskljuivo teme iz te zemlje, dok Centralno-amerika grupa u okviru Odjela zapadne hemisfere ima slube za est razliitih zemalja. Odjeli i grupacije Tajnih slubi u svojim su tabovima odgovorne za podrku i zatitu stanicama i bazama u drugim zemljama unutar svojega podruja, kao i za obavjetavanje starjeinskih tabova i DDP-a o svemu to se na te zemlje odnosi, kako u smislu obavjetavanja, tako i na ope-rativnom planu. Stabni odjel brinut e se o osoblju stanica i baza, organi-zirati obuku zatite uz pomo specijalista i, najvanije od svega, razra-ivati elaborate potrebne za terenske operacije. Svaka operacija, svaki agent i svaki izvjetaj poslan s terena u tabove zahtijeva kontrolu i raz-radbu dokumenata. Odjeli za pojedina podruja odgovorni su da se sva ta golema rijeka papira slijeva pravim kanalima u odgovarajue urede Tajnih slubi radi pregleda, miljenja, odobrenja ili odbijanja. Obavjetajni izvjetaji, za razliku od operativnih koji obrauju mehanizam kako se dolazi do informacije, takoer se moraju razraivati, s obzirom na pra-vilnu upotrebu jezika i

gramatike. Razrada se obavlja i sa stanovita obrade izvjetaja koji se upuuju zainteresiranim dijelovima Tajnih slubi, direktoratu za obavjetajne poslove i svima drugima u obavjetajnoj zajednici. Obrada operativnih i obavjetajnih izvjetaja s terena posao je slubenika u slubama za pojedine zemlje unutar odjela za pojedina podruja. Tajne slube (CS) dijele se na etiri odjeljenja koja opsluuju ostale. Odjel meunarodnih organizacija (IO) nadgleda odnose CIA s radnikim, omladinskim, studentskim i profesionalnim organizacijama i sredstvima javnog obavjetavanja u itavom svijetu. Aktivnosti na tim poljima uskla-uju se posredstvom Odjela za meunarodne organizacije i Odjela za psi-holoko ratovanje i ne izriito vojne akcije, kao i s odgovarajuim odje-lima i grupacijama za pojedina podruja. Kontakti izmeu CIA i funk-cionera tih organizacija mogu se odravati posredstvom Odjela meuna-rodnih organizacija ili putem slubenika u onim slubama na podrujima kojih se pojedina operativna akcija obavlja. Odjel tehnikih slubi (TSD) osigurava zatitu operacija u odjelima svih podruja posredstvom strunjaka za prislune aparate, fotografira-nje, otvaranje brava, nevidljivo pisanje, tajno otvaranje i zatvaranje pote, preruavanje, pakete s tajnim pretincima, analizu rukopisa, identifikaciju osoba na temelju pljuvake s predmeta kao to su opuci cigareta, i za Radi boljeg razjanjenja, vidi u dnevniku: Washington, 8. veljae 1964. 35Cjelokupne Tajne slube (CS) podijeljene su u operativne odjele i tzv. starjeinske uprave.1 Operativni odjeli nadleni su za pojedina geografska podruja i stanovite specijalizirane slube. Starjeinski tabovi bave se koordinacijom i nadziru sve obavjetajne aktivnosti unutar slubene klase svake od njih - to su odrazi temeljne operativne teorije CIA. Tri su taba starjeina: tab za inozemne izvjetaje (FI), tab za psiholoko rato-vanje i ne izriito vojne akcije (PP) i tab za kontraobavjetajnu djelat-nost (CI). Prvi se bavi objedinjavanjem obavjetajnih izvjetaja, drugi tre-tira akcione operacije, a kontraobavjetajni tab brine se za zatitu djelo-vanja koja poduzimaju prva dva. Razlika izmeu taba za objedinjavanje obavjetajnih izvjetaja i taba operativnih akcija jest u tome to djelat-nost prvoga ne ostavlja traga, dok pothvati drugoga uvijek imaju sasvim jasno vidljive uinke. (Za objanjenje: vidi opis u dnevniku: Washington, 8. veljae 1964.) Objedinjena operacija moe, na primjer, biti praenje rada agenta koji izvjetava o vojnim planovima sovjetskog ministarstva obrane. Pod aktiv-nom operacijom razumijeva se antikomunistiki magazin za intelektualce, potpomognut novcem CIA, koji se plasira putem ruske emigrantske orga-nizacije sa sjeditem u Parizu. Objedinjavanje informacija odgovara potre-bama DDI-a (direktorat za obavjetajne poslove) za dogotavljanje zavrnih obavjetenja - a te informacije, opet, ovise o potrebama Vijea nacionalne sigurnosti (NSC) i drugih korisnika, kao to su vojne slube i Ministar-stvo vanjskih poslova. Akcione operacije sastoje se od kontrole, usmjera-vanja i zatite pojedinaca i organizacija angairanih u borbi protiv komu-nizma u itavom svijetu. One ukljuuju sindikalne unije, omladinske i stu-dentske organizacije, sredstva javnog obavjetavanja, profesionalna udru-enja kao to su novinarska i pravnika, zatim organizacije poslovnih ljudi, politiara te, najzad, politike partije i vlade. Akcione operacije ukljuuju, takoer, obuku i zatitu neregularnih vojnih snaga, kao to su gerilci u Tibetu, diverzanti u Vijetnamu ili saboteri u komunistikoj Kini. Zatitne operacije, openito, podrazumijevaju napore CIA da zatiti Agenciju od neprijateljskih prodiranja i

ubacivanja obavjetajnih slubi drugih zemalja s ciljem da se otkrije kakve operacije te slube vode protiv nas. Odjeli DDP-a (Tajne slube) odgovorni su za sve aktivnosti s pod-ruja tajnog prikupljanja informacija unutar odreenih zona. To su odjeli: za Zapadnu Evropu (WE) (u koji je ukljuena i Kanada), za Istonu Evropu (EE), Sovjetski Savez (SR), Bliski istok (NE), Afriku (AF), Daleki istok (FE) i za zapadnu hemisferu (WH). Svakome je odjelu na elu ef sa svojim zamjenikom. Ti odjeli imaju u svom sastavu i tabove, odgo-vorne unutar svojega geografskog podruja - i za poslove na inozemnim Vidi shemu IV 34izvjetajima (FI), za psiholoko ratovanje i ne izriito vojne akcije (PP) i za kontraobavjetajnu djelatnost (CI).1 Geografska podruja, unutar svakog odjela, podijeljena su na grupacije od jedne ili vie zemalja, kao i na specijalistike zadatke, svojstvene sva-kom odjelu. Grupacije su, opet, podijeljene na slube po zemljama u onim sluajevima kada je u jednoj grupaciji vie zemalja. Tako, na primjer, poljska grupacija u okviru Odjela za Istonu Evropu obrauje iskljuivo teme iz te zemlje, dok Centralno-amerika grupa u okviru Odjela zapadne hemisfere ima slube za est razliitih zemalja. Odjeli i grupacije Tajnih slubi u svojim su tabovima odgovorne za podrku i zatitu stanicama i bazama u drugim zemljama unutar svojega podruja, kao i za obavjetavanje starjeinskih tabova i DDP-a o svemu to se na te zemlje odnosi, kako u smislu obavjetavanja, tako i na ope-rativnom planu. Stabni odjel brinut e se o osoblju stanica i baza, organi-zirati obuku zatite uz pomo specijalista i, najvanije od svega, razra-ivati elaborate potrebne za terenske operacije. Svaka operacija, svaki agent i svaki izvjetaj poslan s terena u tabove zahtijeva kontrolu i raz-radbu dokumenata. Odjeli za pojedina podruja odgovorni su da se sva ta golema rijeka papira slijeva pravim kanalima u odgovarajue urede Tajnih slubi radi pregleda, miljenja, odobrenja ili odbijanja. Obavjetajni izvjetaji, za razliku od operativnih koji obrauju mehanizam kako se dolazi do informacije, takoer se moraju razraivati, s obzirom na pra-vilnu upotrebu jezika i gramatike. Razrada se obavlja i sa stanovita obrade izvjetaja koji se upuuju zainteresiranim dijelovima Tajnih slubi, direktoratu za obavjetajne poslove i svima drugima u obavjetajnoj zajednici. Obrada operativnih i obavjetajnih izvjetaja s terena posao je slubenika u slubama za pojedine zemlje unutar odjela za pojedina podruja. Tajne slube (CS) dijele se na etiri odjeljenja koja opsluuju ostale. Odjel meunarodnih organizacija (IO) nadgleda odnose CIA s radnikim, omladinskim, studentskim i profesionalnim organizacijama i sredstvima javnog obavjetavanja u itavom svijetu. Aktivnosti na tim poljima uskla-uju se posredstvom Odjela za meunarodne organizacije i Odjela za psi-holoko ratovanje i ne izriito vojne akcije, kao i s odgovarajuim odje-lima i grupacijama za pojedina podruja. Kontakti izmeu CIA i funk-cionera tih organizacija mogu se odravati posredstvom Odjela meuna-rodnih organizacija ili putem slubenika u onim slubama na podrujima kojih se pojedina operativna akcija obavlja. Odjel tehnikih slubi (TSD) osigurava zatitu operacija u odjelima svih podruja posredstvom strunjaka za prislune aparate, fotografira-nje, otvaranje brava, nevidljivo pisanje, tajno otvaranje i zatvaranje pote, preruavanje, pakete s tajnim pretincima, analizu rukopisa, identifikaciju osoba na temelju pljuvake s predmeta kao to su opuci cigareta, i za

Radi boljeg razjanjenja, vidi u dnevniku: Washington, 8. veljae 1964. 35mnoge druge tehnike usluge. Specijalisti sudjeluju u obuavanju age-nata, ali i sami preuzimaju zadatke. Nekoliko baza TSD-a postoji u poje-dinim zemljama za podrku tamo gdje je to potrebno. TSD takoer ima program stalnog istraivanja da bi usavravao svoje sposobnosti i razvi-jao mjere zatite protiv planova vanjskih slubi, posebno KGBa. Odjel D jest jedinica Tajnih slubi koja pomae Agenciji za nacionalnu sigurnost u otkrivanju sistema ifri vlada drugih zemalja. Kada situacija zahtijeva da se na terenu pojaaju operacije protiv komunikacija drugih zemalja, Agencija za nacionalnu sigurnost obraa se srodnim obavjetaj-nim slubama, kao to su, na primjer, tajne vojne slube, od kojih svaka obavlja odgovarajue operacije kontrole vojnih komunikacija komunisti-kih zemalja. Ili se, pak, Agencija za nacionalnu sigurnost obraa odjelu D koji koordinira opu zatitu koju CIA prua Agenciji. Tada odjel D daje strunu pomo u planiranju nastojanja da se pridobiju slubenici koji rade na iframa ili, pak, u postavljanju tehnikih ureaja, koji treba da onemogue deifriranje poruka. Po svemu tome ini se da je odjel D od svih operativnih odjela Tajnih slubi najee u akciji. Ali, slino kao i u sluaju Odjela za meunarodne organizacije, njegove su aktivnosti uvijek usklaene s radom odjela za pojedina geografska podruja i s glavnim inozemnim slubama. Odjel za jedinstvenu obradu podataka (RI) znai Tajnim slubama isto ono to i Sredinji ured za upute (OCR) direktoratu obavjetajnih poslova, koje vodi zamjenik direktora (DDI). Agencija nije marila za tro-kove kada je trebalo osigurati bolji sistem pohranjivanja i usavravanja podataka nego to ga moe izgraditi IBM. Postoje brojni sistemi podataka za glavne i manje vane teme za svaku zemlju s ciljem pisanja obavjetaj-nih izvjetaja. Takvi sistemi postoje i za svakoga agenta i za razliite faze svake operacije. Milijuni imena registrirani su za jednostavnu elektronsku uporabu, a upotreba mikrofilmova automatizirana je tako da se kopije dokumenata mogu osigurati jednostavnim pritiskom dugmeta prema utvr-enim iframa - praktiki, omoguava se hitno pronalaenje jednog doku-menta meu milijunima drugih. Kao sredinja arhiva svih obavjetajnih i operativnih izvjetaja Tajnih slubi, RI posluuje sve tabove te slube, ne samo toga odjela nego i svih podrunih stanica. DDS1 je organizam za podrku Agenciji i preteno slui Tajnim slu-bama. To je takoer direktorat koji vodi jedan od pomonika direktora. Njemu pripadaju polaznici obuke u okviru JOT-programa. Najvaniji su uredi DDS-a kadrovski, za sigurnost, za obuku, financije, komunikacije i za opskrbljivanje vojske. Svaki od tih ureda ima vane funkcije, ali je veina nas bila angairana na vjebama za specijalne operacije i za zadatke Tajnih slubi. Prije nekoliko dana proitan je popis onih koji e krenuti na farmu. Bio sam na listi bio je praktiki svatko - dobili smo posebne upute o 1 Vidi shemu Vtome to nas tamo eka. Farma je slubeno poznata pod ifriranim nazivom ISOLATION (kriptonimi se uvijek piu velikim slovima). To je skrovito mjesto za obuku pod zatitom vojske, a vodi je Ured za obuku. Udaljeno je nekoliko sati vonje od Washingtona. Tamo emo provesti gotovo svih narednih est mjeseci. Petkom uveer, onima koji to ele, bit e doputen izlazak za vikend. Oficir koji nam je davao upute rekao nam je da postoji dnevna avionska veza Agencije (pod vojnom kontrolom) izmeu vaingtonskog nacionalnog aerodroma i ISOLATIONA, ali se njome slui preteno ono osoblje kojem nije odreeno da u bazi boravi dulje vrijeme. Prema njegovu naputku

podijelili smo se u skupine po etiri ili pet na jedno vozilo, tako da to vie naih ena moe posjetiti Washing-ton u toku tjedna. Pokazalo se da nam avionski prijevoz u ISOLATION ni u kojem sluaju nee biti potreban. Dobili smo telefonski broj u Washingtonu za koji nam je reeno da je to izravna veza s ISOLATIONOM za obitelji, ali da se njome smijemo sluiti samo u hitnim sluajevima. Oficir nam je najzad rekao ime i mjesto baze, najpogodniji put za vonju te dao instrukcije za javljanje. Posebno je istaknuo neophodnost zatite tajne baze i ukazao na osjetljivost njezine identifikacije. Rekao nam je da se tamo obuavaju agenti iz cijeloga svi-jeta i da za njih nije uputno da znaju gdje se nalaze. Vjerojatno je da ih ak neemo niti vidjeti. Ime baze zapravo je toliko osjetljivo, da ga ne smijemo odati nikome od naih kolega u programu JOT koji nisu oda-brani za obuku u njoj, nikome od namjetenika Agencije, pa ak ni naim enama. Nitko u razgovoru ne govori o ISOLATIONU, pa se i u slube-nim prilikama kada se izdaju upute spominje jedino farma. Javili smo se na farmu prvoga ponedjeljka nakon Nove godine. Osjeam se oputenim - nestalo je uobiajene previe izraene nestrplji-vosti. Primljen sam na posao koji elim i samo me sveopa katastrofa moe odavde izbaciti. Jo est mjeseci obuke, studiranja, savladavanja pro-fesije. A tada zadatak u uredu za neku zemlju u okviru taba Tajnih slubi. Za godinu ili dvije bit u tajni operativac negdje izvan SAD-a. CAMP PEARY, Virginia Sijenja, 1960Ulaz u Camp Peary, koji osigurava vojna policija, podsjea na obinu straarnicu. Udaljen je petnaestak minuta od Williamsburga, na putu prema Richmondu. Pokazali smo straaru znake kompanije, a on je upu-tio vozaa kojim putem da vozi prema terenu koj pripada JOT-u. Okupili smo se u amfiteatru nazvanom spilja, gdje nas je pozdravio komandant ISOLATIONA - bivi ef kompanijine stanice u Mexico Citvju. Oficir si-gurnosti baze uputio nas je u sve to nam je doputeno, a to zabranjeno. Cijelo vrijeme ovdje se odravaju brojni sastanci i obuavaju ljudi, estostranci koji ak niti ne znaju gdje se na podruju Sjedinjenih Drava uope nalaze. Rije je o crnim pitomcima kojima nije doputen pristup u zone gdje se izvodi JOT-program i druge normalne aktivnosti. Povremeno ujemo pucnjavu, eksplozije i pokrete aviona. Cijelo vrijeme smo u opoj zoni JOT-a, osim kada dolazimo ili izla-zimo na glavni ulaz, no sastanke emo imati u svim predjelima baze, kamo e nas prevoziti autobusom. Kuda god se kretali u bazi, s najveom opreznou moramo paziti da ne bacamo uokolo kutije od cigareta, prazne limenke od piva ili bilo koje druge predmete koji bi crnim pitomcima mogli na bilo koji nain pomoi da otkriju gdje se zapravo nalaze. Kad god smo u bazi, duni smo nositi vojne oznake. Nije izriito zabranjeno, ali nam je stavljeno do znanja da nou ne naputamo bazu. U svakom sluaju, komandant nam je rekao da su pro-gramom predviena nona predavanja i vjebe, to e nam ostaviti malo vremena za posjete Williamsburgu. S obzirom na to da svi pripadamo tobonjoj tajnoj jedinici Ministarstva obrane, naa pria za ISOLATION glasi da smo namjetenici Ministarstva obrane na privremenom zadatku u Camp Pearvju. Oficir sigurnosti dao nam je ime armijskog pukovnika i njegov lokalni telefonski broj u Pentagonu ako, zlu ne trebalo, doe do potrebe da se provjerava na status u Camp Pearvju. Lokalni telefon u Pentagonu istodobno se oglaava i u administrativnoj zgradi Camp Pearvja, gdje je slubenik CIA pod maskom pukovnika. Baza je gusto poumljena i ograena metalnom ogradom s bodljika-vom icom na gornjim rubovima. Na vidljivim su mjestima postavljene oznake Rezervat vlade SAD-a.

Zabranjen pristup. Sjeverna granica baze je rijeka York. Sama je baza podijeljena na razliite strogo kontrolirane zone, ukljuujui administrativnu, smjetenu nasuprot ulazu, zatim na podruje JOT-programa, predio privatnih stanova taba, odmorite; tu su i tereni za vjebanje prebacivanja preko granice, izvravanje sabotaa, za borbu prsa o prsa, zrane i pomorske operacije, zasjede, za uvjebavanje taktikog kretanja i bjegove te za odravanje tajnih susreta. Baza je puna divljai, nekad je to bilo idealno njihovo pribjeite, pa jo i sada postoji nekoliko dobro ouvanih lovita i jezera za pecanje. Kad smo primili uniforme, uli smo u drvom obloene stare barake podijeljene na pregrade, zapravo dvokrevetne sobe. Sve su zgrade podig-nute u stilu drvenih zgrada iz drugog svjetskog rata osim gimnastike dvo-rane, koja je od opeke. Tu su zgrade s uionicama, uredi instruktora, bla-govaonica, oficirski klub, kino-dvorana, nogometni tereni i teren za bejz-bol. Za razonodu u slobodno vrijeme na raspolaganju nam je klub, sport-ska oprema, ak i laboratorij za uenje stranih jezika opremljen magneto-fonima. ini mi se, da ISOLATION uope nije loa stvar, a petkom nave-er moemo odlaziti u Washington na vikend. Svakome od nas dodijeljen je savjetnik iz nastavnog taba, s kojim emo se povremeno susretati da bismo razgovarali o naim slabostima i 38dobrim stranama. Moj se savjetnik zove John Allen,* stara bliskoisto na ruka, koji je radio u Kairu. Obuka e biti podijeljena na vanjsku oba-vjetajnu djelatnost (prikupljanje), kontrapijunau (zatita), te na psiho-loki rat i ne izriito vojne zadatke (akcije). Odreeno emo vrijeme tako-er provesti studirajui tehniku prislukivanja, poznatu jo i kao pro-daju vjetine. Najzad, predstoji nam mnogo praktinih vjebi unutar i u okolici ISOLATIONA u sklopu onoga dijela obrazovnog programa koji se odnosi na tehnike tzv. vruih sukoba. Sve tajne operacije imaju politiki kontekst. Prvo razmatranje je skup objektivnih inilaca koji ine uvjete i klimu operacije. Meu te imbe-nike ulaze: naklonost ili neprijateljstvo domaih vlada, razina profinjeno-sti lokalnih slubi unutranje sigurnosti i drugih obavjetajnih slubi koje djeluju na odreenom podruju, poznati i vjerojatni ciljevi tih slubi, uspjenost i stvarna sposobnost lokalnih komunistikih i drugih revolucio-narnih organizacija, lokalni jezik, odjea i drugi obiaji te, najzad, opa politika atmosfera represije ili liberalizma. To su objektivne okolnosti unutar kojih se poduzimaju tajne operacije i te okolnosti odreuju nain izvoenja operacije. Ubacivanje agenta u ministarstvo obrane u Bagdadu neto je sasvim drugo nego poduzimanje iste takve operacije u Parizu, Pragu ili u Bogoti. S obzirom na to da stupanj tajnosti varira ovisno o aparatu i tehnici, koja se upotrebljava - takvi pothvati mogu imati svoju bliu ili dalju krajnju granicu - operativna okolica odreuje zapravo jesu li ciljevi mogui i kako ih treba ostvariti. To podrazumijeva nepre-kidno vrednovanje sposobnosti neprijatelja. Uzimajui u obzir objektivne elemente u okviru kojih operaciju treba obaviti, svaka stanica CIA ima skicu ili opi operativni vodi poznat kao upute za poslanstva (RMD). To je dokument koji utvruje prioritete i ci-ljeve operacije i zapravo predstavlja instrukcije to ih direktorat za obavje-tajne poslove upuuje efu pojedine stanice kompanije. U svakoj zemlji u kojoj su slubeno prisutni Sovjeti, na primjer njihova ambasada ili trgo-vinska misija, gotovo je uvijek prvi zadatak ubaciti se u sovjetsku misiju na taj nain da se pridobije netko od osoblja ili, pak, uz pomo tehnikih ureaja. Slijede operacije ubacivanja protiv kineske i drugih komunisti-kih vlada, a u stopu su im

nastojanja da se prikupljaju informacije obavjetajnog karaktera protiv domaih revolucionarnih pokreta i lokalnih vlada, bez obzira na to jesu li sklone ili neprijateljski nastrojene. Kontra-pijunaa i psiholoke operacije takoer su ukljuene u upute. Kad god stanica kompanije zahtijeva da tab odobri nove operacije ili da nastavi s postojeima, uvijek se konzultira odgovarajui paragraf u uputama. Pretpostavljam da e moj problem s vremenom nestati, ali mislim da je vrlo sloen, jer se u CIA umjesto pravih imena upotrebljavaju kriptonimi i pseudonimi. Postoje mnogi meusobno slini, tako da je za vrijeme ita-nja nekoga teksta s kriptonimima uvijek potrebno imati uza se listu ifara uz koju se nalazi i broj, a tada potraiti taj broj na posebnoj listi pravih imena. Liste ifara i liste pravih imena nikada se ne dre zajedno u istom 39sefu. ifre se sastoje od dvaju slova koja odreuju opu kategoriju ili mje-sto, a slijede slova koja oblikuju rije s prvim dvjema ili drugom rijeju. Tako, na primjer, ifra za vladu Sjedinjenih Drava glasi ODYOKE. Ministarstvo vanjskih poslova jest ODACID, Ministarstvo obrane ODE-ARL, a mornarice ODOATH. FBI je ODENVY. Sve vladine agencije imaju ifru koja poinje s OD. Kriptonim CIA je KUBARK, a svi dijelovi Agencije imaju ifre to po inju s KU. Tajne slube su KUDOVE, tab za inozemne izvjetaje i njemu srodne operacije jest KUTUBE, tab za kontrapijunau (i kontraobavjetajne operacije) KUDESK, tab za psiho-loko ratovanje i ne izriito vojne operacije KUCAGE. Svaka zemlja, agent i operacija u toj zemlji imaju ifru koja poinje s ista dva slova - AE za Sovjetski Savez, BE za Poljsku, Dl za Cehoslovaku, DM za Jugoslaviju, SM za Veliku Britaniju, DN za Junu Koreju itd. AELADLE, AEJAMMER i AEBROOM su ifre kojima se oznauju antisovjetske operacije. ifre se upotrebljavaju kako bi zamijenile prava imena i tako zatitile identitete osoba i mjesta spominjanih u korespondenciji. Upotrebljavaju se samo u dokumentima Tajnih slubi. Odjel za jedinstvenu obradbu poda-taka utvruje nove kriptonime kad god se predvia nova operacija ili pred-lae novi agent, uzimajui prva dva slova koja odgovaraju odreenoj zemlji. U stanovitim sluajevima agenti i operacije dobivaju ifre, prva dva slova kojih se odnose na operacije to se poduzimaju u nekoliko zemalja osobito kad je rije o meunarodnim radnikim i studentskim organiza-cijama. U operativnoj korespondenciji, kada jo ne postoji ifra za odre-enu osobu, rije IDENTITY (osobnost) zamijenjena je u tekstu, a istinito se ime javlja s posebnom obavijeu radi usporeivanja s izvornim doku-mentima naslovnika. Svi KUDOVE-oficiri angairani u operacijama oznaeni su pseudoni-mima koji se sastoje od imena, srednjeg inicijala i prezimena uzetog na isti nain kao i kriptonim - da bi se zatitio njegov pravi identitet u slu aju da se korespondencija izgubi ili ukrade. Pseudonimi se uvijek piu velikim slovima, u prezimenu, na primjer Rodnev J. PRINGLE. Na prvi pogled sve je to vrlo konfuzno - kao da uite novi jezik. No time se dodaje neka vrst mirodije ovome poslu, kao specijalni okus koji pomae da se razvije elementarni identitet - sve vie i vie rije je o sin-dromu unutar kompanije. CAMP PEARY, Virginia Veljae, 1960. Jo uvijek je snijega u izobilju. Nedjeljom uveer, kada se vraamo iz Washingtona, divlja se toliko priblii cesti da gotovo nalijeemo na nju. Upoznali smo se za sve ovo vrijeme daleko bolje otkako smo u ISOLA-TIONU. Ovdje moete susresti tipove po

izboru. Fizike vjebe imamo tri ili etiri puta tjedno u gimnastikoj dvorani - koarka, odbojka, boks, rvanje. Treniramo i obranu, razoruavanje, onesposobljavanje, ak i ubi-janje golim rukama - kada i gdje to no udariti, kao u karateu ili judu. Na instruktor u tim vjetinama (u prvo vrijeme nitko nije povjerovao da se uistinu zove Burt Courage courage = hrabrost) bio je ranije u Saipanu u junom Pacifiku, gdje je takoer tajna baza Ureda za obuku. U razredima i dalje smo studirali razliite vrste inozemnih obavjetajnih izvjetaja, koji se vode pod nadzorom Tajnih slubi. Iako se takve opera-cije poduzimaju s ciljem otkrivanja sposobnosti i namjere vanjskih sila, posebno neprijatelja i vlada koje se prema SAD-u ne odnose s naklonou, one se usredsreuju vie na tajne nego na javne izvore informacija. Osim to otkrivaju redovite dravne tajne, Tajne su slube takoer odgovorne za prikupljanje najcjelovitijih i najaktualnijih obavjetenja o globalnim mani-festacijama sovjetskog imperijalizma, prije svega na lokalne komunistike partije i srodne politike grupacije. Iznimka u uputama za takve poslove u cijelom svijetu, koje provode Tajne slube, sadrana je u sporazumu iz-meu SAD-a, Velike Britanije, Australije, Kanade i Novoga Zelanda stoga to se svaka od strana slubeno obvezala da e se uzdrati od tajnih ope-racija bilo koje vrste unutar teritorija drugih, osim ako za to postoji pret-hodno odobrenje domae vlade. Vlade svih ostalih zemalja, njihove unu-tranje politike grupacije i njihove znanstvene, vojne i ekonomske tajne -slobodan su plijen. Inozemne obavjetajne operacije, uzrokovane potrebama informiranja amerikih stvaralaca politike, razraene su u opsenim listama zahtjeva, koje pripremaju razliite sekcije direktorata za obavjetajne poslove, istoga onoga koji je zaduen za pripremanje zavrnog izvjetaja. Ti zahtjevi do-laze i do stanica za obradu podataka. Takva je stanica, recimo, ured CIA u glavnom gradu neke zemlje. U drugim vanim gradovima zemlje mogu postojati uredi CIA podreeni stanici, koji se zovu bazama. U veini zemalja stanice i baze zapravo su politike sekcije ambasada ili konzulata, s oficirima zaduenim za zatitu drugih sekcija, kao to su ekonomske ili konzularne. Meutim, u nekim zemljama, kao npr. u Panami i Njemakoj, stanice CIA su u amerikim vojnim instalacijama i imaju samo efa i naj-manji potrebni broj drugih oficira s diplomatskim statusom. Veina osta-lih tamo je tajno, kao graani zaposleni u Ministarstvu obrane, na za-datku u vojnim bazama. Zadatak je stanice da utvrdi razliite naine na koje se eljena infor-macija moe osigurati te da tabovima predlae metodu koja toj svrsi naj-bolje odgovara. Takav se zadatak naziva gaanje u metu, a za svaku takvu operaciju primaju se pismene naredbe u tzv. nacrtu podrunih pro-jekata, koji se priprema u stanici i sadri sve operativne detalje, kao to su: svrha ili eljeni rezultat, posebni ciljevi, agenti koji e preuzeti zadatke, potrebni tehniki ureaji, podrka iz tabova ili drugih stanica, sigurnost't i i objanjenja koja e posluiti kao poklopac ako otkrivanje operacije dovede do skandala i, najzad, trokovi. Veina operacija koje CI A pod-uzima u drugim zemljama opisana je u nacrtu podrunih projekata, koji se prosljeuju na razmatranje, odobrenje ili odbijanje svim sekcijama ta-bova Tajnih slubi. Ovisno o trokovima i osjetljivosti operacije, nacrt podrunih proje-kata odobrava se u tabovima na viem ili niem nivou, od efa odjela do pomonika u direktoratu za planiranje, efa toga direktorata ili, pak, di-rektora Sredinje obavjetajne slube. Neke

operacije zahtijevaju odobre-nje izvan CIA. Obino su to prijedlozi za akcije iz domene psiholokoga ratovanja. Za takva je odobrenja nadlean Odbor Vijea nacionalne sigur-nosti za koordinaciju operacija (razina pomonika ministra). Projekti za operacije prikupljanja obavjetajnih podataka obino se odobravaju za jednogodinje razdoblje i mogu se obnavljati. Zahtjev za obnavljanje jest dokument gotovo istovjetan nacrtu podrunih projekata i sadri detalje razvijanja operacije u toku protekle godine kao to su: re-zultati, trokovi, problemi sigurnosti, novi agenti i potvrda za nastavljanje. Operacije koje su iznevjerile o ekivanja ili na koje je primijenjen poklo-pac jer su se kompromitirale ili jednostavno ugasile, otkazuju se zahtje-vom za otkazivanje projekta, koji stanica prosljeuje tabovima. Taj dokument sadri razloge zbog kojih se predlae otkazivanje, razmjetaj agenata i dobara, alternativni izvori, briga o sigurnosti i prikrivanju te zahtjevi za podrku iz drugih stanica ili tabova. Dopisivanje izmeu stanica CIA, baza i tabova jest ue za spaavanje Agencijinih operacija. Dva su osnovna oblika: operativno i obavjetajno izvjetavanje. U operativnu korespondenciju ukljueni su problemi sigur-nosti, zatite, financija, odobrenja agentima za zadatke, razine konane ob-rade izvjetaja (ali ne i same injenice koje ti izvjetaji sadre), prijedlozi za nova vrbovanja ili raskidanja, zahtjevi za opskrbljivanje, obrazloenje agenta i sve druge tekue stvari koje su u vezi s operacijom. Za svaku se operaciju zahtijeva, za potrebe taba, izvjetaj o razvoju operacije svaka tri mjeseca, ali je obino potrebna znatno uestalija korespondencija. Obavjetajni izvjetaji o prekomorskim operacijama dolaze u obliku izvjetaja o podrunoj operaciji (FIR), koji sadri injenice to se obino odnose na jedan predmet, ali, po' mogunosti, iz vie izvora. U tom tipu izvjetaja daju se podaci onako kako su dobiveni iz vrela, iako se mogu dodati i komentari. Stanice pripremaju te izvjetaje na specijalnim matri-cama, koje se alju tabovima gdje se reproduciraju i distribuiraju. FIR sadre i uvod u kojem je naznaeno ime zemlje, ili zemalja, koja se obra-uje, temu izvjetaja, opis izvora (sa spremnou da se zatiti njegov iden-titet), ocjenu vjerodostojnosti samoga izvora i procjenu aktualnosti sadr-aja izvjetaja. Slijedi sam izvjetaj koji zavrava komentarima ili milje-njima izvora te nazivom stanice ili taba. U tabu se takvi izvjetaji pre-daju punktovima Tajnih slubi radi naknadnih upotreba, a kopije se alju,na primjer, sekcijama direktorata za obavjetajne poslove, Ministarstvu vanjskih poslova ili Ministarstvu obrane, FBI ili Bijeloj kui. I operativni i obavjetajni izvjetaji mogu se tabu, drugim stanicama ili bazama slati u diplomatskoj poti, telegramom ili radiogramom. Prak-tiki, sve stanice i baze imaju radio-predajnike i prijemnike, iako se esto upotrebljava i komercijalni telegrafski servis pota. Kako dob'vamo informaciju koja ide u obavjetajne izvjetaje? Naj-ee posredfcvom plaenih agenata. Postoji na najvioj razini plitiar, znanstvenik, ekonomist ili vojni lider koji zapravo kreira dogadjaje koje Agencije eli predvidjeti. Takva linost, meutim, zbog svog poloaja, u vladajuim ekipama, niti najmanje ne eli predati CIA ni amerikoj vladi slubene tajne svoje vlastite zemlje. Neke od njih, ipak, moe se uvjeriti da su interesi Sjedinjenih Drava i njihove vlastite zemlje toliko tijesno povezani, ak identini, da se nita ne gubi ukoliko CIA dobije infor-maciju koju trai. U drugim sluajevima ono to visoki funkcioner kae ili planira moe biti baeno na papir do kojega se pristup dade osigurati uz pomo raznovrsnih funkcionera, slubenika ili kolega s niih razina hijerarhije. Ljudi na toj razini mogu izdati povjerenje svog efa zbog vrlo razliitih

motiva. Postoji i trea razina moguih agenata, onih koji, jednostavno, fiziki imaju pristup u zonu koju napadamo, ali ne i samim dokumentima. Ti se ljudi mogu uvjebati da postave prislune aparate na mjesta na kojima se vode povjerljivi razgovori ili da otvaraju sefove u kojima se dre tajni dokumenti ili pak da te dokumente fotografiraju. I, najzad, vrlo je mnogo ljudi koji mogu pomagati u operacijama, a i da nemaju izravan pristup samim izvorima. To su pomoni agenti koji daju kue ili stanove u najam, kupuju vozila, rade kao kuriri i obavljaju bez-broj pomonih, a vrlo potrebnih, zadataka. U sklopu operacija za koje su potrebni najvii, primarni, izvori postoji i kategorija izvanredno znaajnih sekundarnih pothvata, koje zovemo po-monim operacijama. esto se ciljanje primarnih izvora postie po-mo nim operacijama. U tim operacijama koriste se pratee ekipe koje slijede ljude na ulicama, dre se strae kako bi se vidjelo tko dolazi ili izlazi iz zgrada, umnoavaju se fotografije, otvara i kontrolira pota, do-lazi se do vanih statistika i identifikacijskih dosjea policije i drugih slubi sigurnosti, kontroliraju se putnici na avionima, vlakovima i brodovima, kao i popisi hitnih poiljki, postavljaju se aparati za prislukivanje telefona i kontroliraju telegrafske vrpce. Te operacije mogu biti vrlo plodne i omo-guiti visoku kvalitetu obavjetavanja, ali se ee poduzimaju da bi se otkrili i provjerili ljudi koje zaista trebamo, koje bismo mogli pridobiti kao agente koji e nam prikupljati obavjetenja. Pomone operacije, ta-koer, prijeko su potrebne za bolje poznavanje osoba na koje ciljamo kako bismo otkrili motive koji ih navode da prihvate ili odbiju na poziv za pridobivanje: snaga karaktera, slabii, problemi, ambicije, neuspjesi, neprijatelji, ranjivost. 43Drugi tip operacije inozemnog izvjetavanja, koji je vrlo slian u i-tavom slobodnom svijetu, rezultira iz poslovne suradnje izmeu CIA i oba-vjetajnih i tajnih slubi drugih zemalja. Kontakti sa stranim slubama poznati su kao tzv. povezane operacije, a svrha im je da se izmjenjuju in-formacije, organiziraju zajednike operacije i ubacuju agenti u strane slube. U izmjenjivanju informacija osnovno je pravilo da se ne daje nita dok to nije neophodno. No kako druge slube obino vre pritisak za iz-mjenjivanjem, a slube siromanih zemalja prikupljaju vrlo malo infor-macija, drugo je pravilo da se osigura ist dobitak ili pak prihvatljiva ravnotea u razmjeni u korist CIA. Propisi zahtijevaju i odreuju koja se vrst informacije moe razmjenjivati i trai se da se o tome vodi protokol. Tree agencijsko pravilo jest vaan operativni princip u okviru po-vezanih operacija. Informacije koje jedna agencija daje drugoj ova ne moe predati treoj agenciji, a da se prethodno prva agencija s tim ne sloi. Svrha je toga pravila, oito, da se zatiti tajnost operacija i obavjetenja, kao i to da uope postoje povezane operacije izmeu prvih dviju slubi. Ako, na primer, britanski pandan CIA, MI-6, proslijedi stanici CIA u Londonu stanovitu informaciju, CIA ne moe tu informaciju predati ni-zozemskoj obavjetajnoj slubi, usprkos tome to ta informacija moe Nizozemcima biti izuzetno zanimljiva. U takvom sluaju londonska stanica moe ili sugerirati da MI-6 preda informaciju izravno Nizozemcima (to se moda ve i dogodilo), ili mora zatraiti odobrenje da CIA dalje pre-daje informaciju koja potjee od MI-6. U sluaju da se prve dvije agencije sporazumiju da druga moe proslijediti informaciju treoj, prva agencija moe zatraiti da ne bude spomenuta kao izvor, pa se u tom sluaju zataji pravi izvor. Ponekad to bude komplicirano. Najvanija povezana operacija koju CIA ima jest ona s MI-6, kripto-nim koje je SMOTH. Prolo je ve gotovo deset godina otkako su nestali Burgess i Maclean, i SMOTH je oito prebolio gubitak starih momaka, klupskih profesionalaca. U tom su

drutvu, takoer, slube Kanade, Aus-tralije i Novoga Zelanda, iako CIA iz tih zemalja prima relativno malo informacija. Veze s Nizozemcima ocjenjuju se kao odline, jer one olak-avaju pomone operacije prema ciljevima od obostranog interesa, kao to to ine i Talijani koji prislukuju telefonske razgovore i otvaraju potu u korist stanice CIA u Rimu. Ocjenjuje se da zapadnonjema kim slu-bama prijeti opasnost od ubacivanja Sovjeta, dok su veze s Francuzima postale teke i osjetljive nakon povratka de Gaullea. Teoretski, stanice CIA nee poduzimati nikakve operacije u sklopu povezanih slubi ako se one mogu izvesti bez znanja lokalnih slubi (is-kljuujui Veliku Britaniju, Kanadu, Australiju i Novi Zeland). Operacije koje se poduzimaju bez znanja ili bez kooperacije povezanih slubi zovu se unilateralnima, dok su bilateralne one koje CIA izvodi sa znanjem i uz pomo lokalnih slubi. Sto dalje istraujemo razli ite povezane odnose, postaje jasno da glavni rezultati taba za inozemne izvjetaje, po44stignuti u Zapadnoj Evropi, dolaze iz lokalnih izvora. U prvom redu na temelju pomonih operacija, kao to su kontrola putovanja, prislukivanje telefonskih razgovora, fiziko praenje, otvaranje pote i ubacivanje u ko-munistike partije. Meutim, u nerazvijenim, manje profinjenim zemljama, lokalne slube, zbog pomanjkanja znanja i tehnike opremljenosti, ne mogu poduzimati probitane obavjetajne operacije. Stoga stanica u mnogim sluajevima moe birati da li da ue u udruenu ili bilateralnu operaciju, ili da svoj posao obavi bez znanja tamonje slube. Odluka je esto za-snovana na unutarnjoj sigurnosti tamonjih, slubi, ali i na tome koliko ljudi moe CIA imati u odreenoj zemlji; kada je njihov broj ogranien, moe se balansirati to se tie priklanjanja bilateralnim operacijama. Najzad, tu je i stvar ubacivanja CIA u lokalne slube. Iz mnogih ra-zloga, meu kojima zatita CIA nije na posljednjem mjestu, operativna doktrina zahtijeva neprekidne napore za privlaenje kotroliranih agenata u okviru povezanih slubi. Na te agente, ili potencijalne agente, obino upozoravaju oficiri CIA dodijeljeni da rade s lokalnim slubama na raz-mjeni informacija, da uvjebavaju tamonje slube i da rade na operaci-jama koje lokalne slube izvode kako bi pruile podrku CIA. Stoga, sta-nica CIA moe imati program razmjene informacija s lokalnom slubom, udruenu operaciju prislukivanja telefonskih razgovora i jednog ili dva oficira lokalne slube na svojoj platnoj listi, sa zadatkom da se ubace u istu tu slubu. Ubacivanje u povezane slube, meutim, vie je stvar kon-traobavjetajne djelatnosti. Operacije za osiguravanje inozemnih izvjetaja jesu one koje se po-duzimaju kako bi se pribavile informacije o sposobnostima i namjerama inozemnih vlada, posebno onih nenaklonjenih i neprijateljskih. Temeljno na elo tih operacija jest pridobivanje ili postavljanje agenta u Kremlj sa zadatkom da sazna proces donoenja odluka Prezidi]a Sovjetskog Saveza. Od te situacije snova, operacije prikupljanja teku praktiki do svih drugih vlada i njihovih politikih, znanstvenih i ekonomskih tajni, a otuda preko najopskurnijih komunistikih ili drugih revolucionarnih grupacija do ekstremne ljevice. Dok smo studirali razliite vrste operacija na prikupljanju inozemnih izvjetaja, imali smo i praktine vjebe, i ovdje u ISOLATIONU i u ob-linjim gradovima kao to su Hampton, Norfolk, Newport News i Rich-mond. Moja glavna zadaa bila je serija sastanaka s voom jedne opozi-cione, nacionalistike politike partije. Izdavao sam se za slubenika sta-nice s diplomatskom zatitom, dok je moj instruktor imao ulogu ino-zemnog politikog lidera. To je sluaj na kojem valja dulje raditi. Stoga sam morao briljivo postupati da bih ga uvjerio kako su najvii interesi njegove zemlje i Sjedinjenih

Drava tako tijesno povezani da e on za-pravo, pomaui meni, pomagati svojoj vlastitoj zemlji i politikoj partiji. Jo jedan sastanak i ponudit u mu novac. 45fi CAMP PEARY, Virginia Oujka, 1960. Kontraobavjetajne operacije (KUDESK) razlikuju se od inozemnih obavjetajnih operacija po tome to su, prema definiciji, po prirodi obram-bene, predodreene da zatite operacije CIA od otkrivanja sa strane pro-tivnika. Protivnik je u ovom sluaju svaka obavjetajna sluba i sluba sigurnosti u svijetu, od KGB-a do gradske policije u Nairobiju. Koliko god mnoge zemlje razlikuju svoju vanjsku obavjetajnu slubu od unu-tarnje slube sigurnosti, toliko mnogo koliko je FBI razdvojen od CIA, kontraobavjetajne operacije uperene su i protiv vanjskih i protiv unu-tranjih slubi. Kontraobavjetajna djelatnost CIA zapo inje ve s uredom za sigurnost direktorata za zatitu i pomo i njegovom odgovornou za fiziku i osobnu sigurnost. Zatiujui zgrade od ulaenja neovlatenih osoba i istraivanja dokumenata, ured za sigurnost slui zatiti sveukupnih na-stojanja CIA. Slino, duge i skupe istrage o prolosti, ukljuujui tu i poli-graf (ifra: LCFLUTTER), slue da bismo se zatitili od unajmljenih uba-enih agenata. Kontinuirana kontrola dosjea sigurnosti osoblja CIA, kao i periodina ispitivanja na poligrafu poduzimaju se zato da se smanji rizik od ponovnog zapoljavanja takvih namjetenika u CIA koji su moda bili pridobiveni od strane neprijateljske slube. Zatiivanje i odjeljivanje slui takoer da se zatite tajne operacije od otkrivanja onoga tko je uistinu uposlio lanove Agencije, odnosno da se sprijei njihovo otkrivanje. Isti je sluaj s organizacijama, zgradama, stano vima, vozilima, avionima, brodovima i metodama financiranja. Pokrivanje operacija provodi se i zato da se sprijee pokuaji da se one pokau za-konitima, to zapravo nisu. Odjeljivanje smanjuje anse po kojima raskrin-kavanje jednostavne operacije, bez obzira na razlog, moe dovesti do ras-krinkavanja i svih dodatnih operacija. Slubenik ili agent CIA moe sa-znati to rade drugi slubenici ili agenti samo ako je to nuno za obavljanje njegova vlastitog posla. Iskoristiti ili ne potencijalnog ogenta odreeno je, sa stanovita CIA, postupkom donoenja odobrenja za operaciju. To je nerazdvojiv dio svih odnosa izmeu CIA i inozemnih agenata, bez obzira na to to je njihov zadatak. Postupak odobrenja za operaciju poinje prvim upozo-renjem i procjenom potencijalnog agenta, a nastavlja se provjerama tap-skih i podrunih dosjea te istragom o prolosti, sve do sistema odobra-vanja operacija to ga je utvrdio tab za kontraobavjetajnu djelatnost pri Tajnim slubama. Nema te osobe koju podruna stanica moe upotrijebiti u operativnom zadatku, a da prethodno ne osigura odobrenje u odsjeku za izdavanje odobrenja kontraobavjetajne slube, koji je u sastavu taba Tajnih slubi (CI/OA). Zahtjevi za odobrenje potjeu od podrunih stanica, razraeni su u dokumentu poznatom kao osobni karton (PRQ). Podijeljen je na 46dva dijela. Prvi sadri sedam stranica biografskih podataka, ukljuujui puno ime, datum i mjesto roenja, imena roditelja, imena lanova obi-telji, kolsku spremu, opise i vrste poslova, podatke o braku, vojnoj slubi, sadanjem i bivem dravljanstvu, lanstvu u politikim organizacijama, hobijima, o svim posebnim kvalifikacijama, uzimanju droga ili drugim porocima. Prvi dio ne sadri nikakve operativne interese ili planove. U drugom dijelu, koji nikad ne otkriva pravo ime potencijalnog agenta kao ni druge podatke o

identitetu, dokument je sline duine, sa svim deta-ljima o operativnim planovima za agenta. U drugom dijelu opisan je za-datak potencijalnog agenta. Nain na koji su podaci, sadrani u prvom dijelu, dobiveni i provjereni, objanjen je do detalja osobi koja je upozo-rila na agenta, pruena joj je zatita i razmotreni su svi operativni rizici i koristi. Slubenici u CI/OA, nakon to pregledaju popise imena u tabu i prostudiraju sluaj, daju konano odobrenje ili negativnu odluku o pri-jedlogu za prihvaanje agenta. Pod uvjetom da ne postoje ozbiljni pro-blemi, CI/OA izdaje agentu privremeno odobrenje za operaciju, koje vri-jedi est mjeseci. Nakon toga izdaje se odobrenje za operacije, zasnovano na dodatnoj istrazi stanice i osoblja u kontraobavjetajnom tabu. Dokumenti o svakom agentu pohranjuju se i uvijek poinju s brojem 201 - iza kojega slijedi pet do osam znamenki. Dosje 2.01 sadri sve do-kumente koji se odnose na odreenog agenta i poinju s upitnikom i zahtjevom za privremeno odobrenje za operaciju. No dosje 201 podijeljen je na dva dijela koja se pohranjuju odvojeno, iz razloga maksimalne si-gurnosti. Jedan dio sadri pravi naziv dokumenta, dok su u drugom kriptonim dokumenta i operativne informacije. Ugroavanje jednog dijela nee pogoditi drugi, kao ni ime i operativni zadatak agenta. U vezi sa stalnim procjenjivanjem i vrednovanjem agenata u stanicama, sa stanovita taba za kontraobavjetaju djelatnost (ime Agencija treba da se zatiti od ubacivanja neprijatelja), kao i zbog stalne kontrole dosjea u tabu, gotovo se svi agenti povremeno podvrgavaju poligrafiranju. Taj postupak nazivamo fluttering (pekuliranje), prema ifri za poligraf -LCFLUTTER. Agente poligrafira isti slubenik iz ureda sigurnosti u tabu koji razgovara s potencijalnim namjetenicima Agencije u zgradi broj 13. Oni obino putuju u grupama po dva i povremeno posjeuju nekoliko zemalja na istom geograf skem podruju. Premda se specijalna putovanja, koje zahtijeva odreeni trenutak, u posebnim sluajevima tako er uprili-uju. Poligraf se obino alje podrunim stanicama u diplomatskoj poti Ministarstva vanjskih poslova, skriven je u dvodijelnom koveiu boje karamele, proizvedenom u tvornici Samsonite. Ti koveii izgledaju beza-zleno i omoguuju unoenje i iznoenje iz ambasada i drugih mjesta na kojima se provodi testiranje agenata. Uvijek se organizira da se agente ispituje na sigurnim mjestima, ako je potrebno i uz pomo tumaa. Pitanja se obino vrte oko toga kome je agent govorio o svojim vezama s CIA 47i o svim kontaktima koje je moda imao s drugim obavjetajnim slu-bama. Svrha je toga poligrafiranja da se otkriju dvostruki agenti, iako, neizbjeno, na povrinu izbiju i druge stvari, kao to su tonost u izvje-tavanju i potenje u troenju novca. R OPERACIJE UBACIVANJA U KOMUNISTIKE PARTIJE Pod operacijama ubacivanja u komunistike partije razumijevaju se svi oni napori koje inimo da svoje ljudi infiltriramo u komunistike i ekstremne Ijeviarske pokrete irom svijeta. Svrha je takvih akcija da se prikupljaju informacije o sposobnostima, planovima, funkcionerima, la-novima, slabim i jakim to kama i meunarodnim vezama svake revolu-cionarne organizacije izvan komunistikog bloka. Smatra se da su te in-formacije prije svega kontraobavjetajnog karaktera, zbog konspirativne prirode komunizma, te slinosti izmeu komunistikih partija i neprija-teljskih obavjetajnih slubi. Glavna toka za specijalizirana znanja i pri-jedloge o operacijama ubacivanja jest odjel za meunarodni komunizam taba za kontraobavjetajnu djelatnost (CI/ICD). Iako se

obavjetajne ope-racije koje povlae za sobom funkcionere komunistikih zemalja mogu ukljuiti u opu definiciju operacija ubacivanja, stoga to je veina znaaj-nih vladinih funkcionera u komunistikim zemljama takoer u lanstvu partije, njih ipak valja prije smatrati operacijama protiv Sovjeta i satelita nego operacijama protiv komunist ikih partija. Pokuaj stanice CIA da se ubaci u komunistiku partiju ili bilo koju revolucionarnu organizaciju odreen je okolnostima u kojima se takva operacija treba obaviti i, posebno, mjerama represije koje se provode prema revolucionarnoj ljevici. Drugi je vaan inilac opa ekonomska i kulturna razina odreene zemlje, koja vidljivo upozorava na ranjiva mjesta i kriva stanovita revolucionarnih grupa. Kao ope pravilo, uba-civanje u komunistiku partiju tee je u onom sluaju kada lokalne snage sigurnosti zahtijevaju da se operira tajno. Ako je odreena partija, na primjer, potpuno potisnuta u ilegalnost, nema jednostavnog naina da se u nju ubaci. Slino, vrbovanje je lake ako su lanovi partije primorani da ive u siromatvu, a to gotovo svugdje odgovara opem nivou eko-nomskog razvitka zemlje. Komunista u La Pazu lake je pridobiti da pi-junira za novac nega onoga u Parizu. Stoga je tono utvrivanje klime za operaciju korak od presudna zna-enja u svakom programu ubacivanja bilo koje nae stanice. Zatim je na redu studiranje cjelokupnog dostupnog materijala o partiji. To moe biti vrlo korisno u sluaju velike i otvorene partije poput talijanske ili fran-cuske, ili pak vrlo ograniene vrijednosti kada je rije o zabranjenim partijama to rade u tajnosti, kakav je sluaj s onom u Paragvaju. Takvo 48se prouavanje zasniva na partijskoj tampi, govorima partijskih voa, propagandnim parolama, aktivnosti osnovnih organizacija i stupnju ovi-snosti o partijskoj liniji to se odreuje iz Moskve. Ubacivanje agenata u komunistike partije i druge lokalne revolucio-narne organizacije standardna je i obavezna operacija praktiki svake sta-nice CIA. Ti su agenti lanovi revolucionarnih organizacija i o njihovu radu izvjetavaju nae stanice tajno utvrenim komunikacijama. Te agente pridobivamo na nekoliko naina. Prvi je poznat kao posjetilac. To je lan partije koji, zbog toga to mu je potreban novac ili se ideoloki deziluzionirao ili iz drugih motiva, odluuje da ponudi svoje usluge ameri-koj vladi. On je taj koji stvara prvi kontakt ili tako da posjeti ameriku ambasadu, konzulat, ili pak nalazi diskretniji nain da zatrai zatitu od razobliavanja i partijske srdbe. Dunost je svakog efa stanice da provjeri je li oficir sigurnosti amba-sade (koji pripada State Departmentu) upozorio vratare (obino su to lokalni namjetenici) i policajce na mogunost da plahi ljudi, koji ne ele da im se sazna ime, mogu povremeno dolaziti i traiti da s nekim iz am-basade razgovaraju o politici ili neem slinom. U takvim sluajevima regularni slubenik State Departmenta, obino u politikom odjelu, bit e pozvan da odri privatni, neslubeni razgovor, doputajui posjetiocu da to vie govori. Takvim su postupkom slubenici nae stanice zatieni. Slubenik koji vodi razgovor posavjetovat e se sa efom stanice, i tada e se odluiti o dobrim namjerama posjetitelja i svrsishodnosti izravnog kontakta s oficirom stanice koji se brine o ubacivanju. Provjerava se dosje i provodi istraga o pozadini prije no to se riskira poetni kontakt s po-sjetiteljem. Moraju se poduzeti sve mjere sigurnosti kako bi se sprijeile provokacije. Ako posjetilac izgleda pogodan i kontakt se uspostavi, slijedi niz dugih sastanaka u toku kojih takva osoba podrobno izlae o svojim politikim aktivnostima i razlozima zbog kojih je dola u kontakt s vladom Sjedi-njenih Drava. Posjetio eve sposobnosti i volja

da ubudue radi kao pi-jun protiv svoje partije bit e ocijenjene, a prije ili kasnije podvrgnut e ga poligrafiranju. Otpoet e proces razjanjavanja spornih stvari, to prethodi izdavanju privremenog odobrenja za operacije, i, ako sve poe dobro, uspostavljaju se tajne komunikacije. Tako zapoinje nova operacija ubacivanja. Drugi je nain da se pronae nekomunist kojega privoljavamo da ue u partiju i koji svoj zadatak poinje od dna. No to je dugoroan posao i poduzimamo ga tek kao krajnje rjeenje. Moda je najtee pridobiti lanove revolucionarne organizacije koji su dobra imovinskog stanja. Ta vrst operacije ovisi o izvjetajima o drugim operacijama ubacivanja. Potrebno je iroko poznavanje potencijalnog na-eg ovjeka kako bi se odredile ranjive toke pothvata i mogunosti uspjeha. Stanice CIA neprekidno su angairane u nastojanjima da prido4 CIA 49bivaju ljude na taj nain, pa dosjei postaju vrlo opseni prije no to se donese konana odluka. Pokuaj vrbovanja moe biti vru ili hladan. U prvom sluaju agent stanice, obino ne agent treniran za ubacivanje, koji poznaje ili moe upoznati svoju metu, stavlja svoj prijedlog ponekad nakon duljeg raz-doblja razvijanja meusobne veze, a katkad i u vrlo kratkom roku. Hladan pokuaj moe uiniti oficir ili agent CIA, moda prerusen ili pozvan iz susjedne zemlje ili iz taba. On moe prii svojoj meti na ulici ili u njezinu domu, ak i ako ranije nije imao osobnih susreta s potencijalnim agentom. Ta vrsta pokuaja, poznata kao hladno nianjenje, moe se ugasiti kada podaci o agentovim sklonostima ne ohrabruju i kada se savjetuje povla-enje onome koji je pokuao pridobivanje. I u sluaju vrueg i hladnog pokuaja prethodno se obave sve pripreme za trenutno odstupanje na sigurno mjesto ili se osiguravaju komunikacije za kasnije, uz pretpostavku da kandidat smjesta odbije ponudbu pa se kasnije predomisli. Hladni se pokuaj takoer moe poduzeti u kraem ili duljem razdoblju slanjem pisama ili poruka potencijalnom kandidatu, u kojima ga se savjetuje o koristi njegova politikog zadatka i predlae, da je podijeli s drugima. Korisna adresa, a koja nee kompromitirati, kao to je potanski pretinac u SAD-u, moe biti pribavljena jednako kao i poseban broj za identifikaciju za suradnju svakog potencijalnog agenta. Ako meta odgovori brojem, s njom e kontaktirati oficir pod uvjetima sigurnosti. Najzad, postoji prislukivanje stanova ili sastajalita partijskih funkci-onera. Takve operacije mogu biti uspjene samo ako se raspolae vjero-dostojnim informacijama o ljudima, mjestima i vanosti sastanka. Takve informacije nisu uvijek dostupne zbog zahtjeva za tajnou ili zbog kon-spirativne revolucionarne aktivnosti. U svakom sluaju prislukivanjem se postiu izvanredni obavjetajni rezulati, jer se tako ispravlja ljudski faktor koji moe obojiti, preuveliati ili na neki drugi nain okrnjiti iz-vjetaje agenata.' Operacije podrke stanica mogu se upotrijebiti kao pomo programu ubacivanja. Promatrake ekipe otkrivaju tajna sastajalita koja se mogu prislukivati. Otvaranje pote dovodi do otkrivanja zanimljive partijske korespondencije, kako kod pote iz zemlje tako i iz inozemstva. Straarska mjesta mogu otkriti sudionike tajnih sastanaka, ili pak slue kao mjesta s kojih se prislukuje audio-sredstvima. Prislukivanje telefonskih razgo-vora moe dovesti do otkria brojnih informacija o partijskim funkcio-nerima i svakidanjim

poslovima partijskih voa. Krivo predstavljanje na ulazima u njihove zgrade moe dovesti do znaajnih rezultata u dobivanju zapisnika i popisa lanova. Osim programa ubacivanja, uperenih protiv revolucionarnih organiza-cija, stanice CIA takoer usmjeravaju protiv njih efikasno oruje psiho-lokog ratovanja i ne izriito vojnih operacija. Tu se podrazumijeva anti-komunistika propaganda sredstvima javnoga obavjetavanja, prokazivainjem partijskih linosti za policijska hapenja, objavljivanjem kontrapro-pagande i njezinim pripisivanjem revolucionarnoj grupi na nain koji je teko porei, organiziranjem kaznenih odjela za premlaivanje i zastrai-vanje partijskih linosti, upotrebom bombi sa smradnim plinovima i drugih sredstava uznemiravanja s ciljem da se prekidaju sastanci, te pozivanjem povezanih slubi da poduzimaju eljene represivne akcije. Kasnije u se vratiti na te tipove operacija. Sada se bavimo kontraobavjetajnim aspek-tima povezanih operacija. POVEZANE OPERACIJE S gledita iste doktrine, sve su povezane operacije kompromitirajue, ak i samo njihovo postojanje znai da CIA neto mora platiti: najmanje identitet oficira CIA. Uvijek postoji nada da vrijednosti povezanih ope-racija s drugim obavjetajnim slubama nadmauju njihove gubitke, ali je procjenu ponekad teko dati. Sa stanovita kontraobavjetajne aktivnosti dva su najvanija principa povezanih operacija: prvo, ne postoji prija-teljski nastrojena obavjetajna sluba, i drugo, u sve povezane slube ubacuju se Sovjeti ili lokalne revolucionarne grupe. Stoga sve operacije koje CIA poduzima zajedno s povezanom slubom po definiciji su kom-promitirane ve od samoga poetka. Samo iz toga razloga neki obavjetajni izvjetaji CIA (izvjetaji o podru nim operacijama) nose oznake NOFORN, odnosno NO FOREIGN DISSEM (zabranjeno rasturanje), ime se slu-enje izvjetajima ograniuje samo na amerike ustanove. Te se oznake upotrebljavaju zato da inozemne povezane slube ne bi primile informaciju iz povjerljivih izvora u sklopu redovitih programa razmjene. Zbog ega uplitanje drugih slubi? Osnovni je razlog zbog kojega se povezane operacije vode taj to su one korisne. Proiruju ogranienu upo-trebu ljudstva, bez obzira na to koliko to proirenje moe biti beznaajno. Otvaraju vrata CIA za ubacivanje u povezane slube. A mogu rezultirati i time da, na zahtjev stanice, lokalna sluba poduzima razliite akcije, kao to su hapenja ili prepadi. U nekomunistikim zemljama politika je Agencije da pomae lokalnim slubama sigurnosti kako bi poveale svoje sposobnosti, naravno ako te slube ele pomo i njihove vlade nisu otvoreno neprijateljski raspoloene prema Sjedinjenim Dravama. Dajui novac, uvjebavajui i opskrbljujui lokalne slube - kao to je policija - CIA prima informacije do kojih drukije ne bi mogla do i zbog, na primjer, nedovoljnog broja slubenika u stanici. Kontrola putnika, na primjer, podrazumijeva da se od kom-panija ili lokalnih slubi kontrole ulaska pribave popisi putnika u avi-onima ili brodovima. Redovito je lake pribaviti takve informacije od povezanih slubi nego od pet ili deset razliitih kompanija. Prislukivanje telefona mogue je samo posredstvom lokalnih slubi, posebno kada valja kontrolirati mnogo linija. Pisma se mnogo lake daju kontrolirati ako sesurauje s lokalnom slubom nego da se upustimo u dugotrajno vrbovanje unilateralnih agenata u potanskim uredima. Iznad svega, ako upadnemo u drek i doe do skandala, udarac e primiti lokalna sluba, a ne CIA.

Obino je ef stanice taj koji dri kontakte sa efom lokalne slube. Neke stanice mogu imati itave sekcije slubenika koji rade na povezi-vanju i u planiranju akcija, i na razmjeni informacije. Ope je pravilo, naravno, da se lokalnoj slubi predstavi najmanji mogui broj oficira sta-nice, i to, po mogunosti, samo oni angairani u povezanim operacijama. Oficiri angairani u unilateralnim operacijama, koje se poduzimaju bez znanja lokalne vlade, moraju biti zatieni od mogueg kompromitiranja s lokalnom slubom. Neke su lokalne slube toliko alosno zaostale da zaista trebaju nau otvorenu pomo . Stoga ICA1, misije za tehniku pomo Uprave za meu-narodnu kooperaciju, ukljuuju i misije za narodnu sigurnost sastavljene od amerikih strunjaka koji rade u ministarstvima policije. Oni istrauju mogunosti kako da poboljaju sposobnosti lokalnih slubi u komunika-cijama, istragama, upravljanju, uvanju podataka, odnosima s javnou i u spreavanju zloina. Te su misije korisne CIA jer joj omoguuju zatitu njezinih slubenika koji cijelo vrijeme treba da rade s obavjetajnim slu-bama policije i drugim graanskim slubama. Oficiri stanice koji uivaju drukiju zatitu mogu raditi s vojnom obavjetajnom slubom, a - po-vremeno - i slubenici koji se izdaju za biznismene, turiste ili penzionere mogu biti odreeni da rade s lokalnim slubama. Pomo CIA lokalnim slubama putem misija za narodnu sigurnost i drugih oblika zatite nije ograniena samo na to da pomogne u pobolj-avanju profesionalne sposobnosti lokalne slube. Operativno ciljanje lo-kalne slube vode odgovarajui oficiri CIA, tako da lokalna sluba izvr-ava zadatke koji nedostaju u operativnom programu cjelokupne stanice. Drugim rijeima, lokalne slube angairaju se na dobrobit CIA, a time se one iskljuuju iz unilateralnih operacija stanice. Osobne veze izmeu slubenika povezanih operacija CIA i njihovih kolega iz lokalnih slubi vrlo su vane, jer se od tih pripadnika CIA oe-kuje da ukazu i procijene one slubenike lokalnih slubi koji bi mogli biti pogodni kao agenti za ubacivanje. Oficiri CIA koji rade u povezanim operacijama mogu davati novac ljudima iz lokalnih slubi. Oekuje se da e lokalni kolega neto od toga novca strpati u vlastiti dep, iako je predvieno da se taj novac upotrebljava iskljuivo za operacije. Tehnika se svodi na to da se lokalnog policajca ili obavjetajca navikne na to da prima i neto ekstra gotovine, tako da ne ovisi o stanici samo u stru-nom nego i u financijskom pogledu. Slubenici sigurnosti, pogotovo policajci, oduvijek su meu najslabije plaenim javnim slubenicima i rijetko se uje da su odbili poklon. Malo--pomalo pripadnik lokalne slube poziva se da izvri zadatke o kojima Prethodnik Agencije za meunarodni razvoj (AID)nitko iz slube nita ne zna, pogotovu ne njegovi pretpostavljeni. Postup-no, on poinje izvjetavati o svojoj vlastitoj slubi i o politici svoje vlade. Tako postaje lojalan ponajprije C1A. Najzad, otuda dolazi novac. Opera-cije ubacivanja u lokalne slube vrlo su esto zaista vane zbog poloaja mjesnih slubi sigurnosti u politikoj stabilnosti zemlje. Izvjetaji takvih agenata od neprocjenjive su vanosti u sluaju moguih dravnih udara. Najzad, stanice CIA mogu poduzimati unilateralne operacije putem oficira povezanih slubi koji su bili angairani kao ubaeni agenti. To je konaan pogodak. Pridobiveni oficiri povezanih operacija mogu tako er izvijestiti o naporima to ih ine njihove vlastite slube da otkriju unila-teralne operacije stanice CIA. To je, takoer, sretna situacija. OPERACIJE PROTIV SOVJETA I NJIHOVIH SATELITA

Svrha je operacija protiv Sovjeta i satelitskih vlada da se, na dugu stazu, osiguraju istinite informacije, za razliku od kontraobavjetajnih. No obje vrste informacija toliko su meusobno isprepletene da su u nekim specifinim operacijama praktiki nerazdvojne. Razlog je taj to je ne-obino teko razvijati takve operacije unutar zemalja zbog efikasnosti ko-munistikih unutarnjih slubi sigurnosti. One koje se razvijaju unutar Sovjetskog Saveza ili u satelitskim zemljama obino su iznenaujue po-nude usluga, koje imaju malo to zajedniko s ciljanjem u nau metu, pro-nalaenjem, procjenjivanjem i pridobivanjem ljudi. Prije su rezultat unu-tarnjih procesa skrivenih negdje u psihama komunistikih inovnika to izbijaju na povrinu u nepredvidivim trenucima iskuenja. Zapravo ti ljudi vrbuju sami sebe. S druge strane, pribliavanje sovjetskim i isto noevropskim funkcione-rima izvan komunistikog bloka relativno je lagano. Ve je'godinama u CIA utvrena i elaborirana operativna metoda napadanja na njih. Ta-kve su operacije vie rezultat kontraobavjetajne nego inozemne obavje-tajne djelatnosti, jer su prije usmjerene na zatitnu ulogu nego na pri-kupljanje obavjetajnih informacija - iako im, ni u kojem sluaju, ne manjka agresivnosti. Prvo je pravilo da agenti nae stanice za podrku nastoje zakupiti sve pokrajnje zgrade ili zemljita oko sovjetske ambasade. One zgrade koje najbolje odgovaraju i daju ponajvie izgleda kupit e se i moraju biti slo-bodne kad god to ustreba. S obzirom na to da sovjetske ambasade esto zauzimaju mnogo prostora s velikim rezidencijama i stambenim zgradama, a okruuje ih visok zid, mora postojati sedam ili osam zgrada koje gra-nie sa sovjetskima. Te se kue mogu upotrijebiti, kao straarska mjesta za promatranja i za postavljanje tehnikih ureaja za prikupljanje infor-macija. Na primjer, kada se zna ili pretpostavlja da Sovjeti upotreblja53surauje s lokalnom slubom nego da se upustimo u dugotrajno vrbovanje unilateralnih agenata u potanskim uredima. Iznad svega, ako upadnemo u drek i do e do skandala, udarac e primiti lokalna sluba, a ne CIA. Obino je ef stanice taj koji dri kontakte sa efom lokalne slube. Neke stanice mogu imati itave sekcije slubenika koji rade na povezi-vanju i u planiranju akcija, i na razmjeni informacije. Ope je pravilo, naravno, da se lokalnoj slubi predstavi najmanji mogui broj oficira sta-nice, i to, po mogunosti, samo oni angairani u povezanim operacijama. Oficiri angairani u unilateralnim operacijama, koje se poduzimaju bez znanja lokalne vlade, moraju biti zatieni od mogueg kompromitiranja s lokalnom slubom. Neke su lokalne slube toliko alosno zaostale da zaista trebaju nau otvorenu pomo . Stoga ICA1, misije za tehniku pomo Uprave za meu-narodnu kooperaciju, ukljuuju i misije za narodnu sigurnost sastavljene od amerikih strunjaka koji rade u ministarstvima policije. Oni istrauju mogunosti kako da poboljaju sposobnosti lokalnih slubi u komunika-cijama, istragama, upravljanju, uvanju podataka, odnosima s javnou i u spreavanju zloina. Te su misije korisne CIA jer joj omoguuju zatitu njezinih slubenika koji cijelo vrijeme treba da rade s obavjetajnim slu-bama policije i drugim graanskim slubama. Oficiri stanice koji uivaju drukiju zatitu mogu raditi s vojnom obavjetajnom slubom, a - po-vremeno - i slubenici koji se izdaju za biznismene, turiste ili penzionere mogu biti odreeni da rade s lokalnim slubama. Pomo CIA lokalnim slubama putem misija za narodnu sigurnost i drugih oblika zatite nije ograniena samo na to da pomogne u pobolj-avanju profesionalne sposobnosti

lokalne slube. Operativno ciljanje lo-kalne slube vode odgovarajui oficiri CIA, tako da lokalna sluba izvr-ava zadatke koji nedostaju u operativnom programu cjelokupne stanice. Drugim rijeima, lokalne slube angairaju se na dobrobit CIA, a time se one iskljuuju iz unilateralnih operacija stanice. Osobne veze izmeu slubenika povezanih operacija CIA i njihovih kolega iz lokalnih slubi vrlo su vane, jer se od tih pripadnika CIA oe-kuje da ukazu i procijene one slubenike lokalnih slubi koji bi mogli biti pogodni kao agenti za ubacivanje. Oficiri CIA koji rade u povezanim operacijama mogu davati novac ljudima iz lokalnih slubi. Oekuje se da e lokalni kolega neto od toga novca strpati u vlastiti dep, iako je predvieno da se taj novac upotrebljava iskljuivo za operacije. Tehnika se svodi na to da se lokalnog policajca ili obavjetajca navikne na to da prima i neto ekstra gotovine, tako da ne ovisi o stanici samo u stru-nom nego i u financijskom pogledu. Slubenici sigurnosti, pogotovo policajci, oduvijek su meu najslabije plaenim javnim slubenicima i rijetko se uje da su odbili poklon. Malo--pomalo pripadnik lokalne slube poziva se da izvri zadatke o kojima Prethodnik Agencije za meunarodni razvoj (AID)nitko iz slube nita ne zna, pogotovu ne njegovi pretpostavljeni. Postup-no, on poinje izvjetavati o svojoj vlastitoj slubi i o politici svoje vlade. Tako postaje lojalan ponajprije CIA. Najzad, otuda dolazi novac. Opera-cije ubacivanja u lokalne slube vrlo su esto zaista vane zbog poloaja mjesnih slubi sigurnosti u politikoj stabilnosti zemlje. Izvjetaji takvih agenata od neprocjenjive su vanosti u sluaju moguih dravnih udara. Najzad, stanice CIA mogu poduzimati unilateralne operacije putem oficira povezanih slubi koji su bili angairani kao ubaeni agenti. To je konaan pogodak. Pridobiveni oficiri povezanih operacija mogu tako er izvijestiti o naporima to ih ine njihove vlastite slube da otkriju unila-teralne operacije stanice CIA. To je, takoer, sretna situacija. OPERACIJE PROTIV SOVJETA I NJIHOVIH SATELITA Svrha je operacija protiv Sovjeta i satelitskih vlada da se, na dugu stazu, osiguraju istinite informacije, za razliku od kontraobavjetajnih. No obje vrste informacija toliko su meusobno isprepletene da su u nekim specifinim operacijama praktiki nerazdvojne. Razlog je taj to je ne-obino teko razvijati takve operacije unutar zemalja zbog efikasnosti ko-munistikih unutarnjih slubi sigurnosti. One koje se razvijaju unutar Sovjetskog Saveza ili u satelitskim zemljama obino su iznenaujue po-nude usluga, koje imaju malo to zajedniko s ciljanjem u nau metu, pro-nalaenjem, procjenjivanjem i pridobivanjem ljudi. Prije su rezultat unu-tarnjih procesa skrivenih negdje u psihama komunistikih inovnika to izbijaju na povrinu u nepredvidivim trenucima iskuenja. Zapravo ti ljudi vrbuju sami sebe. S druge strane, pribliavanje sovjetskim i isto noevropskim funkcione-rima izvan komunistikog bloka relativno je lagano. Ve je'godinama u CIA utvrena i elaborirana operativna metoda napadanja na njih. Ta-kve su operacije vie rezultat kontraobavjetajne nego inozemne obavje-tajne djelatnosti, jer su prije usmjerene na zatitnu ulogu nego na pri-kupljanje obavjetajnih informacija - iako im, ni u kojem sluaju, ne manjka agresivnosti. Prvo je pravilo da agenti nae stanice za podrku nastoje zakupiti sve pokrajnje zgrade ili zemljita oko sovjetske ambasade. One zgrade koje najbolje odgovaraju i daju ponajvie izgleda kupit e se i moraju biti slo-bodne kad god to ustreba. S obzirom na to da sovjetske ambasade esto zauzimaju mnogo prostora s velikim rezidencijama i

stambenim zgradama, a okruuje ih visok zid, mora postojati sedam ili osam zgrada koje gra-nie sa sovjetskima. Te se kue mogu upotrijebiti, kao straarska mjesta za promatranja i za postavljanje tehnikih ureaja za prikupljanje infor-macija. Na primjer, kada se zna ili pretpostavlja da Sovjeti upotreblja53vaju elektronske strojeve za ifriranje, nastoji se onemoguiti deifriranje poruka. Takva se operacija poduzima da bi se pomoglo Nacionalnoj agen-ciji za sigurnost. No straarska mjesta ee slue za identifikaciju sjedi-ta KGB-a i GRU-a (vojna obavjetajna sluba) unutar sovjetske misije te openito za promatranje zbivanja u sovjetskoj koloniji. Kad god je mogue, svi prilazi sovjetskom podruju, posebno vrtovima unutar njih, nalaze se pod prismotrom. Takav posao moe zahtijevati tri ili etiri promatraka mjesta. Na svakom su agenti, esto stariji parovi koji vode dnevnik dolazaka i odlazaka svakog sovjetskog namjetenika, kao i onih koji sudjeluju u estim vrtnim razgovorima, te njihove karakte-ristike. Pribavljaju se najsvjeije fotografije sovjetskog osoblja. S ne manje vanom svrhom snimaju se vrtni razgovori u krupnim planovima, a snimke se predaju onima koji znaju s usana itati ruski. Dnevnici koji se vode na promatrakim mjestima studiraju se zajedno s vrpcama prislukivanih te-lefonskih razgovora, to je standardna operativna praksa protiv svih sov-jetskih i satelitskih misija izvan bloka, te s vrpcama prislukivanja njihovih instalacija, ako je takvo prislukivanje mogue. Na osnovi prouavanja toga materijala otkrivaju se funkcionalne dunosti unutar sovjetske kolo-nije i utvruju dnevni uobiajeni poslovi svakog pojedinca. Ti rezultati dobivaju temeljno operativno znaenje za oficire CIA koji rade na sovjet-skim i satelitskim operacijama. Nadziranje sovjetskih i satelitskih oficira po inje, meutim, davno prije no to oni stignu u stranu zemlju. Gotovo uvijek prva vijest o novom dolasku saznaje se na temelju zahtjeva za vizu, koje Ministarstvo vanjskih poslova Sovjetskog Saveza postavlja ambasadi odreene zemlje u Moskvi. Vizu moe izdati ambasada koja e se o tome posavjetovati sa svojim ministarstvom vanjskih poslova ili e taj zahtjev proslijediti ministarstvu na odobrenje. Takve se komunikacije esto uspostavljaju ifriranim diplo-matskim porukama. Stanica CIA u glavnom gradu one zemlje u koju Sovjeti ele da dou, prima deifriranu poruku od Agencije za nacionalnu sigurnost posredstvom taba u kojem se, neposredno nakon sovjetskog zahtjeva, istrauju dosjei. Dakle, ako Ministarstvo vanjskih poslova Sovjetskog Saveza zahtijeva od ambasade Indije u Moskvi diplomatsku vizu za Ivana Ivanovia, stanica CIA u New Delhiju prima prvu naznaku o svome zadatku pratei komunikacije indijske vlade. Prije no to Rus stigne, stanica e imati sve dostupne informacije o njemu i njegovoj obitelji, moda ak i fotografije. Informacija je prikup-ljena i pohranjena iz ukupnog izvjetaja o sovjetskom (ili satelitskom) oficiru, o njegovim prethodnim putovanjima u inozemstvo, iz izjava onih koji su ve ranije napustili tu zemlju, iz obavjetajnih komunikacija i brojnih drugih izvora. Ako o nekomu nema nikakva traga, otvara se nov dosje i tako se ponavlja pria o pripremama i pokuaju pridobivanja. Prava svrha operacija jest da se sovjetski ili satelitski slubenici pri-dobiju za pijunau, a to se moe postii samo ako ih poznajete. U tom je poslu agent za kontakt najsenzibilniji i najefikasniji ovjek stanice 54uope, kadar da prikupi podatke o svojoj meti. Agenti za kontakt, za pribliavanje, jesu ljudi koji su iz mnogo razloga kadri uspostaviti osobni odnos sa sovjetskim ili satelitskim

oficirom i koji omoguuju da CIA to temeljitije promatra ovjeka kojega eli pridobiti. Agent za pribliavanje takoer je sposoban da vodi razgovore prema najvanijim tokama -otkrivanju neispunjenih obeanja, karakternim pogrekama, osobnim pro-blemima i temeljnim raspoloenjima i proturjenostima. Ponekad se uloga agenta za kontakt moe promijeniti tako da on postaje dvostruki agent, ako Rus pokua pridobiti njega. No operacije dvostrukih agenta ne ohra-bruju, osim u posebnim sluajevima, jer postoji toliko mnogo problema u neprestanoj potrebi da se bude siguran da i taj dvostruki agent ponovno ne radi za CIA. Strani diplomati u veini zemalja imaju klub gdje se prireuju mje-seni rukovi, veere i izleti. Slubenici State Departmenta i CIA pod vladinom zatitom lanovi su tih klubova i tako imaju prilike razviti osobne odnose s ruskim funkcionerima. Za stanicu je potreban amba-sadorov pristanak kad je rije o osobnom odnosu s nekim komunistikim diplomatom, koji je gotovo uvijek obavjetajni oficir, no osobe iz CIA dugo su same razvijale personalne veze s komunistikim funkcionerima. Takvi odnosi nisu tako plodni kao oni koje razvija agent za kontakt, s kojim se njegova meta moe relaksirati i oslabiti svoj oprez. Sovjetske i satelitske ambasade obino zapoljavaju malen broj lo-kalnih ljudi, i to kao vrtlare, istaice i povremeno kao ofere. Od takvih ljudi ambasada uvijek trai da pokau svoju lojalnost prema komunizmu, no CIA i njih ponekad pridobiva. Fizika je njihova prisutnost u ambasadi toliko mala da je praktiki nemogue da oni postavljaju prislune ureaje, no mogu davati zanimljive informacije o odnosima nadreenih i pret-postavljenih, o svaama i klevetanjima, enama i djeci te o posjetiocima ambasade. Montiranje prislunih aparata na sovjetske i satelitske slubene insta-lacije u inozemstvu zadatak je od velike vanosti, no mogu samo u rijetkim okolnostima kao, na primjer, kada njihov otpadnik moe mon-tirati ureaje nakon to je kontaktirao CIA, ali prije no to mu se izgubi trag. Kao to je to sluaj s Rusima i njihovim satelitima, tako i Kinezi proiruju svoje diplomatske i trgovake veze u svijetu. Za to im uvijek trebaju zgrade. Od trenutka kada komunistika zemlja planira prelimi-narnu misiju, stanica CIA poduzima sve da otkrije koja je graevina odabrana i, u razdoblju do useljenja, poduzima sve napore da instalira prislune ureaje. Sovjetski i satelitski predstavnici obino ive u amba-sadama, konzulatima ili drugim slubenim zgradama sa svojim obiteljima ili sami, no neki od njih ive u posebnim apartmanima. I ti se stanovi prislukuju kad god ima razloga vjerovati da e se na taj nain doi do vrijednih obavijesti. Gotovo sve stanice CIA imaju promatrake ekipe opskrbljene kame-rama, prijevoznim sredstvima i radio-komunikacijama. Njihovi prvenstveni 55ciljevi jesu poznati sovjetski i satelitski obavjetajni oficiri. Poduzima se sve da se posredstvom promatrakih ekipa otkriju operativne metode i, ako se posrei, tajni kontakti komunistikih slubenika. tab Tajnih operacija, posredstvom svojega odjela za Sovjetsku Rusiju, briljivo kontrolira sovjetske operacije. Oni su pravi specijalisti za taj posao. Mnoina operativnog dopisivanja o sovjetskim operacijama nosi kriptonim REDWOOD, kada poslovi idu kroz slube odjela za Sovjetsku Rusiju. U stanovitim sluajevima, meutim, indikator moe biti RED-COAT, to znai da se akcije vode i kontroliraju posredstvom odjela za-duenog za odreeno podruje. Odjel za Sovjetsku Rusiju takoer uskla-uje brojne druge operacije koje su od svjetskog znaenja.

Program REDSOX, o ilegalnoj infiltraciji agenta u Sovjetski Savez i satelitske zemlje, zapoeo je. ranih petdesetih godina i jadno propao. Meutim, taj program i dalje postoji kada je rije o hitnosti i kada se pronae ruski emigrant koji ima samoubilake namjere. S druge strane, program REDSKIN, u koji se ubrajaju legalni putnici, imao je velikog uspjeha, iako je nekoliko agenata izgubljeno. Taj program ukljuuje turiste, poslovne ljude, znanstvenike, novinare, praktiki svakoga tko moe dobiti legalnu dozvolu za ulazak u Sovjetski Savez ili neku od satelitskih zemalja. I - naravno - tko je voljan da preuzme operativnu zadau. Postoji takoer REDCAP-program, to je zapravo sistem kompjuterskih lista svih sovjetskih dravljana koji putuju u inozemstvo: znanstvenika, strunjaka, vojnih savjetnika, trgovinskih funkcionera i slubenika, diplo-mata. ZOMBE je program na istoj osnovi, ali ukljuuje sve dravljane raznih drava, osim Sovjetskog Saveza i satelitskih zemalja, koji putuju u blok. ZODIAC je sistem kompjuterskih lista graana satelitskih zemalja koji putuju na Zapad. Aktivnosti odjela za Sovjetsku Rusiju posebno su intenzivne u doba odravanja meunarodnih znanstvenih i strunih kon-gresa. Prethodne informacije o takvim skupovima alju se stanicama irom svijeta, a sadravaju podatke o sastancima. Od efova stanica zahtijeva se da prisustvuju tim skupovima i uspostavljaju kontakte sa Sovjetima i nji-hovim kolegama iz satelitskih zemalja. Nai ovdanji instruktori i predavai koji dolaze iz odjela za Sovjetsku Rusiju i za Istonu Evropu javno priznaju da su komunistike obavje-tajne slube otkrile brojne primjere svih kategorija operacija koje smo vodili protiv njih. To znai da oni poznaju nae metode. Bez obzira na to, efovi odjela za Sovjetsku Rusiju vraaju se kui s osnovnom milju da su Sovjeti jedina nacija na zemlji koja je kadra unititi Sjedinjene Ame-rike Drave. To je dovoljno vrijedno svakog napora da se neprijatelja napadne. Nastavljaju se praktine vjebe. Jedno popodne u tjednu provodimo u gradovima u okolici uvjebavajui s instruktorima praenje i susrete agenta. Moja je povezana akcija bila da uvjerim oficira prijateljske slube da prihvati novac ponuen za privatne trokove i da pone izvra-vati zadatke koje mu dajem, bez znanja svojih pretpostavljenih. Vjebe 5ubacivanja u komunistiku partiju bile su usmjerene na podizanje agen-tova morala i ohrabrivanje da preuzmu aktivniju ulogu u partijskom poslu koji prezire. Sovjetska operacija bila je serija sve ozbiljnijih sasta-naka s diplomatima tree zemlje (u mojem sluaju bio je to jedan Indi-jac) koji treba da dovedu do toga da ih regrutiramo kao agente koji e ostvariti kontakt s oficirom KGB-a. Imao sam, takoer, sluaj legalnog putovanja. Morao sam regrutirati jednog ne prevrstog amerikog ue-njaka koji je trebao prisustvovati nekoj znanstvenoj konferenciji. Odrali smo niz kraih i duljih sastanka prije no to je otputovao. Njegov je glavni zadatak da stupi u prijateljski dodir sa sovjetskim kolegom za kojega smo znali da ima pristup osjetljivim vojnim informacijama. Nadajmo se da e se susretati na buduim konferencijama i da e mom agentu poi za rukom da pridobije sovjetskog znanstvenika. CAMP PEARV, Virginia Travnja, 1960. Psiholoke i ne striktno vojne operacije (KUCAGE) razlikuju se od inozemnih obavjetajnih i kontraobavjetajnih operacija po tome to su one prije akcione nego to im je svrha da se prikupljaju informacije. Operacije prikupljanja moraju biti nevidljive, tako da ih meta koju na-padaju ne poznaje. S druge strane, akcione operacije imaju vrlo vidljiv ui-nak. Ne treba, meutim, dopustiti da se taj uinak pripie CIA ili ameri-koj

vladi prije nego nekoj drugoj osobi ili organizaciji. Te operacije, za koje postoji kongresna formulacija u Aktu o nacionalnoj sigurnosti iz 1947. u okviru drugih slubi od zajednikog interesa, u nekim su vido-vima delikatnije nego operacije prikupljanja. Obino ih odobrava tab Taj-nih slubi za psiholoko ratovanje i ne izriito vojne operacije. No ako se radi o zahtjevima za znatnim svotama novca ili posebno osjetljivim meto-dama kojima se valja posluiti, moe se zatraiti odobrenje Odbora za koordinaciju operacija (razina pomonika ministra), Vijea za nacionalnu sigurnost ili pak samog predsjednika. Naravno, psiholoke i ne izriito vojne operacije su riskantne, jer one gotovo redovito znae uplitanje u stvari drugih zemalja s kojima SAD imaju normalne diplomatske odnose. Ako se njihovo istinito jamstvo izigra, mogu nastati ozbiljne diplomatske posljedice. To je u suprotnosti s operacijama prikupljanja. Jer ako se ove potonje otkriju, inozemni su politiari skloni zamiriti - takve su operacije tradicionalan dio obavje-tajne aktivnosti svake zemlje. Stoga je uvjerljivo poricanje kardinalno pravilo prilikom planiranja svih psiholokih i ne izriito vojnih operacija; a i to samo onda ako se u prvom redu osigura da krivica padne na nekoga drugoga, a ne na ame-riku vladu. 57Programi psiholokih i ne izriito vojnih operacija (PP-programi) pos-toje u gotovo svakoj stanici CIA. U njima je istaknuto da PP-operacije u velikoj mjeri ovise o lokalnim uvjetima i prilikama. Psiholoko ratovanje ukljuuje propagandu (jednostavnije poznatu kao media), rad u omla-dinskim i studentskim organizacijama, radnikim organizacijama (sindi-kati i tako redom), profesionalnim i kulturnim grupacijama i u politikim partijama. Ne izriito vojne operacije podrazumijevaju infiltriranja u za-branjena podruja, sabotau, ekonomsko ratovanje, uznemiravanje osoba, zranu i pomorsku podrku, naoruavanje, uvjebavanje i pomaganje malim armijama. MEDIA-OPERACIJE Ulogu CIA u programu amerike propagande utvruje slubena po-djela propagande u tri uope kategorije: bijelu, sivu i crnu. Bijela je pro-paganda ona za koju se otvoreno priznaje da dolazi iz izvora vlade SAD-a, odnosno iz Amerike informativne agencije (USIA); siva propaganda je toboe pripisana ljudima ili organizacijama koji ne priznaju ameriku vladu kao izvor njihova materijala i koji prireuju te materijale kao da su njihovi; crna je propaganda neidentificirani materijal, odnosno materijal koji se pripisuje nekom nepostojeem izvoru, ili je to pak krivotvoreni materijal pripisan nekom od postojeih izvora. CIA je jedina agencija vlade SAD-a kojoj je doputeno angairanje u operacijama crne propa-gande, ali to se tie sive propagande ona dijeli odgovornost s drugim agencijama, na primjer s USIA. Meutim, u skladu sa sivim zakonom Vijea za nacionalnu sigurnost, sadranom u jednom od dokumenata toga Vijea, druge agencije prije no to se angairaju u sivoj propagandi moraju prethodno dobiti odobrenje CIA. Prijenosnici sive i crne propagande ne smiju saznati, da su pod pokro-viteljstvom CIA ili amerike vlade. To je dijelom zbog toga da bi imala jai uinak, a djelomice stoga da bi to manje ljudi znalo to se dogaa te da se, prema tome, svede na najmanju mjeru opasnost da se sazna tko uistinu ima patronat. Stoga urednici, politiari, biznismeni i drugi ljudi mogu propagandno djelovati ak i za novac, ali ne moraju znati tko su u pojedinim sluajevima njihovi efovi. Neki e meu njima to saznati, pa tako u terminologiji agencije nastaje podjela na dosjetljive i nedosjet-Ijive agente.

U propagandnim operacijama, kao i u svim psiholokim i ne izriito vojnim operacijama, uobiajena procedura sigurnosti agencije zabranjuje da naruene poslove plaa ovjek CIA koji je pod slubenom zatitom (moe, na primjer, figurirati kao namjetenik Ministarstva vanjskih pos-lova). Tako je odreeno zbog toga da bi se zadrala mogunost uvjer-ljivog poricanja i na najmanju mjeru svela opasnost od kompliciranja situacije tamonjoj ambasadi ako lokalna vlada doe do nekih otkria. tr JPlaanja, meutim, obavljaju slubenici CIA koji nemaju slubenu zatitu, odnosno oni koji se izdaju za biznismene, studente ili penzionere; takvim se pripadnicima i kae da djeluju bez slubene zatite. Ti slubenici mogu takoer drati veinu kontakata s regrutiranim agentima, kako bi slubenici i oficiri pod slubenom zatitom bili to sigurniji. Jednako, susreti izmeu dviju kategorija slubenika moraju biti to tajniji. Svrha je svega toga da se zatiti ambasada, a i to da se pro-pagandne agente navede da vjeruju kako ih plaaju privatni poslodavci. Strunjaci iz taba za propagandu posjetili su nas u ISOLATIONU i podastrli nam gomilu papira koje objavljuju kao materijal to slui za vo-enje propagande u cijelom svijetu. Neka od tih izdanja namijenjena su samo lokalnoj upotrebi, dok ostala imaju primjenu svuda po svijetu. Re-zultat razgovora bio je da se glavnina nas uvjeri kako propaganda nije za nas - jednostavno, tu je suvie papirnatog posla. No uprkos tome, najza-nimljiviji dio propagandnog posla obino je usklaivanje i tretman vanih dogaaja izmeu nekoliko zemalja. Problemi komunistikog utjecaja if jednoj zemlji mogu dobiti meunarodnu dimenziju u drugima, pod geslom prijetnja jednome jest prijetnja svima. Na primjer, stanica CIA u Cara-casu moe informaciju o tajnoj komunistikoj zavjeri u Venezueli poslati telegramom u stanicu u Bogoti, koja je tada izvlai na povrinu posred-stvom lokalnog propagandnog agenta sa zadaom da je proslijedi neidenti-ficiranom predstavniku venezuelanske vlade. Informacija se tada preuzima iz kolumbijske tampe i prenosi stanicima CIA u Quitu, Limi, La Pazu, Santiagu i, moda, Braziliji. Nekoliko dana potom u novinama se poinju pojavljivati komentari iz tih drava i poinje rasti pritisak na venezuelan-sku vladu da poduzme represivne mjere protiv komunista. Postoji, oito, i obilje drugih naina za upotrebu i crne i sive propa-gande: knjige, asopisi, radio, televizija, zidni plakati, oglasi, vjerske propovijedi, politiki govori, kao i dnevna tampa. U zemljama u kojima su zidne parole i oglasi vaan medij za poruke oekuje se od stanica da organiziraju tajno tampanje i pogodnu distribuciju, kao i ekipe agenata koji e ispisivati parole po zidovima. Radio Slobodna Evropa,* i Slobodni radio,* najpoznatiji su pothvati iz domene sive propagande koje CIA vodi protiv sovjetskog bloka. OPERACIJE PROTIV OMLADINSKIH I STUDENTSKIH ORGANIZACIJA Nakon zavretka drugoga svjetskog rata Komunistika partija Sov-jetskog Saveza zapoela je snanim programom propagande i agitacije puteni Meunarodne unije studenata i Svjetske federacije demokratske omladine, koje su zajedniki stvarale nacionalna udruenja u svojim pod-rujima djelatnosti u svim zemljama gdje je to bilo mogue. Te su orga-nizacije pronosile ciljeve i politiku KPSS-a pod izlikom ujedinjenih kampa-nja (antikolonijalizma, antinuklearno naoruanje, miroljubive grupacije, itd.), kojima su osiguravale podrku svojih lokalnih udruenja u kapitalisti-kim zemljama, kao i unutar komunistikog bloka. Potkraj etrdesetih godina amerika je vlada, koristei se pri tom Agencijom, stala igosati te frontove kao plaenike KPSS-a s ciljem da

obeshrabri uee nekomu-nista. Usporedno s tim Agencija se angairala u operacijama na mnogim mjestima sa zadaom da zaustavi lokalne grupacije u udruivanju s meu-narodnim tijelima. Vrbovanjem voa lokalnih grupa i infiltracijom agenata Agencija je pokuala uspostaviti kontrolu nad to vie takvih grupa, tako da se ak i grupu koja se ve bila pridruila Meunarodnoj uniji stude-nata ili Svjetskoj federaciji demokratske omladine moglo uvjeriti, pa i prisiliti da se povue. Agencija se takoer latila osnivanja omladinskih i studentskih orga-nizacija na lokalnoj i meunarodnoj razini. Dvije meunarodne institucije, osnovane s ciljem da se suprotstave onima pod patronatom Sovjetskog Saveza, bile su Sekretarijat za koordinaciju nacionalnih unija studenata,* s vodstvom u Levdenu,1 i Svjetska omladinska asambleja,* sa sjeditem u Bruxellesu. Planovi tabova, voenje i operativne funkcije u omladinskim i studentskim organizacijama koje su pod kontrolom CIA, objedinjene su u odjelu Tajnih slubi za meunarodne organizacije. I jedna i druga bave se organizacijom putovanja, kulturnih aktivnosti, ali i jedna i druga amerika institucija rade kao propagandne agencije za CIA - posebno u nerazvijenim zemljama. One imaju i savjetodavni status nevladinih institucija, identian s agencijama Ujedinjenih naroda - kakav je UNESCO - i participiraju u specijalnim agencijskim programima Uje-dinjenih naroda. Jedna od vrlo znaajnih funkcija omladinskih i studentskih organiza-cija CIA jest odabiranje, procjenjivanje i regrutiranje studentskih i omla-dinskih vo a, kao dugoronih agenata, kako na podruju rada inozemne obavjetajne djelatnosti, tako i na polju kontrapijunae. Organizacije nad kojima CIA ima patronat ili na njih utjee prirodan su izvor kadrova za regrutiranje ne samo za ove, nego i za druge operacije CIA. Posebno je to sluaj u nerazvijenim zemljama, gdje su programi i Sekretarijata za koordi-naciju nacionalnih studentskih unija i Svjetske omladinske asambleje usmjereni prema regrutiranju mladih agenata koji mogu biti sposobni da nastave politiku CIA i ostanu pod njezinom kontrolom jo dugo nakon to su odbacili svoje ranije politike i profesionalne pomagae. Osim posredstvom tih dviju organizacija, Agencija moe razviti svoje specifine operacije i uz pomo nacionalnih i meunarodnih tijela omla-dinskih i studentskih katolikih organizacija (Pax Romana i Meunarodna omladinska katolika federacija), ali i posredstvom kransko-demokrat-skih i nekomunistikih studentskih organizacija. U pojedinim zemljama, Kasnije poznata kao Meunarodna studentska konferencija 60 mposebice tamo gdje postoje grupe s jakim komunistikim ili radikalnim rukovodstvom, katolike i kransko-demokratske omladinske i student-ske organizacije glavne su snage koje vodi Agencija. Agenti to ih stanice kontroliraju putem omladinskih i studentskih operacija u bilo kojoj zemlji, ukljuujui tu i meunarodni program Na-cionalne studentske asocijacije SAD,* koji vodi tab, mogu se takoer iskoristiti da utjeu na odluke na internacionalnoj razini. Istodobno, agenti na meunarodnom nivou mogu posluiti za potpomaganje i promaknue agenata ili politike unutar nacionalnog udruenja. Kontrola je, dakle, neka vrst izmjeninog strujanja izmeu nacionalne i meunarodne razine. Uvelike zahvaljujui operacijama Agencije, rukovodstvo Svjetske fede-racije demokratske omladine moralo je 1951. napustiti Francusku i pri-jei u Budimpetu. S

druge strane, tab Meunarodne studentske unije ni-kada nije smio prijei u slobodni svijet, nakon to je 1946. osnovan u Pragu. Dapae, i jedna i druga organizacija bile su jasno identificirane s komunistikim blokom, a njihova nastojanja da vode konferencije i semi-nare izvan bloka bila su napadana i slabljena od strane Svjetske omladin-ske asambleje i Sekretarijata za koordinaciju nacionalnih studentskih unija. Svjetska federacija demokratske omladine, na primjer, imala je mo-gunost da - izvan bloka odri samo jedan Svjetski festival omladine, onaj u Beu 1959. godine, a i taj je praktiki bio onemoguen akcijama omladinskih i studentskih organizacija koje kontrolira CIA. Meunarodna unija studenata nikada nije odrala kongres u slobodnom svijetu. A to je jo vanije, i jedna i druga amerika meunarodna organizacija razvile su nadmono vodstvo u udruivanju lanica izvan komunistikog bloka. RADNIKE OPERACIJE Agencijine radnike operacije, slino studentskim i omladinskim, na-stale su kao reakcija na kontinuitet politike KPSS-a nakon drugoga svjet-skoga rata i na njezinu ekspanziju putem meunarodnih ujedinjenih fron-tova. Godine 1945. uz podrku i sudjelovanje Kongresa britanskih tredju-niona, Kongresa amerikih industrijskih organizacija i Vijea sovjetskih sindikata u Parizu je osnovana Svjetska federacija sindikata (WFTU). Raz-like unutar WFTU-a izmeu voa komunistikih sindikata, koji su nestrp-ljivo eljeli da tu organizaciju iskoriste za antikapitalistiku propagandu, i voa zapadnih zemalja, s druge strane, koji su inzistirali na tome da Svjetska federacija usmjeri svoju panju na ekonomska pitanja, najzad su dole do vrhunca 1949. godine, kada je trebalo odluiti hoe li Federacija podrati Marshallov plan. Kada su komunisti - francuski, talijanski, latin-skoameriki i sovjetski - odbili da Svjetska federacija potpie Marshallov plan, Kongres britanskih tredjuniona i Kongres amerikih industrijskih or-ganizacija su se povukli. Kasnije iste godine, kao nekomunistika alterna61 i tiva Svjetskoj federaciji, osnovana je Meunarodna konfederacija slobod-nih sindikata (ICFTU*), uz uee britanskih tredjuniona, Kongresa amerikih industrijskih organizacija, Amerike federacije rada i drugih na-cionalnih centrala. Agencija je, zahvaljujui svojini operacijama, uglavnom bila odgovorna za progonstvo centrale Svjetske federacije sindikata 1951. iz Pariza, kada je ona prela u sovjetski sektor Bea. Kasnije, 1956. godine, centrala je bila primorana, da se iz Bea preseli u Prag. Meunarodna konfederacija slobodnih sindikata osnovala je regio-nalne organizacije za Evropu, Daleki istok, Afriku i za zapadnu hemisferu, koje su ujedinile nekomunistike centre nacionalnih sindikata. Podrku i upravljanje projicirala je Agencija, i jo uvijek, projicira na tri razine: same Meunarodne konfederacije, zatim regionalnih, i, najzad, nacional-nih centrala. Na najvioj razini Agencijine radnike operacije realiziraju George Meany,* predsjednik Amerike federacije rada; Jay Lovestone,* ef za vanjske poslove, i Irving Brown,* evropski predstavnik Amerike federacije rada - svi su oni djelotvorni i svojevoljni kolabaratori. Izravna kontrola Agencije postoji i na regionalnoj razini. Serafino Romualdi,* predstavnik Amerike federacije rada za Latinsku Ameriku, na primjer, upravlja Interamerikom regionalnom radnikom organizacijom,* sa sje-ditem u Mexico Citvju. Na nacionalnoj razini, ponajprije u nerazvijenim zemljama, podru ne stanice CIA angairane su u operacijama podrke i upravljanja nacionalnim radnikim

centralama. U tabu je podrka, uprav-ljanje i kontrola svih radnikih operacija centralizirana u radnikoj sekciji odjela za meunarodne organizacije. Generalna politika radnikih operacija slina je onoj koja se provodi prema omladinskim i studentskim organizacijama. Najprije Svjetska fede-racija sindikata i njezine regionalne i nacionalne sekcije dobivaju etiketu moskovskih plaenika. Zatim se operacije lokalnih stanica usmjeravaju na to da oslabljuju i tuku komunistike ili krajnje Ijeviarske strukture rad-nikih sindikata te da ^spostavljaju i podravaju nekomunistike struk-ture. Tree, Meunarodna konfederacija slobodnih sindikata i njezine re-gionalne organizacije promiu se i s vrha i odozdo prikljuivanjem onih radnikih sindikata i nacionalnih centrala koji su pod utjecajem Agencije. etvrti pristup CIA radnikim operacijama ide kroz meunarodne strukovne sekretarijate,* koji reprezentiraju radnike interese u pojedi-nim industrijama nasuprot nacionalnim centralama, koje ujedinjuju rad-nitvo razliitih industrija. S obzirom na to da je sistem meunarodnih strukovnih sekretarijata vie specijaliziran, pa ak i efikasniji, sekretarijati u nekim stvarima bolje odgovaraju ciljevima Agencije nego Meunarodna konfederacija slobodnih sindikata sa svojom regionalnom i nacionalnom strukturom. Kontrola i upravljanje ostvaruje se preko naeg ovjeka u od-reenom sekretarijatu koji je zaduen da potpomae radnike operacije usmjerene izravno protiv radnika u pojedinoj industriji. Vrlo su esto agenti CIA u nekom meunarodnom strukovnom sekretarijatu ameriki radniki rukovodioci koji predstavljaju ameriku sekciju u sekretarijatima. 6zTe institucije obino glavnu podrku primaju od amerikih sindikata onih industrija koje su tom sekretarijatu primjerene. Stoga Amerika federacija dravnih, pokrajinskih i gradskih namjetenika,* slui kao kanal za ope-racije CIA u Meunarodnim javnim slubama,* to je, zapravo, sekreta-rijat za namjetenike vlada sa sjeditem u Londonu. A Meunarodno udruenje penzioniranih inovnika,* koje je ameriki sindikat slubenika, daje pristup do Meunarodne federacije zaposlenih u tehnikim i admini-strativnim slubama,* to je, opet, meunarodni strukovni sekretarijat inovnika. Slino, ameriko udruenje radnika na komunikacijama anga-ira se za kontrolu meunarodnog strukovnog sekretarijata za potanske, telegrafske i telefonske radnike. U sluaju petrolejske industrije, Agencija putem Meunarodnog sindikata naftnih radnika,* (ameriki sindikat) kontrolira Meunarodnu federaciju petrolejskih i kemijskih radnika,* koja pripada meunarodnim strukovnim sekretarijatima. Osobito, u ne-razvijenim zemljama, radnike operacije nae stanice mogu se odvijati kao, toboe, lokalni program jednog meunarodnog strukovnog sindikata. Unutar pokreta katolikih sindikata mogua je slina aktivnost, obino kanalizirana putem Meunarodne federacije kranskih sindikata1.* A za specijalizirane zadatke unutar socijal-demokartskog pokreta posluit e izraelski sindikati. Radnike su operacije izvor prilinih suprotnosti izmeu odjela i sta-nica direktorata za planiranje Tajnih slubi i odjela za meunarodne or-ganizacije. Postavlja se problem nadlenosti i koordinacije. Agente za rad-nike operacije na meunarodnom i regionalnom nivou vode oficiri odjela za meunarodne organizacije ili u Washingtonu ili u podrunim stanicama u Parizu, Bruxellesu ili Mexico Cityju. Ako njihove aktivnosti u nekoj zemlji, na primjer u Kolumbiji, nisu tijesno usklaene sa stanicom u Bo-goti, moe doi do sukoba ili uplitanja u specifine ciljeve radnikih ope-racija ili drugih programa stanice u Bogoti. Kad god agent odjela za meu-narodne organizacije planira posjet nekoj zemlji, o tome se mora konzul-tirati sa efom stanice koji je odgovoran za sve aktivnosti

CIA u odree-noj zemlji. U suprotnom sluaju takav agent, zbog pomanjkanja upravlja-nja i kontrole, ime se osigurava da njegove aktivnosti harmoniziraju s kompletnim operativnim programom stanice ne samo na polju radnikih operacija, mogao bi ugroziti ciljeve stanice. Neprekidno se ulau napori da se osigura koordinacija izmeu aktivnosti odjela za meunarodne orga-nizacije na sindikalnom polju i poslova kojima se bave podrune stanice. No i tu povremeno dolazi do neprilika zbog uskih pogleda ili tvrdogla-vosti samih agenata. Agent odjela za meunarodne organizacije moe biti od neprocjenjive koristi u radnikom programu lokalne stanice. Obino agent ima prilino znaenje, to je rezultat njegova poloaja na meunarodnoj ili regionalnoj razini, pa njegove usluge esto trae tamonji radniki rukovodioci zbog Kasnije je dobila naziv Svjetska konfederacija radaputovanja, potpora i poziva na konferencije, ime sve agent raspolae. U skladu s time, agent ima pristup lokalnom nekomunistikom radnikom pokretu i moe uspostaviti kontakt izmeu stanice i onih lokalnih radni-kih lidera koji su nam zanimljivi. Takvi kontakti mogu se uspostaviti i preko tree partije, postupno, tako da je agent odjela za meunarodne or-ganizacije zatien, ako se u meuvremenu uspostavi nova operativna veza. Podrune stanice mogu zatraiti podrku odjela za meunarodne or-ganizacije u datoj zemlji zbog utjecaja to ga agent toga odjela moe imati na lokalnu situaciju, opet bez lokalnog radnikog lidera, ak ako on i jest agent stanice, znajui da je meunarodni i regionalni slubenik odgovoran da slijedi upute CIA. Odmjeravanje korisnosti radnikih operacija, u usporedbi s njihovim viemilijunskim trokovima, teko je i kontroverzno. Ukljuuje kako poti-skivanje komunistikog faktora, tako i veu indoktrinaciju prozapadnih ideala putem seminara, konferencija i obrazovnih programa. U svakom sluaju, udruivanje zapadnoga svijeta sa Svjetskom federacijom sindikata bilo je prilino reducirano, iako joj jo uvijek pripada nekoliko vodeih nacionalnih konfederacija iz nekomunistikih zemalja. OPERACIJE PROTIV SVJETSKOG VIJEA ZA MIR Agencija poduzima operacije protiv Svjetskog vijea za mir (osnovano 1949. u Parizu) da bi neutralizirala propagandne kampanje protiv SAD-a i njegovih saveznika, prije svega s obzirom na vojne paktove. Iako nije osnovana organizacija sa suprotnim ciljevima, media-operacije usmje-rene su protiv aktivnosti Svjetskog vijea za mir kako bi se istaknuo njegov pravi pokrovitelj, odnosno da Vijee slui kao propagandni front KPSSa. Stanovit je uspjeh postignut protjerivanjem Svjetskog vijea za mir iz Pa-riza u Prag 1951. godine, iako se Vijee 1954. preselilo u Be. Takoer se poduzimaju napori da se Svjetsko mirovno vijee sprijei u odravanju kongresa i drugih sastanaka izvan komunistikog bloka putem operacija media, agenata specijalista za studentske, omladinske i radnike orga-nizacije i, posebno, agenata za politike akcije, kako bi se uskraivale dozvole i stvarale druge zapreke. NOVINARI Osnovana u Kopenhagenu 1946. godine, Meunarodna organizacija novinara objedinjuje pisce komunistikih i nekomunistikih zemalja. Iako je prvotno tab bio u Londonu, Drugi je kongres odran u Pragu 1947. godine, kada je bilo odlueno da se sjedite preseli. Povodei se za ruko-vodstvima nacionalnih novinarskih organizacija Sjedinjenih Drava, Velike

64Britanije i Belgije, veina drugih nekomunistikih zemalja povukla se 1950. godine, pa se njezina aktivnost, openito, ograniila na zemlje bloka. Uz propagandu protiv Meunarodne organizacije novinara i pothvata kojima je svrha bila da zapadne prijestolnice odbijaju da se u njima odr-avaju sastanci, Agencija je djelovala na osnivanju alternativnog novinar-skog saveza za zapadni svijet. Godine 1951. Svjetski kongres novinara po-novno je formirao Internacionalnu federaciju novinara,*, koja je bila osno-vana jo i9z6. godine, ali je ugasnula 1946. osnivanjem Meunarodne or-ganizacije novinara. Koristi koje je Agencija imala u operacijama protiv Meunarodne or-ganizacije novinara odrazile su se i na odabiranje i razvitak operativnih svojstava potencijalnih agenata za propagandu. Dapae, podrka lokalnih stanica lanicama Internacionalne federacije novinara moe dobro doi za borbu protiv lokalne komunistike i prokomunistike tampe i protiv na-pora za ubacivanje, koje ini Meunarodna organizacija novinara, posebno u nerazvijenim zemljama. PRAVNICI Godine 1946. u Parizu bila je osnovana Meunarodna asocijacija de-mokratskih pravnika, u kojoj su sudjelovali pravnici iz otprilike dvadeset i pet zemalja. Od po etka pod dominacijom prokomunistikih snaga, po-sebno francuskih predstavnika, Meunarodna je asocijacija izgubila veinu svojih nekomunistikih lanica i, godine 1950. prognana iz Francuske, pre-bacila svoj tab u Bruxelles, gdje je i ostao. Glavna funkcija Meunarodne asocijacije demokratskih pravnika bila je da slui kao propagandni meha-nizam za poslijeratne teme KPSS-a, kao to su mir i antikolonijalizam. Da bi se stvorila organizacija pravnika zapadnoga svijeta, u Zapad-nom je Berlinu 1952,. odran meunarodni pravni kongres, nakon kojega je jedan permanentni komitet prionuo na posao da iznosi komunistike ne-pravde u Istonoj Njemakoj. Godine 1955. permanentni komitet prera-stao je u Meunarodnu pravniku istranu komisiju, sa tabom u Haagu> koja se 1959. preselila u Zenevu. Komisiju ini dvadeset i pet prominent-nih pravnika iz razliitih zemalja svijeta, a glavni joj je zadatak da istra-uje i objavljuje izvjetaje s naglaskom na zakonskim pravima. Agencija je zainteresirana za Meunarodnu pravniku istranu komi-siju s gledita traenja alternative za Meunarodnu asocijaciju demokrat-skih pravnika te osiguravanja snanije propagande na odgovarajue teme, kakve su krenje ljudskih prava u komunistikom bloku (Maarska 1956, Tibet 1959). Pravne studije koje je Meunarodna komisija objavila o dru-gim situacijama, na primjer o Junoj Africi, slue proirivanju panje izvan komunistikog pitanja. Slue da prikriju pravo stanje stvari do kojeg nam je stalo. Stanicama nekih zemalja Meunarodna komisija osigurava pri5 CIA .stup do uglednika pravnike profesije (posredstvom nacionalnih organiza-cija udruenih u Meunarodnu komisiju) to takoer otvara vrata prema nacionalnim politikim rukovodstvima. OPERACIJE POLITIKE AKCIJE Ekspanzija komunizma donijela je drugi tip operativnog psiholokog ratovanja: politiku akciju. Operacije sa svrhom da inozemna vlada usvoji odreenu politiku vizavi komunizma nazivaju se operacijama politike akcije. Kontekst tih operacija usmjeren je na procjenjivanje i ukazivanje na opasnosti od komunizma i drugih Ijeviarskih utjecaja u odreenoj zemlji, ali su te operacije suzbijanja opasnosti ograniene specifinim

okol-nostima. One esto trae potporu stvaranjem i voenjem karijera inozem-nih politiara, preko kojih se postie eljena vladina politika i akcija. Obratno, te operacije esto ukljuuju akcije namijenjene neutraliziranju politiara koji u svoje vlade unose nepoeljenu politiku prema komunizmu. Iako su operacije politike akcije nakon drugoga svjetskog rata poele izbornim konsolidiranjem antikomunistikih politikih partija u Francus-koj i Italiji kasnih etrdesetih godina, one su sada znatno vie zastupljene u nerazvijenim zemljama, gdje ekonomski i socijalni uvjeti stvaraju vrlo povoljnu klimu za napredak komunizma. U operacijama politikih akcija najee sudjeluju politike partije, politiari i vojni lideri. Agenti angai-rani u drugim operacijama psiholokog ratovanja, kao to su radnike, studentske i omladinske organizacije i media, esto su odreeni da nose specifine ciljeve politike akcije. Da bi dole do politikih tajnih informacija i u tu svrhu razvile odnose s potencijalnim agentima za politiku akciju, gotovo sve stanice imaju stalne programe za uzgajanje lokalnih politiara, kako iz opozicionih tako i iz vladajuih stranaka. Stvaranje veza s lokalnom politikom kon-stelacijom obino tee bez tekoa, jer slubenici CIA pod diplomatskom zatitom ambasada imaju slobodan pristup svojim metama na kokte-lima, primanjima, u klubovima te posredstvom drugih diplomatskih ob-lika koji ih dovode u dodir s ljudima za koje postoji zanimanje. Redoviti slubenici State Departmenta na poslovima u drugim zemljama i ambasa-dori tako er mogu pridonijeti upoznavanju s ljudima za koje smo zainte-resirani i, prema tome, pomoi irenju politikih kontakata stanice, a iz taba se pribavlja doputenje za raiavanje pitanja sigurnosti i za ope-rativni posao; slubenik stanice koji je u dodiru s osobom za koju smo zainteresirani poinje osiguravati financijsku pomo za politike kampa-nje ili za propagandu politike grupe, odnosno partije koju obraujemo. Vjerojatno, zapravo sigurno, naa e meta dio novca upotrijebiti za svoje osobne trokove i time razvijati svoju ovisnost o stanici kao izvoru iz ko-jeg pristie novac. Ako sve krene dobro, lokalni politiar predavat e po-vjerljive informacije o svojoj vlastitoj partiji i o vladi, ako zauzima mini66starski poloaj. Reagirat e na prikladne upute koje stanica postavlja u vezi s komunistikim pitanjem. Povezane akcije stanice i lokalnih slubi sigurnosti takoer su vrijedan izvor procjena za poduzimanje politike akcije. S obzirom na estu poli-tiku nestabilnost u nerazvijenim zemljama, politiari koji odgovaraju za civilne i vojne snage sigurnosti u najpovoljnijem su poloaju i za akciju i za obavjetavanje. Vrlo su esto uvueni u operativne odnose sa stanicom kada preuzmu zadatak da se povezana operacija nastavi. Podvrgnuti su stalnim procjenama stanice sve dotle dok sudjeluju u politikim akcijama, a kada se u njih stekne odgovarajue povjerenje, pozivaju se na izvrava-nje specijalnih zadataka. Osigurava se i novana pomo za nastavljanje njihovih politikih karijera te za produavanje meusobnih odnosa i kada jednom napuste svoje ministarske poloaje. Kao konani arbitri politikih konflikata u tolikim zemljama, vojni su lideri glavne mete prema kojima se usmjeravaju nastojanja za vrbovanjem. Oficiri stanice pronalaze brojne naine da s njima stupe u dodir, ponekad ih, bez mnogo okolianja, meusobno predstavlja ameriki vojni atae ili to ini pomono osoblje amerike vojne misije. Ponekad za uspostavlja-nje tih odnosa slui ve razvijena veza izmeu Agencije i lokalne obavje-tajne slube. Oficiri CIA imaju priliku da s vojnim osobama drugih ze-malja

uspostavljaju kontakte kada te osobe borave na kolovanju u SAD-u. Kao to je to sluaj i s politiarima, glavnina stanica Agencije ima stalne programe za razvijanje lokalnih vojnih voa, za njihovu aktivnost u prikupljanju informacija obavjetajnog karaktera i za njihovo sudjelo-vanje u politikim akcijama. Politike akcije koje Agencija poduzima razliite su koliko je razno-vrsna i sama politika. Visoko kotira spletkarenje protiv sovjetskih funkcio-nera i diplomatskih ili trgovinskih misija, to moe izazvati njihov izgon. Od politiara koji rade za Agenciju oekuje se da aktivno rade na protje-rivanju nepoeljnih. Slino, tamo gdje Sovjetski Savez pokuava proiriti svoje diplomatske i trgovinske aktivnosti o ekujemo da nai politiari uloe svoj utjecaj i suprotstave se takvim kretanjima. Smatra se da oni moraju uspostaviti vrstu liniju protiv svojih dravljana angairanih u Ije-viarskim ili komunistikim aktivnostima. Na posljednjoj instanci uspjeh znai: proskribiranje partija, hapenje ili protjerivanje u izbjeglitvo nji-hovih voa, zatvaranje ureda, knjiara, ukidanje publikacija, zabranu de-monstracija i tako redom. Takvim programima iroke skale pozivaju se na akciju i antikomunistiki pokreti i nacionalne vlade - kada je god mo-gue, Agencija preferira sudjelovanje istih agenata za politike akcije u po-stizavanju i jednoga i drugoga. No to nije samo stvar financiranja i vo enja lokalnih politiara. U si-tuacijama koje se ocjenjuju opasnima za SAD Agencija e voditi opera-ciju nacionalnih izbora kroz kompletnu politiku partiju. Financirat e kandidate koje dri dosjetljivima, ali i one koje smatra nevjetima. Takve operacije, teke vie milijuna dolara, po inju godinu ili vie prije 67fjBMBii.........IH l izbora i ukljuuju glomazne propagandne kampanje i sve oblike obraanja javnosti, osnivanje brojnih pomonih organizacija i financijskih mehani-zama (esto uz pomo amerikih biznismena koji djeluju u toj zemlji), ujedinjavanje glasaa, formiranje kaznenih odreda za zastraivanje opo-zicije, provokacije i kruenje glasina kako bi se diskreditirali nepoeljni kandidati. Osnivaju se fondovi za kupovanje glasova i potkupljivanje ljudi koji utvruju izborne rezultate. Ako postoje mogunosti da se ameriki interesi djelotvornije ouvaju neustavnim metodama ili dravnim udarom, ni takvih se pokuaja ne treba kloniti. Iako Agencija obino igra na antikomunistiku kartu da bi ohrab-rila udar, zlatne poluge i vree novca esto su jednako vrijedne. U stano-vitim sluajevima agent stanice organizira da se u pravi trenutak baci bomba, slijede masovne demonstracije i, najzad, interveniraju militaristi u ime ponovnog vraanja reda i nacionalnog jedinstva. Politikim opera-cijama koje je poduzimala Agencija je uvelike bila odgovorna za udare koji su, upotrebom takvih modela, bili poduzeti u Iranu 1953. i u Sudanu 1958. godine. PARA VOJNE OPERACIJE Dogaa se da se politika situacija u nekoj zemlji ne moe dovoljno snano sauvati takvim vrstama psiholokog ratovanja kakva je, na pri-mjer, politika akcija. Agencija se u tim sluajevima angaira u operaci-jama na vioj razini sukoba koja uklju uje i mogunost vojnog angai-ranja ako se pri tom ameriki patronat mora sakriti. Te, nekonvencio-nalne, ratne operacije nazivaju se paravojnim, odnosno ne izriito vojnim operacijama. Vijee nacionalne sigurnosti dalo je Agenciji odobrenje za nekonvencionalna ratna stanja amerike vlade, iako vojne slube zadra-vaju za sebe

mogunost takvih operacija u sluaju opeg rata. Te opera-cije sadre neto to oarava, podsjea na heroizam naih tajnih slubi u drugom svjetskom ratu, otpor, gerilska ratovanja, tajne skokove padobra-nima iza linija. Camp Peary najvaniji je poligon Agencije za tu vrst ope-racija. Neophodnost da se ubacuju agenti u tajne zone, kao to su stanovita podruja Sovjetskog Saveza, Kine i drugih komunistikih zemalja, djelo-mino se odvija ilegalnom infiltracijom kopnom, morem ili zrakom. Agenti, obino ljudi koji ive u tim tajnim zonama, opskrbljuju se odgovarajuom odjeom, dokumentima, unaprijed pripremljenim objanjenjem o kretanju za sluaj da ta objanjenja budu potrebna. U sluaju ubacivanja kopnom, od njih se zahtijeva da tajno prijeu strogo uvane granice. Vjebe prela-enja granice odravaju se u posebnom predjelu Camp Pearvja, gdje je na duini od otprilike jedne milje postavljen poligon granica sa icom, osma-tranicom, psima, alarmnim ureajima i patrolama. Za upad morem slui matini brod, obino teretnjak (vlasnitvo kompanije koja radi pod za-titom Agencije), koji se priblii na nekoliko milja od mjesta iskrcavanja. Brodski amac, koji za sobom vue ve napuhnut gumeni amac, priblii se na milju od mjesta na kojem se ekipa za ubacivanje treba iskrcati. Gu-meni amac i pomona oprema skrivaju se u blizini obale kako bi se opet upotrijebili prilikom bijega, a brodski amac vraa se matinom brodu. Infiltracija zrakom zahtijeva tajna prelijetanja za koja Agencija upotreb-ljava avione dugog i kratkog dometa, bez ikakvih oznaka, ukljuujui i univerzalni heliokurir koji se u pothvatima ubacivanja i bjegova upotreb-ljava za iskrcavanje jednako uspjeno kao i sputanje padobranom. Ogra-niene zone u Camp Pearvju du rijeke York slue kao vjebalita za po-morsko iskrcavanje, a druge kao poligoni za zrana iskrcavanja. Sigurno ubaen u tajnu zonu, agent ili skupina agenata mora izvra-vati razliite, ranije utvrene, zadatke. esto im je prvi zadatak da pohra-njuju oruje, sredstva veze i materijal za sabotae, koji e kasnije upotrije-biti druga ekipa. Ili, ubaena ekipa treba izvravati sabotae podmetanjem poara ili eksploziva tempiranog da razliite objekte digne u zrak za neko-liko dana, tjedana, pa i itav mjesec kasnije. Programima sabotae predvi-eno je zagaivanje nafte i benzina za vozila, blokiranje tiskarskih stro-jeva, mine za potapanje brodova, eksploziv, sredstva za izazivanje poara koja se prave u obliku kruha, svjetiljki, lutaka, ak i kamenja. Instruktori za sabotau, momci koji pretvaraju u prah i pepeo, izveli su impresivnu demonstraciju svojih vjetina, od kojih su neke toliko usavrene da je, na-kon sabotae, gotovo nemogue utvrditi uzroke. Osim sabotaa, ubaena ekipa moe obavljati snimanja ili pronalaziti mjesta pogodna za sakriva-nje filmova i dokumenata koji e biti upotrijebljeni kasnije. Bijeg moe tei istini smjerom kojim se i dolo ili na sasvim drukiji nain. Sekcija za ekonomsko ratovanje slube psiholokih operacija zapravo je neka vrst podsekcije za ne izriito vojne operacije. Njezini su zadaci da izvodi sabotae u kljunim ekonomskim aktivnostima odreene zemlje i da spreava uvoz vanih sirovina, kao to je, na primjer, nafta. Zagai-vanje izvoznih poljoprivrednih proizvoda ili materijala (vree za izvoz ku-banskog eera), kvarenje osovina za traktore, kamione i autobuse, ako bi propali svi drugi naini da se sprijei nepoeljna trgovina sa zemljom koja je cilj operacija, takoer se primjenjuju. S obzirom na to da se mjere ekonomskog ratovanja poduzimaju kako bi se oteali ekonomski odnosi u odreenoj zemlji, u sklopu tih operacija, osim sabotaa, upotrebljavaju se sredstva propagande, radnike, omladinske, studentske i druge masovne organizacije pod kontrolom CIA, sve s ciljem da se sprijei

ili barem ogra-nii trgovina izmeu ekonomije koju ugroavamo i nama prijateljske zem-lje onim proizvodima koji su ugroenoj privredi potrebni. Amerike kom-panije mogu takoer biti pozvane da dobrovoljno ogranie opskrbljivanje odreenim proizvodima, no procjene lokalnih stanica o politikoj akciji obino su za te svrhe znatno korisnije. U okviru sekcije za paravojne operacije objedinjavaju se i nastojanja da Agencija zadri opskrbljivanje neregularnih vojnih snaga orujem. Iako 69slube za zranu i pomorsku podrku kontroliraju stalne Agencijine ope-racije opskrbljivanja buntovnika (Air America i Civil Air Transport, na primjer, na Dalekom istoku), dodatna sredstva, avioni na primjer, mogu se pribaviti od Ministarstva obrane. Takve operacije dovele su do invazije na Guatemalu 1954. (kriptonim LCSUCCESS); otpora Tibetanaca protiv Kineza 1958-59. i pobune protiv Sukarnove vlade u Indoneziji 1957-58; sadanjih vjebi i podrke neregularnim snagama u Junom Vijetnamu i u Laosu; i, najzad, do sve izraenijih sabotaa i ne izriito vojnih operacija protiv Castrove vlade na Kubi. Bacanje letaka, kao dio propagandnog aspekta tih operacija, tako er se provodi uz pomo slube za zranu i po-morsku podrku. Usko su povezane s paravojnim operacijama i one namijenjene izaziva-nju razdora, poznate kao militantne akcije. Organiziranjem i podrkom kaznenim odredima, sastavljenim ponekad od bivih policajaca ili mili-tantnih dijelova prijateljskih politikih partija, stanice nastoje zastraiti ko-muniste i druge ekstremne ljeviare razbijanjem njihovih skupova i de-monstracija. Tehniari Tajnih slubi izrauju razliita oruja i sredstva za te svrhe. Boice s tekuinom nepodnoljiva smrada ubacuju se u dvorane za sastanke. Fin sitan prah raspruje se u sastajalitima i ubrzo postaje nevidljiv, ali se aktivira uslijed kretanja ljudi u dvorani i djeluje poput su-zavca. Otrovnim prahom mogu se prekriti tablete. Kada se ta kombinacija aktivira, stvara se oblak dima koji napada oi i dine organe mnogo opas-nije nego obian suzavac. Moe se proizvesti tvar bez okusa koja se pri-daje hrani i izaziva promjene u boji tijela. Nekoliko malih kapi iste teku-ine stimulira ovjeka kojega obraujemo da se relaksira i stupa u najpo-vjerljiviji razgovor. Nevidljiv praak za izazivanje svraba moe se staviti na naslonja ili na sjedalicu u toaletu; tanki namaz masti uzrokuje prili-kom dodira ozbiljne upale na koi. Laboratorijski proizveden duhan dodaje se cigaretama i cigarama i dovodi do oteivanja dinih organa. Nae vjebe u sklopu operacija psiholokog ratovanja sadre stalno na-stojanje da se doe do vrijednih informacija obavjetajnog karaktera od agenata angairanih u operacijama od sutinske vanosti za poduzimanje akcija (nasuprot sabiranju). Dobro uhodana akciona operacija moe za-pravo dati iznimno dobar obavjetajni izvjetaj, bez obzira na to jesu li agenti studentski, radniki ili politiki rukovodioci. Potvrde za nastavlja-nje psiholokih operacija u okviru tzv. obnovljenih projekata sadre i ocjenu vrijednosti operacije u sabiranju informacija, kao i uinak u posti-zanju ciljeva akcija. Stoga nijedan agent za akcije ne smije zanemariti obavjetajne nusprodukte operacije koju poduzima, iako njegov zadatak obavjetajnog izvjetavanja moe biti olakan uslijed kolaborativne priro-de njegova ranijeg odnosa s Agencijom. U svakom sluaju, s malo vjetine ak i voe visoka poloaja daju sobom upravljati u prikupljanju informa-cija ako im se neizravno dade do znanja da se financijska pomo koju ui-vaju temelji dijelom i na udovoljavanju zahtjevu za kvalitetom obavjetaj-nih izvjetaja.

70Stvaranje projekata za psiholoke i paravojne akcije sloen je posao. Upute za projekte pripremaju se ili u stanici ili u tabu, ovisno o tome, tko predlae i tko e voditi operaciju. U tim uputama, neovisno o elemen-tima ranije spomenutim u vezi s projektima taba za inozemne izvjetaje, bit e i potvrda o nunosti koordinacije s drugim agencijama amerike vlade, kao to su State Department ili Ministarstvo obrane. Tu se pripre-maju daljnji izvjetaji koji sadre detalje o financijama, osoblju, uvjeba-vanju, opskrbljivanju i mehanizmu sigurnosti. U sluaju rutinskih operacija zahtijevaju se tromjeseni izvjetaji o tome kako teku stvari, no u specijalnim sluajevima takvi izvjetaji mogu biti i ei. Obavjetenja primljena kao rezultat psiholokih operacija ob-rauju se na isti nain kao i ona to se dobivaju operacijama koje podu-zima tab za inozemne izvjetaje. Poduzimanje akcionih operacija, posebno onih u koje su ukljuene rad-nike, studentske, omladinske ili druge organizacije, stalan je problem. U stanovitim prilikama ti se pothvati mogu poduzimati uz pomo ustanova ove ili one vrste, koje se stvaraju kao paravan za Agenciju, no prije toga, bez obzira na to koja e se metoda upotrijebiti, mora postojati odluka o tome na kojoj e se razini osigurati budet. Ako je rije o nekoj meuna-rodnoj instituciji, tada se to moe uiniti posredstvom njezine amerike lanice. Tako se novac moe pribaviti kao donacija te institucije. U dru-gim okolnostima moe se novac dobiti, posredstvom izreska, tj. od osobe koja se moe zakleti da je novac darovan s njegova vlastitog rauna ili pak potjee iz njegove poslovne aktivnosti. Ako se upotrijebi taj nain, novac je ponekad plaen izreskom amerikoj lanici meunarodne in-stitucije, kojoj je novac - u krajnjoj liniji - i namijenjen. Ako se plaanje obavlja izravno, tada je do generalnog sekretara ili predsjednika financijskog odbora organizacije da bude dosjetljiv agent. Odluka o tome koja e se metoda upotrijebiti podlona je razmatranjima. Najprije se razmatra pitanje sigurnosti i zatite; zatim dolazi pitanje koja e metoda najbolje osigurati da primalac ili primaoci zaista i uine ono za to su plaeni. Stoga fondovi mogu biti vrlo korisna metoda u voenju agenta za akcije. Kada kao izvori slue fondacije ili kompanije koje su po-put paravana, mogu se za takve svrhe ovlastiti u SAD-u ili u dravama kao to su Liechtenstein, Bahami i Panama, gdje su trgovinske tajne zatiene, a dravna kontrola minimalna. CAMP PEARY, Virginia Svibnja, 1960. Praktike vjebe mnogo su ugodnije sada u proljee. Naravno, ako tu ne ubrojim beskrajno kucanje po telegrafskom aparatu u okviru obuava-nja psiholokih operacija. Obavili smo ve vjebe naleta, bjegova i prela-enja granice - cjelonona uvjebavanja pomorskih infiltracija i sputanja iz zraka. Povremeno imamo prave predstave pucnjave iz pitolja, revolvera i strojnica. U srpnju, nakon zavretka redovitog JOT-programa, organizi-rat e se specijalni tromjeseni teaj paravojnih operacija. Desetorica ili petnaestorica iz klase dobrovoljno su se prijavila na kurs i, kada ga zavre, dobit e zadatke za tajne operacije protiv Vijetnama, Laosa i Kube. Instruktor koji je bio moj nacionalni politiki lider iz vjebi inozemnog izvjetavanja postao je silovit ovjek u sluaju politike akcije. Pokuavao je regrutirati moje kolege da rade protiv vlade, priajui im kako radi za mene koji sam u amerikoj ambasadi. Pria je doprla do ambasadora (drugi instruktor), i imao sam dosta muke da ga uvjerim da me ne po-alje kui. Agentu sam otkazao suradnju i spetljao se s jednim od njegovih pot injenih u njegovoj partiji.

Imali smo ozbiljnu pobunu u JOT-u. Nitko od nas nije sasvim siguran je li sve ovo samo vjeba, stvarnost ili oboje. Predavai se dre napuhano, bijesni su. U toku pojedinanih sastanaka sa savjetnicima u razredima i na sastancima u spilji stalno nam govore da nismo svoj posao shvatili do-voljno ozbiljno. Otkazali su nekoliko vikenda, svi moramo ostati ovdje i uvjebavati pisanje izvjetaja. Moral JOT-ovaca je pao, negodovanje pro-tiv predavaa i instruktora svakim je danom vee. etiri izvanredna pi-tomca zavrila su svoj posao ovdje dvojica e preuzeti poslove u inozem-nim slubama State Departmenta. Problem je nastao u vezi s nainom na koji veina od nas dri prak-tike vjebe s agentom za politike akcije - praktiki, sve su nas razapi-njali na kritikim sastancima zato to nismo razvijali odgovarajuu kon-trolu agenata prije no to smo se uputali u povjerljive zadatke. Instruktori su nas optuivali da se drimo hirovito nazivali su to podrugljivo kaubojskim prilaenjem. Optuivali su nas, osim toga, da se - dok uvjebavamo praktike zadatke - ne pridravamo nikakvih uputa. Prije nekoliko tjedana neke su ekipe uhapene kada su fotografirale veliku kemijsku tvornicu, dvadesetak milja odavde - uhvatile su ih patrole sigur-nosti, privele na policiju, pa je itav administrativni ured imao posla da ih izvadi. Bilo je planirano da se to snimanje obavi kao tajni zadatak u zabranjenoj zoni, a momci su se popeli preko ice i stali okidati kao da su na nekoj plai u kolovozu. Posebne none sjednice o upotrebi tehnikih sredstava imale su svrhu da upozore na opasnost od brzanja kako se tajna operacija izvodi - na-suprot onome to je uinjeno (inozemni izvjetaji, kontraobavjetajna dje-latnost, psiholoko ratovanje i paravojne operacije). Pod pojmom upotrebe sredstava razumijevaju se sve tehnike i naprave koje pomau da tajna ope-racija takvom i ostane. Sredstva koja se biraju ovise o ispravnoj analizi operativne okolice - sklop uvjeta koji utvruju neophodan stupanj tajno-sti, ukljuujui sposobnosti lokalnih slubi i snagu organizacije protiv koje je naa operacija usmjerena. Sto je operativna okolica pustija, jednostav-nija su i sredstva, a vea miljarina svakog oficira CIA. 72-Sredstva se upotrebljavju da se osigura operacija i sprijei njezino ot-krivanje, jer, izmeu mnogih razloga, ljudski su ivoti uvijek na kocki. Instruktori neprestano naglaavaju vanost brige i zatite agenta i izvlae jedan primjer za drugim o kobnim ili gotovo kobnim posljedicama slabe upotrebe sredstava. Tehnike ukljuuju izbor sastajalita, kontranadzor prije i nakon tajnog sastanka, postavljanje prislunih ureaja, opreznost u upo-trebi telefona, naine da se otkrije mogue prislukivanje sastajalita, na-ine presretanja kako bi se izbjegli esti izravni kontakti izmeu agenata i slubenika CIA te tehnike komunikacije. Zatita je tijesno povezana s operativnom sigurno u, jer je ona za-pravo la stvorena da prui privid kako tajna operacija ima zakonsku svrhu. Fondacija moe posluiti kao paravan za fondove. Brodska kompa-nija paravan je za pomorska iskrcavanja. Avionska kompanija slui da pri-krije zranu pomo za ne izriito vojnu operaciju. Zakonska poslovna aktivnost moe posluiti kao izlika za, zapoljavanje slubenika CIA u stranoj zemlji. State Department, Ministarstvo obrane ili Uprava za meu-narodnu suradnju mogu takoer sluiti za tobonje zapoljavanje ljudi CIA. Komunikacije s agentima moda su najtei element upotrebe sredstava i operativne sigurnosti. Osobni sastanci izmeu pripadnika CIA i njihovih agenata esto su najdjelotvornija vrst komuniciranja, ali i najopasnija, te zahtijevaju razra ivanje svih mjera opreza i zatite. Sastanci se mogu odr-ati u hotelima ili stanovima odreenim za te

svrhe (sigurne kue), vozi-lima, podzemnim eljeznicama, parkovima, izoliranim etalitima, turisti-kim atrakcijama. Uobiajene komunikacije mogu se ostvarivati i tako da se na odreenim tajnim mjestima ostavljaju poruke. Kontakt u guvi, tre-nutni susret da bi se predao izvjetaj moe se odigrati u javnom klozetu ili tunelu za pjeake, gdje je uvijek guva i oteano promatranje neprija-telja. Komunikacije s agentima u zabranjenim zonama (isto noevropske zemlje), u kojima su kontraobavjetajne slube najefikasnije, odvijaju se ifriranim radio-porukama koje se mogu uti na obinom kunom radiju - istodobno agent pie svoj izvjetaj nevidljivim pismom i alje ga meu-narodnom potom u nekomunistiku zemlju na naputenu adresu. U tak-vim su sluajevima osobni susreti ogranieni samo na izvanredno hitne ili kada agent ima priliku putovati u nekomunistiku zemlju. Mogu se raz-raditi signalni sistemi da indiciraju sigurnost, opasnost, provaljivanje, pu-njenje ili pranjenje tajnih mjesta s porukama, zahtjev za sastanak, odga-anje sastanka. U svakoj tajnoj operaciji sadrana je i neka forma treninga, od jedno-stavnog podsjeanja na potrebu poduzimanja mjera opreza do visoko spe-cijaliziranih instrukcija za upotrebu sloene tehnike opreme. U operaci-jama inozemnog izvjetavanja potrebno je stalno vjebanje za proiava-nje agentova izvjetavanja o stvarima kao to su: razdvajanje injenica od 73 Jglasina i miljenja, specifikacija vrela, preciznost datuma, mjesta i imena, gramatika i veliina izvjetaja. Ured za obuku ima skupinu nastavnika koji govore vie jezika te tajnu ekipu koja putuje svijetom organizirajui, na zahtjev stanice, specijalizirane operativne vjebe s agentima. Osoblje odjela za tehnike slube takoer je vrlo angairano u uvjebavanju age-nata, kao to je to sluaj i s uredom za veze, koji se brine da agenti pot-puno ovladaju radio-tehnikom i kriptografskim materijalima. Brzopletost u upotrebi sredstava na praktikim vjebama nije glavni razlog zbog kojega se nai nastavnici ljute. Pravi je razlog u nivou - oni ele da svega budemo svjesni u onoj mjeri u kojoj su to i oni. Sve inioce kontrole agenta usmjerili su na to da to potkrijepe. Moda emo se svi morati uozbiljiti elimo li zavriti teaj. Vanost kontroliranja agenta od osnovnog je znaenja, jer ta kontrola sadrava naine na koje agent mora raditi ono to CIA od njega eli. Svaki je agent drukiji, i nitko nije uvijek voljan uraditi to no ono to se od njega trai - ponekad eli da ga se nagovara, da se sam ulaguje, ili da mu se prijeti. Agent je rije koja obino oznauje ljude koji rade na kraju linije. Najee su to stranci, instrumenti putem kojih se izvravaju operacije CIA. Rije agent nikada se ne upotrebljava da oznai slubenika CIA od karijere koji djeluje kao oficir stanice ili operativni slubenik - ee po-znat kao ovjek zadatka. Svi se mi obuavamo da budemo ljudi zadatka, ne agenti. U argonu CIA postoje razliite vrste agenata. Mnoge su operacije strukturirane pod vodstvom jednog agenta s kojim surauju drugi agenti, kao grupe koje rade zajedno ili na posebnim razdvojenim aktivnostima. Agent koji izvodi operaciju pod vodstvom stanice poznat je kao glavni, dok su drugi - sekundarni ili pomoni agenti. Sef petorolane promatrake grupe glavni je agent, dok su terenci i vozai pomoni agenti. Osoba koja osigurava tajne informacije (na primjer, pijunira komunistiku partiju) jest agent za akciju, dok agenti za podrku izvravaju zadatke koji se, do-due, odnose na operaciju, ali

oni nisu izvori obavjetajnih podataka nego, na primjer, ljudi koji izdaju stanove za sastanke izmeu agenta za akciju i ovjeka zadatka iz stanice. Ljudi zadatka neprestano su u potrazi za novim agentima kako bi po-boljavali operacije u toku i gradili nove, jo bolje. Odabiranje je aktivnost usmjerena prema provjeravanju moguih agenata. Razvitak agenata je na-in na koji se agent odgaja i testira, dok je procjena vrednovanje hoe li i kako potencijalni agent biti koristan. Ako se, nakon to se odmjere svi dostupni elementi, do e do pozitivne odluke o regrutiranju, slubena pro-cedura provjeravanja zavrava tapskim odobrenjem za akciju. Regruti-ranje agenta moe se obavljati na mnogo naina, a esto je odreeno vrstom operacije za koju je agent potreban, kao i tokom njegova razvitka. U stanovitim prilikama regrutiranje se obavlja u ime CIA, posebno kada je rije o amerikim graanima i metama visokoga ranga za opera74ije psiholokoga ratovanja i paravojne operacije, esto do regrutiranja moe doi i bez izriaja pokroviteljstva, jednostavno se oekuje da meta shvati kako je pokrovitelj upravo CIA. U drugim situacijama regrutiranje pod krivu zastavu bolje odgovara, tako da budui agent vjeruje kako je neka druga sluba ili organizacija a ne CIA njegov pravi zatitnik. Prisilno regrutiranje lana komunistike partije u nekoj nerazvijenoj zemlji (pod prijetnjom lokalne slube sigurnosti) moe za poetak biti dje-lotvornije nego otkrivanje zatitnike uloge CIA. Kasnije, kada se uspo-stavi financijska kontrola i druge kontrole, pridobiveni agent moe po-stupno saznavati o tome tko mu je uistinu sponzor. U gotovo svim sluajevima ukljuenih agenata, svjesnih da im je CIA zatitnik, izravni, osobni, odnosi uspostavljaju se izmeu agenta i ovjeka zadatka. S obzirom na to da je kontrola agenata znatno svrsishodnija na osnovi uvjeravanja negoli prijetnji, razvitak osobnih susreta koje ima ov-jek zadatka s agentom postaje na zahtjev naih instruktora sve ozbiljniji. S druge strane, od oficira koji obrauju agenta oekuje se da uvijek zadre punu kontrolu situacije i otklone opasnost da agent zadobije prevlast te da izbjegnu svim vidovima zaljubljivanja u agenta. Meutim, kako gotovo sve operacije ovise o novcu, delikatan tretman financijskih stvari slui kao konstantan kontrolni inilac, a da se agenta pri tom ipak ne vrijea i ne smatra plaenikom. vrsto voenje agenata, posebno onih koji su ukljueni u psiholoke i ne izriito vojne operacije gdje je obino prisutna iroka razliitost alternativa, uvelike ovisi o osob-nosti i agenta i ovjeka zadatka. Dvojnost zahtjeva, i za kontrolom i za raportiranjem, predstavlja stalan problem. Sposobnost nepristranog obra-ivanja ljudskog bia osnovna je vrlina ovjeka zadatka u CIA i nitko se protiv toga ne buni. Otkazivanje i stavljanje agenata na raspolaganje jest nain na koji se agenti oslobaaju kada vie nisu potrebni ili traeni. Moe to biti dirljivo i sloeno. Mnogo ovisi o tome je li otkaz prijateljski ili nije i kakvi su razlozi. Nakon to je s jednim agentom utvren glavni razlog raskidanja operativnih odnosa procedura se svodi na pregovaranje o financijskom izvjetaju i odreknuu. Financijski izvjetaj moe ovisiti, toboe, o prolim zadacima koje je agent obavljao, ali, ispod povrine, obje strane esto pre-govaraju o teti koju bi nezadovoljni agent mogao prouzroiti ako mu otkaz ne bude po volji. Opet e kontrola, koju je ovjek zadatka provodio nad agentom u itavom razdoblju otkako je bio zaposlen, imati svoga utjecaja na pregovaranje o otkazu. Nastojanja otputenog agenta da se vrati na platnu listu, nakon to mu je istekao otkazni rok, nisu neobina. Kada smo ga

upitali koliko drastino moe biti otkazivanje u razliitim okolnostima, instruktor je otklonio komentar otvarajui ipak mogunost konane solucije. 75CAMP PEAR Y, Virginia Lipnja, 1960. Ovoga mjeseca naglasak je bio na tehnikim operacijama. Trebali smo unijeti te vjetine u praktike vjebe, ukljuujui tu i treniranje naih agenata. Srdba nastavnika u vezi s naim vjebama u upotrebi sred-stava i kontroli agenata jo uvijek traje, ali se na nju privikavamo. ini se da oni nastoje posljednjeg tjedna praktikih vjebi dovesti stvar do vrhunca pet ili est dana intenzivnih operacija u istom skrojenom rat-nom scenariju, u Baltimoreu ili u New Yorku. Protekli su tjedni ipak bili najvie posveeni dugim satima laboratorijskog uenja osnovnih vje-tina etiri glavne tehnike funkcije: audiooperacijama, fotografiji, lijep-ljenju i peaenju te nevidljivom pisanju. Audio-operacije ukljuuju snimanje telefonskih razgovora i razliite druge vrste prislukivanja. Najobiniji i najsigurniji nain snimanja tele-fonskih razgovora jest ubacivanjem u telefonski razgovor - ponekad to ini unilateralni agent, ali ee se upuuje zahtjev lokalnoj povezanoj slubi. U stanovitim okolnostima uputniji je telefonski prijekid veze. Po-stoje i mali predajnici koji se mogu smjestiti u aparat, a odjel za tehnike slube razvio je predajnik veliine olovke, povezan s prijemnikom u stanici za prislukivanje, koji se moe postaviti na telefonske ice izvan prostorija. Telefoni i telefonske linije takoer mogu biti korisni za potpuno audio--prodiranje u prostorije gdje se nalaze telefoni. Ta tehnika zahtijeva akti-viranje slualice tako da se mogu hvatati svi razgovori u sobi, ak i ako je telefon zaklopljen, i prenositi telefonskim linijama. Ta je tehnika na-zvana vrui mikrofon. Najjednostavnija, ali ne i bezopasna, audio-operacija jest mikrofon i ica, koja se sastoji od skrivenog mikrofona sa icom koja vodi na mje-sto za prislukivanje, gdje postoje pojaalo i magnetofon. No ta je tehnika nesigurna, jer se slijeenjem ice moe lako do i do mjesta za prisluki-vanje i prirediti neugodno iznenaenje tehniarima. Meutim mikrofon i ica mogu biti spojeni sa skrivenim radio-predajnikom i prijemnikom na mjestu za prislukivanje, koje je odijeljeno od ureaja za prislukivanje. Predajnici mogu s kuom biti povezani strujom ili raditi na baterije. U prislukivanjima institucija sovjetske vlade, kineske te vlada drugih komunistikih zemalja uvijek su dobrodoli predajnici s prikljukom, jer vlade tih zemalja imaju dobro organizirane snage opremljene irokim spektrom prijemnika, sposobne da otkrivaju lokacije radio-predajnika. Takve se ekipe esto kreu pod krinkom diplomatskih kurira, pa stoga, kada su kuriri u predjelu u kojem rade nae aparature, predajnike isklju-ujemo. Okolnosti, dakle, zahtijevaju da sve nae stanice budu u meusob-nom kontaktu kako bi u svakom trenutku raspolagale potrebnim informa-cijama o kretanju diplomatskih kurira i slubenika na koje se sumnja da se bave otkrivanjem mjesta s instaliranim predajnicima. 76Prijenosni predajnici na struju vrlo su slini obi nima, osim to umje-sto beinoga imaju strujni prijenos. Njima se vrlo jednostavno rukuje i mogu raditi neogranieno, no imaju i jednu manu - tehniki je vrlo komp-licirano urediti mjesta s kojih se prislukuje. Postavljanje instalacija za prislune ureaje esto zahtijeva buenje zidova, podova ili stropova. Tehnike slube prikazale su nam razliite postupke kojima izvode takve radove, najee dijamantnim builicama. No buenje se ne preporuuje ekipama koje nemaju potrebnog iskustva. Dogaalo se ak i tehniarima da prilikom izvoenja radova na zidovima ili stropovima prostorija u kojima je takve ureaje valjalo postaviti ine nepopravljive pogreke. Potrebni su precizni prorauni i beskrajno strplje-nje da bi se

oprema za takve radove svela na najpotrebniju, a istodobno postigla eljena svrha. Uvoenje prislunih ureaja esto zahtijeva dodatne materijale za maskiranje izvrenih radova. Nai tehniari upotrebljavaju plastiku ili kit. esto je to i sadra, u nekih pedeset boja, koja se izvan-redno brzo sui. U nju je pomijeana jo i bezmirisna boja koja se sui od-mah, kako bi se postigao savren sklad s ostalim dijelovima povrine na kojoj se builo. Aparature za prislukivanje telefonskih razgovora obino se sastoje od magnetofona i aparata za registriranje rada brojanika. Magnetofon se pokree u trenutku kada telefon zazvoni ili kad se digne slualica. Brojevi to se biraju s telefona koji se prislukuje takoer se biljee na specijalnoj vrpci. Aparatura za druge operacije prislukivanja ukljuuje FM radio-pri-jemnike, kao to su SR R-4, vojniki predajnik dometa 50 do 200 mega-cikla, slualice i raznovrsne magnetofone. Kada se upotrebljavaju pri-kljuci, na mjestu za prislukivanje stavlja se u pogon radio-predajnik ve-liine koveia koji emitira jednu frekvenciju za ukljuivanje, a drugu za iskljuivanje. No prikljuci zasad jo nisu usavreni, i to uzrokuje pro-bleme prilikom ukljuivanja i iskljuivanja. Istraivaki i razvojni programi ove vrste u Tehnikim su slubama po-sveeni poboljavanju aparatura, kao to su sistemi ukljuivanja i supermi-nijaturni mikrofoni i predajnici koji bi se mogli postavljati u prekidae ili utinice - to takoer ulazi u domenu razvitka novih postupaka. Jedna je od tih novih tehnika i aktiviranje zatvorenih telefona (slino vruem mi-krofonu) putanjem struje linijom u telefon, bez potrebe da se na sam aparat postavljaju komplicirane instalacije. Drugo od fascinantnih rjeenja na kojima se sada radi jest upotreba infracrvenih zraka koje bi zraile kroz prozore i vraale u predajnike razgovore to se vode u sobi s prozo-rom na koji su te zrake usmjerene. Tom tehnikom hvata se razgovor na temelju vibracija glasova na prozorskom staklu. Sljedei novi postupak jest upotreba mikrofona u upljinama. Jedan takav otkriven je u orlovom kljunu peata kojim se ovjeravaju vani dr-avni dokumenti, a koji su Sovjeti poklonili amerikom ambasadoru u Moskvi. Ovaj ga je postavio u svoj kabinet. Ti su mikrofoni jednostavni 77plastini predmeti koji se aktiviraju na osnovi treperave opne radio-valom odreene frekvencije. Opna reagira predajui drugi radio-signal koji nosi vibracije glasova iz sobe na odgovarajui prijemnik. Peat sovjetske proiz-vodnje bio je izloen zajedno s drugom prislunom tehnikom, uz prizna-nje da su Sovjeti na tom specifinom polju daleko odmakli. Na podruju fotografije upoznavali smo se s razliitim vrstama kamera za opu upotrebu i za snimanje dokumenata. Tridesetpet-milimetarske kamere, exacta, leica i pentax nalaze se medu onima koje instruk-tori najvie cijene, iako je kositreni minox za agenta najsigurniji. Uvje-bavali smo i tajno fotografiranje kamerama koje se mogu sakriti u kove-i za spise, meu predmete koji ne pobuuju panju ak i ispod koulje, s objektivom postavljenim u iglu kravate. Vjebe u tajnoj komori usredo-to ile su se na izabiranje filmova, papira i razvijaa. U toku praktikih vjebi svaki je od nas snimao dokumente i obavljao vanjska snimanja, razvijao filmove i u tajnoj komori izraivao fotografije. Posao koji nas zaista zamata jest otvaranje i ponovno lijepljenje pi-sama i drugog sadraja diplomatskih torbi. itav tjedan vjebali smo vru-im ploama, ajnicima i razliitim izotrenim predmetima od slonovae s klavirskih dirki kako bismo otvarali kuverte bez ikakva oteenja. No za pisma najefikasniji je specijalni stoli (veliine

koveia) koji u otvoru plohe ima pjenuavu gumu. Para nastaje ako se na povrinu vrue ploe, kojom je prekrivena posuda s pjenuavom gumom, postavi vlani upija. Za veinu pisama dovoljna je tek sekunda da se otvore. Postupak se zavrava upotrebom pamunog jastuia za upijanje vlage i prozirnog Ijepka. Tajno je pisanje sistem komunikacija za prikrivanje ili pretvaranje ne-vidljivih tajnih poruka u nezanimljiva pisma. Postoje tri kategorije tajnog pisanja: vlani sistem, karbon i mikrofilmiranje. U primjeni mokrih si-stema upotrebljavaju se kemikalije, najee u obliku tableta koje se rastva-raju u vodi i pretvaraju u tintu. Tajna je poruka pisana na komadu pa-pira najvie kvalitete, a za to slui drveni tapi s pamunim jastuiem za upijanje vlage na vrhu, zailjen iletom i potopljen u tintu koliko treba da bi se postigao odgovarajui dodir na papiru. Prije i nakon to je poruka napisana papir se mora s obje strane prebrisati mekanim pamu-kom, u sva etiri pravca, kako bi se gustoom papira prikrilo da se po njemu ita pisalo. Papir s tajnom porukom stavlja se zatim na paru i ulae u neku debelu knjigu da bi bio pod pritiskom. Nakon suenja, ako se pod ultraljubiastim zrakama ili na izrazito jakom svjetlu ne moe vidjeti tajna poruka, na papiru se pie neko nevino pismo. Karbon-sistem podrazumijeva upotrebu papira prethodno impregnira-nog kemikalijom. Karbon se stavlja na list na kojem valja napisati po-ruku, a tajna se poruka ispisuje na papir postavljen na karbon. Odgova-rajuim pritiskom olovke postie se da na donjem papiru ostaje poruka ispisana nevidljivom kemikalijom s karbona. Normalno se pismo pie na poleini istoga papira na kojem je i tajna poruka.Kad primi takvo pismo, agent primjenjuje odgovarajui kemijski razvi-ja, nanosi ga komadiem pamuka na stranicu, i uskoro sadraj tajne po-ruke postaje vidljiv. Za mikrofilmiranje potrebna je kamera s malim kazetnim ulokom koja moe snimiti normalnu stranicu pisma na filmu ne veem od toke na i. Mikrofilm se postavlja u tajnoj poruci preko to ke slova i ili negdje unutar reenice tobonjeg pisma. Iako je oprema za mikrofilmiranje kompromitantna, sami su mikrofilmovi vrlo sigurni. Gotovo ih je nemo-gue otkriti. No potrebna je vrlo briljiva tehnika razvijanja, jer se oni mogu itati samo mikroskopom. Tajne se poruke mogu pisati na jeziku kojim se komunicira s agentom, ili pak poruka moe biti ifrirana kako bi se postigla vea tajnost. Posebna grupa unutar Tehnikih slubi ima stalan program prikupljanja podataka o proceduri carine na potama u gotovo svim zemljama kako se ne bi na-ruila sigurnost njezinih operacija. Operativna okolica u kojoj agent dje-luje odreuje druge detalje tajne korespondencije: hoe li pismo koje sa-dri tajnu poruku- biti poslano meunarodnom ili nacionalnom potom, na potanski pretinac ili pomonom agentu koji slui kao adresat iz usluge, s krivom ili tonom adresom poiljaoca ili bez te adrese uope; hoe li unutra biti i sadraj tobonjeg pisma, upozorenja o sigurnosti, ili pak nedostatak takvoga upozorenja moe indicirati da je pismo poslano pod kontrolom neprijateljske slube. Strunjaci takoer raspolau postupkom za dizanje tajnih poruka iz korespondencije koju dre pod prismotrom. Proces se odvija tako da se osumnjieno pismo stavi u preu za kopiranje pisama s ovlaenim listo-vima sa svake strane. Odgovarajuim pritiskom, kemikalije e na ovlaene papire prenijeti poruku, a zatim se drugim kemikalijama poruka razvija. Pismo koje je bilo pod prismotrom moe se uputiti ponovno potom, bez traga da se njime neovlateno rukovalo.

Instruktori Tehnikih slubi prikazali su neke od svojih vjetina u osi-guranju protiv provalnika, u tajnom ulaenju u tue prostorije, otkriva-nju brava za ifrom. No to su ve vrlo specijalizirane vjetine koje zahtije-vaju da strunjaci Tehnikih slubi gotovo uvijek putuju u zemlje gdje je njihov talent neophodan. Kao redovitim oficirima zadatka bit e nam po-trebno poznavanje samo osnovnih vjetina, a podosta poznavanja zaista specijalnih postupaka samo zbog toga da bismo znali planirati kada da se pozovu strunjaci Tehnikih slubi. Prije nekoliko tjedana osloboen sam slube u zrakoplovstvu. Sada sam civil zaposlen u Ministarstvu avijacije, kao to sam i bio kada sam prije tri godine doao u Washington. Moja je tobonja jedinica jedan iz-miljeni ured Pentagona s majorom, pukovnikom i ostalom priom koja ide uz to. No ostao mi je poloaj (sada sam porunik), jer sam uao u re-zervnu jedinicu zranih snaga Agencije. I to je izmiljena jedinica. 79Ferguson je proli tjedan doao iz taba i sastanak sa mnom zapo eo razgovorom o tome kako odjel za zapadnu hemisferu treba nove oficire za zadatke - Castro i kubanska revolucija uzrokuju sve vee probleme u itavoj Latinskoj Americi. Bio sam razoaran to je s mojim starim ma-tanjima o tajnom prodornom agentu koji operira u Beu ili Hong Kongu. No Ferguson je rekao da nakon est mjeseci, ako mi se tamo ne svidi, mogu zatraiti premjetaj. ini se da nas je deset ili petnaest odreeno da se pridruimo odjelu za zapadnu hemisferu, pa moda i nee biti tako loe. Najzad, i ti sati provedeni u labpratoriju za uenje jezika mogli bi se pokazati korisnima. 80DRUGI DIOli l l-WASHINGTON Srpnja, 1960. Obuka je najzad zavrena. Posljednju nedjelju u lipnju proveli smo u Baltimoreu. Uvjebavali smo praenje, utravali u robne kue i pokua-vali izai a da to nai instruktori otra oka ne primijete. Sve je bilo slino ranijim vjebama u gradovima Virginije, ako se izuzme da smo radili dan i no te da smo uvjebavali i prislukivanje hotelskih soba, izmiljanje tople vode za sluaj da nas otkriju, pisanje nevidljivih poruka i neko-liko teih vrsta sastanaka s agentima. Veini je ipak polo za rukom da nekoliko rijetkih slobodnih nonih sati provede u Oazi, na East Baltimore Streetu svlaenje je bilo ludo! Camp Peary napustio sam pomijeanih osjeaja. Bio je to ivot u izo-laciji, ali u klubu je bilo zabavno - bar, stolni tenis, ah. Najvie e mi nedostajati atletski trening i gimnastike vjebe. Nakon kratkog odmora svratio sam k Fergusonu,* koji me predao per-sonalnom slubeniku u odjelu zapadne hemisfere. inilo se da me ovaj nije oekivao. Priekao sam nekoliko sati, a zatim me poslao u slubu za Venezuelu koja se, kako sam otkrio, sastojala od efa i sekretarice, a sada sam tu bio i ja. Dio smo tree grupacije u odjelu za zapadnu hemisferu, koja pokriva bolivarske (Simon Bolivar, 1783-1830, teio ujedinjavanju junoamerikih zemalja u nezavisnu jaku dravu - prim. pr.) zemlje: Venezuelu, Kolumbiju, Ekvador, Peru i Boliviju, no obraujemo i stvari koje su u vezi s nizozemskim otocima Arubom i Curacaom, zatim Britan-skom Gvajanom i Surinamom. Prva grupacija ima Meksiko i Centralnu Ameriku, druga Karibe, etvrta Brazil, a peta kontrolira Urugvaj, Parag-vaj, Argentinu i ile. Kubanske stvari koncentrirane su u specijalnoj gru-paciji, ali paravojna operacija (kao da se ponavlja sluaj s Gvatemalom, no ne mogu dati vie detalja), ima svoje izvorite u Quarters Eyeu. Preostali dio odjela nalazi se u Barton Hallu, u blizini Ohio Drivea i Potomaca.

Odjel za zapadnu hemisferu, jedini od svih u Tajnim slubama, nije smjeten u zgradama du Reflecting Poola. Sve sam vie dobivao dojam kako ostali dijelovi Tajnih slubi s prezirom gledaju na taj odjel. ini se da je fiziko razdvajanje odjela od drugih u Tajnim slubama utjecalo na * 83to da se na nj gleda kao na leno pukovnika J. C. Kinga,* koji je ve nekoliko godina ef odjela za zapadnu hemisferu. Drugi razlog tom preziru (uo sam o tome prie JOT-ovaca koji su bili dodijeljeni drugim odjelima) jest taj to je veina naelnika u odjelu - efova grupacija i efova pod-runih stanica - pravo bratstvo bivih oficira FBI-a koji su 1947. godine, kada je CIA preuzela obavjetajne poslove FBI-a u Latinskoj Americi, pri-stupili Agenciji. Stanje zabrinjava, zovu nas odjelom u papuama, iako se najus-pjenije operacije ubacivanja u komunistike partije odvijaju upravo u Latinskoj Americi. Zapravo je odjel za zapadnu hemisferu prvi doao do tajnog Hruevljevog referata na 2.0. kongresu KPSS-a, koji je Agencija objavila mnogo ranije nego to su to Sovjeti eljeli da se dogodi. Uosta-lom, svatko zna i za Gvatemalu. Problem je da svu slavu za ta superdostignua ponajvie uivaju oficiri iz odjela za Istonu Evropu - oprobani strunjaci iz Berlina i Bea. Vidjet emo kako e na nas gledati nakon to se rijeimo Castra! Ne mogu ba rei da sam lud od sree zbog posla koji sam dobio. Naslijedio sam stol pun teleksa i telegrama s kojima nitko nita nije napravio. Pokuaj da se u svemu tome utvrdi neki red upravo frustrira. Gnjavio sam ljude da mi pomognu utvrditi to znae sve one slubene oz-nake, tko o emu brine, to je manje a to vie vano. Glavnina mojega posla svodi se na to da provjeravam imena i sreujem izvjetaje. Moram iz izvjetaja otklanjati pogreke u pisanju, daktilografske pogreke i krive interpunkcije - kao da sam nekakav urednik - te da ih zatim aljem na tampanje i distribuiram svakom uredu Agencije i vladi-nom ministarstvu koje za njih pokazuje zanimanje. Jedva da sam se mogao posvetiti sadrajnim poslovima. Predstoji mi da Venezuelu studiram kod kue kako bi svi ti izvjetaji ipak imali neki smisao - slino vrijedi za Latinsku Ameriku u cjelini. Sve to sada znam jest da oni mnogo toga zamjeraju SAD-u, bolje reeno dolaru, a moja jedina iskustva s toga pod-ruja bila su ograniena na nekoliko putovanja iz istog zadovoljstva u Havanu i du meksike granice - a to nije znanje primjereno jednom pod-runom ovjeku zadatka. Provjeravanje osoba jo je gluplje nego pripremanje izvjetaja. Prvi sluaj koji sam dobio ticao se stanovitog Josea Diaza. Nisam niti pomi-slio da je to toliko uobiajeno ime. Kada sam iz odjela za obradu poda, taka dobio to sam bio traio, otkrilo se da tamo postoje tisue podataka o ljudima s takvim imenom. Zahtjev odjelu za obradu podataka treba sadravati datum i mjesto roenja i druge podatke o identitetu. Mnoga imena koje sada valja provjeriti posluit e podrunici Standard Oila u Venezueli oficir sigurnosti kompanije ranije je bio ovjek FBI-a. Provje-rava u CIA potencijalne venezuelanske namjetenike prije nego to ih se primi na posao, nastojei da se rijei loih momaka. Jednolinost svakodnevnog posla valja nekako ispraviti ne mogu provesti nekoliko godina radei na izvjetajima i provjeravajui imena. 84WASHINGTON Kolovoza, 1960. Mora da postupam sasvim ispravno - gotovo me strah da o tome i mislim - no ima izgleda da dobijem podruni zadatak i prije nego to bih to mogao i zamisliti. Juer ujutro upitao me ef slube, C. Harlow Duffin,* jesam li zainteresiran za posao u inozemstvu, jer da on zna da se sljede-eg mjeseca otvara mjesto operativnog oficira u Quitu (Ekvador) te da bi

on mogao vidjeti to se dade uiniti. No, upozorio je, nitko ne govori o takvim zadacima prije vremena, pa tako i ja moram utjeti dok me on ne obavijesti. Sljedei mjesec! Ali je rekao da neu krenuti odmah. Naj-prije moram zaista nauiti panjolski, slijedi postupak u Ministarstvu Vanj-skih poslova - mnoina detalja o kojima najprije valja povesti rauna. Juer ujutro uzeo sam iz slube za Ekvador knjige i neto materijala s aktualnim informacijama. itam ih umjesto da radim svoj posao. Banana-republike i nerazvijenost! Ekvador mora da je klasian primjer: zaostao zbog svojih unutarnjih proturjenosti, zemljom upravlja privile-girana oligarhija, jai susjedi jednostavno su progutali goleme teritorije koje Ekvador nije mogao obraniti. Prevladavajua meunarodna realnost za Ekvador jest Peru i pro-tokol iz 1942. godine, nainjen u Rio de Janeiru, gdje je Peru uspio sa svojim zahtjevom za vie od treine onoga to su Ekvadorci smatrali svo-jim dravnim teritorijem. Srpnja i kolovoza 1941. nakon neuspjeha pre-govora koji su trajali nekoliko mjeseci peruanske trupe nadjaale su obrambene snage Ekvadora na jugu i u podruju istone Amazonije. Nakon kraih pregovora bio je potpisan protokol u Riju. Peru je dobio sporna podruja, uglavnom amazonsku dunglu. To je, naravno peruan-ska strana medalje, ali Ekvador nee nikada zaboraviti da je protokol u Riju morao potpisati pod pritiskom. Sjedinjene su Drave ve bile u ratu, mir u Junoj Americi upravo nam je zbog toga trebao. Iako je peruanska pobjeda 1941. bila tek najnovija u nizu sukoba koji traju jo iz pret-hispanske povijesti, za Ekvador, lako pobijeen i raskomadan silom, pro-tokol iz Rija izvor je nacionalnog ponienja koje traje ve gotovo itavu jednu generaciju. Amerika je vlada u svemu tome znaajno angai-rana, jer smo mi promaknuli pregovore o protokolu i jo smo uvijek odgovorni za pritisak do kojega je tada dolo, zajedno s drugim garant-nim silama: Brazilom, ileom i Argentinom. I dok je Peru velika meunarodna realnost za Ekvador, dominantna unutarnja stvarnost jest podjela zemlje izmeu planinskog dijela i obale. Iako Ande dijele zemlje po sredini, istono je podruje preteno tropska dungla koju su razdijelili amazonski poreznici. Prije nekoliko godina obavljena su istraivanja nafte, ali je cijena naftovoda preko Anda vea no to bi donijelo samo otkrivanje. Istoni dio sa svojom ratrkanom populacijom ukljuujui tu i malobrojne Indijance, znai vrlo malo u nai-onalnom ivotu. Ostala dva podruja, visoravni Anda i pacifika obala, gotovo su jednako podijeljena po prostoru i nastanjenosti, a interesi su im tradicionalno sukobljeni. Do oslobodilake revolucije u Ekvadoru dolo je 1895. Glavna je rtva bila Crkva. Tada su prevladavajue snage s obale, koje su vodile revoluciju, preuzele kontrolu nad dravnom politikom iz ruku tradicio-nalnih veleposjednika iz sijera. Crkva je bila odvojena od drave, uvedeno je obavezno kolovanje, graanski brak i razvod, a velika su crkvena dobra konfiscirana. Nakon revolucije 1895. liberalna je partija dominirala politikom Ekva-dora. Liberali su se udruili s konzervativcima u zemljoposjedniku ari-stokraciju, a vrlo su se malo promijenili i uvjeti za golemi dio stanovni-tva koji je ostao potpuno izvan vladajue strukture. ak i takva, politika Ekvadora u dvadesetom stoljeu nije tek ponovljena povijest estoke borbe konzervativaca i liberala za vlast - ona to dodue jest, ali je to sada mnogo vie. Ekvador ima jednog od najupeatljivijih latinskoame-rikih politiara stoljea: to je Jose Maria Velasco Ibarra - predsjednik koji je ponovno izabran prije dva mjeseca. Ovo je etvrti put kako je iza-bran za predsjednika. Nijedan od njegovih

mandata nije zavren prirodno. Od tri mandata dva su zavrila prije ustavnog roka zbog vojnih pueva protiv njegove vladavine. Velasco je nemiran duh ekvadorske politike, izvanredan govornik ijoj se retorikoj snazi mase ne mogu oduprijeti. On je autoritarist koji vrlo teko dijeli vlast s Kongresom. Njegova je politika besprizivna, a takav je i njegov estoki temperament. Dolazi u sukobe na mnogim politikim pita-jima, dobivajui podrku jedanput jedne, drugi put druge politike par-tije. Pobijedio je na lipanjskim izborima veinom kakvu nikad nije imao ni jedan ekvadorski predsjedniki kandidat. Postigao je to u svom tipi-nom stilu. Nastupio je kao nezavisan kandidat, ujedinjujui se sa siro-manim masama estokim govorima protiv vladajue oligarhije, koja, govorio je, podrava kandidate liberalne i konzervativne partije. Pozvao je na temeljne ekonomske i socijalne promjene, na raskid s vladavinom oligarhije i politikih glaveina, na pravedniju raspodjelu narodnoga dohotka. Takvo obraanje donijelo mu je gotovo 400.000 glasova, bila je to pobjeda kojom je unitio protukandidate. Njegova prijetnja protokolu iz Rija u toku kampanje uinila ga je voom ekvadorskog nacionalizma. Velasco treba da preuzme dunost u rujnu, ali stanica u Quitu ne eli se kladiti koliko e on izdrati. Nakon to su tri ustavna ekvadorska predsjednika odsluila svoje mandate, moda je nestabilnosti doao kraj. Velascov mandat traje etiri godine. No vodei rauna o tome da je on sedamdeseti predsjednik Ekvadora u dosadanjih 130 godina nezavisno-sti, nitko u to ne moe biti previe siguran. Nadam se da u imati prilike vidjeti to e se dogoditi.WASHINGTON Kolovoza, 1960. Znam da sam previe nervozan i nestrpljiv, ali inilo mi se da u po-ludjeti u tom tjednu odluke. Najzad me Duffin pozvao i saopio da je ef grupacije Edwin Terrell,* odobrio moje imenovanje te da je reagiranje iz ureda pukovnika Kinga takoer povoljno. Slubenik koji je dosad tamo radio treba tek u rujnu preuzeti dunost efa baze u Guayaquilu, no sta-nica zahtijeva da se zamjena nae odmah. ef osoblja zapadne hemisfere upravo sreuje sve to je potrebno da odmah zaponem s punim vjebama iz panjolskoga jezika zajedno sa svojim nastavnikom, kako bih to prije bio spreman da poem u Quito. Moj tobonji status jest - pomonik ataea u politikoj sekciji ambasade SAD-a, to znai da u imati diplo-matski status i unutarnju vezu sa State Departmentom kao njegov slu-benik inozemnih slubi. Duffin mi je tada otkrio tajnu. Rekao mi" je kako je odreen da slje-deeg ljeta poe u Quito kao ef stanice i da je upravo to razlog zbog ko-jega je njegov izbor pao na mene. U meuvremenu, dodao je, radit u za-jedno s jednim od najboljih efova stanica u odjelu zapadne hemisfere, s Jimom Nolandom.* I bez obzira na to to mi jo prestoji svladavanje panjolskoga, a i State Departmentu je potrebno vrijeme da sa svoje strane upotpuni tobonju sliku o meni, Duffin mi je rekao kako se nada da u u Quitu biti prije Boia. Dogovorio mi je sastanak s Rudvjem Gomezom,* zamjenikom efa od-jela, koji je dao svoj konani pristanak i upoznao me s nekim manje va-nim zadacima osoblja. Grub je i osoran tip. Ne podiui pogleda, rekao mi je da, ako nemam iole valjana razloga da ne odem u Quito, jednostavno u morati tamo otii. Odgovorio sam mu da elim ii, odigrao sam to kako je trebalo - i dobio njegovo odobrenje. Jedan sam od prvih iz nae klase JOT-ovaca koji je dobio podruni zadatak - jedini za kojega sam uo da e slian zadatak dobiti prije mene jest Christopher Thoren,* koji je ovoga mjeseca odreen da pod kapom State Departmenta ode u Ujedi-njene narode.

WASHINGTON Kolovoza, 1960. Upoznavanje Ekvadora istodobno ovjeka i potie i otrenjuje. Novi Kongres s Velascom, izabran u lipnju, otvoren je 10. kolovoza, iako je Ve-lasco trebao preuzeti dunost tek I. rujna. Ako je ponaanje velaskista u Kongresu iole vrijedan pokazatelj, nova je vlada daleko vie panje poklo-nila progonu pristaa predsjednika Poncea, vlade koja odlazi, nego svojem 87programu voenja zemlje. Velaskisti imaju vei broj glasova u Kongresu, ali su ipak u neznatnoj veini. Prilikom otvorenja, za koje su bili priprem-ljeni godinji izvjetaji predsjednika Poncea i predsjednika vrhovnog suda, Ponce je bio nadjaan uvredama i izvrgnut ruglu bunih provelaskista s galerija, bilo ga je nemogue uti u toku njegova govora od tri i pol sata. Predsjednika vrhovnog suda, koji je govorio nakon Poncea, sluali su pak u tiini i s potovanjem. Otada su sjednice Kongresa bile posveene napo-rima velaskista da se diskreditira Ponceova vlada, a dva najvanija Pon-ceova ministra, za unutarnju sigurnost i za vanjske odnose, bila su primo-rana na ostavke, radije nego da se suoe s ponienjem u kongresnim inter-pelacijama (politiko ispitivanje). Napadi velaskista na Ponceove pristae i na Poncea samoga odraz su tradicionalnog suparnitva, ali su posebno aktualni sada kad se velaskisti poinju osveivati za vladine represivne mjere prema njima u toku izborne kampanje, pa i ranije. Moda je najtei od svih bio incident u velaskisti-kim demonstracijama 19. oujka, kada su petorica pristaa novoga pred-sjednika bila ubijena, a vie ih je ranjeno. Demonstracije su bile prireene u ast Velascova povratka u Quito u poetku politike kampanje nakon njegova viegodinjeg dobrovoljnog izgnanstva u Argentini. Kampanja ve-laskista koja je uslijedila bila je usmjerena prije protiv Poncea i tradicio-nalnih ekvadorskih oligarhija nego to se odvijala u znaku podrke poli-tikim stavovima za koje se zalagao Velasco. I dok su osnovne teme nje-gova politikog programa u kampanji usmjerene na reforme za pravedni-jom raspodjelom nacionalnog dohotka i za efikasnijom vladinom admini-stracijom, mnogi su skeptini prema njegovoj osobnoj stabilnosti, kao i prema njegovoj sposobnosti da razbije mo stotinjak ili neto vie obitelji, koje ve generacijama kontroliraju zemlju. Narod je, u svakom sluaju, prihvatio ono to je Velasco govorio, jer su gotovo neshvatljive nepravde i siromatvo ove zemlje izuzetno teki. Ne samo da je Ekvador moda najsiromanija zemlja June Amerike prema godinjem dohotku po stanovniku (2.2.0 dolara - otprilike jedna treina argentinskog, a manje od jedne desetine naeg), nego je i taj niski prosjeni iznos gotovo neshvatljivo podijeljen. Jedan posto stanovnitva prima dohodak usporediv s amerikim standardima, dok gotovo dvije treine ljudi dobiva prosjeno po obitelji oko 10 dolara mjeseno. Te donje dvije treine, koje preteno ine Indijanci i ljudi mijeane krvi, jednostavno su izvan novane privrede, potpuno podcijenjeni i bez ikakva socijalnog ili ekonomskog sudjelovanja u nacionalnom ivotu. Osim meu onima koji bi mogli biti opreno opredijeljeni, ope je miljenje da je korijen ekvadorskih krajnosti u pravu posjedovanja zemlje. Kao to je to sluaj i drugdje, najbolja zemljita pripadaju veleposjednicima koji zapoljavaju relativno malo seoskih radnika i tako pridonose sve veoj nezaposlenosti u urbanim sredinama. Na malim parcelama ne moe se proizvoditi vie no to je jedva dovoljno da se preivi. ak i na obali, gdje se za gotovo prodaju banane, kava, kakao i ria, cijene su porasle na

88malim i srednjim posjedima. Fluktuirajue cijene, tekoe u plasmanu, nedovoljni krediti i nedostatna tehnologija uzrokuju nisku produktivnost i nesigurnu egzistenciju unajmljenih radnika. Stoga su agrarna reforma i stabilno trite za izvoz etve od presudne vanosti za neophodan ekonomski razvitak prije nego to se Ekvador uope moe upustiti u odgovarajue investicije u obrazovanje, zdravstvo, izgradnju stanova i druga podruja podizanja standarda. Pokazatelji su tipini za siromane zemlje: slaba ishranjenost, visoka uestalost malak-salosti prouzroena crijevnim nametnicima zbog loe pitke vode; 370.000 djece ove godine nee ii u kolu jer za njih nema kolskog prostora; nedostaje 580.000 stanova u zemlji koja ima 4,300.000 stanovnika. Izlazi iz bijede trae se i u zemlji i izvan nje. Na planu vanjskih rjee-nja Ekvador ulae napore kako bi stabilizirao cijene to padaju sve nie, a posljednjih godina stalan pad cijena imao je kao posljedicu poveanje proizvodnje sve zato da bi se uspio zadrati uvoz. Od velike je vanosti i pomo iz inozemstva to je dijelom osigurava Ministarstvo za meuna-rodnu kooperaciju, koje ima jednu od svojih misija u Ekvadoru. Unutar zemlje vlada Ekvadora mora pripremiti program reformi: agrarnu reformu s ciljem porasta produktivnosti i veeg zapoljavanja seoskog stanovnitva; fiskalnu reformu kako bi se poveali prihodi od poreza i omoguila redistribucija dohotka; administrativnu reformu kako bi se vladina admi-nistracija uinila efikasnijom, kao i nebrojeni posrednici koji uivaju pot-punu autonomiju - i, najzad, da se suzbije korupcija. Ve se priprema pokret za ukidanje zavisnosti od posjeda, koja se ovdje naziva huasipungo, iako je vladina zemljina politika i bila uglavnom orijentirana na koloni-zaciju i otvaranje novih posjeda, ali s ogranienim uspjehom. Sniavanje stope populacije, sada ona iznosi 3,1 posto godinje, od nesumnjive je vanosti, ali nailazi na zapreke uslijed tradicije i politike katolike Crkve. Na neki nain svi su ti programi usmjereni ka podizanju stope ekonom-skog rasta i poveavanju standarda zapostavljenih dviju treinu stanov-nitva. Obeavajui te reforme i poveanje standarda, Velasco je odnio senzacionalnu pobjedu. Uskoro e imati prilike da se iskae. WASHINGTON Rujna, 1960. Ve sam nekoliko tjedana u Arlingtonu, gotovo cijelo vrijeme u im panjolski sa svojim instruktorom ili u laboratoriju, gdje se sluim magne-tofonom. Vjerojatno u uiti jezik sve do studenoga, kada bih trebao ui u State Department i pohaati dvotjedni orijentacioni teaj u tamonjem institutu za slube u inozemstvu. U meuvremenu prestao sam svakog jutra viati Duffina, vie vremena provodim studirajui raznovrstan mate-rijal u slubi za Ekvador. 89Velasco je sada predsjednik. Njegova je inauguracija ispala poneto drukije, jer se odlazei predsjednik - Ponce Enriquez - povukao. Sat ili neto vie prije same ceremonije Ponce je predsjedniku vrpcu dao pot-predsjedniku, koji je izvrio formalnu predaju vlasti. Velasco je ve na samom poetku povukao dva poteza koja su se ticala operacija nae stanice u Quitu, ali i drugih stvari kojima smo se bavili. Najprije pokuava otpustiti sve vladine slubenike koji podravaju Poncea i, drugo, pokrenuo je granini problem s Peruom, proglaavajui protokol iz Rija nitavnim. Neposredno nakon to je preuzeo vlast, Velasco je oslobodio dunosti etrdeset i osam oficira i stavio ih na raspolaganje Ministarstvu obrane. To je prvi korak prema penzioniranju. A veina oficira daju podrku Pon-ceu. Velasco je takoer poeo s

ienjem u dravnoj policiji, maknuvi najprije dva starija pukovnika, glavne agente povezane s naom stanicom. Uhapeni su i optueni da su sudjelovali u izgredima 19. oujka. Daleko ozbiljniji bio je prisilni odlazak operativnog oficira stanice, koji je radio toboe kao predstavnik u operativnoj misiji Ujedinjenih naroda na programu uprave za meunarodnu koordinaciju i pomo. Oficir nae sta-nice Bob Weatherwax,* bio je posebno eksponiran upravljajui nemirima 19. oujka. Bilo ga je vrlo lako identificirati zbog njegove svijetle kose i boje koe - gotovo je bio albin. Gotovo istog trena kad je Velasco bio inauguriran, Weatherwaxa i Jima Nolanda, efa stanice, upozorio je Jorge Acosta Velasco,* predsjednikov neak i obiteljski miljenik (on nema djece), da Weatherwax mora napustiti zemlju kako bi izbjegao da se nae na popisu optuenih za dogaaje 19. oujka. Acosta, blizak prijatelj i Weat-herwaxa i Nolanda, oznaio je to kao prijateljski savjet, a ne kao slubeni in. U svakom sluaju Noland se sloio, i Weatherwax je sada u Washing-tonu nastojei utuci vrijeme dok se ponovno ne vrati. Vladine istke vodi Manuel Araujo Hidalgo, koji je kao predstavnik provincije Pichincha (podruje Quita) bio izabran u narodnu skuptinu, a sada je ministar u vladi. Bio je imenovan nakon to je Velasco ve prvog tjedna najurio premijera. Araujo je morao napustiti skuptinsku stolicu, ali je sasvim jasno da je on vodja Velascove rulje. Araujo je krajnji ljeviar, osvjedoeni branilac kubanske revolucije - zaista krivi ovjek za najvaniji posao u unutarnjoj sigurnosti. Posebno je neprijateljski raspoloen prema Sjedinjenim Dravama. Stanica se pri-bojava da bi on mogao sruiti program narodne pomoi, jer je on odgo-voran i za dravnu policiju. Stvarna je opasnost da bi svi nai napori, usmjereni na poboljavanje vladinih sposobnosti za sigurnost u okviru priprema za u. interameriku konferenciju - do koje preostaje jo est mjeseci - mogli propasti. Araujove istke ne pogaaju samo vojsku nego i policiju. Meu civil-nim vladinim slubenicima takoer se odstranjuju Ponceovi privrenici, emu je osobito pridonio Kongres ukidanjem zakona o napredovanju ugraanskoj slubi, donesenog u doba Ponceove administracije. Velasco o ito eli da vladu ine njegovi vlastiti ljudi. Velaskova deklaracija u njegovu inauguralnom govoru kako je pro-tokol iz Rija nitavan prouzroila je nervozu i strah da bi debata o tome mogla upropastiti interameriku konferenciju. Ekvadorci, izvan svake sumnje, podravaju Velasca u toj stvari, no on se njome koristi da bi svako suprotstavljanje svojoj politici proglasio antipatriotskim i pokua-jem da se prei adicira inae najpovoljnije rjeenje toga graninog problema. Upravo je te bio razlog da konzervativna partija i kranski socijalisti, branei Ponceovu administraciju, nisu u isto vrijeme izraavali otvorenu opoziciju Velascu. WASHINGTON Listopada, 1960. U dokumentima taba za potrebe operacija stanice u Quitu i njoj podreene baze u Guayaquilu sadrane su vrlo briljive analize operativne okolice, koja je uvijek okvir unutar kojega se poduzimaju operacije. Iako analize sadre i procjene takvih inilaca kao to su sigurnost i pitanje zatite ljudi CIA, najvaniji se dio ipak bavi neprijateljem. KOMUNISTIKA PARTIJA EKVADORA (PCE) Iako je Komunistika partija bila u legalnosti od drugog svjetskog rata, nikad nije imala mogunost da stekne 5000 potpisa potrebnih da istakne svoje kandidate u nacionalnim izborima. Istodobno Pedro Saad, generalni sekretar partije, drao je mjesto kao slubeni radniki senator s obale od 1947. do prologa lipnja, kada je bio poraen zahvaljujui operaciji poli-tike akcije nae baze u Guayaquilu. (Senat Ekvadora ima stanovit broj

senatora po zadatku s obale i iz sijera koji predstavljaju posebne inte-resne grupacije, kao to su radnitvo, trgovina, obrazovanje, poljoprivreda, vojne slube). Naa stanica smatra da je u lanstvu PCE otprilike 1000 pripadnika, a da moda jo tisuu pripada Komunistikoj omladini Ekva-dora (JCE). Gotovo svi lanovi Nacionalnog izvrnog komiteta PCE pot-jeu iz Guayaquila. S obzirom na sve vea kinesko-sovjetska razmimoila-enja, rukovodstvo KP Ekvadora podrava Sovjete, iako nekoliko funkcionera s podruja sijera, pogotovo u Quitu, poinje da se sve vie okree prema militantnijoj kineskoj poziciji. U ovogodinjim izborima PCE se udruila s lijevim krilom Socijali-stike partije i s okupljenim narodnim snagama (CFP) da potpomognu Ijeviarskog kandidata za predsjedniki poloaj, rektora sveuilita u Gua91yaquilu, koji je osvojio samo 46.000 glasova - svega 6 posto. U svakom sluaju snagu komunistike partije ipak ne moemo mjeriti samo brojem glasova nego i snagom sindikalnih, studentskih i omladinskih organiza-cija, na koje ona ima jak utjecaj. SOCIJALISTIKA PARTIJA EKVADORA (PSE) Iako daleko brojnija nego PCE, Socijalistika je partija mnoge godine suraivala s komunistima u voenju radnikog pokreta. Nedavno su se socijalisti podijelili na desnu struju koja je formirala savez s liberalnom partijom u ovogodinjoj neuspjeloj predsjednikoj kampanji Galo Plaze, dok je lijeva struja glasala zajedno s komunistima i okupljenim narod-nim snagama. Zbog svoje podrke kubanskoj revoluciji i principa nasilne revolucije, lijevi socijalisti opasni su i tetni za amerike interese. Meutim njihovi uspjesi koncentrirani su u radnikom pokretu i intelektualnim krugovima. Predsjednik ekvadorske konfederacije radnika je lijevi socijalist i radniki senator po zadatku s podruja sijera. i EKVADORSKA KONFEDERACIJA RADNIKA (GTE) . Osnovali su je komunisti i socijalisti 1944. godine, a danas je vodea radnika konfederacija u Ekvadoru i lanica Svjetske federacije sindikata. Iako je generalni sekretar Komunistike partije Pedro Saad bio u po-etku na elu i CTE, socijalisti su preuzeli vodstvo konfederacije kas-nih 4O-tih godina i jo uvijek imaju nominalnu kontrolu. Komunisti su meutim zadrali drugu poziciju i sada se pripremaju da preuzmu domini-rajuu, ako ne i cjelokupnu kontrolu nad konfederacijom. Procjenjuje se da CTE ima oko 60.000 lanova - manje od 10 posto slabo organiziranih radnikih snaga, ali dovoljno da uzrokuje ozbiljne neprilike. KONFEDERACIJA EKVADORSKIH STUDENATA (FEUE) inei tradicionalno akciono-ljeviarski studentski pokret u Latinskoj Americi, FEUE glavna nacionalna studentska unija Ekvadora - pod uestalom je, ako ne i stalnom, kontrolom komunista i komunistike omladine Ekvadora, kao i lijevog krila socijalista. Njihove glasne kampa-nje usmjerene su izravno protiv prisutnosti SAD-a u Ekvadoru i u Latin-skoj Americi, posebno amerikog biznisa, a vrlo snano izraavaju podr.9*ku kubanskoj revoluciji. Na pravim akcijama FEUE je kadra mobilizirati studente i uenike za trajkove i uline demonstracije, kao i za propa-gandne kampanje. Podravaju ih Ijeviarski profesori i upravitelji na pet dravnih sveuilita, u Quitu, Guayaquilu, Portovieju, Cuenci i Loji. REVOLUCIONARNA UNIJA OMLADINE EKVADORA (URJE)

Godine 1959. omladinske organizacije komunista, socijalista i okup-ljenih narodnih snaga osnovale su Revolucionarnu uniju ekvadorske omla-dine, koja je postala najvaniji Ijeviarski omladinski pokret. Angairao se u ulinim demonstracijama, pisanju parola po zidovima, rasturanju letaka, zastraivanju - agitacijama razliitih vrsta za revolucionarne potrebe. Iako URJE negira da predstavlja komunistiki front, naa stanica misli da je unija pod kontrolom komunistike partije i da je najizravnija i najopas-nija prijetnja terorizmom i oruanim pobunama. Jaa je u Guayaquilu nego u Quitu, u oba grada okuplja oko 1000 lanova. URJE daje bez-rezervnu podrku kubanskoj revoluciji. Nekoliko je voa unije putovalo na Kubu, vjerojatno na politiko kolovanje. NEPRIJATELJSKI ELEMENTI U EKVADORSKOJ VLADI Velaskizam kao heterogeni narodni pokret sadri politike boje od krajnje desnice do krajnje ljevice. Ministar Manuel Araujo Hidalgo naj-vei nam je neprijatelj u vladi, no i ostali, kao to je ministar za prosvjetu i nekoliko drugih u manje vanim resorima, takoer su opasni. Stanica ima stalan program praenja Ijeviarske penetracije u vladu, a o rezul-tatima se redovito izvjetava ambasador i State Department. Osim nacio-nalne vlade, gradonaelnici glavnih gradova provincija Ambato i Esme-raldas revolucionarni su socijalisti. KUBANSKA MISIJA Osoblje kubanske ambasade ine ambasador i etiri funkcionera. Sta-nici nedostaju konkretne informacije o podrci kubanske ambasade ekva-dorskim revolucionarnim organizacijama, no njihovi otvoreni kontakti s ekstremnim ljeviarima ne ostavljaju sumnje. Araujo je njihov aneo u vladi, a imaju i iroku podrku lijevih snaga u itavoj zemlji. I dok sta-nica poduzima to moe da bi se ubacila u ambasadu - sline napore 93poduzima baza u Guayaquilu protiv konzulata u kojem je samo konzul - glavni pravac udara CIA jest izazvati prijekid u diplomatskim odnosima posredstvom propagande i operacija politike akcije. CEHOSLOVACKA MISIJA Ekvador je raskinuo diplomatske odnose sa ehoslovakom 1957. go-dine, no posljednjeg tjedna svojeg predsjednikovanja Ponce je primio eho-slovakog poslanika u Brazilu, i odnosi su ponovno uspostavljeni. Stanica oekuje da e sljedeih tjedana, ili u neto duem razdoblju, ehoslovaci pokuati uspostaviti diplomatsku misiju u Quitu, u kojoj e, u to ne treba sumnjati, biti i obavjetajni oficir. Operacije koje poduzimaju stanica u Quitu i baza Guayaquil usmje-rene su protiv tih ciljeva i vode se u skladu s uputama za poslanstva za Ekvador, koje sadre generalnu listu prioriteta i ciljeva operacija. Prioritet A Prikupljati i predavati obavjetenja o snazi i namjerama komunista i drugih politikih organizacija neprijateljski raspoloenih prema SAD-u, podrazumijevaju i njihove meunarodne izvore podrke i voenja te nji-hov utjecaj na ekvadorsku vladu. Cilj i: Pronai agenta i/ili ubaciti tehnika sredstva na najviu mo-guu razinu Komunistike partije Ekvadora (PCE), Socijalistike partije (PSE - revolucionarne), Komunistike omladine Ekvadora (JCE) i Revolu-cionarne unije omladine Ekvadora (URJE) te srodnih organizacija. Cilj 2: Pronai agenta i/ili ubaciti tehnika sredstva u kubansku misiju u Ekvadoru. Prioritet B

Prikupljati i predavati obavjetenja o stabilnosti vlade Ekvadora i snazi i namjerama disidentskih politikih grupa. Cilj i: Zadrati agente i druge izvore na najviim moguim razinama u vladi, slubama sigurnosti i postojeim politikim organizacijama. Cilj 2: Zadrati agente i druge izvore u opozicijskim politikim par-tijama, posebno meu vojnim liderima koji odgovaraju partijama opozi-cije. Prioritet C Propagandom i psiholokim ratnim operacijama: (i) sijati informacije i miljenja koja e spreavati antiameriku ili prokomunistiku propa-gandu; (2) neutralizirati komunistiki ili krajnje Ijeviarski utjecaj u glav-nim masovnim organizacijama, ili pomoi u osnivanju ili zadravanju alternativnih organizacija koje ne predvode komunisti. Cilj i: Ubacivati odgovarajuu propagandu u najutjecajnije domae medije. Cilj 2: Podravati demokratske vo e politikih, sindikalnih, student-skih i omladinskih organizacija, posebno na podrujima gdje je komuni-stiki utjecaj najjai (Ekvadorska federacija studenata - FEUE; Ekvador-ska konfederacija radnika - CTE) i gdje bi se demokratski voe mogli nai obeshrabrenima da se bore protiv subverzije komunista. To je prilino opsean zadatak za tako malu stanicu i bazu - iako se iz budeta CIA u ovoj fiskalnoj godini za Ekvador izdvaja neto vie od 500.000 dolara. U stanici u Quitu nalaze se: ef, James B. Noland;* zam-jenik efa (to mjesto je prazno i nee se popunjavati do poetka naredne godine); jedan operativni oficir, a to je posao na koji sam poslan ja; slu-benik odgovoran za izvjetavanje, John Bacon,* koji vodi nekoliko najva-nijih operacija; slubenik za komunikacije; administrativni pomo nik (ona se brine o novcu i dobrima stanice, a radi i kao Nolandova sekretarica); i tajnica daktilografkinja. Cijela stanica uiva zatitu u okviru politike sekcije ambasade, s izuzetkom Boba Weatherwaxa,* koji je operativni ofi-cir pod zatitom slube javne pomoi misije Ujedinjenih naroda. Baza u Guayaquilu je sasvim malena politika sekcija tamonjeg kon-zulata, tu su ef baze Richard Wheeler* (moj prethodnik u Quitu); jedan operativni oficir; jedan administrativni pomonik koji se brine i o komu-nikacijama; i tajnica - daktilografkinja. Generalne direktive iz uputa za poslanstva (RMD) uvjebavaju se u brojnim operacijama (imali smo koristi od agenata koje smo bili regru-tirali) i sada su cjelovito podrobno obraene, najprije to se tie glavne stanice u Quitu, a zatim i za bazu Guayaquil. QUITO - INOZEMNE I KONTRASPIJUNAZA OBAVJETAJNE OPERACIJE ECSIGIL. To je najvanija operacija ubacivanja protiv komunistike partije Ekvadora, ine je dva agenta koji su lanovi partije i bliski surad-nici Rafaela Echeverrije Floresa, glavnog lidera PCE u sijeri. Agenti su Mario Cardenas,* iji je kriptonim ECSIGIL-i, te Luis Vargas,* s kripto-nimom ECSIGIL-z. Izvjetavaju ve etiri godine otkako su regrutirani kao posjetioci, nakon to su se razoarali u svojoj partiji. Iako su agenti inae bliski prijatelji i doli su u stanicu zajedno, ne dre se mnogo jedan drugoga, tako da ako jedan mora otpasti, drugi nee biti otkriven. Raz-dvojenost je provedena zato da ne bi mogli suraivati na onome o emu izvjetavaju. iCardenasom se upravlja posredstvom Marija Cabeze de Vaca,* proiz-vo aa mlijeka iz Quita, koji je u toku drugog svjetskog rata sluio u amerikoj vojsci i postao amerikim graaninom, a po zavretku rata vratio se u Ekvador. Oenjen je Amerikankom koja radi kao intendant u amerikoj ambasadi. Vargas prima upute od Miguela Burbanova de

Lare,* efa ureda Pan American-Grace Airwaysa na aerodromu u Quitu. Nai po-srednici ne znaju jedan za drugoga, iako svaki od njih zna da izvjetaje predaju i Vargas i Cardenas. Odvojeno se sastaju s oficirom za izvjetaje nae stanice, Johnom Baconom, koji rukovodi ovom operacijom. Iako ni jedan od dvojice agenata nije na nekoj vanoj izbornoj funk-ciji u partiji, izvanredno su bliski Echeverriji i upueni u tok donoenja odluka u Quitu. Dobivaju informacije praktiki o svakoj vanoj stvari, tako da ECSIGIL-projekt rauna da otprilike svakoga tjedna alje u Washing-ton pet ili est opsenih obavjetajnih izvjetaja. ECFONE. U toj operaciji sudjeluje jedan agent ubaen u komuni-stiku partiju i njegov posrednik. I oni izvjetavaju o politici i plano-vima Velaskove vlade. Regrutiranje toga agenta, Atahualpe Basantesa Larreae,* ECFONE-3, jedno je od najzanimljivijih nedavnih dostignua stanice. Na poetku 1960, godine, kada su lideri Velaskova politikog pokreta poeli organizirati njegov povratak iz Buenos Airesa a odmah zatim i predsjedniku kampanju, Oswaldo Chiriboga,* ECFONE, bio je velaskistiki voa koji je obavjetavao stanicu o politikoj kampanji po-kreta. Chiriboga je jednog dana rekao kako je nedavno sreo svojeg prija-telja Basantesa koji je bio aktivni ekvadorski komunist, ali se raziao s PCE i sada je u gadnim novanim tekoama. Noland, ef stanice, naredio je Chiribogi da Basantesu predloi ponovno aktiviranje u PCE kako bi izvjetavao Chiribogu o tome kako komunistika partija reagira na Vela-skovu kampanju. Od samoga poetka poduzete su potrebne mjere da se uspostave sigurni i tajni odnosi izmeu Chiriboge i Basantesa, a Noland je Chiribogi predao skromnu svotu za trokove koje e Basantes imati prilikom predaje informacija - klasina tehnika za postizanje sve vee zavisnosti agenta o plaanjima iz stanice. Basantes nije imao zapreka u svom reaktiviranju u PCE i uskoro je stao predavati vrijedne informacije. Chiriboga ga je, naravno, briljivo vodio od nevanih prema sve osjet-ljivijim informacijama i omoguavao Basantesu da sve dublje ulazi u zavi-san poloaj. Iako je prvotno predvien rok za Basantesove usluge zavrio lipanjskim izborima, Chiriboga je jo uvijek bio kadar uvjeriti Basantesa kako i dalje treba njegove savjete. ECOLIVE. Agent za ubacivanje u revolucionarnu uniju omladine Ekvadora (URJE), ECOLIVE-i,* nedavni je posjetilac za kojega se smatra da ima iroku skalu potencijalnih mogunosti za ubacivanje u PCE ili druge revolucionarne organizacije, u kojima se kasnije njime moe upravljati. Zasad on izvjetava o aktivnostima i planovima URJE za uline demonstracije u znak podrke Velaskovu pokuaju da anulira pro-tokol iz Rij a. 96I ECCENTRIC. Agent je lijenik, dr Felipe Ovalle,* koji za sobom ima povijest kolaboracije s amerikim vladom jo iz razdoblja FBI-a u toku drugog svjetskog rata. Iako je Kolumbijac, dugo ivi u Ekvadoru, gdje obavlja skromnu lijeniku praksu. Veinu pacijenata dobiva zahvaljujui tome to je na popisu onih lijenika amerike ambasade, koji izdaju uvje-renja za vize graanima Ekvadora. Dosje Ovallea, agenta zoi, pokazuje da se verifikacija njegove diplome lijenika, vjerojatno steena na kolum-bijskom sveuilitu, pokazala nemoguom. U toku proteklih godina raz-vio je tijesno prijateljstvo s predsjednikom' Velascom, kojemu je sada osobni lijenik. Ovalle izvjetava stanicu o rezultatima svojih tjednih sa-stanaka s Velascom. Povremeno su njegove informacije dovoljno zanim-ljive da ih predamo u Washington, ali su obino slabije u usporedbi s onima drugih agenata.

ECAMOROUS. Najvanija zadaa koju stanica treba obaviti u pri-premama sigurnosti za interameriku konferenciju jest uvjebavanje i opre-manje ekvadorske nacionalne policije. Obavjetajni odjel zove se odjelom specijalnih slubi centrale dravne policije, a ef je policijski kapetan Jose Vargas,* ECAMOROUS-2., koji je proao specijalni teaj ovdje u tabu. Weatherwax, na ovjek zadatka, gotovo iskljuivo radi s Vargasom, koji se nedavno naao u neprilici zbog toga to je bio vo a tajnog udruenja provelaskistikih mladih policijskih oficira. Tajna su udruenja u policiji, kao i u vojsci, zabranjena. Usprkos svim naim nastojanjima, Vargas, ini se, nema mnogo mo-gunosti da nam pomogne, ali je uspio pripremiti tri ili etiri sporedna agenta za izvjetavanje o ekstremno Ijeviarskim aktivnostima u svom rodnom gradu Riobambi, glavnom gradu planinske provincije, i u Esme-raldasu, sreditu obalne provincije. Izvjetaji iz tih izvora stiu izravno Vargasu, a on ih prosljeuje stanici, jer za taj tip informacije na liniji prema vladi postoji slab interes. Suprotno tome, s Araujom - kao mini-strom zaduenim za dravnu policiju - prikupljanje obavjetajnih infor-macija postaje za jednog policijskog oficira riskantno. Obavjetajne potrebe u toku interamerike konferencije valjat e u mnogo emu zadovoljiti stanica izravno, putem unilateralnih operacija. No prije nego to e informacija te vrste biti proslijeena Vargasu, po-trebno je preruavanje kako bi se sakric izvor. Iako je, precizno reeno, ECAMOROUS zapravo povezana operacija, obavjetajnu policijsku jedi-nicu potpuno vodi stanica. Vargasa je unajmio Noland, daje mu i dodatni novac za njegove pomone agente i za trokove. Stanica je Vargasu dala neto tehnike, aparate za fotografiranje i ne ba jako vrijednu opremu za prislukivanje, sada uvjebavamo njegova efa tehnike, porunika Luisa Sandovala.* Vargas je mlad i prilino lakomislen, ali vrlo ugodan, dobrohotan i inteligentan. Misli se da e on biti odlian za dugorono ubacivanje u dravnu policiju. Kad god se to od njega zatrai, rado se koristi svojim poloajem u policiji da zatiti akcije koje stanica poduzima. | 7 CIA 97ECOLE. To je najvanija operacija ubacivanja protiv ekvadorske dr-avne policije koju stanica provodi, ali ne po obavjetajnoj liniji. Ona tako er daje informacije o Ekvadorskoj konfederaciji radnika (CTE). Glavni agent, pukovnik Wilfredo Oswaldo Lugo,* ECOLE, radio je u toku drugog svjetskog rata zajedno s FBI-jem za ameriku vladu na hva-tanju nacista. Od 1947. radi sa stanicom u Quitu, a u policijskoj zbrci i istki u prvim tjednima Velaskove vlasti imenovan je efom personalnog odjela centralne nacionalne policije. Za razliku od prilino otvorenog kon-takta izmeu Nolanda i Weatherwaxa te kapetana Vargasa, obavjetaj-nog efa, kontakt izmeu Nolanda i Luga vrlo je diskretan. Smatra se da je on agent za ubacivanje u slubu sigurnosti, a u kriznim vremenima nje-govo je izvjetavanje bezvrijedno jer moe davati situacijske izvjetaje o vladinim planovima i reakcijama na dogaaje kako se odraavaju u poli-ciji i u vojsci. U toku svih tih godina pukovnik Lugo osposobio je nekoliko agenata koji izvjetavaju o aktivnostima komunista i srodnih snaga. Dvojica od tih agenata i sada su aktivna, usmjerena su protiv CTE. Njihovi su iz-vjetaji daleko ispod onih koje daju agenti ubaeni u PCE, kao to su Cardenas, Vargas i Basantes, ali su i dalje na platnoj listi, za sluaj da se neto dogodi boljim agentima. Noland takoer redovito daje mjesenu plau pukovniku Lugu.

ECJACK. Prije otprilike dvije godine armija je ustanovila Vojnu oba-vjetajnu slubu Ekvadora (SIME) s potpukovnikom Rogerom Parede-som,* ECJACK, koji je ve tada bio uspostavio kontakt s Nolandom. Nekoliko godina ranije Paredes je bio na kolovanju u amerikoj armiji u Fort Leavenworthu. Meutim 1959. godine, obeshrabren pomanjkanjem podrke vlade SIME, Paredes je predloio Nolandu da bi moda mogao biti korisniji ako se povue iz armije i cijelo vrijeme radi za stanicu. U tom trenutku SIME je bila organizacija samo na papiru, a i danas je jo uvijek beskorisna. Paredesov prijedlog Nolandu doao je upravo u trenutku kada je otkriveno da je ekipa stanice za ispitivanje i praenja krivotvorila izvje-taje i svoje trokove. Stara ekipa ECSERUM je rasputena, a Paredes se povukao iz armije kako bi osnovao novu ekipu. Sada vodi ekipu od pet ljudi za praenja i opa istraivanja u Quitu, a osim toga ima dva agenta koja izvjetavaju o vanom gradu Loja, na junim sijerama. Ta su dvojica agenta na rubu tamonjih aktivnosti komunista. Uputa stanice za tu operaciju tee posredstvom potpukovnika Pare-desa, koji se slui organizacijom SIME kao zatitom i tobonjim spon-zorom za druge agente u operaciji. Sljedei pomoni agent je ef sekcije za osobne karte u kabinetu vlade. Kako svi graani moraju biti registri-rani i imati osobne karte koje izdaje vlada, taj agent, na na zahtjev, osi-gurava puno ime, datum i mjesto roenja, imena roditelja, zanimanje, adresu i fotografiju praktiki svakog graanina Ekvadora. Njegova je glavna vrijednost u tome to osigurava stanici podatke za LYNX-listu,na kojoj je stotinjak komunista i drugih krajnjih ljeviara koje stanice smatra najopasnijima. LYNX-listu moraju imati sve stanice zapadne he-misfere u sluaju da lokalna vlada u danima krize zatrai (ili to od nje zatrai amerika vlada) pomo u hitnom zatitnom pritvaranju opasnih osoba. Grupa ECJACK provodi dio vremena aktualizirajui adrese i mje-sta zaposlenja osoba s LYNX-liste te prikuplja traene informacije o no-vima koji dolaze na taj popis. Grupa takoer slijedi slubenike kubanske ambasade ili pak prati i identificira osobe koje posjeuju ambasadu. Njihov posao praenja ocje-njuje stanica kao eprtljav i indiskretan, ali postoji plan dodatnog uvje-bavanja, nabavke vozila, moda i radio-opreme. Paredes, naravno, zadr-ava bliske kontakte s vojnim oficirima SIME, tako da stanica moe motriti tu slubu i potvrivati izvjetavanje majora amerike armije koji je obavjetajni savjetnik Pomone vojne savjetodavne grupe (MAAG). ECSTASY. U sredinjoj poti Quita, ECSTASY-i* je ef sekcije koja prima vree s prispjelom potom. Ako potanske vree stiu s Kube, iz sovjetskog bloka ili komunistike Kine, stavlja ih na stranu za svog brata, ECSTASY-2.,* koji ih predaje stanici. John Bacon, oficir stanice za izvje-tavanje, otvara pisma i vraa ih istog dana na redovitu razdiobu. Posao se plaa po komadu. Obrada zahtijeva tajno otvaranje, itanje, fotogra-firanje pisama od interesa i ponovno zatvaranje poiljki. Svaki tjedan Ba-con daje izvjetaj o sri pisama za koje postoji glavno zanimanje, s kopi-jama za tab i za druge zainteresirane stanice. S obzirom na to da je glavnina pisama od Ekvadoraca koji posjeuju zemlje iz kojih dolaze pisma, operacije kontrole pote omoguuju stanici da motri na putnike u komunistike zemlje i na potencijalne opasnosti koje od njih mogu doi kada se vrate. Pisma upuuju i na mogue vrbo-vanje Ekvadoraca koji su bili pozvani da posjete komunistike zemlje, kao i na one odabrane za kolovanje na kolama kao to je, na primjer, moskov-sko sveuilite prijateljstva. Druga pisma potjeu od graana zemalja iz kojih pisma dolaze, oni piu Ekvadorcima koji su bili u posjetu njihovoj zemlji. Panja se

pridaje moguim politikim nezadovoljstvima onih koji piu radi regrutiranja u zemljama odakle pisma potjeu. Kako je takvih pisama otprilike trideset do etrdeset dnevno, opera-cija ECSTASY oduzima dosta vremena zaduenom oficiru stanice. No bez obzira na to rije je o vrijednoj pomonoj operaciji, od razumljivog interesa za grupacije koje se u direktoratu za planiranje (Tajne slube) bave Kubom, Sovjetskim Savezom, Isto nom Evropom i komunistikom Kinom. ECOTTER. Kontrola putovanja uobiajena je pomona funkcija koja omoguuje stanici da motri na kretanje komunista, politiara i drugih ljudi za koje imamo interesa, kako na letovima izmeu Quita i drugih gradova, tako i na meunarodnim linijama. ECOTTERi,* zaposlen u uredu civilne avijacije na aerodromu u Quitu, predaje kopije svih lista putnika ECOTTER-u-2,,* koji ih'u ambasadi predaje stanici. Liste putnika 99koje pristiu u stanicu svega dan nakon leta krue radi pomnog ispitivanja od jednog do drugog oficira stanice, a vraaju se kada dolazi nova po-iljka. ECOTTER-i uredio je s inspektorima koji na aerodromu kontroliraju ulazak da zabiljee na listama svaki sluaj kada u pasou ima indikacije o putovanju u komunistiku zemlju ili na Kubu. Ta informacija predaje se tabu i oznaava u dosjeima u stanici. O svakom putovanju vanih ljudi, preteno lokalnih komunista ili komunistikih diplomata, obavjetava se tab te odgovarajua stanica i baze one zemlje u koju, kako se dade za-kljuiti iz liste putnika, oni treba da putuju. ECTOSOME. Glavni agent stanice za obavjetajnu aktivnost protiv e-hoslovaka jest Otto Kladenskv,* predstavnik Oldsmobilea u Quitu. Nje-govi su izvjetaji minorni otkako su ehoslovaci protjerani prije tri go-dine. No kako su sada odnosi ponovno uspostavljeni, nesumnjivo je da e on biti u tijesnim kontaktima s ehoslovakim funkcionerima kada opet otvore svoju ambasadu u Quitu. Zasad on predaje izvjetaje o povre-menim posjetama ehoslovakih trgovinskih predstavnika i osigurava vezu s ECOXBOW-i, koji se ubacio u velaskistiki pokret na visokoj razini. ECOXBOW. Prije ovogodinje politike kampanje Noland je poeo obraivati penzioniranog armijskog potpukovnika Reinalda Vareu Do-nosa,* ECOXBOW-i, koga je upoznao uz pomo Kladenskoga. Varea, visoki lider velaskista u vojnim krugovima, pridobiven je uz direktnu po-mo Kladenskoga. Noland je osigurao novac, Kladenskv ga je davao tamo gdje je trebalo da bi Varea pobijedio u kampanji za senat. U kolovozu je Varea izabran za potpredsjednika senata. Izvjetavao je o vojnoj podrci Velascu i odravao redovite kontakte s visokim funkcionerima Ministar-stva obrane i glavnini vojnim jedinicama. Stanica plaa Vareu 700 dolara mjeseno, to je visoko za ekvadorske standarde, no njegov pristup kljunim obavjetajnim podacima o vladinoj politici i njezinoj stabilnosti toliko i vrijedi. itav projekt predvia i tro-kove za sobu iznajmljenu na ime Kladenskog u novom, luksuznom hotelu Quito (izgraenom za potrebe interamerike konferencije), gdje se Kla-denskv i Varea povremeno sastaju. Noland povremeno susree Vareu u hotelu, ali nastoji da njegove veze s njim budu to diskretnije. Da bi to postigao, koristi se Kladenskim koji prenosi poruke. AMBLOOD. Na poetku ove godine osnovana je operativna baza u Miamiju, kriptonim JMWAVE, s ciljem da pomae operacije protiv Ca-strova reima na Kubi. Stanica u Havani priprema se da nastavi opera-cije iz Miamija kada doe do raskida veza s Kubom i ambasada se zatvori. Kao dio neizravnog sudjelovanja u kubanskoj operaciji, od stanice

u Quitu zatraeno je da osigura adrese iz usluge za komuniciranje nevidlji-vim pismima s agentima iz Kube. Potpukovnik Paredes, ef ekipe za istra-ivanja i praenja, iznajmio je nekoliko potanskih pretinaca za kubanske agente koji su dio ekipe stacionirane u Santiagu, Kuba. Sef ekipe je Luis 100Toroella,* AMBLOOD-i, raniji vladin slubenik na Kubi, obuavan u SAD-u, a sada je ponovno na Kubi kao ef ekipe AMBLOOD. Poruke za Kubu alju se nevidljivim pismima u Miami, a odatle u po-tanskoj vrei stanici u Quitu gdje fiktivno pismo pie Francine Jacome,* ECDOXY, Amerikanka udana za Ekvadorca, koja povremeno izvrava pomone poslove za stanicu. Poruke iz Kube za Quito takoer su pisane tekuim sistemom tajnog pisanja. Iz potanskih pretinaca prikuplja ih Pa-redes koji ih predaje stanici, a ova prosljeuje bazi JMWAVE u Miamiju. PSIHOLOKE I PARAVOJNE OPERACIJE QUITA ECURGE. Glavni agent stanice za propagandu je Gustavo Salgado,* bivi komunist koji je, po miljenju mnogih, jedan od izvanrednih liberal-nih politikih novinara zemlje. Njegovi se uvodnici nekoliko puta tjedno pojavljuju u El Comercio, glavnom dnevniku Quita, te u nekoliko po-krajinskih dnevnika. Pod pseudonimom, Salgado tako er objavljuje mnogo lanaka u lokalnim novinama. O odgovarajuoj obradi ekvadorskih i meunarodnih tema u stanici se brine John Bacon, a zatim ih predaje agentu na posljednju obradu. tab izdaje i upute o propagandnim akcijama. Na zahtjev drugih stanica Salgado moe komentirati dogaaje u tim zemljama, a stanice se brinu da se njegovi komentari tamo i objavljuju. Salgado je izvanredno upotrebljiv za objelodanjivanje obavjetajnih iz-vjetaja koje alju agenti ubaeni u komunistiku partiju i sline grupacije, kao i za razjanjavanje motiva zbog kojih se komunisti odluuju na na-silne akcije. Agent je plaen prema tome koliko napie. ECELDER. Leci i oglasi su osnovne propagandne poruke u Ekvadoru. Operacija ECELDER tajni je naziv za ovu vrst akcije. Petorica brae, ve-ina od njih ima druga stalna zanimanja, podijelila su posao u okviru male kune tamparije. Obiteljsko ime je Rivadeneira, a braa su Marcelo,* Jorge,* Patricio,* Rodrigo* i Ramiro.* Braa su dobro poznata u lokal-nim koarkakim krugovima, bila su udarna petorka u osnovnoj katolikoj koli La Salle, tradicionalnom rivalu ekipe glavne laike osnovne kole Mejia. Noland, koji je takoer poznato ime u koarkakom krugu, u kon-taktu je sa svakim od brae koji u odreenom trenutku radi na tiskanju. Tekstove za letke u stanici obino pie John Bacon. Predaje ih Gustavu Salgadu na poslednju redakturu. Kad su odtampani, leci se predaju tajnoj ekipi na razdiobu. ECELDER tamparija djeluje javno, prima ak i redo-vite poslovne narudbe. Prilikom tampanja oglasa i cirkulara upotreblja-vaju se izmiljeni znakovi tamparije. Naime, po ekvadorskim zakonima sav tiskani materijal mora nositi i znak tamparije. Tiskara posjeduje i znakove tamparija u kojima svoj propagandni materijal tiskaju komu-nisti i druge srodne grupacije, a ti se znakovi upotrebljavaju onda kada tiskamo materijal koji se na njih odnosi. 101ECJOB. Za distribuiranje oglasa stanice koji se tampaju u tiskari ECELDER, slui ekipa studenata katolikog univerziteta, kojom rukovodi ECJOB-i.* Kako oglasi nose znakove drugih tamparija, a ekipa ih di-stribuira bez slubene dozvole, potrebna su sredstva za brzu i efikasnu distribuciju. Obino iznajmljujemo nekoliko kamiona. Dok se

oni brzo kreu zakrenim ulicama Quita, ekipa zasipa ulice oglasima. Dogodilo se ve nekoliko puta da su pojedini lanovi grupe bili uhapeni, ali ECJOB-i uvijek je bez tekoa ponovno kupio njihovu slobodu. Nitko iz ekipa, osim voe, ne zna da je ambasada SAD-a sponzor te operacije. Ista grupa ispisuje i parole po gradu, to je takoer jedna od vanih vrsta propagande u Ekvadoru. Najee se posao obavlja u ranim jutar-njim satima, ispisuju se parole koje je dala stanica ili se pak premazuju ili briu parole koje su ranije ispisale komunistike ili prokomunistike sku-pine. Grupa postupa izvanredno oprezno kako bi izbjegla uline tunjave sa svojim protivnicima koji ponekad krstare ulicama traei antikomu-niste koji im kvare posao. John Bacon nadlean je i za ovu operaciju. ECACTOR. Najvanija operacija stanice s ciljem politikih akcija pro-tiv komunista jest financiranje i upravljanje odabranih voa konzerva-tivne partije i kranskosocijalistikog pokreta. Operaciju razvija najva-niji agent stanice ubaen jo u Ponceovu vladu, Renato Perez Drouet,* koji je bio generalni sekretar administracije pod Ponceom. Sada je opet u Quitu gdje vodi svoju putniku agenciju. Posredstvom Pereza stanica sada financira propagandu protiv komunista i politike akcije kransko-soci-jalistikog pokreta, kojemu je Perez na elu. Prije izborne kampanje 1960. Perez je ponudio Nolandu pomo mla-dog inenjera, Aurelija Davile Cajasa,* ECACTOR-i, koga je Noland po-eo obraivati. Davila je pojaao svoju aktivnost u konzervativnoj partiji i, uz financijsku podrku stanice, izabran je u lipnju u narodnu skuptinu, u kojoj je zastupao udaljenu i slabo naseljenu amazonsku provinciju Napo. Davila je sada mladi lider konzervativaca koji se naglo uspinje, prisno povezan s hijerarhijom katolike Crkve koju partija zastupa u politici. Iz-vanredan je govornik, militantni antikomunist. Noland smatra da Davila ima dobar poloaj za udarac protiv socijalnih reformi. Stanica mu sada pomae da stvori svoju osobnu politiku organizaciju koja se proiruje studentskom politikom katolikog sveuilita. Normalna komunikacija iz-meu Nolanda i Davile, kao i predaja novca, odvija se posredstvom Renata Pereza. U hitnim sluajevima poruke i novac prima i predaje Barbara Svegle,* daktilografkinja stanice koja je iznajmila stan u Davilinoj stambe-noj zgradi. Uz pomo Renata Pereza Noland je takoer uzgajao i najzad prido-bio Rafaela Arizagu,* ECACTOR-2., glavnog funkcionera konzervativne partije u Cuenci, treem ekvadorskom gradu po veliini. Perezovim posred-stvom Noland je financirao kandidata konzervativne partije u Cuenci, meu kojima je bio i agentov sin, Carlos Arizaga Vega,* ECACTOR-3, koji je bio izabran u vijee provincije Azuay (Cuenca je glavni grad). KoIOZmunikacija izmeu te grupe operacije ECACTOR je oteana, ali Noland obino putuje u Cuencu na susrete, iako i glavni agent moe doi u Quito. Novci odreeni za taj program troe se na propagandu protiv komunista, politike akcije studenata na sveuilitu u Cuenci te na lokalne militantne uline akcije koje provodi grupa mladih lanova konzervativne partije. Nedavno je jo jedan agent pridodan da bi se ispunili ciljevi pro-jekta u Ambatu, glavnom gradu jedne provincije u sijerama i etvrtom po veliini u zemlji. Agent je Jorge Gortaire,* ECACTOR-4, penzionirani armijski pukovnik koji se nedavno vratio iz Washingtona gdje je radio u Odboru za interameriku obranu. Gortaire je na popisu vojnih oficira, Ponceovih pristaa, koje sada progone. Godine 1965. bio je izabran da po dunosti bude senator u ime oruanih snaga, ali je tu proveo samo dio mandata, jer ga je Ponce bio poslao na rad u Odbor za interameriku obradu. U Washingtonu ga je

obraivao oficir iz taba CIA, zaduen da pristupa potencijalnim agentima i delegacijama toga tijela. Izvjetaji o Gortaireu bili su poslani stanici u Quitu. Noland je inicirao kontakt s Gortaireom, a sluba za Ekvador pripremila je potvrdu da agent moe djelovati u politikoj akciji i propagandi protiv komunista u Ambatu. No-vom agentu pridavala se izvanredna vanost, jer je gradonaelnik Ambata revolucionarni socijalist koji se slui gradskim administrativnim aparatom da bi omoguio infiltraciju ekstremne ljevice. Gortaire ima velike anse jer e, u sluaju da Ponce bude ponovo izabran na sljedeim izborima, vje-rojatno biti kandidat za ministra obrane. No bez obzira na to on e redo-vito izvjetavati o sukobima i nezadovoljstvu u vojnim komandama. ECOPTIC. Socijalisti, valja upamtiti, podijelili su se na dva tabora: Demokratsku socijalistiku partiju Ekvadora (PSE) i na Revolucionarnu socijalistiku partiju (PSR). Zahvaljujui svojoj aktivnosti u sveuilinoj sportskoj ligi, koja je pokrovitelj jedne od najboljih profesionalnih nogo-metnih momadi Ekvadora, Noland je sreo, kultivirao i najzad zavrbo-vao Manuela Naranja,* ECOPTIC-i, glavnog vodju PSE. Nolandovom fi-nancijskom pomoi, Naranjo - ekonomist izvan serije - izabran je u lip-nju u narodnu skuptinu kao predstavnik provincije Pichincha (Quito). Financijska se pomo nastavlja i dalje, tako da agent, poput drugih, moe izgraditi svoju osobnu politiku organizaciju i utjecati na nju da - u svojoj borbi protiv PSR - poduzima eljene akcije na pitanjima kao to su komu-nizam i Castro. ECBLOOM. Radnike su operacije moda najslabiji dio operativnog programa stanice u Quitu, iako stanovite mogunosti postoje zahvaljujui agentima za politike akcije Aureliju Davili i Manuelu Naranju. Kako se Velasco pribliio radnikoj klasi i siromanima, Noland nastavlja podra-vati svoga starog agenta u velaskistikom pokretu, Josea Baquera de la Calla.* Baquero ima predsjednikih ambicija, voa je izrazito desnog krila u velaskistikom pokretu, gotovo se poistovjetio s hijerarhijom kato-like Crkve. Sada je Velaskov ministar za rad i socijalno staranje. Noland se nada da e, uz Baquerovu pomo, ojaati nekomunistike radnike 103organizacije. No njegova tijesna povezanost s Crkvom ograniava mu mo-gunosti za radnike organizacije, posebno prema Katolikom radnikom centru,* to ga kontrolira Crkva (CEDOC) i koji je mala oganizacija, ori-jentirana na obrtnike. Noland plaa Baquera i daje mu novac za podmi-renje trokova njegove vlastite politike skupine, kao i za obavjetajnu aktivnost o vladi i velaskistikim politikim potezima. ECORT. Najveim dijelom studentskim se operacijama ravna iz baze Guayaquil. Stanica u Quitu meutim financira i rukovodi najvanijim ekvadorskim antikomunistikim studentskim asopisom Voz Universita-ria.* Agent te operacije je Wilson Almeida,* ECORT-i, urednik tih no-vina. Almeida je svome glasilu dao liberalnu orijentaciju, jer katoliki stu-dentski pokret uiva podrku i pomo Renata Pereza iz pokreta kran-skih socijalista i Aurelia Davile iz konzervativne partije. Osnovni je za-datak glasila ECORTa da propagandno djeluje protiv kubanske revolu-cije i protiv ubacivanja komunista u FEUE> (federaciju sveuilinih stu-denata). Glavne su operacije baze u Guayaquilu: Operacije inozemnog obavjetavanja i kontraobavjetajna djelatnost ECHINOCARUS. Ve se zamjeuju znaci politikog rascjepa u Komu-nistikoj partiji Ekvadora (PCE) na dilemi: revolucionarne akcije ili miran put u socijalizam. Rukovodstvo PCE, okupljeno oko generalnog sekretara Pedra Saada, openito je vie naklonjeno dugoj borbi za pripremu masa, a lideri iz sijera, grupiram oko Rafaela

Echeverrije Floresa, voe komiteta provincije Pichincha, tee zaecima gerilskih akcija i terorizmu. Komunisti se poinju svrstavati du politike linije: planinska podruja obala. Baza u Guayaquilu ima zadau da motri na Saadovu grupu. Najbolji od nekoliko agenata za ubacivanje kojima baza raspolae jest ECHINOCARUSi,* ije su veze s elijama partije izvanredne, ali je da-leko od tajni Saadova izvrnog komiteta. Baza u Guayaquilu nada se da e joj poi za rukom namamiti u stupicu prvorazrednog agenta za ubaci-vanje, ili e se, na osnovi studije koju sada izrauje, opredijeliti za poja-ana tehnika sredstva. ECLAT. Nasuprot ekipi za praenje i istraivanje ECJACK, koja dje-luje u Quitu, baza u Guayaquilu razvija operaciju ECLAT. Rije je o pe-torici agenata koji imaju pristup policijskim dosjeima i vladinim doku-mentima za identifikaciju. Ekipom upravlja bivi armijski oficir koji tako-er predaje informacije do kojih dolazi meu svojim bivim kolegama u obalnim vojnim garnizonima. Slino onoj u Quitu, i ovdanja ekipa ras-polae LYNX-listom koja slui -hitnim akcijama protiv najvanijih akti-vista krajnje ljevice. ECAXLE. Al Red,* Amerikanac koji je vei dio ivota proveo u Guayaquilu, glavni je izvor najvanijih politikih obavjetajnih informa-cija kojima baza raspolae. Naslijedio je ovdje obiteljski posao koji mu prilino loe ide, ali je uspio odrati tijesne veze s razliitim poslovnim, strunim i politikim uglednicima. 104Psiholoke i paravojne operacije baze u Guayaquilu ECCALICO. Ono to baza gubi na prikupljanju informacija obavjetaj-nog karaktera nadoknauje operacijama u radnikim i studentskim orga-nizacijama. ECCALICO je radnika operacija uz pomo koje je baza uspjela pobijediti Pedra Saada na poetku ove godine na izborima za rad-nikog senatora s obale. Organizacija kojom je to postignuto jest jezgra nove radnike konfederacije za obalu, koja e konfederacija uskoro biti lansirana. Glavni agent operacije je Emilio Estrada Icaza,* direktor jedne od naj-veih banaka u zemlji. Glavni pomoni agenti jesu Adalberto Miranda Giron,* ef federacije slubenika provincije Guayas (inovnici) i kandi-dat nae baze koji je pobijedio Saada; zatim Victor Contreras Zuniga,* antikomunistiki voa radnika iz Gauyaquila, te Enrique Amador Mar-quez,* ovjek istog poloaja i politikog opredjeljenja. Estradinim posred-stvom baza je financirala Mirandinu izbornu kampanju, koja se preteno svodila na osnivanje i etabliranje novih, antikomunistikih, sindikata u obalnim provincijama, najvie u Guavasu (Guayaquil). Izbori su se temeljili na sistemu predlaganja kandidata prema broju radnika u sindikatima pri-znatim od strane izbornog suda. Iako su novi sindikati formirani u toku te operacije, ili barem veina od njih - bili samo drutveni klubovi kompa-nija, dobili su podrku rukovodstava kompanija, za to se svojim autori-tetom, ali diskretno, potrudio Estrada, proteste to su dolazili iz CTE i drugih sindikalnih grupa pod utjecajem komunista izborni je sud odbio. Osim toga izborni je sud, upravo prije samog poetka izbora, diskvalifi-cirao petnaestak sindikata naklonjenih Saadu, povodei se za protestima agenata ECCALICO. Prilike su se okrenule Mirandi u korist, i on je bio izabran. Sef baze u Guayaquilu, Blair Moffet,* primio je za tu operaciju pohvale iz taba, jer mu je polo za rukom da generalnog sekretara komu-nistike partije odstrani iz skuptinske stolice u kojoj je sjedio jo od etr-desetih godina.

Baza sada planira da krene na osnivanje novih radnikih konfedera-cija na obali, oslanjajui se na iste sindikate, agente i zatitne mjere ko-jima je sluila i u vrijeme izbora. Upotrijebit e se i sindikalni programi CIA te radniki predstavnici ORIT (Interamerike regionalne radnike organizacije), koji su sudjelovali i u izbornoj kampanji, iako nisu u izrav-noj vezi s bazom. Dugorona je strategija radnikih operacija, oito, slab-ljenje komunista i CTE, kojom dominiraju revolucionarni socijalisti, kako bi se osnovale i ojaale demokratske sindikalne strukture pod kontrolom stanice i baze. ECLOSE. Izborima koji bi trebali uspostaviti kontrolu nad Ekvador-skom federacijom studenata (FEUE) za raun baze u Guayaquilu ruko-vodi Alberto Alarcon,* ECLOSE, biznismen koji aktivno djeluje u Libe-ralnoj partiji. Svake godine u razliito vrijeme pet ekvadorskih sveuilita bira nove funkcionere FEUE. Jednom godinje, prilikom premjetaja sje-dita FEUE s jednog sveuilita na drugo, odrava se konvencija. Alarcon 105organizira grupe agenata koje prisustvuju izbornim konvencijama, opskr-bljene znatnim svotama novca kojima kupuju glasove. Bave se i svim dru-gim akcijama koje mogu dovesti do izbornih neuspjeha komunista i kan-didata koji ih simpatiziraju. Zahvaljujui toj operaciji, ve nekoliko go-dina kontrola nad FEUE nije u rukama komunista. Iako, utjecaj komu-nista na glavno rukovodstvo FEUE i neka lokalna jo je uvijek vrlo sna-an. No bez obzira na sve, napori da se FEUE izvue iz prokomunistike internacionalne unije studenata u Pragu i pridrui COSEC-u,* u Levdenu, koju kontrolira CIA, pretrpjeli su neuspjeh. WASHINGTON Studenoga, 1960. Napetost i kriza prevladane su najznaajnijim probojem u operacijama protiv Kubanaca u Quitu. Prolog mjeseca ofer kubanske ambasade, ko-munist, ponudio je svoje usluge naoj ambasadi putem posrednika, i sta-nica ga je smjesta angairala. Njegovi su motivi izrazito financijske pri-rode, ali izvjetavanje mu je bilo besprijekorno. Naravno, mogunosti ko-jima raspolae su ograniene, ali e on biti izvanredno vrijedan izvor in-formacija o kubanskim diplomatima koje moemo iskoristiti u pokua-jima da nekoga od njih zavrbujemo. Problem je sada u tome da je agent ECALIBY-i* izostao sa sastanka prije nekoliko tjedana, a propustio je da se pojavi i na alternativnom sa-stanku. Blair Moffet, prijanji ef baze Guayaquil, koji privremeno boravi u Quitu dok ja ne stignem, bavi se tim sluajem. ak je provjeravao stvar u agentovu stanu. Ni tamo nitko nita nije znao o tome to se s njime zbiva posljednjih dana. Moffet se pribojava da je ofer moda zapao u neprilike jer je ECJACK, ekipa za praenje, izvjestila da se nije pojavljivao ni u ambasadi. Zasada Moffet nastavlja rad na novom, alternativnom sa-stanku, ali ini to uz najvei oprez zbog mogue kubanske provokacije. Kampanja stanice da izazove prijekid diplomatskih odnosa izmeu Ekvadora i Kube zaustavljena je jer je Manuel Araujo, lan vlade i poto-valac kubanske revolucije, glavni voa Velaskova programa kojim se eli ocrniti Ponceova administracija i najuriti iz vlade sve Ponceove pristae. Araujova kampanja prilino je uspjena, barem toliko da nae agente za politike akcije iz redova konzervativaca i kranskih socijalista moramo drati u defenzivi. Araujo je takoer imao uspjeha u svojoj javnoj kam-panji da vladinu politiku izjednai s patriotizmom zbog porasta napetosti oko protokola iz Rija i pitanja granica s Peruom. Proli mjesec, na primjer, Araujo je optuio za izdaju organizaciju mla-dih konzervativaca posredstvom koje Aurelio Davila ostvaruje programe politike akcije,

koje stanica ima, objanjavajui da konzervativna partija izraava slubenu opoziciju Velascu. Konzervativci su na to pozvali Arauja 106u narodnu skuptinu kako bi odgovorio na optube da je svojim ocje-nama o izdaji povrijedio ustav. Sjednica je trajala od 10 sati naveer do 5 sutradan u jutro. Araujo, bodren galamom velaskista s galerija koji su vikali protiv kranskih socijalista i konzervativaca, preokrenuo je sjednicu optuujui Ponceovu administraciju za korupciju. ak je za izdaju optuio i etrdeset i osam ve ranije istjeranih armijskih oficira. Uslijed zagluujue galame s galerija koje su divlje bodrile Arauja, konzervativci, kranski socijalisti, liberali te socijalistiki oslanici koji su bili mislili da trae od njega objanj jnja, primorani su da napuste sjednicu. Nove Araujove optube o izdaji izazvale su buru u vojnim krugovima, pa su se ministar obrane i sam Velasco nali u situaciji da poreknu kako je ijedan oficir kriv za izdaju. Od tih dogaaja na poetku listopada velaskisti su nastavili na peruan-skom pitanju poistovjeivati rodoljublje s podrkom vladi. Dne 18. listo-pada tisue je ljudi izalo na ulice Guayaquila da ulinim demonstraci-jama izraze podrku Velascu i Arauju. Sline su demonstracije sutradan odrane u Quitu. Dne zo. listopada FEUE je organizirala najvee masovne demonstracije u povijesti Quita. Studenti, vladini inovnici, ljudi iz svih drutvenih slojeva sudjelovali su u maru i slili se na nogometni stadion u Quitu, gdje su Velasco i drugi proglasili nevaeim protokol iz Rija. Na poetku studenoga Araujo je ponovno pozvan da pred Kongresom odgovara na pitanja. Od ministarstva do zgrade parlamenta jahao je na olinjalom starom kljusetu, koje je, kako je objavio, Ponceov ministar unu-tranjih poslova (kranski socijalist i bliski kolaborator nae stanice) pro-dao dravnoj policiji za 30.000 sukra - oko 2.500 dolara. Rekao je da je bivi ministar nagovorio svog brata da nastupi kao prodavalac te da staru ragu valja balzamirati i smjestiti u muzej kao spomenik Ponceovoj admi-nistraciji. Jaei od zgrade svog ministarstva do Kongresa, Araujo je putem oku-pio masu koja ga je slijedila - spektakl tog fiziki deformirana ovjeka ni-eg od pet stopa, vandajkovske brade, koji je ismijavao Ponceovu elitu, bio je opet u stilu koji ga je u inio toliko popularnim u siromanim ma-sama. Velaskisti su ponovno ispunili galerije divlje bodrei Arauja u toku njegove interpelacije, a zagluujui svaki pokuaj konzervativaca ili kranskih socijalista da ga kritiziraju. Kasnije u toku dana grupa vela-skista napala je demonstrante, pristae konzervativaca. Policija koju kon-trolira Araujo kao vladin ministar najprije je napala studente, a zatim uvjerila skupinu velaskista da se raziu. Dan nakon konjske parade Arauju je gotovo polo za rukom da otkrije ECJOB, nau ekipu za distribuiranje propagandnih materijala. e-tvorica iz ekipe upravo su dijelila letke protiv komunizma i protiv Castra kada ih je, nekim sluajem, ugledao glavom Araujo. S&m ih je uhapsio. Agenti su optueni da dijele letke na kojima je isputen znak tiskare. Naa ECELDER tiskara pogrijeila je to nije posegnula za nekim od onih fik107tivnih znakova za koje je potrebno dulje vrijeme da im se ue u trag. Ovaj put voi ekipe nije polo za rukom da otkupi njihovo oslobaanje, pa je Noland morao iskoristiti veze koje Aurelio Davila ima u Kongresu da bismo ih izbavili. Stanica je zapoela kampanju koja bi trebala dovesti do zbacivanja Arauja, ali stvari sporo napreduju. Davilinim posredstvom kruio je letak kojim se - zbog svoje podrke kubanskoj revoluciji - Araujo optuuje da je komunist. No velaskistiki agenti, na primjer Baquero, ministar rada, i Reinaldo Varea,* potpredsjednik senata, nisu uspjeli umanjiti povjerenje koje predsjednik Velasco gaji prema Arauju. Kampanja je oteana jer je

povezana s Velaskovom politikom bitkom protiv konzervativaca i kran-skih socijalista - kojom se gotovo ponitava efikasno djelovanje naih age-nata iz redova velaskista protiv Arauja. Kampanja koju vode izrazito desni politiki agenti kakav je, na primjer, Davila s posebnom je panjom usmjerena na to da se Arauja poistovjeti s komunizmom, ali i da se pri tom izbjegne napad na samog Velasca. Nae snage pretrpjele su prije nekoliko dana jo jedan udarac. Kran-ski su socijalisti organizirali sveano polaganja vijenaca i komemoraciju studentu ubijenom jo u vrijeme prethodne Velaskove administracije, kada je policija napala jednu kolu da odatle izbaci trajkae. Dan prije ceremonije u okviru koje se, kako je bilo planirano, trebao odrati i tihi mar, Araujov podsekretar izjavio je da je rije o provokaciji odreenoj da izazove sukob izmeu katolikih studenata i vlade. Kada su sudionici mara stigli na trg nezavisnosti ispred predsjednike palae, grupa vela-skista napala ih je toljagama i kamenjem. Povorka je potisnuta s trga, a njihovi vijenci, poloeni na spomenik nezavisnoti, bili su uniteni. Gomila velaskista, koja je zagospodarila trgom, klicala je Velascu koji se upravo vraao u palau s jednog govora odranog u drugom dijelu grada. U toku popodneva i veeri uslijedili su brojni sukobi kada se gomila velaskista valjala ulicama napadajui posljednje ostatke skupine kranskih socija-lista koji su sudjelovali u maru. Akciju protiv njih povela je i policijska konjica. Vlada se meutim sasvim jasno opredjeljuje za to da suzbija de-monstracije opozicije uz pomo svojih politikih pristaa, a ne policijom. Taktika upotrijebljena u Kongresu pokazuje sada svoju vrijednost i na ulicama. Kao da sve to i tako ve nije bilo dovoljno loe, Araujo je prognao jednog od naih sindikalnih agenata: Johna Snvdera,* interamerikog predstavnika meunarodnog udruenja radnika pota, telegrafa i telefona (PTTI), koji dvije godine radi na organiziranju ekvadorskih radnika ko-munikacija. Araujo ga je optuio da planira trajk neposredno prije samog poetka interamerike konferencije. No pravi je razlog taj to je Ekvador-ska konfederacija radnika zahtijevala da se Snvder progna jer je isuvie aktivan. Jose Baquero de la Calle,* na ministar rada, nije mogao uiniti nita, - jednostavno, on nije toliko blizak Velascu koliko je to Araujo. 108Kampanja protiv Arauja bila je ometena kriznom atmosferom, nasta-lom zbog graninih problema s Peruom. U rujnu alje Velasco svog mi-nistra vanjskih poslova na zasjedanje generalne skuptine Ujedinjenih na-roda, gdje je ovaj ponovio odbacivanje protokola iz Rija s obrazloenjem da je taj dokument potpisan dok su peruanske trupe jo uvijek drale dio ekvadorskog teritorija pod okupacijom. Ministar je dodao da e Ekvador potegnuti to pitanje na interamerikoj konferenciji. Peru je uzvratio za-htjevom za sastankom sila jamaca i prijetnjom da e izostati s konferen-cije. Garantne sile, ukljuujui i delegaciju SAD-a, sastale su se u listopadu u Rio de Janeiru, ali nije objavljena nikakva izjava. Meutim iz dokume-nata State Departmenta, kojima raspolae naa sluba za Ekvador, vidi se da su jamci izglasali da se Ekvadoru ne dopusti jednostrano ukidanje pro-tokola, a tajno su apelirali na obje zemlje da dou do zajednikog rjeenja. Meutim, na poetku prosinca objavit e se izjava kojom e se odbiti Ve-laskova stajalita. Reakcija u Ekvadoru bit e snana - u rujnu su konzu-lati SAD-a i Perua u Guayaquilu bili zbog protokola napadnuti kamenjem. Stanica je primila pojedinane izvjetaje o tome kako bi se Velasco mogao obratiti Sovjetima ili Kubancima za pomo kada vidi da bi se gra-nini problem mogao okrenuti protiv njega. Dapae, sumnja se da je mini-star za obrazovanje imao otvorene pregovore o kupovini oruja

prilikom svojeg nedavnog putovanja u Cehoslovaku, iako je slubeno bilo objav-ljeno da je svrha tog putovanja nabavljenje tehnike opreme za ekvador-ske kole. Po ustavu, zasjedanje Kongresa u Ekvadoru odrava se od 10. kolo-voza do 7. listopada, no mogue je produenje od trideset dana. Ovogo-dinji je Kongres glasao za produenje zasjedanja. No u bitkama izmeu desniara i velaskista nije bilo znaajnih zakona ni o jednoj od reformi, posebno ne o agrarnoj reformi, to je inae bilo jedno od sredinjih obe-anja u velaskistikoj kampanji. S druge strane, ukidanje zakona o napre-dovanju u graanskim slubama bacilo je reformu administracije nekoliko godina unatrag. I jo gore, na tajnoj sjednici, prije no to je poao na od-mor, Kongres je izglasao da se primanja njegovih lanova poveaju za 50 posto, retroaktivno od poetka zasjedanja u kolovozu. Po novome, to je oko Z5 dolara dnevno - za ekvadorske standarde zaista velikoduno, ako se zna da dvije treine stanovnitva imaju obiteljski dohodak od samo 10 dolara mjeseno. Posljednja dva tjedna prije nego to sam bio dodijeljen inozemnim slubama State Departmenta proao sam specijalni teaj sindikalnih i rad-nikih operacija. Iako je kurs bio namijenjen srednjoj klasi specijalista za te operacije, instruktor odjela zapadne hemisfere rekao mi je da moram ispuniti kvotu. Uvjeravao me kako se neu baviti tim operacijama, nego da teaj slui samo kao neka vrst podsjetnika o onome to sam ve sluao. Nominalno, kurs se vodio pod nadzorom Ureda za obuku, ali su ljudi koji ga vode iz 10/4 (grupa 4, sindikati, odjela za meunarodne organi-zacije). Glavni dogaaj na teaju bila su prepiranja izmeu slubenika od109jela za meunarodne organizacije i oficira za zadatke pojedinih podruja 0 tome kako se sluiti sindikalnim agentima koje u ime odjela za meuna-rodne organizacije kontrolira Cord Mever.* Oficiri odjela zapadne hemi-sfere bili su praktiki jedinstveni u prijekorima ORIT-u, regionalnoj orga-nizaciji za zapadnu hemisferu Meunarodne konfederacije slobodnih sin-dikata.* Oni su tvrdili da ORIT nema nikakvih ansi, da je diskreditiran 1 potpuno neprivlaan za nekomunistike radnike i sindikalne organiza-cije u Latinskoj Americi. George Meanv,* i Serafmo Romualdi,* uvjerili su meutim efove Agencije da se ORIT moe spasiti tako da odjelu za-padne hemisfere ne preostaje nita drugo doli pokuaj da ga spasi. Znaajan je naglasak stavljen na prednosti koritenja agenata u razli-itim meunarodnim strukovnim sekretarijatima, u kojima, barem u La-tinskoj Americi, Agencija ima odreenu kontrolu. Lloyd Haskins,* izvrni sekretar Meunarodne federacije petrolejskih i kemijskih radnika,* dao nam je lekciju o tome kako on moe pomoi organiziranju latinskoamerl-kih radnika u kritinoj petrolejskoj industriji. Zanimljivim mogunostima u Latinskoj Americi raspolagala je i Meunarodna federacija radnika na plantaama, u poljoprivredi i srodnim djelatnostima,* (IFPAAW), koja je osnovana uz pomo jedne druge zapadne obavjetajne slube i bila vrlo djelotvorna u suzbijanju pobuna komunista u Malaji nakon drugog svjet-skog rata. U Latinskoj Americi sluimo se tim sindikatom na slian nain kako bismo sprijeili seljaku podrku gerilskim pokretima, i to organiza-cijom pomoi seljakim udruenjima u veim podrujima, agrarnom re-formom i razvitkom kooperative. Povrh svega, na teaju je naglaavano da sindikalne operacije Agencije moraju teiti za tim da se razvijaju sindikati u nerazvijenim zemljama koji e se usredotoiti na ekonomska pitanja i tako ostati po strani od politike i ideologije klasne borbe. To je tradicija amerikog sindikalizma koji, jednom promaknut u siromanim

zemljama, dovodi do podizanja cijene rada i tako umanjuje uinke koje uvoz iz po-druja u kojima je niska cijena rada ima na zapoljavanje u SAD-u. Nakon toga teaja dva sam tjedna pohaao orijentacijska predavanja u institutu za inozemne slube State Departmenta. Iako je bilo dosadno, morao sam ih pohaati zbog zahtjeva da se prikrije moja prava djelat-nost. No ta su me predavanja navela na razmiljanje o mjestu koje opera-cije Agencije imaju u irem kontekstu vanjske politike SAD-a prema Latin-skoj Americi. ini se da postoje dva osnovna programa koja vlade La-tinske Amerike moraju promaknuti: prvo, ekonomski razvitak na osnovi industrijalizacije; i drugo, ekonomske, socijalne i administrativne reforme kako bi se ispravile oite nepravde. Da bi se ekonomski razvijale, te zemlje trebaju kapital, tehnologiju i politiku stabilnost. Programima amerike vlade pomae se u ispunjavanju tih zahtjeva, pogotovo otkad je ovuda putovao potpredsjednik Nixon. Interamerika banka za razvoj osnovana je prole godine, export-import banka ulae ovdje sve znaajnija sredstva, proiruju se programi tehnike TIOlomoi Odbora za meunarodnu koordinaciju. Sada se osniva i Fond za kreditiranje socijalnog razvoja, koji e raspolagati sa 500 milijuna dolara, to SAD daju za zdravlje, stambenu izgradnju, obrazovanje i sline pot-hvate. Na osnovi Kennedvjevih govora po Latinskoj Americi, neki su ljudi zakljuili da e ti programi biti jo opseniji kada on postane predsjed-nikom. Operacije CIA od temeljne su vanosti za programe ekonomskog raz-vitka i politike stabilnosti. Iskustva pokazuju da kada god komunizam stane prijetiti, dolazi do bijega kapitala i smanjivanja privatnih investi-cija. Kubanska revolucija pokrenula je i ohrabrila one snage kojima je stalo do nestabilnosti u itavoj toj henasferi, a na je zadatak da ih po-tisnemo. Operacije CIA pridonose uspostavljanju stabilnosti, pomau lo-kalnim vladama da izgrade svoje snage sigurnosti - osobito policijske, ali i vojne - i da suzbijaju krajnju ljevicu.. To je, u osnovi, ono to mi inimo: stvoriti snage sigurnosti koje e suzbijati, slabiti, unitavati ekstremnu lje-vicu. Posredstvom takvih programa mi stvaramo uvjete u kojima e prija-teljske vlade ostvariti reforme pomo u kojih e eliminirati nepravde na kojima komunizam cvjeta. Ve tjednima i Janet i ja primamo injekcije protiv svih bolesti o ko-jima se ikad neto ulo. Ona prisustvuje sastancima u protokolu inozem-nih slubi gdje se razgovara o tome to sve eka jednu enu koja ivi u ambasadi. Bob Weatherwax rekao nam je tota korisno o tome kako se tamo ivi. Zvui prefantastino. Ponio je sa sobom popis boinih po-klona koje je naruila Nolandova obitelj, aljemo im sve te darove naom urnom avionskom poiljkom. Danas sam posljednji put posjetio odjel kako bih dobio upute. Bio sam u grupi za obradu podataka da dobijem pseudonim - tajno ime kojim u se sluiti narednih trideset godina na svakom papiru interne korespon-dencije Agencije: poiljkama, telegramima, izvjetajima, svemu to piem. Bit e to ime po kojemu e me poznavati prilikom napredovanja u slubi, izvjetaja o zdravstvenom stanju i svim drugim osobnim situacijama. Pot-pisao sam papire, potvrujui svojim pravim imenom da u za vrijeme dok sam tajno zaposlen u CIA upotrebljavati odreeni slubeni pseudonim. Tada sam proitao ime - kako bih uope mogao zaboraviti da sam od sada JEREMY S. HODAPP? QUITO, Ekvador 6. prosinca 1960.

Najzad smo ovdje. Naem sporom DC-7 trebalo je vie od deset sati leta do Quita, ukljuujui sputanja u Panami i Galiju. Janet i ja imali smo mjesta u prvom razredu zahvaljujui tome to se za tako duge letove niodobravaju dodatni trokovi. U redu sjedala iza nas sjedio je prijanji. ekvadorski predsjednik Galo Plaa, voa liberala, kojeg je Velasco ove godine pobijedio. Bilo bi zanimljivo porazgovarati s njim, ali sam se po-bojao da bi se takav pokuaj s moje strane mogao initi previe poduzet-nim. Nadomak Quitu vrijeme je bilo ugodno i sunano. Kroz prozore avi-ona vidjeli smo snijegom prekrivene vrhove vulkana i zelene doline to se pruaju po stranama planina. Onako obraene, odavale su privid da su gotovo vertikalne. Pitao sam se kako je uope mogue orati pod takvim kutom. Svatko je uo o planinskim masivima Anda, no imati priliku vi-djeti te scene koje zaustavljau dah - zaista ovjeka moe potpuno obuzeti. Na zranom pristanitu u Quitu, ultramodernoj zgradi dovrenoj upravo za potrebe interamerike konferencije, dobrodolicu nam je poelio Blair Moffet. Predao nam je orijentacijsku kartu koju je priredila amba-sada s oznakama svih ugodnih mjesta za razonodu. Odvezao nas je zatim do malog hotela u stambenoj etvrti samo blok dalje od zgrade ambasade. Neto kasnije pojavio se Noland da nas pozdravi. Ugodno nas je iznenadio: pribavio je karte kako bismo popodne promatrali borbu bikova. U dru-tvu s nama bila je i njegova ena i nekoliko njihovih prijatelja. Danas je u Quitu najvanija priredba godine: sveanost u ast oslobo-enja grada od panjolske vladavine. Sveanosti traju ve nekoliko dana. Borbe bikova, parade, izloba stoke. Nisam siguran da mi se borba bikova zaista svia. U redu, bilo je uzbudljivo, svirka i skandiranje ol zaglu-uje... no ako je Paco Camino jedan od najboljih toreadora na svijetu, pitam se kakav je drugi s toga popisa. Gotovo je izmrcvario bika trudei se da ga obori. Krenuli smo zatim na zabavu zajedno s Nolandovima u kuu jedne obitelji koja dri mreu kinematografa. inilo mi se da su svi prisutni na neki nain u rodu - ili krvno, ili po branim vezama. Bio je tamo i Jorge Acosta,* Velaskov neak i jedan od najboljih prijatelja nae stanice u vladinim krugovima. On je predsjednik vijea za nacionalno planiranje. Nije to ba osobito moan poloaj, ali kako je ljubimac itave obitelji predsjednika Velasca, nije daleko od pravih informacija o bitnim drav-nim odlukama. Upravo nedavno Acosta je navijestio da se Weatherwax, na oficir koji djeluje pod zatitom javne pomoi, moe sada vratiti i da mu vie ne prijeti opasnost. Upravo je prolog tjedna napetost na politikoj sceni porasla. Dne i. prosinca gradska je uprava Quita, koja je pod kontrolom liberala, po-novno zasjedala. Bilo je dolo do ozbiljnog sukoba izmeu pristaa libe-rala i velaskista. Kada je intervenirala Araujova policija, bomba sa suzav-cem baena je na gradonaelnika, liberala. Garantne sile sutradan objavljuju svoju odluku kojom opovrgavaju stav Ekvadora, prema kojem ta drava smotra protokol iz Rija nitetnim. Noland misli da objavljivanje te odluke nee pro i mirno.QUITO 8. prosinca 1960 Kau da je potrebno stanovito vrijeme da se naviknete ivjeti na devet tisua stopa nadmorske visine. Zrak je rijedak. Neprekidno sam pospan, ali nitko od nas nema nikakva znaka one uasne glavobolje koja spopada neke ljude. No i su hladne, sasvim je oita razlika u hladu ili na suncu. Tako je suho da ljudi nose vunenu odjeu ak i za vruih dana. Daleko najljepa stvar u Quitu je cvijee. ini se kao da je proljee. Netko

ree da ovdje postoje samo dva doba, vlano i suho, ali cvijea ima cijele go-dine. im stignemo, posjetit emo obiljeje sjeverno od grada kuda prolazi ekvator. Udaljeno je pola sata vonje. Moete se fotografirati stojei jed-nom nogom u sjevernoj, a drugom u junoj hemisferi. Noland kae da me eli uvesti u operacije koje sada vodi Blair Moffet, kako bi se ovaj mogao vratiti u Washington. Blair uzvraa da se ne moe vratiti sve dok ne sazna to se dogodilo s vozaem kubanske ambasade. Izjava o protokolu iz Rija bila je gorak amar svim nedavnim demon-stracijama i novim nadama izazvanim Velaskovim preuzimanjem vlasti. Za sutra organiziraju se uistinu velike demonstracije na trgu nezavisnosti. QUITO 9. prosinca 1960. Emocije su preplavile sve. Danas, etvrtog dana boravka u Quitu, vidio sam prvi put masovni napad na ameriku ambasadu. Kasno sam na-pustio hotel, upravitelj me upozorio da su demonstranti ve bili obasuli ambasadu kamenjem. Kada sam stigao, samo je jo mala grupa pjevala ispred zgrade. Uao sam sa stranje strane i vidio da su u toku ranijih napada mnogi prozori razbijeni. itav su dan u stanici zvonili telefoni, agenti su zvali da izvijeste o pokretima demonstranata koje je organizirala URJE - Revolucionarna unija ekvadorske omladine, to su se po nekoliko puta vraali da napa-daju ambasadu. Araujo nije dopustio policiji da intervenira, tako da su gomile mogle raditi, to ih je volja. Iz ureda stanice na najviem katu pro-matrao sam to se zbiva. Bacajui kamenje, pjevali su svoju omiljenu: Kuba, Rusija, Ekvador. Napadnut je i ekvadorsko-sjevernoameriki in-stitut za kulturu, koji vodi Informativna sluba Sjedinjenih Drava (USIS), te peruanska ambasada. Jednako je proao i na konzulat u Guayaquilu. Dok su trajali napadi na ambasadu, gotovo su svi gradski autobusi u Quitu obustavili promet i skupili se sjeverno od grada. Odatle su u ka-ravani krenuli prema trgu nezavisnosti, primajui usput gomile ljudi. Na trgu su se skupile tisue. Tada su poeli govori. Velasco i njegov ministar 8 CIA 113r vanjskih poslova napali su protokol iz Rija, a Araujo je, sa svoje strane, pledirao da se uspostave diplomatski odnosi sa Sovjetima, ako se to po-kae neophodnim da bi Ekvadoru bila ispravljena nepravda. Gomila je izvikivala osude protiv garantnih sila i protiv Organizacije amerikih drava. Ministar vanjskih poslova objavio je da e uskoro stii dva eho-slovaka diplomata kako bi se otvorilo ehoslovako poslanstvo. 't .f QUITO 14. prosinca 1960. Napadi na ambasadu nastavljaju se i dalje, ali ini se da su sada sla-biji i samo povremeni. Poboljana je policijska zatita, ak su i neke armij-ske jedinice poslane u ambasadu. Araujo je bio primoran, zahvaljujui trezvenijim glavama u vladi, poput Acoste, poslati policijsku zatitu. Ne-miri su preli i u druge gradove, gdje su takoer napadnuti kulturni cen-tri zasnovani na bilateralnoj osnovi. Odrano je vie javnih demonstracija. Najvea je bila juer kada su se u maru pravde tisue ljudi ponovno

okupile na trgu nezavisnosti. URJE je i dalje najvanija sila koja stoji iza tih napada, iako mareve i demonstracije, nadahnute uglavnom graan-skim motivima, organiziraju i mnoge druge organizacije. Upravo su osnovane dvije vane sindikalne radnike organizacije, no samo je jedna od njih naa. ECCALICO agent u Guayaquilu, koji je vo-dio kampanju s ciljem da Miranda* pobijedi generalnog sekretara Ko-munistike partije Saada na izborima za senatora po zadatku, odrao je od 9. do u. prosinca konvenciju i osnovao Regionalnu konfederaciju ekvadorskih priobalnih sindikata,* (CROCLE), kao stalni mehanizam koji e se boriti protiv Konfederacije ekvadorskih radnika (CTE) na obali, uglavnom u provinciji Guavas. Obojica glavnih agenata za akcije, Victor Contreras* i Enrique Amador,* u izvrnom su komitetu. Contreras kao predsjednik. Predstavnik interamerike regionalne sindikalne organizacije ORIT pokazao je da je od velike pomoi, posebno u osiguranju izvan-redne kamuflae za nae agente. Postoji plan o udruivanju CROCLE s ORIT-ICFTU strukturom, umjesto sadanje ekvadorske lanice, male i neefikasne Konfederacije radnika Guavasa (COG), koju je pomagala naa baza u Guayaquilu. Radniki odjel Operativnih misija SAD u Quitu (USOM), kojemu je glavni posao u tome da pomae slobodnim sindikatima u zemlji, poduzeo je prve korake za osnivanje nacionalne, nekomunistike sindikalne konfe-deracije. Pod njihovim je vodstvom u prvom tjednu ovoga mjeseca osno-van Koordinacioni komitet slobodnih sindikata Ekvadora. Taj e komitet uskoro poeti osnivati koordinacione komitete u provincijama, koji e prerastati u provincijske federacije. Najzad, bit e osnovana nacionalna konfederacija. Plan je stanice da itavu akciju zasad vodi USOM, a kasnije, 114kada stigne novi zamjenik efa stanice, vjerojatno emo se angairati u formiranju nacionalne konfederacije. U ovom je trenutku ubacivanje Mi-rande u Senat i osnivanje CROCLE najvie to moemo uiniti. Bili Dohertv,* interameriki predstavnik u PTTI,* i jo jedan od meunarodnih radnikih agenata Odjela za meunarodne organizacije, stigli su prije nekoliko dana da, nakon izgona Johna Snvdera,* spase to se jo spasiti moe. On pokuava zadrati mogunosti da PTTI i dalje pomae sindikat radnika komunikacija FENETEL* (Federacija radnika telekomunikacija Ekvadora) u organizacijskim stvarima, obuavanju i pro-nalaenju sklonita, ali se Araujov neprijateljski stav nije promijenio. U sluaju da zatrai poseban tretman kod ministra rada Baquera de la Cal-lea, Noland se pribojavao da bi na taj nain mogao otkriti nae veze s Do-hertvjem, a Baqauero vjerojatno ne bi bio kadar izbaciti Arauja iz igre. Studentske operacije u Guayaquilu takoer su doivjele velik uspjeh. Na poetku ovoga mjeseca u Portovijeu je odran Nacionalni kongres FEUE, a snage ECLOSE koje je predvodio Alberto Alarcon* najzad su postigle dugo eljeni pogodak. Kongres je usvojio novi sistem izbora slu-benika za razliite dijelove FEUE. Od sada e izbori biti neposredni, oba-vezni i opi, nasuprot starom, posrednikom sistemu koji je komunistima i drugim lijevim snagama davao stanovitu prednost. Sjedite za narednu godinu bit e u Quitu, gdje je rukovodstvo FEUE u rukama umjerenih. Sreo sam ambasadora Bernbauma - stigao je nekoliko tjedana prije mene. Ovo mu je prvo ambasadorovanje. On je diplomat od karijere, n osobito slikovit. Noland kae da Bernbaum ne zna o naim operacijama, ak ni o operacijama politikih akcija, te da nita o tome niti ne eli sa-znati. Ambasador je danas posjetio Velasca, prenosei mu Kennedyjevu poruku. U toku posjeta saopio je da su amerike kreditne institucije u

naelu odobrile zajmove za stanovite javne radove i razvojne projekte. ini se da je takva izjava dana kako bi se ublailo antiameriko raspolo-enje. Novinski izvjetaji ukazuju na to da neke vlade trae odgodu ili pro-mjenu mjesta odravanja interamerike konferencije, uglavnom zbog ne<-davnih nereda, a kubanska tampa i radio navjeuju da bi Ekvador mo-gao slijediti Kubu u odbijanju da prizna interameriki sistem. QUITO 15. prosinca 1960. Aurelio Davila,* jedan od glavnih naih agenata za politike akcije u sklopu ECACTORprojekta, postigao je danas vanu i mudru pobjedu. On je organizirao masovne demonstracije podrke Velaskovoj politici u vezi s protokolom iz Rija, koje su zapravo bile uperene protiv Arauja. Studenti svih katolikih kola i katolikog sveuilita marirali su na trgnezavisnosti gdje su uzvikivali parole protiv komunizma. I Velasco je bio na tribini. U trenutku kada je ministar obrane zapoeo govor, grupa protudemonstranata poela je uzvikivati Kuba, Rusija, Ekvador, emu je uslijedila bujica povika Dolje komunizam iz mase studenata. Araujo, koji je takoer bio na tribini, sloio se s protudemonstrantima. Gotovo istodobno poela je guva. Velasco je zgrabio mikrofon zahtije-vajui tiinu i red. Govori su se nastavili. Rije je uzeo i Velasco, ali je bio oito ozlojeen zato to je Araujo naruio tu golemu demonstraciju podrke. Na poticaj Davile i drugih konzervativnih voa, kardinal je danas ob-javio pastirsko pismo. Kardinal, iji je utjecaj najmanje jednak onome to ga ima bilo koji politiar ukljuujui i Velasca, upozorava da su vjera i domovina ugroene i u neposrednoj opasnosti od komunizma, dodajui kako se Ekvador ne treba obraati Kubi i Rusiji u traenju podrke za granino pitanje. Veeras je odrana jo jedna demonstracija podrke Velaskovoj politici prema Peruu - ali ovaj put je na sceni bila jedna Ijeviarska organizacija, Narodna revolucionarna liberalna partija (PLPR), odjeljak mladog krila liberalne partije, u kojem je mnotvo onih to podravaju Velasca. Meu govornicima bili su Araujo i Gonzalo Villalba, potpredsjednik Konfede-racije radnika Ekvadora (CTE) i jedan od voa Komunistike partije u Quitu. Pozvali su na diplomatske i trgovinske odnose sa Sovjetima, oba-rajui se istodobno na SAD i na konzervativce. QUITO 16. prosinca 1960. S Araujom je gotovo! Kasno popodne objavljeno je iz predsjednike palae da je Araujova ostavka prihvaena, ali mi smo itavog dana pri-mali izvjetaje da ga je, zapravo, Velasco uklonio. Proteklih tjedana stvo-rili smo snanu struju propagande protiv njega, a njegovo ponaanje u toku jueranjih demonstracija samo je ubrzalo stvar. Ministar vanjskih poslova, dobar prijatelj SAD-a, takoer je sa svoje strane radio na tome da slomi Arauja. Naravno, Araujova identifikacija s krajnjom ljevicom dala mu je vrlo malo slobodnog prostora za manevriranje. Otkako je objavljeno da je Araujo dao ostavku, nastavljaju se ulini sukobi izmeu njegovih pristaa, preteno iz URJE, i njegovih protivnika iz redova velaskista. Donji dio grada pun je suzavca, ali izvjetaji agenata pokazuju da se pobunjenici razilaze. 116QUITO

22. prosinca 1960. Graanske se demonstracije o peruanskom pitanju nastavljaju, ali su izgubile antiameriki prizvuk. Zapravo, gotovo da su ustupile mjesto kam-panji katolikih grupa koje izraavaju podrku kardinalu, kao odgovor na napad revolucionarnih socijalista protiv njegova pastirskog pisma o komu-nistima. Kampanju vodi Aurelio Davila, sredstva se osiguravaju iz pro-jekta ECACTOR. Tu su ukljuena objavljena pisma i potpisi katolikih organizacija, poput CEDOC, sindikalne konfederacije te Nacionalnog ka-tolikog akcionog odbora, potpredsjednik kojega je Davila. Marsom po kii ulicama Quita, uzvikivanjem parola protiv Kube, ko-munizma i Rusije, kampanja je danas dostigla vrhunac. Glavni govornik bio je sam kardinal. Ponovio je svoja upozorenja iz pastirskog pisma o neposrednoj opasnosti od komunizma. Gotovo mu je devedeset godina, ali je zaista aktivan. Preuzeo sam prve operacije, susreo prve prave agente - najzad sam autentian tajni operativni oficir. Preuzeo sam ECJACK, ekipu za praenje i opa istraivanja, koju vodi potpukovnik Paredes. Blair me upoznao s njim prije nekoliko dana. Preko njega nastavljam pratiti kubansku ambasadu, nastojei uhvatiti bilo kakav trag nestalog vozaa. Uz tu operaciju preuzeo sam i dopisivanje tajnim pismima s kubanskim agentima. Predloio sam tabu da bismo mogli utedjeti mnogo vremena ako bi oni poslali ovamo instruktora koji bi me nauio pisanju i razvijanju pisama. Na taj bismo nain mogli kablogra-mom predavati poruke i utedjeti vrijeme potrebno da tajna pisma stignu vreama. Noland e me ovih dana upoznati s Francinom Jacome,* koja pie fiktivna pisma. Blair mi je prepustio i operaciju ECFONE. Glavni agent Oswaldo Chi-riboga,* imenovan je ovjekom za ekvadorska pitanja u Nizozemskoj, stanica u Haagu namjerava se njime sluiti u akcijama protiv Sovjeta i diplomata socijalistikih zemalja. Moramo pronai novu vezu za Basan-tesa,* agenta ubaenog u Komunistiku partiju. Noland je odabrao dra Ovallea,* Velaskova lijenika, kako bi zadrao zatitne mjere to su na snazi od samog poetka te operacije. O izvjetajima koje e primati od Basantesa dr Ovalle e javljati telefonom, a ja u dolaziti u njegov ured da ih primim. U listopadu, kada je Basantes izabran u komitet provincije Pichincha, ta je operacija postala jo znaajnija. S obzirom na sve veu netrpeljivost izmeu partijskih rukovodstava u priobalnom podruju i u sijerama, to je kao da imamo agenta u lokalnom izvrnom komitetu. ini se da se stanica posljednjih dana pretvorila u neku dobrotvornu organizaciju. U Nolandovoj kui sve ene i posluitelji pripremaju pakete bombona, cigareta, cigara, boca viskija, konjaka, ampanjca i vina, na tu-cete golf-lopti. Rije je o boinim poklonima agentima i znancima -(prijateljima koji bi mogli postati korisni agenti). 117Od veine oficira u stanicama CI A oekuje se da razviju osobne veze sa to vie lokalnih uglednika, bez obzira na to je li rije o poslovnim ljudima, onima iz kolstva, umjetnosti, ili o politiarima. Ljudima iz odjela zapadne hemisfere legitimacija State Departmenta pogodna je za obradu tih znanaca, dok sredstva stanice, namijenjena zabavi, klupskim troko-vima, poklonima i slinom, omoguuju prilinu prednost pred naim ko-legama iz State Departmenta. Medu Ekvadorcima Noland je zaista u modi. ini se da on poznaje svakoga u gradu. On je biva zvijezda i trener nogometne momadi ko-leda, ovjek velikog osobnog arma i energije. Njegova je ena prvakinja nacionalnog natjecanja ena u golfu. Oni su najdinaminiji par u amba-sadi, divi im se cjelokupno lokalno drutvo. Preteno su svoja

poznan-stva uspostavili zahvaljujui Nolandovu politikom i sportskom radu. Oboje je vrlo aktivno u teniskom i golf-klubu u Quitu. QUITO 30. prosinca 1960. Postoji mala sumnja da bi moglo doi do odgode interamerike konfe-rencije. Peru i dalje ostaje na tome da nee prisustvovati zbog toga to Ekvador i dalje namjerava potencirati problem protokola; Venezuela i Do-minikanska Republika nalaze se u krizi zbog Trujillova pokuaja da ubije Betancourta; ameriko-kubanski odnosi jo su se vie pogorali. Svi znamo da e do invazije doi, ali nikako prije nego to Kennedv preuzme dunost. Peru je danas raskinuo odnose s Kubom, i to nee pridonijeti izgledima konferencije. Taj je raskid dobrim dijelom znak potovanja prema SAD-u zbog listopadske akcije sila garanata u vezi s protokolom iz Rija, no taj in valja pripisati i operaciji nae stanice u Limi, u studenome. Bio je to napad vie jedinica kubanskih izbjeglica protiv kubanske ambasade u Limi koji je ukljuivao mogunost da se dokopaju dokumenata. Izmeu tih au-tentinih dokumenata stanica u Limi odabrala je nekoliko za koje je po-sebno bio zainteresiran na Odjel tehnikih slubi, a meu njima bio je i dokument za koji se pretpostavlja da je popis ljudi u Peruu koje kubanska ambasada plaa ukupno oko 15.000 dolara mjeseno. Drugi od tih silom otetih dokumenata odnosio se na nepostojeu kam-panju kubanske ambasade u Limi oko promicanja poloaja Ekvadora u vezi s protokolom iz Rija. S obzirom na to da nije bilo mnogo Peruanaca koji su povjerovali u vjerodostojnost tih dokumenata, stanica u Limi imala je velikih tekoa da ih objavi. Meutim prije nekoliko dana konzerva-tivni je poslanik peruanskog Kongresa govorio o njima, i juer su najzad osvanuli u tampi glavnog grada. Iako su Kubanci prosvjedovali tvrdei da je rije o dokumentima sumnjiva podrijetla, novi odmetnik iz kubanske 118ambasade u Limi - koji je bio prisutan u toku napada a sada radi za Agenciju potvrdio je da su dokumenti Odjela za tehnike slube izvorni. Peruanska konzervativna vlada posluila se dokumentima kao raz-logom za prijekid odnosa s Kubom. Mogli bismo neto slino uiniti i ovdje, ali se Velasco vjerojatno ne bi odluio na takvu akciju. On eli u pitanju protokola imati kubansku podrku u svojoj akciji protiv Perua, naravno ako je uspije dobiti. Nestanak vozaa kubanske ambasade sada je rijeen. Pokuao se na-praviti vanim pred vrtlarom ambasade,rekavi mu da radi za nas. Vrtlar je to rekao jednome od Kubanca i poela je potraga za vozaem. On se uspaniio i sakrivao se u jednom selu u provinciji, uvjeren da e ga Kubanci pokuati ubiti. Juer je doao u ambasadu i susreo se s Blairom. Nema naina da se operacija spasi, ali Blair mu je dao manju svotu da bi se mogao vratiti u selo i da ima neto para pri ruci. Noland je vrlo ljut na Blaira. On misli da Blair nije bio dovoljno oprezan kada je poduavao vozaa to ovaj sve treba uiniti za svoju sigurnost. Ispalo je to suvie loe - a ranije sam se nadao da bih i tu operaciju mogao preuzeti. Blair se vraa u Washington. QUITO 4. sijenja 1961. Interamerika konferencija bit e izvan svake sumnje, odgoena nakon to su SAD prekinule odnose s Kubom. Svi kablogrami i korespondencija ranije predavana stanici u Havani sada treba da ide u JMWAVE-stanicu u Miamiju. Pretpostavljam da se

konferencija nee odrati prije invazije prognanika. Odravanje tog skupa nakon sloma kubanske revolucije utje-cat e na ovdanju situaciju sigurnosti. Zbog toga vie neemo morati brinuti o podrci kubanske ambasade Revolucionarnoj uniji omladine Ekvadora (URJE), a svi ti potencijalni agitatori i demonstranti nee vie biti toliko entuzijastiki raspoloeni. Dva ehoslovaka diplomata upravo su stigla kako bi ovdje otvorila poslanstvo. tab ima podatke samo o jednome od njih, na kojeg sumnja da je obavjetajni oficir. Na zahtjev taba paljivo emo ih pratiti posred-stvom agenata kao to je predstavnik Oldsmobilea Kladenskv, kako bismo doli do podatka koju zgradu kane unajmiti ili kupiti. Prije njihova pro-gonstva 1957. godine prislukivali smo njihovu prostoriju gdje su imali aparate za odailjanje poruka. tab eli da to ponovno pokuamo. Na oficir Weatherwax opet je ovdje, nastojat emo sada poboljati prikupljanje obavjetajnih podataka u seoskim podrujima, jer smo tu go-tovo na nitici. Operacije kontrabande ine problem vrlo sloenim. Neka podruja, posebno sjeverno od Quita prema granici s Kolumbijom, ive 119od crne burze. Snage sigurnosti tih podruja, ako ih nisu potplatili efovi kontrabande, esto su angairane u malim sukobima protiv njih. Nemo snaga sigurnosti na tim je podrujima zapravo poziv na gerilske operacije. Stoga ih moramo ojaati. Kanimo to uiniti putem misija za javnu pomo i na isti nain postii da s tih podruja prikupimo vie obavjetenja. QUITO 2.9. sijenja 1961. Danas je godinjica potpisivanja protokola iz Rija. Oekivali smo na-pade na ambasadu. Ali do nasilja je dolo meu samim Ekvadorcima. Ministar vanjskih poslova odrao je u Guayaquilu govor o graninom pro-blemu, a u sveanoj povorci to je zatim krenula prema sveuilitu bio je ismijan i s prezirom optuen kao izdajnik. Araujo i njegovi prijatelji iz URJE najvjerojatnije su ti koji ele unititi ministra, jer je on bio medu snagama to su postigle smjenjivanje Arauja. Osim toga ministar je i do-bar prijatelj SAD-a. Kampanja protiv njega zasniva se na tome to je bio lan komisije koja je u ime Ekvadora 1942,. potpisala protokol. Od Johna Bacona preuzeo sam ECSTASY, operaciju tajnog otvaranja pisama. Bacon se oslanjao na stare metode koje su mu oduzimale mnogo vremena. Stoga sam od Odjela tehnikih slubi zatraio da mi poalju strunjaka za fotografiju koji e temeljito ispitati foto-laboratorij stanice u kojemu razvijam pisma. Strunjaci za fotografiju i za tajna pisma upravo su zavrili posao. Laboratorij je potpuno nov. Strunjaci e mi poslati na-rednih tjedana potrebne nove aparate. Zena-strunjak za tajno pisanje ta-koer je boravila ovdje kako bi me poduila u tehnici nevidljivog pisma i razvijanju poruka za kubanske agente i od njih. Ostavila mi je potrebne koliine razvijaa i kockica tinte. Odsada e baza u Miamiju slati kablo-grame meni, a ja u ih, nakon to ih razvijem, odailjati dalje. QUITO i. veljae 1961Velaskova netrepljivost prema opoziciji mogla bi izazvati novu krizu. Prije dva dana, prilikom sveanog otvaranja konvencije nacionalnog udru-enja lijenika, izmijenio je otre rijei s gradonaelnikom Quita, libe-ralom. Juer, prilikom otvaranja nove tvornice gnojiva, emu su obojica prisustvovala, velaskisti su izvidali i izvrgnuli preziru

gradonaelnika gaajui ga rajicama, tako da je bio primoran, napustiti sveanost. I ve-laskisti i pristae gradonaelnika prole su noi demonstrirali ulicama. i zoPremijer je zaprijetio onima koji ugroavaju javni red - naravno, ne velaskistima. Premijerovom odlukom danas je zatvorena ovdanja radio-stanica, s administrativnim obrazloenjem da licenca nije pravodobno obnovljena. Zabrana je uslijedila nakon jednog programa u kojem su sluaoci bili po-zvani da se jave i sudjeluju izraavajui podrku gradonaelniku. Premijer je osobno nazvao radio-stanicu kada je emitirala program, i njegove su prijetnje bile emitirane kao dio emisije. Kasnije je zatvorio stanicu. Ve-teras su velaskisti odrali vie ulinih demonstracija. QUITO 8. veljae 1961. Na velikoj hacijendi u junoj provinciji Chimborazo dolo je do oz-biljne pobune. Oko zooo Indijanaca okrenulo se protiv vlasnika hacijende i lokalnih vlasti. Tri su policajca povrijeena, pozvana je vojska, dva su Indijanca ubijena, a vie od ezdeset ih je uhapeno. Voe Indijanaca bili su lanovi komisije Konfederacije radnika Ekvadora za savansko podruje. Radniki senator, pripadnik revolucionarnih socijalista (takoer lider kon-federacije), zapoeo je s kampanjom za osloboenje Indijanaca. Indijanske pritube bile su prilino osnovane - esto se s njima loe postupa na tim golemim imanjima. U ovom sluaju vlasnik ih ve godinu dana nije isplatio, a nije mjerio ni njihov dnevni uinak. Konfederacija radnika zahtijeva istragu o tome jesu li uhapeni Indijanci bili mueni te ispunjenje njihovih zahtjeva: isplatu nadnica, osiguravanje stanova i kolovanje. Nekoliko mi je ljudi reklo da takvi incidenti lede krv u ilama ovda-njih zemljoposjednika. Ako bi samo jedan od takvih ustanaka izmakao kontroli i poeo se iriti, nitko ne bi mogao rei gdje e zavriti. Vjero-jatno u samoj predsjednikoj palai. Qurro 15. veljae 1961. Novi zamjenik efa stanice, Gil Saudade,* stigao je na poetku mje-seca. Preuzima radnike i studentske operacije, a Bacon e i dalje brinuti o ECURGE media-operaciji. Saudade i ja tijesno suraujemo na pri-premi agenata koje emo poslati na latinskoameriku konferenciju o na-cionalnom suverenitetu, ekonomskoj nezavisnosti i miru, zakazanu za prvi tjedan oujka u Mexico Citvju.Gilovi su agenti Juan Yepez del Pozo mlai,* ECLURE-2, i Antonio Ulloa Coppiano,* ECLURE-3. Dok Gil jo nije bio stigao, Noland ih je smatrao perspektivnim agentima koje valja razvijati i financijski potpo-magao njihov ulazak u Narodnu revolucionarnu liberalnu partiju* (PLPR). Ta partija privlai stanovit broj mlaih Velaskovih pristaa, pa se nadamo da emo agente moi iskoristiti tako da te radikale skrenemo s puta njihove podrke Kubi i odvratimo od izraenog antiamerikanizma. Meu onima za koje se nadamo da emo ih uspjeti zainteresirati jesu i Araujove pristalice. Gil e se uvjeriti da partija zadrava svoj Ijeviarski karakter i da je vrsto opozicijski nastrojena prema tradicionalnim poli-tikim partijama Ekvadora. Agent koji je potpuno pod kontrolom jest Juan Yepez del Pozo stariji,* pisac koji je istodobno direktor ekvador-skog instituta za sociologiju. Ima velike politike ambicije i savjetnik je efa partije. Konferencija u Mexico Citvju odrava se pod pokroviteljstvom ljevi-ara, ranijeg predsjednika Meksika Lazara Cardenasa. Sprema se kao neka vrst propagandnih priprema za podrku kubanskoj revoluciji. S obzirom na to da e se tamo nai komunisti i

ljeviari iz itave hemisfere, tab je zatraio prije mjesec dana od svih stanica da predloe agente koji e joj prisustvovati zbog obavjetajnog djelovanja. Izuzev Gilovih agenata, aljemo i Atahualpu Basantesa,* jednog od najboljih naih agenata ubaenih u Komunistiku partiju Ekvadora. I tab i naa stanica u Mexico Citvju bili su zadovoljni time to e i on doi, pa sam mu poslao pismeni zahtjev, posluivi se drom Ovalleom. Ako bude mogue, on e pokuati da ga, nakon zavretka konferencije, po-zovu da posjeti Kubu. Nae operacije propagande pripremile su zapaene komentare situa-cije usmjerene protiv Kube. Opa je tema - opasnost od prodiranja me-unarodnog komunizma u zapadnu hemisferu posredstvom Kube. Te su tvrdnje jo vie dobile na znaenju izjavama izbjeglih kubanskih voa Ma-nuela de Varone,* i Josea Miroa Cardone*. Alarmantne optube protiv kubanske subverzivne djelatnosti sadravale su i izvjetaj iz kubanskih krugova u Miamiju, prema kojemu je Castro poslao oruje gerilcima u Kolumbiju te Ekvadoru da ga upotrijebi protiv Perua - ti su se izvjetaji prvotno pojavili u listu El Tiempo u Bogoti, a prenio ih je El Co-mercio u Quitu. Jo je jedan izvjetaj stigao iz Havane, optuujui Castra da su njegovi napori da prodre u Junu Ameriku koncentrirani uglavnom na Ekvador i Brazil. Castro je takoer optuen da je za konfe-renciju u Mexico Citvju poklonio 2.00 ooo dolara. Araujo je na neki nain pomogao nau propagandnu akciju time to se pojavio na televiziji u Havani obeavajui kubanskoj revoluciji podrku vlade i naroda Ekvadora. Reakcija je ovdje bila vrlo snana, te su Velasco i ministar vanjskih poslova svojim izjavama odbacili takvu Araujovu velikodunost. 122Gustavo Salgado,* poznati uvodniar, objavljuje veinu materijala u nau korist. On je takoer priredio odgovore na propagandu to je usli-jedila nakon napada izbjeglica na kubansku ambasadu u Limi prolog stu-denoga. Voa napada nedavno je bio intervjuiran za jednu emisiju agen-cije Orbe Latinoamericano,* koja zapravo pripada propagandnoj ope-raciji nae stanice u Santiagu (ile), a namijenjena je cijeloj hemisferi. Rekao je da ostali dokumenti kojih su se domogli u toku prepada (osim liste Peruanaca koje je plaala kubanska ambasada u Limi) pokazuju da se Kuba posluila nekim Peruancima i Ekvadorcima kako bi izazvala oru-ani sukob izmeu tih dviju zemalja koji je trebao pripremiti atmosferu za buenje komunizma u Peruu. U dananjem uvodniku Salgado je pod-grijao kau i zatraio da se objave imena Ekvadoraca koji su bili upleteni u kubansku avanturu. Araujo e, naravno, biti na elu toga popisa. Na-ravno, te ostale dokumente pripremila je Agencija. Svrha je te kampanje da se javno mnijenje pripremi tako da reakcija na invaziju na Kubu, kada do nje doe, bude znaajno ublaena. I druge stanice u Latinskoj Americi rade na istome zadatku, a i ovdje moemo uspjeno ubaciti propagandu o kubanskom mijeanju u svae oko granica. QUITO 18. veljae 1961. Na Ijeviarsku kampanju, koja je ila za tim da ministar vanjskih po-slova odstupi s poloaja, Velasco je reagirao vrlo otro. U dijelu naih izvjetaja navijeta se da bi to mogao biti poetak kraja njegova etvrtog mandata. Juer ujutro ministar vanjskih poslova pratio je jednog istaknutog ko-lumbijskog pravnika (eksperta meunarodnog prava i predlagaa ekva-dorske teze o nitetnosti protokola iz Rija) na sredinje sveuilite, kamo je bio pozvan da odri govor. Kada su

stigli, sedam stotina studenata po-elo je vrijeati ministra vanjskih poslova i napalo ga rajicama. Dobio je nekoliko pogodaka, ali mu je uspjelo nai zaklon u zgradi. Kolumbijac je odrao govor. Velasco je bjesnio, jer je taj skandal poremetio njegovu na-mjeru da u propagandnoj kampanji protiv Perua iskoristi Kolumbijca,. mada je zapravo ministar vanjskih poslova jedini bio napadnut. Vlada je danas dala uhapsiti pet lanova URJE zbog njihova sudje-lovanja u incidentu, to je prouzrokovalo novi val prosvjeda. Konfedera-cija radnika (CTE) osudila je hapenje i zahtijevala oslobaanje Carlosa Rodrigueza, lana Komunistike partije i organizatora Indijanaca u ne-davnoj pobuni u Chimborazu, koji je sada zatvoren u, Riobambi. Revolu-cionarni socijalisti protestiraju zbog toga to su trojica uhapenih lanovinjihove omladinske grupe. Protesti sadre i zahtjeve za ostavkama mi-nistra vanjskih poslova i premijera, ovog potonjeg zbog nezakonitog hap-enja studenata i zatvaranja radio-stanice i. veljae. QUITO 20. veljae 1961. Bio je to uistinu dan nasilja. Juer je premijer naredio da se pet stu-denata pusti na slobodu, ali su oni odbili da napuste zatvor. Zahtijevali su habeas corpus raspravu, jer bi u tom sluaju raspravi prisustvovao gra-donaelnik Quita, to bi moglo posluiti da se Velasco dovede u kripac i iznudi premijerova ostavka. U ranim jutarnjim satima studenti su silom ugurani u policijska kola i pojedinano odvezeni u neke dijelove grada gdje su jednostavno izgurani iz vozila. Fakulteti prava i filozofije, koje predvode lanovi URJE, otpoeli su jutros neogranieni trajk kojim se trai ostavka premijera i ministra vanj-skih poslova. Rukovodstvo FEUE za grad Quito podralo je trajkaki komitet sa-zvavi etrdeset osamsatni trajk cijelog sveuilita. Sveuilino vijee, predvoeno rektorom, objavilo je svoj protest protiv vlade. Nakon to je trajk jutros objavljen, skupina velaskista, koju su uglav-nom inili vladini slubenici u dravnim monopolima i carinskim slu-bama, skupila se u donjem dijelu grada, gdje je i filozofski fakultet. Ver-balnu konfrontaciju sa trajkaima gomila je zamijenila napadajui ih kamenjem i natjerala ih da se sklone u fakultetsku zgradu. U toku jutra nastavili su nadzirati ulice oko zgrade fakulteta i uznemiravati studente nasiljem. Sveuilina administracija i studenti osnovali su specijalni komitet sa zadaom da ovaj posjeti premijera i zatrai da policija zatiti trajkae od mase. Ministar je kratko rekao da vlada nee djelovati protiv studenata, ostavljajui pitanje policijske zatite otvorenim. Gomila se ponovno skupila oko pet sati popodne, ovaj put na trgu nezavisnosti, gdje je klicala Velascu, a protiv studenata. Odavde su mar-irali do zgrade vlade. Ministar se pojavio na balkonu govorei da je za-konito djelovao hapsei petoricu studenata zbog toga to su rajicama gaali ministra vanjskih poslova, ali da nisu osloboeni prije nego to je trajk obznanjen. Moja ekipa za promatranje, predvoena pukovnikom Paredesom, kre-tala se donjim dijelom grada otkako je jutros poeo trajk. Paredes nam je predao njihove izvjetaje o pokretima gomile i opasnosti da studenti budu linovani. Izvjetaj smo kablogramom predali tabu. Noland se ne uputa u predvianja hoe li Velasco izdrati - on misli da e prije nego to se vojnici uznemire doi do krvoprolia.gurro 21. veljae 1961.

Sredite dananje akcije je Guayaquil. Pripadnike FEUE i URJE, koji su jutros demonstrirali ulicama, napala je gomila velaskista koji su djelo-vali pod kontrolom gradonaelnika (za razliku od Quita, gradonaelnik Guayaquila pristalica je Velasca). Sudionici mara nekoliko su puta mo-rali potraiti spas u zgradama gvajakvilskog sveuilita, jer su se iz redova velaskista zauli pucnji. Policija se najzad umijeala i razbila demonstra-cije suzavcem. Sveuiline vlasti protestirale su kod vlade i zatraile za-titu studenata. Veeras su studenti u Guayaquilu ponovno organizirali demonstra-cije. I opet su ih velaskisti napali. Demonstranti su se najzad vratili na sveuilite. I tko e biti glavni govornik ako ne Araujo! Danas se vratio s Kube. Studenti su ga od hotela do sveuilita nosili na ramenima. Oba-sipao je Kubance pohvalama i opisao nedavne demonstracije u Havani u znak protesta protiv ubojstva Patrisa Lumumbe. Nolandov agent, Manuel Naranjo,* poslanik umjerene Socijalistike partije, dobio je zadatak da danas objavi izjavu u kojoj e kritizirati ulogu URJE u studentskom trajku i u napadu rajicama na ministra vanjskih poslova. Wilson Almeida,* urednik naeg glavnog studentskog propa-gandnog organa Voz Universitaria, tako er je objavio izjavu protiv uloge URJE i njezine podrke ministru vanjskih poslova. Velaskistiko udruenje profesionalaca objavilo je izjavu kojom je podralo premijera. Glavna propagandna toka dana dola je meutim iz kubanske am-basade, koja je objavila senzacionalnu izjavu kojom navodi da e se u toku preduskrsne nedjelje na procesije vjernika organizirati napadi s pa-rolama ivio Fidel, Kuba i Rusija. Odgovornost za napade snosit e ambasada Kube. Kubanci u toj izjavi takoer poriu vijesti koje su se ne-davno pojavile, a prema kojima je u Ekvador stiglo ezdeset Kubanaca da bi ovdje izazivali probleme - dodajui da agenti koje plaaju SAD ulaze u zemlju iz Perua. Ovdje se Araujova izjava na televiziji u Havani poku-ava protumaiti kao izraz solidarnosti izmeu Ekvadoraca i Kubanaca, kako je to i Velasco vie puta istakao. U izjavi se i kubanska izloba foto-grafija, otvorena u Quitu, tumai kao izraz pobjede revolucije, a ne kao komunistika propaganda, kako su to nedavno u svojim kritikama pokuavali prikazati desniari. Dodaje se da su pokrovitelji izlobe Konfe-deracija radnika Ekvadora (CTE), Nacionalni institut za kulturu, sveui-lite i ambasada. Izjava zavrava tvrdnjom da su sve te nedavne provoka-cije poduzete s ciljem da se narue dobri odnosi izmeu Kube i Ekvadora i sprijei sudjelovanje Kube na interamerikoj konferenciji. Pravi krivac, prema izjavi, jest vlada SAD-a (uz pomo iz Perua) kojoj nije odgovaralo to Kuba podrava Ekvador u pitanju protokola iz Rija. Izjava zavrava rijeima kojima se velia Velasco. IZ5S mojega stanovita, ta je izjava izvanredno pogodna za poduzimanje diplomatske akcije. Ona, izmeu ostalog, pokazuje da naa propaganda pogaa Kubance. Noland se nada da e agentima za politike operacije, Renatu Perezu i Aureliju Davili, uspjeti optuiti Kubance za mijeanje u politiku Ekvadora. QUITO 22. veljae 1961. (J odgovoru na jueranje kubansko saopenje za tampu na je am-basador objavio izjavu kojoj se nasmijao svatko u stanici. Ambasador je rekao da su jedini agenti u Ekvadoru, koje plaaju i obuavaju SAD, stru-njaci koje je ekvadorska vlada pozvala da pridonesu podizanju ivotnog standarda ekvadorskog naroda. Dodao je da su SAD objavile politiku reda, stabilnosti i progresa, kako je to sadrano u naim programima

teh-nike i ekonomske pomoi i predloio da kubanska ambasada prezentira vladi Ekvadora svoje optube, ali i odgovarajue dokaze. Izjava kubanske ambasade u Havani distribuirana je po itavom kon-tinentu. Posebno je naglaeno da je kolaboracija izmeu SAD-a i Perua dio plana da se Kuba izolira od ostalih zemalja Latinske Amerike i spri-jei kubansko sudjelovanje na interamerikoj konferenciji. Ovo o izolaciji nisu mogli bolje pogoditi to i jest sredinja tema nae propagandne akcije. Danas je Guayaquil doivio najtee nasilje. Studente trajkae u sve-uilinim zgradama napala je mnogo snanija grupa velaskistikih stude-nata i namjetenika i protjerala ih. Prije jutra osam je ljudi zavrilo u bolnici. Popodne su dvije bombe priinile znatnu tetu u gradskoj kui Guayaquila, no rtava nije bilo. Iz gradonaelnikova je ureda javljeno da je druga bomba ubaena kroz prozor njegova ureda, ali da nije eksplo-dirala. Gradonaelniku su poeli stizati izrazi podrke, a veeras je obja-vio da su ga teroristi pokuali ubiti. Baza u Guayaquilu izvijestila je kako nekoliko agenata vjeruje da je bombe podmetnuo sam gradonaelnik. Novinski izvjetaji koje su odobrili nai agenti u nacionalnoj policiji tvrde da se opozicija prema vladi proirila i na Cuencu. Grupa studenata juer je marirala pred uredom guvernera provincije traei da se isplati stanovita svota za kolovanje. Oni nisu imali nita zajedniko sa traj-kaima u Guayaquilu, ali policija to nije znala. Konjica je sabljama napala sudionike mara. Nekoliko ih je ranila. Cuenca je vrlo konzervativan grad i ovaj je dogaaj bio povod za reakciju protiv Velasca. Studenti tamonjeg sveuilita danas su demonstrirali u znak podrke studentima u Quitu i Guayaquilu i protestirali protiv gluposti koju je ju er pokazala policija. Takoer su se pridruili zahtjevima za ostavkom dvojice ministara.QUITO 2,3. veljae 1961. Ozbiljna nastojanja agenata ECACTOR-projekta, osobito Aurelija Da-vile, da se panja usmjeri na komunizam i Kubu donose ploda. Danas je kardinal objavio drugo pastirsko pismo - ovaj put potpisali su ga svi nad-biskupi, biskupi i vikari hijerarhije. Davila je bio sazvao rukovodstvo kon-zervativne partije prije nekoliko tjedana kako bi se od kardinala zatrailo da objavi novo pismo. Pismom se svi katolici pozivaju da poduzmu oz-biljnu i djelotvornu akciju protiv komunista koji izazivaju neprilike u Ekvadoru, optuujui istodobno komuniste za pokuaj da iz graninog problema izvuku koristi za svoje vlastite subverzivne ciljeve. Pismo lamen-' tira i nad slabljenjem pozicije Ekvadora u graninom pitanju upravo zbog takve taktike komunista. Jo je vaniji dananji poziv konzervativne partije da se prekinu diplo-matski odnosi s Kubom. To je prvi formalni zahtjev za raskid s Kubom koji je uputila jedna politika partija. Uglavnom je zasnovan na izjavi kubanske ambasade prije dva dana. Novo pastirsko pismo i poziv na prijekid odnosa raunaju s tim da upotrijebe rodoljublje i granini spor na slian nain kako to ini i Ve-lasco, ali na stanovit podzemni nain, kako bi se diskreditirala krajnja ljevica i Kubanci. Nadamo se da se moe stvoriti val javnog miljenja, po-sebno meu katolicima, koji e izjednaiti URJE, Arauja, CTE, PCE naravno, i kubansku ambasadu s naim golemim naporima da se oslabi Velaskova kampanja protiv protokola. Ako se posrei, time e ojaati po-zicija ministra vanjskih poslova i Velasca samoga uvui u tu struju. No s obzirom na Velaskove napade na politika prava, animozitet je toliko jak da bi mogao izdrati otpor i ponovno estoko

napadati nau ECACTOR-masu. U tom sluaju mi emo jednostavno nastaviti kampanju kako bismo neprijatelju oduzeli simbol patriotizma koji gradi na pitanju protokola. Uz pomo istih politikih agenata promiemo osnivanje jednog anti-komunistikog graanskog fronta koji e se usredotoiti na prijekid od-nosa s Kubom i protiv tajnog ubacivanja ekstremne ljevice u ekvadorsku vladu. Upravo se u ovom razdoblju pripremna kampanja privodi kraju. Osnivanje novog fronta bit e objavljeno za nekoliko dana. John Bacon se zajedno sa svojim glavnim medija-agentom, Gustavom Salgadom,* priprema za novi program koji e se sastojati od serija vijesti opreza to e se plasirati u novinama kao plaeni oglasi protiv komu-nizma, Kubanaca i drugih. Bit e to kratke informacije. Ako ih Bacon bude mogao pisati brzo, objavljivat e se dva-tri puta tjedno. Tobonji sponsor bit e nepostojei ekvadorski antikomunistiki front, koji ne treba mijeati s graanskim frontom politikih akcija koji e biti stvarna orga-nizacija. 117QUITp 28. veljae 1961. Juer se slavio Dan naroda. Iznenada se inilo kao da je itava zem-lja zaboravila svoje unutarnje mrnje, izbile u demonstracijama protiv Pe-rua koje je poticala vlada. Demonstracije su bile izrazito antiperuanske, jer su ovih dana u Limi objelodanjene optube prema kojima je Ekvador u rjeavanju graninog problema prihvatio pomo Castra i, uope, ko-munizma. Takve je optube nadahnula stanica u Limi kako bi se predu-srela kubanska podrka Ekvadoru i prihvaanje te podrke, ako do nje uope doe. Danas se stvari normaliziraju. Na antikomunistiki graanski front, to se financira iz projekta ECACTOR, novine su lansirale objavljujui na dvjema stranicama osnivanje Nacionalnog obrambenog fronta uz 3000 potpisa, kojima se to potvruje,* U uvodnim izjavama, potpisnici - pre-teno konzervativci i kranski ^socijalisti - objavljuju da su se komunisti ubacili u vladu, CTE i FEUE te da je meunarodni komunistiki pokret, nakon Kube, odabrao Ekvador kao drugi cilj svojega osvajanja Amerike. Svrha je fronta, kako je opisano, da brani zemlju protiv subverzije komu-nista, a prvotna je zadaa - prijekid odnosa s Kubom. Iako je politika obojenost desnih snaga to stoje iza fronta dobro po-znata, Noland se nada da e front imati bolje manevarske mogunosti nego to to imaju politike partije jer je usmjeren samo na jednu toku: komunizam i Kubu. Upravo bi stoga front morao biti efikasnije sredstvo pritiska na Velasca da raskine s Kubom i zauzda URJE, Arauja, CTE i ostale. Imalo je to svoga uinka - u govoru u jednom provincijskom sre-ditu Velasco je danas izjavio kako je komunizam u Ekvadoru nemogu. Salvador je danas postao sedma zemlja koja je prekinula s Kubom. QUITO 5. oujka 1961Studentski trajkovi jenjavaju. ini se, da je Velasco preivio, iako opozicija prema njemu stalno jaa zbog inflacije i korupcije u vladi, oso-bito meu siromanim klasama koje su za nj glasale. Koliko je to mogue, nae propagandne operacije koje se odnose na komunizam i Kubu nastoje meu desniarima osnaiti opoziciju prema Velascu. Novcem projekata ECACTOR i ECURGE izbacili smo novu struju letaka, novinskih lanaka, deklaracija, oglasa i zidnih parola, ugla-vnom posredstvom Salgada i Nacionalnog obrambenog fronta. Baconove vijesti opreza u El Comerciju tako er su krenule.

Nasuprot novom naletu glasina o tome kako e interamerika konfe-rencija biti odgoena, vlada je objavila nekoliko saopenja o svojoj odluci 12.8da ne mijenja utvrene termine konferencije. Bez obzira na to do prvih hapenja zbog napada na studente 22,. veljae dolo je tek i. oujka. Vii je sud primorao lokalno pravosue da krene u akciju. Uhapeni su izni-jeli da im je zapovijedao pomonik gradonaelnika Guayaquila. Voe FEUE i URJE, uhapeni u toku trajka, osloboeni su. Time se nee pri-pomoi konferenciji. U Mexico Citvju danas je otvorena konferencija o nacionalnom suve-renitetu, ekonomskoj nezavisnosti i miru. Trojica od ukupno pet ekva-dorskih predstavnika nai su agenti; ako je slina situacija i u ostalih stanica, nae su mogunosti bezgranine. Zasad se ne govori hoe li Basantes, moj agent ubaen u Komunistiku partiju, krenuti na Kubu. gurro 7. oujka 1961. Sovjetski ambasador u Mexicu stigao je danas u Quito u prijateljski posjet. Provest e ovdje tri dana raspravljajui, izmeu ostalog, o namjeri Ekvadora da prodaje Sovjetima banane. Imamo program za izazivanje ras-cjepa i za propagandu protiv njega. Po elo je dananjom izjavom Nacio-nalnog obrambenog fronta kojom se trai da on napusti zemlju. U dru-gom saopenju, onom Organizacije katolike sveuiline omladine za koje se pobrinuo Davila, istie se da Kremlj godinje troi milijun dolara kako bi se infiltrirao u Latinsku Ameriku. Dodaje se da budet za propagandu, plaanje agenata, tajno ubacivanje i instruktore za sabotae, eksplozive i oruje - ime se djeluje protiv Ekvadora - iznosi 250 721 dolar i 5 centa. John Bacon pie protiv posjeta. On kae: Ekvadorci, budite oprezni prema komunistikim agitatorima! Slu-beno sovjetsko glasilo je Pravda - to znai istina - jedan od zapanju-juih sarkazama suvremene povijesti. Skinemo li masku s lica glumaca te farse, vidjet emo da to nije ista nego izopaena istina kojom se eli klevetati. To je Rusija, to je komu-nizam. Sada je to i Kuba i fidelizam. Sljedbenici tih velikih meunarodnih smicalica, majstori opsjena i subverzije, ele u Ekvador uvesti metode sline onima kojima se slui njihov diktator. Da bi izbjegli odgovornost, plaeni agenti peru ruke poput Pilata, iako se prve teroristike bombe uju posvuda. Oprez, Ekvadorci, to je prijateljstvo koje e nas osramotiti. Jo se uvijek bavi mogunou da takve vijesti pripie ekvadorskom antikomunistikom frontu. Bio je vrlo iznenaen proitavi jutros da je upravo pod tim imenom osnovana prava organizacija. Objavila je danas svoj prvi bilten s temom: Za vjeru i domovinu dat emo svoje ivote. Simbol organizacije je kondor koji svojim snanim pandama razara eki i srp. 9 CIAQUITO 10. oujka 1961. est antikomunistikih organizacija, ukljuivi i Nacionalni obrambeni front, nije dobilo doputenje da odri uline demonstracije protiv sovjet-skog ambasadora. Bez obzira na to Davila je nekoliko svojih momaka poslao da se nau u okolici hotela Quito naredne noi. Napravili su malu guvu. Policijska je zatita sovjetske delegacije jaka, pa nikakva na-silja nije bilo. Sovjetski je ambasador posjetio ministre vanjskih poslova i obrazo-vanja, kao i predsjednika Velasca. Objavljeno je da e jedna ekvadorska trgovinska misija uskoro

posjetiti Sovjetski Savez. Vlada eli prodavati banane, panama-eire i balzamovo drvo u zamjenu za opremu za poljo-privredu i izgradnju prometnica. Sveobuhvatna policijska zatita, uklju-ivi i konjicu, pripomae naoj propagandnoj kampanji kada ambasador posjeuje kolonijalne crkve i druge turistike zanimljivosti. I dananja vijest opreza usmjerena je protiv Sovjeta: Oprez, Ekvadorci! Komunizam porobljava. Komunizam donosi naj-tee ropstvo poznato kroz stoljea i, kada jednom porobi ljude, rtvama je vrlo teko da razbiju okove. Maarska je pokuala 1956. Hrabri Maari ustali su zahtijevajui kruh i slobodu u jednoj neuspjenoj ali herojskoj borbi. Unitili su ih sovjetski tenkovi, koji su masakrirali vie od 32, ooo radnika i uveli zemlju u jo gore ropstvo. U tom uasnom zlo inu protiv humanosti izdajnika mario-neta Janos Kadar preao je na stranu ruskih hordi koje su ubijale njegovu brau i porobile njegovu domovinu. Oprez! Postoje marionete iste vrste koje ele prodati Ekvador. Veeras je obrambeni front sazvao u nekom kazalitu sastanak iza za-tvorenih vrata. Velasco je bio napadnut zbog svoje politike poputanja prema komunizmu, osobito stoga to i dalje favorizira Arauja. Napali su ga i zbog inflacije, poveanih olakica za reprezentaciju te zbog stanova za lanove njegova kabineta. Poslije sastanka sudionike je na ulici napala skupina velaskista i lanova URJE, koji su Arauju klicali ivio. Na bilateralni kulturni centar, nad kojim patronat dri ambasada, napadnut je kamenjem. Na kuu voa kranskih socijalista ispaljeni su hici. Ako je opozicija Velaskovoj politici prema Kubi i komunizmu postala ozbiljna, jo je ozbiljnija kada je rije o ekonomskoj politici. Posljednja tri dana monetarno je vijee izmijenilo fiskalnu i ekonomsku politiku koju je Velasco zapoeo kada je dobio vlast preteno zbog sve veeg protiv-ljenja komora za poljoprivredu, trgovinu i industriju iz sijera. Problem izvire iz konkurentnih ekonomija obalnog podruja i sijera, ali i zbog toga to je Velasco povjerio monetarnu politiku velaskistikim liderima iz Guayaquila. Neposredno nakon izbora ti su ljudi zapoeli kam-panju protiv rukovodstva monetarnog vijea i centralne banke, koja je u 130Ponceovo doba slijedila politiku stabilnosti vrstom valutom i uravnote-enom vanjskom trgovinom. Velaskistiki voe s priobalnog podruja tvr-dili su da takva politika gui ekonomski razvitak i predloili da se povea emisija novca. Kada je Velasco preuzeo vlast, ta je grupa zauzela najva-nije pozicije u vladi u vezi s financijama, ukljuujui ministarstva ekono-mije i razvoja. Predsjednici monetarnog vijea i centralne banke najzad su dali ostavke, a na njihova su mjesta doli ljudi iz istoga gvajakvilskog financijskog kruga. I QUITO ii. oujka 1961. Mirovna je konferencija u Mexico Citvju zavrila. Od stanice u Me-xico Citvju primili smo kablogram kojim javljaju da je Basantes uspio dobiti poziv da posjeti Kubu. Provest e ondje najmanje dva ili tri tjedna. Kada se vrati u Mexico City, sasluat e ga oficir iz stanice u Miamiju. Stanica u Mexico Citvju bila je sasvim zadovoljna radom naih agenata u toku konferencije. Moe se predvidjeti da je konferencija usvojila ove re-zolucije: podrku kubanskoj revoluciji; odbacivanje svih tendencija koje tee za oivljavanjem Monroeove doktrine; suprotstavljanje vojnim, tehni- kim i ekonomskim

misijama SAD-a u Latinskoj Americi; nacionalizaciju teke industrije i inozemnih kompanija; uspostavljanje kulturnih i diplo-matskih odnosa sa sovjets-kim blokom i komunistikom Kinom; podrku Panami u njezinim naporima da dobije vlasnitvo nad Panamskim ka-nalom. S obzirom na to da mnoge vane linosti koje posjeuju Quito odsje-daju u hotelu Quito, predloio sam Nolandu da bismo njihove posjete mogli bolje kontrolirati kad bismo se s amerikom kompanijom koja upravlja hotelom dogovorili da prislukujemo sobe. Mislio sam da neko-liko standardnih hotelskih svjetiljki poaljemo u tab da ondje ugrade pre-dajnike s pomou kojih bismo mogli uti razgovor u sobama. Uz pomo amerikog upravitelja (kojega svi poznamo) mogli bismo postaviti svje-tiljke u sobe prije dolaska gostiju. Nolandu se ideja svidjela. Dvije svjetiljke pribavit e Otto Kladenskv,* koji je iznajmio sobu za operaciju s Reinaldom Vareom,* potpredsjed-nikom senata. Nakon to ih dobijemo, odluit emo je li bolje posluiti se upraviteljem ili ih postavljati na neki drugi nain. Predloit u da se upo-trijebi oprema koja radi na baterije, tako da se posao moe obavljati i kada svjetiljka ne svijetli.QUITO 15. oujka 1961. Govor predsjednika Kennedvja latinskoamerikim ambasadorima u Washingtonu o savezu za progres izazvao je ovdje uzbuenje i gotovo ne-podijeljene povoljne komentare. Sluimo se Castrovim govorom, odranim dan nakon Kennedvjeva, protiv njega samoga: izjavio je da kubansku re-voluciju podravaju Ekvador, Urugvaj i Brazil. Putem Nacionalnog obram-benog fronta razvijamo stalnu propagandu protiv Velaskove politike prema Kubi, koja je i dovela do toga da su pretprole noi napali ka-menjem Ponceovu kuu. Napadai su pobjegli, ali je vjerojatno da su to bili velaslcisti. Ostala se propaganda odvija pokrivanjem prognanika s Kube. U te svrhe vrlo nam dobro slui bilten njihove glavne grupe, Revolucionarnog demokratskog fronta,* kao i izjave prognanika koji stiu ovamo, obino u Guayaquil. Dosad Noland nije elio stupati u izravan dodir s kuban-skim prognanicima u Ekvadoru. Noland financira osnivanje antikomunistikog kranskog fronta u Cuenci, treem ekvadorskom gradu po veliini. Glavni je agent Rafael Arizaga,* ECACTOR-z, voda tamonje konzervativne partije. Njegov sin, Carlos Arizaga,* ECACTOR-3, lan je vijea provincije i bit e aktivan u frontu. Upravo je objavljeno osnivanje fronta. Bacon je rijeio problem promijenivi ime svoje tobonje organizacije u Ekvadorsku antikomunistiku akciju umjesto dosadanjeg Front. QUITO 19. oujka 1961. Linije su vrsto povuene. To je upravo ono to i elimo. Ljeviari su poveli meu sobom kampanju za prikupljanje potpisa u znak podrke Ve-lascu da zadri svoju politiku prema Kubi. Prije dva dana objavili su de-klaraciju kojom optuuju obrambeni front da pozivanjem na prijekid odnosa s Kubom zapravo pomae Peruu. Izjavu poprauju tri stranice potpisa, meu kojima je i Araujov, ali i drugih linosti politikog, kolskog i kulturnog ivota. Sam je Velasco, u govoru odranom juer na komemoraciji svojim pristaama poginulim prije godinu dana kada je stigao u Quito da za-pone kampanju, inzistirao na tome da Ekvador nee raskinuti s Kubom dok je on predsjednik. Naglasio je i to da Ekvador nije

komunistika zem-lja, ali je aludirao na subverzivnu zavjeru protiv njega - nema sumnje da se to odnosi na nedavne glasine o desniarskoj zavjeri u vojsci. Na istom 132-je sastanku govorio i Araujo. Ako tako nastavi, mi emo Velasca izolirati u odnosu na pitanje Kube, tako da e glavnu podrku dobivati samo od krajnje ljevice. Na naoj je strani Gil Saudade, zamjenik efa stanice, angairao Juana Yepeza del Poza mlaeg, nacionalnog koordinatora Narodne revoluci-onarne liberalne partije, da nakon povratka s mirovne konferencije u Me-xico Citvju objavi manifest. Tim dokumentom, koji je danas objavljen, prekoravaju se konzervativci i kranski socijalisti zbog njihove sadanje kampanje protiv komunizma i Kube, a takoer se otro kritiziraju liberali i komunisti. Obraajui se velaskistiki usmjerenim masama siromanih, Yepez je pozvao na integralnu revoluciju u korist siromanih, ali je traio da se ona kree u okvirima zakona. Manifest takoer igoe totalitarizam i, de facto, reime i slijeva i desna. Ako ova partija pokrene neke stvari, moi emo kontrolirati mnoge ljeviare, Velaskove pristae, vezujui ih postupno protiv kubanskog rjeenja. Gil se sada priprema da za Vepeza osnuje organizaciju u Guayaquilu. QUITO 27. oujka 1961. Velasco pokazuje znakove hirovitosti, emu je djelomice uzrok i naa propaganda. Biveg komandanta armije za Ponceove vladavine uhapsio je 23. oujka zbog subverzije, no gradonaelnik Quita oslobodio ga je prije dva dana na sasluanju habeas corpus. Vlada je ispala toliko smijenom, da je Velasco po svoj prilici smodio svog premijera, koji je danas podnio ostavku iz zdravstvenih razloga. Objavljujui imenovanje novoga mini-stra, Velasco je kritizirao ono to je nazvao tendencioznim vijestima koje se gotovo svakodnevno pojavljuju u tampi. Svojim uobiajenim obraa-njem biraima, kojih ima 400000, optuio je propagandu da pokuava izazvati nerede. Velaskov lijenik dr Ovalle,* razgovara s Velascom go-tovo svakoga tjedna. Rekao mi je da je Velasco vrlo zabrinut zbog gubitka podrke u narodu, to pripisuje desniarskoj kampanji protiv Kube i ko-munizma. Vratio se Atahualpa Basantes, moj agent ubaen u Komunistiku par-tiju Ekvadora, koji je, nakon mirovne konferencije u Mexico Citvju, poao na Kubu. Vratio se preko Mexico Cityja, gdje je predao izvjetaj oficiru iz stanice u Miamiju. U prvom izvjetaju, koji sam upravo primio od dra Ovallea, Basantes jasno daje na znanje kako zna da radi za Agenciju, nesumnjivo zbog svojih sastanaka s naim oficirima u Mexico Citvju. No-land eli da se zasada nastavi taj velaskistiki pretekst, stoga ga neu osobno susretati. Agent kao da ne moe prestati hvaliti kubansku revolu-ciju - ne znam pravo to da radim. 133QUITO 2. travnja 1961. Ovoga tjedna ugodna iznenaenja za stanicu. Juer je profesionalna nogometna momad sveuiline sportske lige izabrala nove funkcionere, a Noland je imenovan direktorom. Manuel Naranjo,* poslanik socijali-stike partije kojega je Noland sreo i regrutirao zahvaljujui upravo ligi, izabran je za predsjednika kluba. Postati funkcioner najpoznatije nogo-metne momadi u Quitu za Nolanda, slubenika amerike ambasade, za-ista je pitanje prestia. Njegov izbor odraava djelomice njegovu sposob-nost da se nae u pravom krugu, ali razlog je bez sumnje i u tome to je diplomatskom potom pribavio odjeu i razliite potreptine te ih poklo-nio klubu na raun svojih trokova reprezentacije. Dogodilo se neto jo vanije. Socijalistika partija odrava svoju

godinju konvenciju, prvu ot-kako se prole godine podijelila na umjereno krilo i krajnje Ijeviarsku revolucionarnu socijalistiku partiju. Naranjo je danas izabran za general-nog sekretara, to znai da emo ubudue imati jo jai utjecaj na odra-vanje umjerene orijentacije partije. Naranjo i njegovi drugovi nazivaju sebe marksistima, ali odbacuju koncepte klasne borbe i diktature proleta-rijata. Vano je da imamo stanovit utjecaj na grupaciju koja moe privui ljude socijaldemokratskog uvjerenja. QUITO 4. travnja 1961. Velasco se bori protiv kampanje desniara uperene protiv komunizma i Kube. Ponovno je estoko istupio protiv Nacionalnog obrambenog fronta,* optuujui desne politike partije da iskoritavaju front kako bi navele ljude da se i zbog politikih i zbog ekonomskih razloga okrenu protiv vlade. Kasnije mu je odgovorio zamjenik direktora konzervativne partije, koji je u Izvrnom komitetu Obrambenog fronta, optubom da je Velasco dozvolio sebi da ga u njegovim napadima na Front vode emocije. On odbacuje Velaskove optube da se frontom pokuava manipulirati kao opozicionom politikom partijom. istkom u armiji i ostavkom ministra obrane Velaskova nervoza po-staje sve o itija. Novi ministar pripada klici gvajakvilskih velaskista. Nje-govo e imenovanje ojaati optube da velaskistika oligarhija s priobal-nog podruja manipulira predsjednikom. 134QUITO 15. travnja 1961Invaziju na Kubu zapoeli su otpadnici bombardiranjem kubanskih aerodroma. Na trgu nezavisnosti, s Araujom kao glavnim govornikom, ljeviari su odrali sastanak kojim su prosvjedovali protiv bombardiranja. Napada na ambasadu jo nema. S pukovnikom Lugom* i kapetanom Vargasom* Noland je dogovorio da nam se narednih nekoliko dana osi-gura pojaana zatita. Invazija e za URJE i druge organizacije biti dobra isprinica za sljedeu rundu razbijanja prozora. QUITO 18. travnja 1961. Invazija je stvarno zapoela danas. Izvjetaji su kontradiktorni, a tab jo uti. U Quitu i Guayaquilu cijeli dan izbijaju antiamerike pobune. Armija je pozvana da zatiti ambasadu, USOM i meudravni kulturni centar. Ovdje u Quitu bunu rulju predvodi Araujo. Davila je nastojao organizirati demonstracije podrke invaziji, ali su ovaj put demonstranti bili u znatnoj manjini, pa ih je policija morala za-tititi. Osje aji se uglavnom okreu protiv invazije, iako veina tih protiv-nika savreno shvaa to bi se u sluaju komunistike revolucije moglo dogoditi ovdje. Pripadnici URJE noas su kamenjem obasuli glavnu isusovaku crkvu u donjem dijelu Quita, spomenik kolonijalne arhitekture. Neto kasnije nou u vrtu nae ambasade eksplodirala je bomba. Moglo bi biti i gore. QUITO 19. travnja 1961. Zaista, situacija postaje sve gora. Jutros smo primili kablogram o vo-enju propagande poslan je svim stanicama zapadne hemisfere - s upu-tama kako da objanjavamo invaziju u Zaljevu svinja. U kablogramu stoji da invaziju valja predstaviti kao pojaanje ustanicima u Escambrav gorju, a ne kao osvajanje i zadravanje bilo kojeg teritorija.

Takva je misija bila uspjena. Noland kae da je sve propalo i da su u tabu izgubili glavu. Ni-kad ga nisam vidio tako mrzovoljna. Obrambeni front organizirao je prilino velike demonstracije podrke invaziji, ukljuujui govore protiv Castra i komunizma. Demonstranti su 135 tmarirali donjim gradom Quita, spalili rusku zastavu i izvikivali protiv Fidela, URJE i protiv kamenovanja isusovake crkve. Ne znam to da mislim o invaziji. To je kao da ste izgubili igru, a na gubitak niste niti pomiljali. Brinem o AMBLOOD-agentima na Kubi. No-vinski izvjetaji navjeuju da su tisue ljudi uhapene, mnogi jednostavno zbog sumnje da ne podravaju Castra. Izmijenili smo pet ili est nevidlji-vih pisama, ali nam ona nisu mnogo otkrila. Toroella* ima velike svote novca, naoruanje i jahtu, ali zasad radio-vezom komunicira izravno s Miamijem, a nevidljivim pismima posredstvom Quita. Pitam se je li s njim sve u redu. QUITO 24. travnja 1963. Zahvaljujui uglavnom Davilinim naporima, antikomunistika reakcija na slom u Zaljevu svinja izvela je ljeviare na ulice. Prije tri dana odrana je jo jedna prokastrovska demonstracija, no tada je vlada na tjedan dana zabranila sve demonstracije izvan zatvorenih prostora kako bi se tempe-ramenti ohladili. Dvadeset i prvoga proglaeno je da je osnovana Ekva-dorska brigada za borbu protiv Castra. Objavljen je poziv na upis i istak-nuto da su meu onima koji su ve uli u novu formaciju vojni oficiri, studenti, radnici, odgajateljice, sveenici i inovnici. Na katolikom je sve-uilitu odran zatvoreni sastanak na kojemu je podrana invazija. Koincidencijom, tradicionalna devetnica alosnoj Gospi to upravo poinje slui kao izlika da se napadne zabrana javnih demonstracija. Pro-povjednici su se usmjerili na neposrednu opasnost od komunizma koji se ubacuje u zemlju, a izdaje se za velaskizam. Predsjednik se tome, dakako, nee obradovati, jer je to jedan od najposjeenijih vjerskih dogaaja. Odr-ava se u isusovakoj crkvi koju su, demonstrirajui protiv invazije, pri-padnici URJE obasuli kamenjem. Ju er je sluba devetnice zavrila uli-nom procesijom u kojoj su sudjelovale tisue ljudi. Napokon se pretvorila u politiki skup protiv komunizma i URJE. Danas je u novinama na stra-nici i pol objavljen lanak kojim se osuuju napadi na isusovaku crkvu. Araujo i URJE ogradili su se od napada. ini se da su to zapravo uinili mladi pripadnici konzervativne partije ili pak kranski socijalisti. U cijelom tom komeanju Gil Saudade radi na jednoj od svojih meu-narodnih organizacija. Prolog su mjeseca generalni i administrativni se-kretar Meunarodne komisije pravnika* (ICJ) stigli u Quito kako bi pripremili teren da Ekvador postane lanica te komisije. Saudade je za njih organizirao sastanak s Juanom Yepezom del Pozom starijim, socio-logom i voom bolivarskog drutva, glavnim savjetnikom nae Narodne revolucionarne liberalne partije.* Posjet funkcionera ICJ u sklopu je nji136hova putovanja po Latinskoj Americi s ciljem da osnuju lanice ICJ tamo gdje one ne postoje i da ojaaju publicitet o radu te organizacije. Ekvadorska lanica ICJ danas je i slubeno osnovana, a Velasco ime-novan po asnim predsjednikom. Rektor centralnog sveuilita, nezavisan ali sklon liberalima, predsjednik je privremenog izvrnog odbora, u kojem je i predsjednik vrhovnog suda zemlje. Druga istaknuta advokatska i prav-nika udruenja takoer sudjeluju. Tu je i Carlos Vallejo

Baze,* koji zajedno s Yepezom vodi znanstveni magazin Enaayos to ga financira i Saudade. Vallejo je takoer aktivan u PLPR, a Yepez je imenovan gene-ralnim sekretarom lanice ICJ. Gil osim toga surauje i s interamerikom federacijom zaposlenih no-vinara* (IFWN), koja je lani osnovana u Limi a radi pod okriljem ame-rikog novinskog ceha. Ta je organizacija zapravo neka vrst sindikata, na-suprot Interamerikom udruenju tampe, koje preteno ine izdavai; IFWN slui promicanju slobode tampe, ali i kao mehanizam antikomu-nistike propagande. Upravo je zavrila godinja skuptina u Quitu. Ob-javljena su saopenja protiv Kube i desniarskih diktatora u hemisferi. Za-traene su ekonomske, socijalne i politike reforme. Prisutni ameriki no-vinari imali su zadau da pronau i procijene mogue nove medija-agente za razliite stanice. Saudade je djelovao uz pomo organizacije domaina, Nacionalne unije novinara Ekvadora.* QUITO 30. travnja 1961. USOM je dao svoj doprinos ponienjima u Zaljevu svinja. Ministru rada i socijalnog staranja, naem ovjeku Baqueru de la Calleu,* poslali su ek na pola milijuna dolara za kolonizaciju i razvitak savanskih po-druja. Dobro publiciranoj sveanosti prisustvovao je Jorge Acosta,* ef dravnog zavoda za kolonizaciju. Acosta je u udnom odnosu sa stanicom. Mnogi od nas dobro ga poznaju i blii nam je nego obian suradnik. S obzirom na to da ga ne plaamo, on zapravo nije kontrolirani agent, ali nam kazuje sve to moe. Problem s kojim se on sukobljava jest u tome: ini se da e Velasco radije rtvovati svu podrku, osim krajnje desnice, nego da prekine s Kubom. ak ni Acosta nije kadar prevladati toliku tvrdoglavost. Interamerika konferencija definitivno je otpala. Velasco je otvoreno prihvatio zajedniki prijedlog predsjednika Kolumbije, Venezuele i Pa-name da se konferencija odgodi na neodreeno vrijeme. Nismo zateeni, jer bi osiguranje sada zaista predstavljalo problem. Nikada ne prestaju glasine da ova ili ona zemlja predlae odgaanje zbog toga to je sigur-nost stavljena na kocku. Nedavna ovdanja otkria da se oruje alje kontrabandom iz SAD-a svakako nisu pridonijela nestanka strahovanja. 137Dan ranije nego to je objavljena odgoda Velasco je pozvao na nacio-nalno jedinstvo i stiavanje politikih strasti svojih sljedbenika. No istoga je dana trgovinska komora Quita osudila vladu to ne objavljuje tjedni statistiki bilten centralne banke. Bilten se nije pojavio ve pet tjedana. Komora tvrdi da vlada hotimino nastoji prikriti pogoranu ekonomsku situaciju. Zaista, vlada razmatra prilian broj hitnih ekonomskih dekreta, ali je ve unaprijed objavila da se ni jednim od njih ne predvia povea-vanje poreza. QUITO 5. svibnja 1961. Pritisak Nacionalnog obrambenog fronta i kardinala, koji je usmjeren protiv Velasca, pomae i on sam. Tridesetog travnja kardinal je iskljuen iz uglednog Odbora za narodnu obranu, koji je sastavljen od eminentnih graana i odgovoran za savjetodavnu aktivnost o tome kako valja troiti tajne fondove za obranu. Otkako je izvijeteno o Velaskovoj akciji, vie grupa katolika organiziralo je iroko publicirane posjete solidarnosti kardinalu. Danas je to uinio i Obrambeni front. U posjete su, obino, ukljueni govori o nehumanostima komunizma i neposrednoj opasnosti od komunistikog zauzimanja Ekvadora. Velaskova akcija iskljuivanja kar-dinala, jasno, znak je osvete zbog

kardinalove kritike vlade u pitanju komunizma. Simpatije prema kajdinalu, osobito meu siromanima i nepismenima, mogu pridonijeti jedino daljnjem osipanju Velaskove mo i. QUITO 7. svibnja 1961. Upravo smo imali vrlo zapaenu provalu. Jedan od naih najboljih agenata ubaen u PCE, Luis Vargas,* izvijestio nas je nedavno o neemu to je on smatrao poetkom ozbiljnih gerilskih operacija. Vargas nije pri-padnik skupine koju sada uvjebavamo, ali njegove bliske i este veze s njezinim voama omoguile su mu da doe do znaajnih obavijesti. Grupu predvode Rafael Echeverria Flores, glavni vo a Komunistike partije u si-jerama, i Jorge Ribadeneira Altamirano, lider PCE u Quitu i glavni ef URJE. Grupu je uvjebavao specijalist iz inozemstva. Kojeg je dravljan-stva, agent nije znao. Agent Vargas pravodobno je obavijestio stanicu, pa je Noland o tome izvijestio efa policijske obavjetajne slube, kapetana Josea Vargasa. Ju-tros je porunik Sandoval,* postavio zamku, i ve je dopodne uhapeno u planini to se uzdie iznad Quita dvadeset lanova URJE. Meu uhap138enima su Ribadeneira i Echeverria. Stranac koji uvjebava grupu potjee iz Bolivije. Iz nae stanice u La Pazu dobili smo o njemu podatke koje e preuzeti policijska obavjetajna sluba. Prava je teta to nije Kubanac. No, u svakom sluaju, propaganda zna to joj je initi. QUITO 9. svibnja 1961. O hapenju gerilaca jutros na istaknutim mjestima javljaju sve novine. Podsekretar vlade juer je na konferenciji za tampu podijelio saopenje, autori kojega su iz obavjetajne jedinice. Na Nolandov prijedlog, uhapeni su u policijskom izvjetaju opisani kao grupica izmeu mnogih slinih koje ve stanovito vrijeme uvjebavaju gerilske akcije na tajnim mjestima u zemlji. Policijski izvjetaji prema kojima su se gerilci obu avali u ruko-vanju eksplozivom, izazivanju ratnog stanja, ulinim borbama i terorizmu, dobili su u novinama jaku dozu senzacionalnosti. Strani instruktor je Juan Alberto Enriquez Roncal, trideset i dvogo-dinji Bolivijanac koji je doao u Ekvador prologa mjeseca. Prije nego to je stigao u Quito, uvjebavao je lanove URJE u Guayaquilu. Priznao je policiji sve, ak i to da su se sastanci odravali u Ribadeneirinoj odvjet-nikoj kancelariji. Velasco je danas objavio izjavu prema kojoj e neumoljivo guiti svaki terorizam. No oslobodio je sve uhapenike, osim Ribadeneire, Echeverrije i Enriqueza. Voa ranije uvjebanih gerilaca u Guayaquilu uhapen je. No sasvim je sigurno da e oslobaanje ostalih izazvati negativnu reakciju javnosti. Prole je no i bombama napadnuta elektrina centrala u Guaya-quilu. li QUITO 13. svibnja 1961. Basantes, takoer agent ubaen u PCE i penzionirani armijski major, obavijestio nas je da je rukovodstvo PCE u Guayaquilu (Pedro Saad i kompanija) bijesno na Ribadeneiru i Echeverriju. Oni misle da bi Enriquez mogao biti agent provokator CIA i da su Ribadeneira i Echeverria pali u klopku. No instruktor gerilaca priznao je danas kako je on zapravo Argenti-nac, star trideset i est godina, i kako se zove Claudio Adiego Francia. Po-licijskoj obavjetajnoj slubi izjavio

je da nema novaca te da je odravao teajeve za gerilce samo zato da bi mogao nastaviti putovanje. Njegovo je odredite Kuba, ali nije dobio poziv da doe tamo. Opisivao je svoje vie139godinje revolucionarne aktivnosti u Argentini. No promijenio je priu, zaklinjui se sada da se uope nije bavio.obuavanjem gerile, nego da je lanovima URJE i PCE samo prenosio svoja argentinska iskustva. Taj novi zaokret zadrao je itavu stvar u novinama i dalje. Sluaj moe dobro doi naoj kampanji za prikupljanjem potpisa kako bi se uka-zala milost zarobljenicima invazionih snaga u Zaljevu svinja. Stanice du cijele Latinske Amerike organizirale su tu kampanju. Agenti politike akcije projekta ECACTOR preuzeli su na se razailjanje peticije; danas je objavljen brzojav poslan Castru s pozivom na milost uz vie od sedam tisua prikupljenih potpisa. Baza u Guayaquilu postigla je posljednjih mjeseci seriju uspjeha u stu-dentskim operacijama. Vrhunac je bio prije dva dana. FEUE je napustila Me unarodnu uniju studenata, kojoj je sjedite u Pragu. Ta, konana, pobjeda otpoela je izmjenom izborne procedure u FEUE, postignutom u Portovijeu prolog prosinca, slijedile su pobjede na izborima na sveuilitu u Cuenci, u oujku, i na centralnom sveuilitu prolog mjeseca u Quitu. U oba sluaja snage koje je predvodio Alberto Alarcon pobijedile su kandidate za funkcije u FEUE, koje su istaknuli ve-laskisti i krajnja ljevica. Poraeni smo samo na sveu ilitu u Loji, gdje je pobijedio Ijeviarski kandidat. U Guayaquilu stanje je konfuzno, jer je u FEUE dolo do podjele na velaskistiku grupu, koja podrava gradonael-nika, i na krajnje lijevu, koju vode lanovi URJE. Dananje izbore Nacionalnog vijea FEUE u Quitu ratificirat e kon-gres FEUE, koji e se odrati kasnije. U meuvremenu odnosi izmeu FEUE i COSEC,* u Levdenu, koji kontrolira CIA, mogu se uvrstiti. QUITO 15. svibnja 1961Ambato je mjesto najnovije akcije. Juer je u Ambatu, pod pokrovitelj-stvom tamonjeg odjela kubanskog prijateljskog drutva, otvorena izloba fotografija o toj zemlji. Sveanost je odrana u gradskoj palai, to je odobrio tamonji gradonaelnik, revolucionarni socijalist. Gradonaelnik je u svojem govoru otiao tako daleko da je kardinala nazvao izdajnikom. Kubanski je ambasador estoko istupio protiv SAD-a. Nakon tih govora neoekivani prijekid struje onemoguio je prikazi-vanje filma o Kubi. Kasnije je dvadeset ljudi napalo palau i unitilo ve-inu fotografija i opreme. Policija je stigla kad je sve ve bilo uniteno. Grupa je hitro napustila palau, ispaljujui u zrak revolverske hice. Hap-enja nije bilo. Organizator prodora bio je Jorge Gortaire,* penzionirani armijski pukovnik i vo a pokreta kranskih socijalista u Ambatu. Noland ga je financirao iz ECACTOR-projekta jo od prole godine da bi mu pomogao 140 ii. 4* ' isfizgraditi organizaciju za militantne akcije i pokretanje politike kampanje protiv gradonaelnika. Briljivo isplaniran napad, osobito u suradnji s po-licijom, glavni je

razlog uspjehu toga prodora. No gradonaelnik je priba-vio stanovitu koliinu fotografija iz Quita, tako da je izloba mogla i dalje ostati otvorena. QUITO 22. svibnja 1961. Na zahtjev nae baze, policija u Guayaquilu nedavno je uhapsila tri kineska komunista koji su ovamo stigli prije nekoliko dana. Vize su dobili dobrotom ekvadorskog ambasadora u Havani. Ovdje su, vjerojatno, u svojstvu predstavnika federacije kineske omladine. Baza je nastojala ure-diti da oni ovdje borave to due, kako bi se izvidjele mogunosti njihova regrutiranja, no nalog za njihov izgon ve je bio objavljen. Na zahtjev nae baze, policija se pobrinula da itav sluaj dobije di-menziju senzacionalnoga. Slubeni izvjetaj optuuje ih za propagandu i subverziju navodei da su u svojoj hotelskoj sobi imali snaan radio-pre-dajnik putem kojega su svake veeri poslije deset sati bili u vezi s Kubom i drugim komunistikim zemljama. Optube protivne zdravom razumu, ali u ovom je trenutku toliko straha i napetosti u atmosferi da e veina ljudi ipak povjerovati. Istog dana kada su kineski komunisti napustili zemlju, saznalo se za senzacionalnu zavjeru protiv Velasca. O pokuaju ubojstva izvijestio je Radio-Guayaquil (dvolino, ista ona stanica koja je dobila nalog da pre-stane s radom). Nastojanja da se ue u trag toj vijesti odvela su do sa-moga kubanskog konzula. Konzul je odbio svjedoenje u istrazi, pa je ekvadorska vlada naredila da ga se protjera. Njegov nam je odlazak dao izliku za jo jednu propagandnu akciju kojom elimo pokazati kubansko mijeanje u ekvadorske stvari, iako je on, istini za volju, bio rtva provo-kacije s obzirom na to da je o zavjeri sam izvijestio organe sigurnosti u Guayaquilu. Postalo nam je, naime, jasno da se tom provokacijom po-sluio Velasco ili njegovi pomonici kako bi smirili Obrambeni front i druge snage protivne komunistima. Ovdje, u Quitu, Nacionalni obrambeni front svoju je propagandu pu-tem javnih sastanaka, konferencija za tampu i izjava za javnost proturao bunije nego ikada. Front napada Velasca zbog njegove politike prema Kubi, zahtijevajui da se ukloni ekvadorski ambasador na Kubi zato to je darovao Castrov portret u ime naroda Ekvadora. Zahtijeva se da Ve-lasco gui komunizam, trai se protjerivanje kubanskoga ambasadora zbor njegova antiamerikog govora u Ambatu. Front nastavlja s pritiskom na Velasca da odredi svoje stajalite prema komunizmu, iako je ovaj ne141davno izjavio da Ekvador nee postati komunistikom zemljom dotle dok je on predsjednik. Konzervativna se partija takoer pridruila kampanji za protjerivanje kubanskoga ambasadora. Carlos Arizaga Vega,* voa ECACTOR-operacije u Cuenci, irio je i najzad poslao Velascu peticiju kojom trai povlaenje ambasadora s Kube zbog toga to je darovao Castrov portret. Velasco, sa svoje strane, opozvao je vojnog zapovjednika za podruje Cuence, poznatog protivnika komunista - izazivajui tako novi val kritike. Gradonaelnika Ambata nemilosrdno je igosalo gradsko vijee zbog njegovih izjava o kardinalu, kao i zbog toga to je dopustio da se izloba fotografije o Kubi odri u gradskoj palai. No juer, prilikom zatvaranja izlobe, gradonaelnik Araujo, govornici CTE i PCE - svi su ponovili svoje antiklerikalne stavove. Nakon toga krenuli su ulicom, ali ih je pre-srela grupa katolikih demonstranata, koje je organizirao Gortaire i na-oruao ih kamenjem, toljagama i vatrenim orujem. Razvila se prava bitka, no iako je bilo ispaljeno i nekoliko hitaca, ini se da nitko nije bio pogoen. Znatno jai

protudemonstranti ubrzo su nadjaali ljeviare. Araujo se u jednom trenutku naao u opasnosti da bude linovan. Da se nije umijeala policija, moglo je doi do vrlo ozbiljnog sukoba. Usred svih tih kriza, radniko-sindikalne operacije se nastavljaju, iako ne bez ozbiljnih tekoa. CROCLE, naa organizacija u priobalnom pod-ruju, sistematski je sluila antikubanskoj i antikomunistikoj propagandi, no nai tamonji agenti nisu u sindikalnim aktivnostima efikasni onoliko koliko bismo mi to eljeli. Neprestano se bave svojim unutarnjim razmiri-cama i tako proputaju da se organiziraju za svoje prave poslove. Me-utim neemo ih ukinuti sve dok Gilu Saudadeu ne uspije prebacivanje nekih agenata iz PLPR* u rukovodstvo nacionalne konfederacije neza-visnih sindikata, koja je jo u zaetku. Miranda,* na sindikalni senator na obali, tako er nije djelotvoran, a i umijean je u svae s agentima CROCLE. Najzad, Jose Baquero, ministar rata, koji takoer radi za nas, odluio je pokrenuti malu (i neefikasnu) katoliku radniku grupu, CEDOC, umjesto nae svjetovne organizacije koja se sada razvija. I nje-gove su mogunosti djelovanja ograniene, jer je, kao ministar, odgovoran za zdravstvo, socijalno osiguranje, zatitu malodobnika, vatrogastvo, za-druge, a ne samo za radnika pitanja. U dvjema prilikama tab Odjela za meunarodne organizacije poslao je agente da nam pomognu. William Sinclair*, predstavnik Meunarodnih javnih slubi,* (PSI) i William H. McCabe,* takoer predstavnik PSI, stigli su ovamo da nam pomognu u pripremanju kongresa slubenika gradskih i opinskih slubi koji e, nekoliko tjedana kasnije, lansirati novu, Nacio-nalnu federaciju tih poslanika. Takoer posjetio nas je meunarodni pred-stavnik Internacionalne federacije tvornikih, poljoprivrednih radnika i radnika srodnih djelatnosti,* (IFPAAW), koji je doao izvidjeti mogunosti kako da pripomogne u organiziranju radnika iz neurbaniziranih priobalnih podruja.QUITO 28. svibnja 1961. Kubanci su izveli odgovarajui manevar. Juer je Carlos Olivares, podsekretar za vanjske poslove Kube i njihov najbolji strunjak za otkri-vanje radio-smetnji stigao u Guayaquil. Olivares je na putovanju dobre volje i pokuava potpomoi odnose Kube sa zemljama u Zaljevu svinja. Danas je posjetio Velasca, ali nismo mogli dobiti izvjetaj o njihovu pri-vatnom sastanku. Olivaresov posjet koincidira s novim izvjetajima o zna ajnom publici-tetu koji se na Kubi pridaje nedavnim govorima ekvadorskog ambasadora na tamonjim sveuilitima. Kubanski novinski izvjetaji tvrde da je amba-sador napao SAD i dodao da je i Ekvador, poput Kube, rtva despot-skoga, nepravednog i gramljivog amerikog imperijalizma. Izvjetaji su doveli do novih izgreda protiv Velaskove politike prema Kubi. Velasco je danas odrao jo jedan govor, ali nije pokuao prikriti tetu koju mu nanosi naa kampanja. Osudio je neimenovane osobe to poku-avaju podijeliti zemlju na komuniste i protivnike komunizma i ponovio da, dok je on predsjednikom, Ekvador nikad nee postati komunistiki. Posredstvom Salgada, Davile, Pereza, Arizage, Gortairea i drugih age-nata naa se kampanja nastavlja. John Bacon i dalje, svaka dva ili tri dana, objavljuje svoje vijesti opreza, a druge propagandne teme bave se za-robljenicima u Zaljevu svinja i nedavnim hapenjem gerilaca u Quitu. Gortaire je u Ambatu uspio lansirati antikomunistiki front, u kojem su liberali i konzervativci, faistika ARNE i druge organizacije. To je prvi znak vidljivog uea

liberalne partije u frontu protiv komunista, to jasno odraava presti i Gortaireove organizatorske sposobnosti. QUITO 2,9. svibnja 1961. Ako naa propaganda i kampanja politike akcije ne prisile Velasca da poduzme ispravnu akciju, onda to sve gora ekonomska situacija sva-kako hoe. Predsjednik monetarnog savjeta, kojega je imenovao sam Ve-lasco, danas je podnio ostavku u znak protesta zbog propadanja privrede prouzrokovanog nestabilnou u vezi s Kubom i komunistikim pitanjem. Od povratka (na poetku oujka) politici monetarne stabilnosti nije se mogla zakoiti inflacija, usprkos tome to je Velasco odluio o stanovi-tom broju novih, neizravnih, poreza koji su vrlo nepopularni. I dok Ve-lasco i njegovi pomonici nastavljaju svojom pjesmom o etrdeset godina velaskizma, veina ljudi bori se protiv sve slabije kupovne moi. Poka-zatelj loe situacije moe biti i vrijednost sukra na slobodnom tritu: 143prije est mjeseci valjalo je dati osamnaest sukra za dolar, a danas ak dvadeset i dva. Predsjednik monetarnog savjeta u ostavci pripisuje pogoranu ekonom-sku situaciju pomanjkanju povjerenja, do ega je dolo zbog toga to Ve-lasco tolerira komunizam na unutarnjem planu i zbog njegove dvosmi-slenosti u ponaanju prema Kubi. Ustrajao je na tome da Velasco mora poduzeti akciju, a ne da objavljuje filozofske izjave, i jasno istaknuo ove specifine probleme: aktivnosti ekvadorskoga ambasadora na Kubi; rova-renje kubanske ambasade u Quitu i njihova konzulata u Guayaquilu; go-vor kubanskoga ambasadora u Ambatu i, najzad, nepostojanje Velaskove jasne definicije komunizma. Velasco je zaista zbunjen tom ostavkom, za koju Noland kae da bi mogla imati stanovit uinak. Izjava o povlaenju ne bi mogla biti bolja ak i da smo je pisali mi sami. To no ono to elimo. QUITO 30. svibnja 1961. Velasco najzad kree u akciju. Nekoliko naih agenata, ubaenih meu velaskiste, izvjetava da je Velasco zatraio od Olivaresa povlaenje ku-banskog ambasadora. Nee biti proglaen persona non grata - jedno-stavno tih odlazak. To je vrlo oit znak da se Velasco suoava sa stvar-nou: ne moe i dalje zanemarivati pritisak kranskih socijalista, konzer-vativaca, katolike Crkve i drugih protivnika komunista - a, naravno, ni nas. im saznamo datum odlaska kubanskog ambasadora, organizirat emo komitet za ne ba Ijubezan ispraaj. Stvar ima i loih strana - sudac je danas oslobodio Echeverriju i Riba-deneiru uslijed pomanjkanja dokaza. U itavom pravosuu on je najbolji prijatelj krajnje ljevice i ovoj je dvojici bio posljednja nada. Raniji postu-pak habeas corpus nije im iao na ruku, a i kampanja koju je CTE bila poduzela za njihovo oslobaanje nije se pokazala osobito uspjenom. Su-dac je od policije zahtijevao dokumente o originalnim izvorima policijske informacije, ukljuivi i imena informanata. Kako je stanica bila jedini izvor, ne treba niti spominjati da je sluaj za nas pravno izgubljen. QUITO 3. lipnja 1961.

Veeras je Velasco odrao vrlo vaan govor. Na politikom je skupu pokuao dati jasno tumaenje koje je zahtijevao Obrambeni front i desne politike partije. Proklamirao je doktrinu liberalizma, koja za nj znai prije 144suradnju nego sukob meu klasama. Osudio je komunizam, pohvalio predstavniku demokraciju i opisao svoj kurs kao sredinu izmeu ljevice i desnice. Rekao je i to da komunizam treba napasti ne policijskom repre-sijom nego otklanjanjem bijede, gladi, bolesti i neznanja. Pokazao je i ui-nak nae kampanje, optuujui antikomuniste da nastoje oduzeti osnovicu njegovom uporitu i da pokuavaju podijeliti 400 ooo Ekvadoraca, koji su glasali za nj, na podlozi antikomunizma. Taj govor, upravo u trenutku protjerivanja kubanskog ambasadora, ima svrhu da ublai kampanju. Na je cilj potpuni raskid odnosa s Ku-bom, a ne samo protjerivanje ambasadora. Stanje u privredi vjerojatno e nam u tome pomoi. Sukr je sada sa osamnaest (prije est mjeseci) pao na dvadeset i dva za dolar. Suprotnosti inflacije bjesne, cijene lijekovima meu najviima su u Latinskoj Americi. QUTTO 7. lipnja 1961. Velaskov antikomunistiki govor bio je vrlo dobro primljen, tako da je ak i konzervativna partija objavila podrku. Meutim veina ljudi i dalje oekuje njegove akcije. Stoga i mi moramo srediti neke stvari prije nego to se opustimo. Dan nakon Velaskova govora ministar obrane jasno je rekao da Velasco sada smatra svoju poziciju antikomunistikom - ja-san pokuaj da se zaustavi opadanje podrke protukomunistike kam-panje, iza koje stoji stanica. Liberalna je partija prilino iznenadno zauzela poloaj za udarac pro-tiv predsjednika. Nema sumnje, dijelom zbog toga to su velaskisti napali njihov list El Comercio. Na godinjoj proslavi osnivanja partije reeno je da je proteklih trideset godina velaskizma povuklo zemlju u stanje oba-mrlosti te da je, naravno, jedino liberalna partija moe spasiti. Tvrdnje liberala preteno se zasnivaju na sve goroj ekonomskoj situaciji: sukr je sada spao na dvadeset i pet za dolar. Doputene su, meutim, stanovite olakice; uglavnom zahvaljujui Ve-laskovim antikomunistikim akcijama u protekla dva ili tri tjedna. Meu-narodni monetarni fond danas je u Washingtonu objavio da za program stabilizacije u Ekvadoru dodjeljuje dodatnih deset milijuna dolara pomoi. U izjavi IMF-a takoer se kae da Centralna banka, koja je bila zatraila pomo, namjerava usvojiti politiku kreditnih ogranienja i jo neke mjere kako bi dokrajila bijeg kapitala, podrazumijevajui da su poduzete i druge mjere kako bi se sprijeilo opadanje deviznih rezervi. Izjava IMF-a uznemirila je ovdanju vladu, koja nije eljela publicitet. Ministar ekonomije ak nije htio komentirati izjavu, rekavi da pitanje valja uputiti IMF-u u Washington. 10 CIA 145QUITO 12. lipnja 1961. Proli tjedan, otkako je Velasco odrao svoj antikomunistiki govor, bio je prvi relativno miran otkako sam stigao. U uzbudljivoj brzini kojom smo ili iz krize u krizu gotovo nisam niti zamijetio koliko je moje znanje panjolskoga uznapredovalo. Noland je osobito zadovoljan mojim napret-kom u znanju jezika, a i na inom na koji sam stvarao

svoje prijatelje meu Ekvadorcima, to bi bez znanja jezika bilo nemogue. Vrijeme sam provodio uglavnom sreui ljude u golf-klubu dok sam uio igrati. Janet ima neku vrst mentalnog bloka u uenju jezika, i ini mi se da to uzrokuje neka trvenja meu nama. Izmeu ostalog, njezina su prija-teljstva time ograniena samo na one ljude koji govore engleski, to je spreava u dodiru s poslugom i prilikom kupovine. Politika, na nesreu, takoer je ne zanima. No to su male i uobiajene bolesti, reeno mi je, u prekomorskoj slubi. I one, sigurno, blijede pred velikim novostima: u listopadu oekujemo nau prvu bebu, to je neto to, dodue, nismo pred-viali, ali smo oboje sretno iznenaeni. Redovit posao u stanici vrlo je naporan - noi, vikendi, kad god se neto dogaa. Kad proitamo novine, svakoga jutra poinjemo pisati i ra-zailjati papire: pripremanje i pakovanje uputa o operacijama, obavjetajni izvjetaji, kablogrami o hitnim stvarima. Noland inzistira na tome da sva-koga dana itamo dosje kablograma po kronolokom redu, kako bismo bili u toku svih stvari. Pisma, i koja se alju i koja dolaze, krue uokolo tako da svaki oficir tono zna to rade drugi, njihove uspjehe i njihove probleme. Svaki od nas dnevno kontrolira popise avionskih putnika, a Noland zahtijeva da svi itamo kablograme State Departmenta i pisma kojima se bavi sluba ambasade. Uza sve to itanje prinuen sam da iz-lazim kako bih susretao agente, iako izravno susreem samo petoricu. Naj-gore je pisati obavjetajne izvjetaje, jer je potreban specijalni postupak i oblik. Propaganda i kampanja politike akcije protiv Arauja, Kube i komu-nizma uope bile su glavni program stanice otkako sam prije est mjeseci stigao ovamo. Iz ECACTORprojekta osigurava se novac za veinu tih aktivnosti. Stoje otprilike 50 ooo dolara godinje, a u gradu poput Quita tisuu dolara tjedno znai zaista mnogo. ini mi se da mi ne obrau-jemo zemlju, no sigurno pomaemo da se dogaaji oblikuju u onom smjeru i formi kako elimo. Druga glavna aktivnost stanice, program uba-civanja u PCE, sustavno nam osigurava dobre informacije. Nema sumnje da Echeverria i njegova skupina ovdje u sijeri ini sve to moe kako bi se pripremila za oruane gerilske operacije. Moramo i dalje initi pritisak na Velasca da raskine s Kubom i pritegne krajnju ljevicu.QUTTO 15. lipnja 1961. Velasco, ini se, misli kako je njegovom antikomunistikom defini-cijom kampanja prekinuta. Sutradan je jo u jednom govoru ponovio svoju staru temu kako Ekvador pod njegovom vlau nee nikad postati komu-nistikom zemljom, ali je i dalje ostao pri tome da nee prekidati odnose s Kubom bez diplomatskog povoda. Na drugoj strani Jorge Ribadeneira, voa URJE, uhapen u toku uvje-bavanja gerilaca, poslan je na odsluenje vojnog roka u jednu izoliranu jedinicu u amazonskoj dungli. Njegova e odsutnost svakako biti amar vodstvu URJE u Quitu, kao i PCE-u. Posredstvom Gustava Salgada pokuavamo dovesti u vezu hapenje gerilaca prologa mjeseca s izvjetajima o uvjebavanju gerilaca na Kubi. JMWAVE stanica u Miamiju nedavno je objavila lanak o tome kako se u Havani obuavaju gerilci u skupinama od deset do petnaest. Pristigli su iz latinskoamerikih zemalja. lanak je bio poslan Salgadu, koji mu je pridodao dio o epizodi uvjebavanja lanova URJE prologa mjeseca i uredio da se objavljuje dva dana uzastopce. Bilo kako bilo, moramo za-drati dojam uvjerljivosti u propagandnoj kampanju o komunizmu i Kubi.

Ministarstvo vanjskih poslova objavilo je danas da povlai ambasa-dora s Kube i da e on biti na raspolaganju. Velasco o ito nastoji smiriti desniare, ali je injenica da nema drugog izbora. QUITO 16. lipnja 1961Nedavno je objavljeno da e potpredsjednik Arosemena otputovati 18. lipnja u Sovjetski Savez, ehoslovaku i Poljsku. Ve neko vrijeme znali smo za to putovanje. Putuju na poziv Vrhovnog Sovjeta, a u dele-gaciji e, osim Arosemene, biti i nekoliko predstavnika raznih zakono-davnih tijela. Formalno, to je privatno putovanje, bez diplomatskih ili trgovinskih ciljeva. No Arosemena je poznat po svojim Ijeviarskim ide-jama - osim toga je i alkoholiar - pa je sasvim sigurno da e nam to putovanje donijeti neke nedae. Velasco se protivi tome putovanju, jer se dan Arosemenina putovanja poklapa s danom dolaska Adlaia Stevensona, a Velasco tei za ekonom-skom pomo i. Stevenson putuje Latinskom Amerikom promiui Savez za progres i nastojei od fijaska u Zaljevu svinja spasiti to se spasiti moe. Velasco e ga doekati s popisom zahtjeva. On ne eli da Arosemenino putovanje ugrozi zahtjeve za pomo koje e uputiti Stevensonu, osobito sada kada je, nakon protjerivanja kubanskog ambasadora i opozivanja 147vlastitog, antiameriki raspoloenog ambasadora na Kubi, na pomolu po-voljna atmosfera. Tako je to putovanje izazvalo otru javnu raspru izmeu Arosemene i Velasca. Ministar vanjskih poslova izjavio je danas kako ka-binet jedinstveno smatra da Arosemenino putovanje u ovom trenutku nije korisno, istiui da Arosemena putuje na vlastiti raun, bez slu-bene podloge. Sa svoje strane, Arosemena ostaje pri svojoj odluci da pu-tuje, optuujui neimenovane voe velaskistike vlade da su pomahnitali za novcem. Dr Ovalle izvjetava da je Velasco izvan sebe od bijesa. f. QUITO 20. lipnja 1961. Arosemena je otputovao kako je i planirao. Danas odlazi ambasador Stevenson. Velasco je podnio memorandum od sedamnaest stranica s po-etnim zahtjevima za razvojne potrebe Ekvadora u ukupnoj vrijednosti od oko 2.00 milijuna dolara. Stevenson se susreo s umjerenim voama dijela FEUE za Quito te s voama pokreta nezavisnih sindikata. Juer sam s njim kratko razgovarao u ambasadi. Narednih e dana u Washington ot-putovati ekvadorska delegacija na elu s ministrom za razvoj da bi zatra-ila nove zajmove. Arosemenino putovanje vjerojatno nee nakoditi za-htjevima koje je Velasco iznio Stevensonu. No sukob koji je nastao meu tom dvojicom nee se lako izgladiti. Velasco je opet promijenio premijera. Na to je mjesto postavio ra-nijeg, Ponceovog, ministra obrane, to je uobiajen korak da sebe na od-govarajui nain osigura prije nego to se Kongres ponovno sastane u kolovozu. QUITO 29. lipnja 1961. Noland je odluio da pojaa pokrivanje Kubanaca na taj nain to e u ambasadi postaviti telefon s prislukivaem. Zatraio je da ja preuzmem tu operaciju. Neki dan me upoznao s Rafaelom Buchelijem,* ininjerom koji vodi brigu o promjenama svih telefona u Quitu. Bucheli je stari No-landov prijatelj jo otkako je njegov brat (kriptonim ECSAW) bio na glavni agent politike akcije u Ponceovoj vladi. Stradao je u prometnoj nesrei. Bucheli

e itavu stvar izvesti tako da e u centrali, u kojoj je i njegov ured, instalirati linije koje e spajati i njegov stan i kubansku am-basadu. Noland me upoznao i s Alfonsom Rodriguezom,* ininjerom koji nadgleda itav sistem telefonskih linija izvan centrala. Rodrigueza je Noland upoznao zahvaljujui svome radu u nogometnoj momadi sve148uiline sportske lige, gdje je Rodriguez tako er aktivan. Regrutirao je Rodrigueza, a ovaj je predloio i Buchelija rekavi za nj da moe biti ko-ristan, ne znajui da je Bucheli to ve bio prihvatio. Dvojica ininjera, Noland i ja zapo eli smo planiranje operacije, ali Noland namjerava itav posao prepustiti meni. Prvo to moram uiniti jest da iz taba dobijem odobrenje za operaciju, a zatim da se pobrinem da iz stanice u Panami, gdje je Odjel tehnikih slubi upravo postavio regionalnu pomonu bazu, pribavim neto opreme. Panamska stanica smjetena je u Fort Amadoru, u zoni Kanala, gdje postoje razliite po-mone slube koje su kadre svakoj stanici zapadne hemisfere utedjeti nekoliko dana putovanja. Rodriguez e tada u Buchelijevoj kui po-staviti specijalnu liniju na koju emo montirati prislune ureaje. Fran-cinu Jacome, koja je pisala fiktivna pisma na nevidljivim porukama za AMBLOOD-agente, zamolit u da mi naini prijepis. QUITO 7. srpnja 1961. Za promjenu, dobre vijesti i od Velasca. Danas je Jorgea Acostu Ve-lasca* imenovao ministrom financija. Dosad je Acosta bio dorektor za-voda za kolonizaciju i potpredsjednik Nacionalnog vijea za planiranje, poneto udaljen od svog ujaka, predsjednika. Neprekidno je izvjetavao Nolanda o Velaskovoj tvrdoglavosti, odbijanju da raskine s Kubom, ali odsada e moi na tom problemu raditi izravno u kabinetu. Ambasador Bernbaum takoer je pokuao omekati Velasca glede ku-banskog problema. Zahvaljujui njegovoj pomoi, upravo je odobreno pet milijuna dolara zajma za razvoj stambene izgradnje. Osim toga postigao je da Velasco dobije poziv da posjeti Kennedvja, o emu e biti javljeno za nekoliko dana, a do posjeta e vjerojatno doi u listopadu. Davila i konzervativci i dalje guraju svoje. Partija je danas zabranila da itko od njezinih lanova preuzme posao u Velaskovoj administraciji. QUIRO ii. srpnja 1961. Kardinal je juer objavio pastirsko pismo protiv Kube koje bi moglo promaiti cilj. To je podjarujue, alarmantno, gotovo histerino upozo-renje protiv Kube i komunizma. On pouruje sve ekvadorske katolike da poduzmu akciju protiv komunizma, ali ne kae koju vrst akcije. Izjava je u tolikoj mjeri emotivna da bi mogla uroditi suprotnim plodovima, ali 149Noland vjeruje da Davilina gomila, koja je na na nagovor natjerala kar-dinala da tu izjavu objavi, zna to joj je initi. Danas smo, posredstvom ekipe ECJOB, distribuirali nepotpisani letak kojim se estoko napada kardinal zbog takvih svojih izjava. Kao to smo i o ekivali, katolike su organizacije u isti mah poele prosvjedovati. QUITO 15. srpnja 1961. Politika je situacija pola novim smjerom koji bi mogao baciti u za-sjenak pitanja Kube i komunizma. Vladina opozicija iznenada se ujedi-nila pod potpredsjednikom Arosemenom, zahvaljujui uglavnom samome Velascu.

Prije tri dana Velasco je postavio novog ministra privrede, koji je i temeljni predlaga veine vladinih restrikcija. On je takoer bio udruen s gvajakvilskim financijskim interesima koji diu hajku na Velasca; nje-govo je imenovanje odmah oivjelo kritike u kojima je prevladavala gva-jakvilska klika. Vlada je juer proglasila izjednaavanje deviznih teajeva, to znai da e uvoznici strojeva, sirovina, lijekova i drugih osnovnih ma-terijala morati plaati otprilike 20 posto sukra vie za svaki dolar deviza kupljenih u Centralnoj banci radi uvoza. Izjednaavanje je kao mjera praktiki isto to i slubena devalvacija sukra i trenutno e prouzroiti porast cijena. Jer nikakve mjere kompenzacije, kao to su izravnavanje taksa ili izuzimanje carinskih tarifa, nisu bile ukljuene. Najtee pogoeni sektor privrede bit e poljoprivreda u sijeri, ali e cijene openito rasti u cijeloj zemlji. Dekret o izjednaavanju doao je istodobno s objavom serije novih in-direktnih taksa na gazirana pia, pivo, uredski papir, nezaraeni dohodak, putovanja magistralnim cestama i drugo. Te takse takoer e prouzroiti poveanje cijena ili opadanje kupovne moi, a rue i Velaskove nedavne izjave prema kojima su ve postojee takse visoke. Meunarodni monetarni fond u Washingtonu izjavio je kako podrava mjere izjednaavanja, to ne iznenauje, jer svatko zna da su te mjere bile uvjet za dodjeljivanje dodatnih deset milijuna dolara, to je objav-ljeno prolog mjeseca. U Ekvadoru, meutim, gotovo svaka znaajnija po-litika organizacija i druge grupacije, kao to su FEUE i CTE, suprotstav-ljaju se i izjednaavanju i novim neizravnim porezima. Novi ekonomski dekreti nisu mogli biti objavljeni u gore vrijeme za Velasca. Naime, juer se Arosemena vratio sa svog moskovskog puto-vanja. Njegove pristalice, ukljuujui i voe krajnje ljevice, gotovo vie od tjedan dana pripremali su mu velik doek. Na aerodrom u Quitu dolo je nekoliko tisua ljudi predvoenih Araujom, kao jednim od voa. Na 150plakatima su se isticale parole Kuba da, Jenkiji ne, Dolje imperijali-zam i elimo odnose s Rusijom. Velasca oekuje teka bitka da zadri prednost. Sasvim je vjerojatno da e on prekinuti odnose s Kubom, kako bi osvojio podrku desnice, ali se ipak ne elimo na to kladiti. QUITO 23. srpnja 1961. Arosemena je postao neosporni vo a opozicije protiv Velasca. Iako konzervativci i kranski socijalisti i dalje ostaju u opoziciji na pitanjima Kube i komunizma, novi ekonomski dekreti daju FEUE, CTE, URJE, PCE i revolucionarnim socijalistima savrenu podlogu da se ujedine pod Arose-menom. ak su se i reakcionarna liberalna radikalna partija i umjerena socijalistika partija, pod vodstvom naeg agenta Manuela Naranje, pri-druile krajnjoj ljevici podravajui Arosemenu kao vou opozicije. Velasco se uplaio iznenadne Arosemenine popularnosti. U toku pri-manja koje mu je prireeno u Guayaquilu lokalne tenkovske jedinice stav-ljene su u stanje uzbune kako bi time doarale strah i (neuspjeno) skra-tile njegovu prisutnost u tom gradu. U pokuajima da obrani ekonomske mjere s obrazloenjem da je vladi neophodan vei dohodak za javne ra-dove, Velasco je ogoreno napao Arosemenu kako razbija velaskistiki. pokret. Kako Arosemena i neki od njegovih pristaa sebe i dalje nazivaju velaskistima, iako su se okrenuli protiv samoga Velasca, predsjednik im je rekao da napuste pokret i osnuju drugu stranku pod drugim imenom.

Gvajakvilske studentske operacije slabe. Prije tjedan dana odrani su izbori za funkcionere URJE na sveuilitu u Guayaquilu - moda najva-nijem dijelu FEUE s obzirom na visok stupanj militantnosti tamonjih stu-denata. Nae snage, koje vodi Alberto Alarcon a financiraju se iz pro-jekta ECLOSE, porazila je ekstremna ljevica. Voa URJE izabran je za predsjednika FEUE. Izbori su doli u zao as, upravo kad su ljeviari u ekonomskim pitanjima buno podravali Arosemenu protiv Velasca. QUITO 27. srpnja 1961. Zamjenik efa stanice, Gil Saudade, odluio je da stavi na kocku bu-dunost svoje ECLURE-partije, Narodne revolucionarne liberalne partije (PLPR), kako bi produio vijek Velaskovu predsjednitvu. On se jo uvi-jek nada da bi mogao privui velaskistiku ljevicu, koja je sada uz Arauja, ak ako bi to moglo znaiti i otvorenu podrku samome Velascu. Kadaje prije nekoliko tjedana odrana u Quitu prva nacionalna konvencija partije, Velasca su izabrali za poasnoga predsjednika. Pripreme za konvenciju trajale su nekoliko mjeseci, u toku kojih su objavljivane izjave o glavnim pitanjima. Potkraj lipnja, na primjer, PLPR je objavila izjavu podrke Velaskovoj politici prema Kubi (manevar u koji se Saudade svjesno upustio), ali otro optuujui dvadeset obitelji koje su jo od stjecanja nezavisnosti izrabljivale Ekvador i koje pokuavaju za-drati svoje povlastice tako da zadre zemlju pod vlau veleposjednika i glaveina. U izjavi se tako er utvruje da su istinski neprijatelji ekvador-skog naroda konzervativna partija, pokret kranskih socijalista, radikalna liberalna partija i socijalistika partija - sve one predstavljaju bogate oli-garhije koje ugnjetavaju siromane mase u zemlji. Dva tjedna kasnije PLPR objavljuje jo jednu otru izjavu, ovaj put kritizirajui nedavno pastoralno pismo kardinala kojega nai agenti optu-uju da je samo jedan vie iz oligarhije te da strah od komunista podre-uje svojim vlastitim ciljevima. U ovom trenutku Gil ima na platnoj listi nacionalnog direktora partije, Juana Yepeza del Poza mlaeg, nacional-nog koordinatora Antonija Ulla Coppiana, pravnog zastupnika Carlosa Valleju Baeza i - mozak itave operacije - Juana Yepeza del Poza sta-rijeg, koji nema funkcije. Saudade je vrlo zadovoljan konvencijom PLPR koja je sino zavrena Glavni govornik bio je Velasco. Zavrna je sjednica dobila izvanredno velik publicitet, a prisustvovala joj je masa svijeta. Iako je partija trebala podrati Velaskovu politiku prema Kubi iz taktikih razloga, Saudade se pobrinuo da Juan Vepez mlai u govoru prilikom otvaranja odredi PLPR kao partiju koja se suprotstavlja i lijevim i desnim ekstremima, dodajui da partija nikad ne moe prihvatiti despotizam sovjetskog marksizma. Na konvenciji Gil je uspio pronai dva nova agenta. Njegova je za-.misao da ih ubaci u pokret nezavisnih sindikata kako bi osigurao kon-trolu stanice nad operacijom CROCLE, koju vodi baza u Guayaquilu. Prvi je Matias Ulloa Coppiano,* brat Antonija, nacionalnog koordinatora PLPR. Matias je ef zajednice transportnih poduzea. Drugi agent je Ricardo Vazquez Diaz,* voa gvajakvilske delegacije PLPR, koji je bio jedan od sekretara konvencije. QUITO 31. srpnja 1961. ini se da se Velasco i Kubanci pribliavaju osnivanju saveza za me-usobnu pomo. Juer je objavljen intervju s novim ambasadorom u ko-jem on istie da je Kuba prva

zemlja koja je podrala Ekvador u njegovim zahtjevima za revizijom protokola iz Rija, usporeujui snano nametanje obaveza iz protokola s isto takvim nametanjem obaveza od strane SAD-a 15*na osnovi Platskog amandmana i naeg zadravanja pomorske baze u Guantanamu. Ministar vanjskih poslova danas je izjavio kako se Ekvador suprotstavlja svakom vidu kolektivne ili multilateralne intervencije na Kubi. Meutim, snage Obrambenog fronta ne miruju. Na prokubanskom mitingu prije tri dana Araujov govor bio je prekinut uslijed neoekivanog nestanka struje. Policijske jedinice i konjica oko dvorane sprijeile su su-kob s protudemonstrantima. Slino se dogodilo i prilikom predaje akre-ditiva novog kubanskog ambasadora u predsjednikoj palai; jedna anti-kastrovska grupa, koju je poslao Obrambeni front, sukobila se s grupom URJE koja je dola pred palau da pozdravi ambasadora. Dolo je do sukoba koji je policija najzad suzbila suzavcem. Pomoni ured Odjela tehnikih slubi iz Paname poslao je magneto-fone, diktafone i drugi potreban pribor za prislukivanje telefona u ku-banskoj ambasadi (kriptonim ECWHEAT). Prologa tjedna bio je ovdje audiotehniar Larry Martin,* kako bi uvjebao Rafaela Buchelija u ruko-vanju opremom. U centrali je Bucheli uz pomo jednog svog pomonika postavio potrebne linije. I Bucheli i njegov pomonik aktivni su u klubu aeromodelara u Quitu. Iz taba u dobiti katalog pribora o aeromode-larstvu kako bi njih dvojica mogli naruiti opremu koja im manjka u klubu. Tu e mi opremu poslati diplomatskom potom. O plai emo raz-govarati kasnije. QUITO 4. kolovoza 1961. Taktika zastraivanja opozicije stajala je Velasca jo jednoga premi-jera. U nedavnoj otvorenoj polemici s nacionalnim direktorom radikalne liberalne partije premijer se posluio takvim brutalnim osobnim uvre-dama da ga je vo a liberala izazvao na dvoboj. Premijer je juer podnio ostavku kako bi mogao prihvatiti izazov, jer je dvoboj u Ekvadoru za-branjen. Voa liberala doletio je juer iz Guayaquila u Quito da bi obavio posljednje pripreme. No na aerodromu ga je doekalo nekoliko stotina bunih velaskista, uglavnom policajaca u civilu i slubenika vladinih mo-nopola i carine. Liberalni je voa jedva uspio umaknuti linu. Nekoliko meunarodnih letova kasnilo je jer je aerodrom bio u oblaku suzavca koji je policija upotrijebila u tom opem kaosu. Dvoboj je kasnije otkazan jer su sekundanti uspjeli urediti da se bivi premijer dolino ispria. Tako je ast bila zadovoljena. U toku guve na aerodromu neoekivano je doletjela sovjetska dele-gacija u prijateljski posjet. Od drugih stanica zapadne hemisfere imali smo, dodue, izvjetaje o njihovu putovanju, ali toan datum njihova puta u 153Quito nije bio odreen, vjerojatno zato da se izbjegne neprijateljski do-ek. Nai agenti u Nacionalnom obrambenom frontu objavit e izjave i demonstrirati protiv posjeta. Delegacija1 e odsjesti u hotelu Quito. No jo nam uvijek nisu vratili iz pomone tehnike baze u Panami nae sobne svjetiljke kako bismo mogli prislukivati. QUITO 31. kolovoza 1961. Nae kampanje propagande i politike akcije da se i dalje opozicija prema Velascu okuplja oko pitanja Kube i komunizma potisnute su zbog vee vanosti ekonomskih dekreta o izjednaavanju deviznog teaja i no-vih taksa, to je odlueno prologa mjeseca. Jedna od glavnih javnih tema postala je i inflacija. Vlada je, meutim, odluila

da zadri ekonomske dekrete kako bi stimulirala izvoz. Slino, nove su takse neophodne zbog financiranja policije, vojnih snaga, prosvjete i javne izgradnje. Bilo kako bilo, dekreti su postali zajedniki nazivnik napada opozicije na Velasca. Trgovinska komora sutra e zatraiti opozivanje dekreta o jedinstvenom teaju deviza. Kongres, koji se ponovno sastao prije tri tjedna, u sreditu je politike debate opozicije. Velaskistika je taktika zastraivanja s galerija obnov-ljena. U toku jedne sjednice, kada je zamjenik premijera bio pozvan da odgovori na pitanja o represivnim akcijama policije u Guayaquilu, nije se uslijed graje s galerija moglo uti ni rijei. Poslanik opozicije, koji je pokuao postaviti pitanje, bio je zasut korama od banana i narani te popljuvan. Ne obazirui se, poslanik je nekoliko sati govorio protiv re-presalija u Guayaquilu. Galerije su ga neprestano u toku govora napadale i poniavale, tako da je najzad bio primoran potraiti zaklon. U meu-vremenu je u dvorani izbila tua meu poslanicima, letjele su pepeljare, a snage sigurnosti parlamenta odbile su da izbace pobunjenike s galerija. Arosemena, kao predsjednik kongresa, i dalje vodi opoziciju protiv Velasca. Iako su lojalni velaskisti izabrani na funkcije u oba doma, ne-mogue je tono utvrditi premo partije zbog nesigurne procjene koliko je velaskista prelo na stranu Arosemene takav je, na primjer, sluaj s Reinaldom Vareom,* koji je ponovno izabran za potpredsjednika senata i deklarirao se kao pristalica Arosemene. Prije dva tjedna Arosemena je po-zvao delegaciju CTE na zajedniku sjednicu kongresa kojoj je predsjedao. lanovi delegacije zatraili su da kongres poniti srpanjske dekrete o iz-jednaavanju teajeva i novim taksama, dodajui da e, ukoliko se taj zahtjev ne prihvati, CTE sazvati opi trajk. Ovaj put Arosemena je dao istjerati velaskistiku skupinu kada je ova poela galamiti. 154QUITO 2. rujna 1961. Saudade sigurno napreduje sa svojom Narodnom revolucionarnom li-beralnom partijom (PLPR) ovaj put uz pomo stanice u Bogoti. Otkako je doao u Quito, Saudade korespondira sa stanicom u Bogoti koja po-drava lijevo krilo Liberalne partije; ovo sebe naziva Revolucionarnom liberalnom partijom (PLR). Iskustvo PLR u Kolumbiji dobro dolazi Sau-dadeu, koji se nada da e s PLPR postii uspjeh ravan onome to ga sta-nica u Bogoti postie s PLR. Prije nekoliko tjedana Saudade je naredio Juanu Vepezu del Pozu mlaem (iz PLPR) da pozove vou PLR Alfonsa Lopeza Michelsona,* da posjeti Quito, kako bi se razmijenila iskustva i unaprijedio organizacioni rad PLPR. Saudade, naravno, nije otkrio interes CIA za PLPR, ali stanica u Bogoti osigurala je da se poziv prihvati. Lopez je stigao juer. Posjetit e Velasca i Arosemenu i odrati vie govora. Posjetit e i Guayaquil. Saudade plaa raun. Publicitet posjeta vrlo je dobar. QUITO 4. rujna 1961. Arosemena uvruje politiku podrku koju mu daje CTE. Potaknuo je senat da odobri 50 ooo sukra za nacionalnu konvenciju CTE, predvi-enu da se odri potkraj mjeseca u Ambatu. CTE je zahvalila preko rad-nikog senatora po zadatku iz sijera, koji pripada revolucionarnim so-cijalistima. Arosemena je pozvan da na zavrnoj sjednici konvencije odri govor. Prihvatio je. Kampanja CTE protiv dekreta o ujedinjavanju teajeva i novih taksa nastavlja se usporedno s pripremama za opi trajk, poetak kojega jo nije utvren.

Nai agenti ubaeni u PCE izvjetavaju da je partija radosno prihva-tila suradnju Arosemene s CTE i ljevicom uope - no Ijeviarski rukovo-dioci zabrinuti su zbog njegove sklonosti alkoholu i bit e oprezni kako ne bi nastradali ukoliko suradnja s njima bude prejaka. Za nekoliko dana poet emo prislukivati ehoslovako poslanstvo. Noland je naredio Ottu Kladenskom da od Cehoslovaka izmami infor-macije o moguoj stalnoj lokaciji poslanstva. Najzad su Cehoslovaci pot-pisali ugovor za veliku zgradu koja je sada pred zavretkom. Istraujui dokumentaciju o zgradi, Noland je otkrio da je projektant njegov prija-telj iz sveuiline sportske lige. Noland poznaje i vlasnika kue, ali je na-kon razgovora s ininjerom odluio da vlasniku ne govori nita, jer bi se 155ovaj mogao uplaiti itave stvari i suprotstaviti se kako ne bi izgubio ugovor. Iz taba je stigla oprema za pet do est instalacija. Ovdje su tehniari koji ve studiraju plan zgrade da bi utvrdili upotrebu soba. Prvi im je cilj centrala iz koje e se emitirati ifrirane poruke, ured poslanika, a zatim kancelarije i spavaonice. Kako je zgrada u jednom od najljepih dijelova Quita, imamo na ras-polaganju mnoga pomona mjesta koja moemo iskoristiti u toku instali-ranja opreme. Predvieno je da dva tehniara nou uu u kuu zajedno s ininjerom koji, sreom, govori engleski. Ja u biti na promatrakom mjestu s kojeg se vidi cijela zgrada: u spavaonici stana jednog slubenika USIS iz nae ambasade. Noland, ef policijske obavjetajne slube, ka-petan Vargas,* i nekoliko Vargasovih dobro naoruanih momaka imat e sjedite svoje baze za podrku u stanu Nolandova administrativnog po-monika, samo dva bloka od kue koja je na cilj. Izmeu baze za po-drku, moga promatrakog mjesta i same zgrade uspostavit e se veza voki-tokijem. Ako neto krene nizbrdo, pozvat emo Vargasa i njegove momke da se slubeno umijeaju u trenutku kada nai tehniari budu natjerani u bijeg. Naravno, Vargas i njegova momad nee saznati zbog ega e biti tu, osim u krajnjoj nudi. QUITO 20. rujna 1961. Prvi je pokuaj prislune operacije ehoslovakog poslanstva propao. Bila je to pogreka tehniara. Mogu biti sretni to ih nisu uhvatili. Se-prtlje! Sve je teklo u savrenom redu do otprilike pet sati ujutro. Borei se da ne zaspim, odjednom sam primijetio dvojicu tehniara kako urno naputaju zgradu sa svojim koveiima s priborom i tre niz ulicu do kola odreenih za bijeg. Ininjer je dotrao za njima i sva se trojica odve-zoe. Pozvao sam voki-tokijem Nolanda. Krenuli smo u ambasadu da se sretnemo s tehniarima. Nevjerojatna pria. itavu su no postavljali tri instalacije i upravo su se pripremali da plastinim materijalom prikriju predajnike, kada su ih iznenadili uvari Indijanci koji su itave noi spavali u drugoj sobi. Indi-janci su poznavali ininjera. No vlasnik zgrade bio im je naredio da ni-koga ne putaju unutra. Ininjer im je rekao da su nai, prestravljeni, teh-niari zapravo elektriari koje je doveo sa sobom da mu pomognu neto preurediti. U pet ujutro? I dok je ininjer nastojao odvui panju Indija-naca, tehniari su iupali instalacije iz zida i spakovali se. ehoslovaci dolaze u kuu svakoga dana i sasvim je sigurno da e zamijetiti velike rupe koje su ostale nakon to su tehniari iupali insta156lacije. Noland je dao ininjeru neto novca kako bi njime kupio utnju Indijanaca, ali valja oekivati da e ininjer imati mnogo muke da Ceho-slovacima objasni stvar. Nema mu druge nego da se pravi tup i uzda u utnju Indijanaca.

Moglo bi biti prekasno da se pokua ponovno, jer e se Cehoslovaci uskoro useliti. Pretpostavljam da e tab zatraiti da vidi to smo uinili s postavljanjem prislunih aparata na telefon. I u toj operaciji ima tehni-kih problema - hvata u kubanskoj ambasadi, na primjer, jo uvijek ne funkcionira dobro. tab eli da pokuamo s novom vrstom opreme koja stavlja magnetofone u pokret prema zvuku telefonske ice, a ne izmjenom napona. Problem je u tome to ice reagiraju na program oblinje radio-stanice, tako da je sve to se biljei na vrpcu glazba i samo glazba. Jedinu pravu nezgodu u itavom tom zapetljanom poslu imat e vje-rojatno samo moj pas. Jadna Lanita. Prolog sam tjedna iskuao na njoj preparat za umirenje pasa u sluaju da Cehoslovaci iznenada postave u kui pse uvare - prije nekoliko godina stanica je pet noi upotrebljavala specijalan praak pomijean s hamburgerom, ali im nije polo za rukom da uspavaju pse koje su Cehoslovaci bili postavili i tako im je propao pokuaj da se ubace u zgradu. Sada, meutim, samo nekoliko minuta na-kon to sam joj dao propisanu dozu, Lanita je klonula. Sati su prolazili, i ona je pala u komu. Sutradan je doao veterinar i odveo je, rekavi da joj je centralni ivani sustav paraliziran. Jo je uvijek u tenari. Ako ugine, poslat u Odjelu tehnikih slubi poprilian raun. QUITO 24. rujna 1961. Juer je u Ambatu poela konvencija CTE. Bilo je kao i u kongresu. Arosemena je bio meu gostima. im je ceremonijal poeo, grupa vela-skista koja se ubacila u dvoranu zapoela je klicati Velascu vivas napa-dajui Arosemenu i komunizam povikom abajos. Ljudi iz CTE stadoe uzvikivati vivas Arosemeni i Kubi. Zametnula se sveopa tunjava. Ispaljeni su revolverski hici, baene bombe sa smrdljivim plinom. Tek kada je stigla policija i napunila dvoranu suzavcem, guva se prekinula. No nastavila se na ulici. Ceremonija otvaranja nastavila se u dvorani oba-vijenoj smradom i suzavcem. Velasco se jednostavno ne moe naviknuti na kompromis. Ova epi-zoda mogla bi polu iti samo suprotne rezultate. 157QUITO 25. rujna 1961. Sada znam to se dogodilo naim kubanskim agentima na drugom kraju kanala kojima su bila upuena nevidljiva pisma. El Comercio ob-javljuje jutros na naslovnoj stranici lanak o hapenju Luisa Torroelle,* i drugih agenata projekta AMBLOOD i njihovu planu da ubiju Castra. lanak je zapravo teleks-materijal zasnovan na jueranjoj izjavi kubanske vlade. lanak u El omerciju, prirodno, ima u naslovu vijest o tajnom dopisivanju na liniji Quito-Havana. Proizlazi da su agenti odali sve. Ali izvjetaj ne sadri i podatak o broju potanskog pretinca u Quitu, koji se vodi pod pravim imenom pu-kovnika Paredesa. Poslao sam hitan kablogram stanici u Miamiju traei da nas obavijeste je li i broj potanskog pretinca otkriven, jer e se pu-kovnik Paredes morati prikriti kako bi zatitio svoju promatraku ekipu. Agenti su, izvan svake sumnje, uhapeni prije nekoliko mjeseci, moda ve u trenutku invazije u Zaljevu svinja. A stanica u Miamiju morala nam je to javiti kako bismo otkazali potanski pretinac i unitili dokumentaciju o imenu vlasnika. Nisam znao da su planirali ubojstvo Castra. Meutim, novinski iz-vjetaji iznose detaljan plan kojim se predviala upotreba bazuka u zasjedi u blizini sportskog kompleksa u Havani. Mora da su za tu operaciju upo-trijebili radio-vezu. Nema nikakve indikacije o tome na koji su nain uhvaeni - preostaje mi nada da razlog tome nije moja loa tehnika

nevidljivih pisama. Nema vijesti ni o tome kada e ih izvesti pred pa-redon1 - ili moda ve jesu. QUITO 3. listopada 1961. CTE je odluila da sutra otpone dvadeset etvorosatni opi trajk protiv srpanjskih ekonomskih dekreta. Izjavili su da e u trajku sudje-lovati 500 sindikalnih organizacija kojima e se pridruiti FEUE i socija-listika partija Manuela Naranja. Velasco smatra da je trajk zapravo poetak revolucije protiv njegove vlade, dodajui da, ako se nove takse obore, nee biti novca za uitelje, policiju i vojsku. Posljednjih nekoliko dana vlada je vodila propagandnu kampanju pro-tiv trajka. Velik broj unija, u stvari velaskistikih politikih organiza-cija, pozivao je na bojkot trajka. No jedina prava sindikalna unija koja bojkotira trajk jest katolika CEDOC i na vlastiti pokret nezavisnih sin1 Zid pred kojim se izvode osueni na smrt strijeljanjem.dikata, ukljuujui i CROCLE. I jedan i drugi su za ponitavanje taksa, ali su protiv jaanja CTE. Veeras je (na) ministar rada, Baquero de la Calle, u izjavi nacional-nom radiju proglasio trajk subverzivnom politikom akcijom koja nema nita zajedniko sa sindikalnom stvari, suprotstavljajui se tako tvrdnjama CTE da se trajk odrava iskljuivo iz ekonomskih razloga i da nema nita s politikim motivima. I jedni i drugi imaju krivo, jer trajk je i politiki i ekonomski, no mi smo protiv trajka, jer ga organizira krajnja ljevica. Nitko ne sumnja da e doi do nasilja u trenutku kada se trajkai poslue kamenini kockama kaldrme da bi zaustavili promet. Uspostavili smo specijalne veze s naim agentima u policiji kako bismo primali naj-novije vijesti o dogaajima u zemlji. Svuda vlada jaka napetost. QUITO 4. listopada 1961. Velasco je zaista neshvatljiv. Jutros se veina trgovinskih aktivnosti u Quitu i Guayaquilu odvija normalno. Oito je da e trajk samo djelo-mino uspjeti. U podne su, meutim, policijska konjica i vojne tenkovske jedinice izvele takvu demonstraciju da su svi lokali bili naglo zatvoreni. Popodne je trajk potpuno zahvatio oba grada. Da vlada nije stvorila takvu atmosferu straha, trajk bi vjerojatno pretrpio neuspjeh. No dolo je do jakih sukoba u provincijama, pogotovu u Tulcanu, na granici s Ko-lumbijom. Nekoliko je ljudi ubijeno i ranjeno. QUITO 6. listopada 1961U Tulcanu se trajk nastavlja. Juer je onamo otputovala komisija kongresa, u kojoj je bio i Manuel Naranjo, zatim premijer te vie visokih funkcionera policije i sigurnosti. Sastanak kongresne komisije, premijerove grupe i trajkake komisije Tulcana pretvorio se u politiki skup protiv Velasca i vlade. Gomila se toliko uzbudila da je premijer bio prinuen na bijeg u vladinu zgradu pod vojnom zatitom. Danas je narodni trajkaki komitet u obalnoj provinciji Esmaraldas odluio slijediti poziv iz Tulcana da se trajk produi bez ogranienja. Velasco nastavlja svojom tvrdom linijom. etvorica glavnih voa CTE pritvorena su dan prije trajka, a objavljena su i imena devetnaestorice uhapenih. 159QUITO

ii. listopada 1961. Velasco je okonao trajkove u Tulcanu i Esmeraldi obeavi javne radove. Sutra putuje u Tulcan da bi sasluao pritube. Prije nekoliko dana u Guayaquilu je opet branio izjednaavanje teajeva i nove takse, ali je tu bio gradonaelnik da optui Arosemenu kako potkopava drutveni po-redak iz samog predsjednitva kongresa. Kongres je sada ve trideseti dan u izvanrednom stanju, a malo je znakova da bi se neto znaajno moglo dogoditi - vjerojatno tek vie pobuna i sukoba s Velascom. Nitko ne oe-kuje da bi se zatije posljednjih dana moglo nastaviti. Danas je zavrio nacionalni turnir u golfu: bio sam oajan, ali Noland i njegova ena igrali su dobro. Odluio Sam da izostanem sa sveanosti veeras u klubu, jer Janet moe svaki dan roditi. Njezin lijenik je am-pion ovdanjeg golf-kluba i organizira veeranje primanje. Njegovo pred-vianje, da e se poroaj zbiti na Kolumbov dan (iz. listopada, ameriki praznik koji se slavi i kao Dan otkria - prim. pr.) vjerojatno e otpasti, jer sumnjam da e biti u dobroj kondiciji nakon veeranje terevenke. QUITO 12. listopada 1961. Imao je pravo! Izvukao sam Alberta iz golf-kluba jutros u pet sati. Nekim udom sve je teklo savreno - rodio se djeak. QUITO 16. listopada 1961. Ured politike sigurnosti vladina kabineta pronaao je zavjeru kao povod hapenju voa opozicije. U to je toliko teko vjerovati, da e, ini se, Velaskove izglede uiniti gorim nego ikada. Protekla tri dana agenti politike sigurnosti hapse voe opozicije, meu kojima je i Ijeviarski po-slanik koji je u kolovozu postavljao pitanja ministru obrane, te nekoliko desniarskih voa Nacionalnog obrambenog fronta. Sreom, meu esnaest uhapenih nema nikoga od naih agenata, iako agenti sigurno tragaju za konzervativcima i komunistima. Zavjeru je danas obznanio generalni direktor slube sigurnosti, koja vodi brigu o politikoj sigurnosti vlade - to je sluba od koje emo sa-svim sigurno biti daleko. Voe zavjere, koja je trebala nastupiti sutra naveer, pripadnici su i krajnje ljevice, i krajnje desnice. Odreena koli160ina oruja slavljenog na raspolaganje, za koju je bilo reeno da potjee iza zavjese, pronaena je u stanovima komunista u toku prepada. Nitko pametan ne moe povjerovati tako oitoj izmiljotini, ali Velasco se po svoj prilici nada da bi, ako se odlui na to da silom zatvori kongres, mo-gao ponovno oivjeti neophodnu podrku siromanih i neobrazovanih masa. U znak odgovora na hapenja i zavjeru, liberali, konzervativci, kranski socijalisti, demokratski socijalisti i faistika ARNE - svi su da-nas zajedniki osnovali koordinacioni biro s ciljem da se bori protiv pri-svojenih diktatorskih snaga Velasca. Jorge Acosta,* ministar financija, vratio se danas iz Washingtona. Pokuao je izazvati dojam uspjenosti putovanja rekavi reporterima da je nekoliko kredita u fazi priprema ili spremnih za potpisivanje, ali da nije mogao sve dovriti. Velasco je zacijelo razo aran. Gotovo nezapaeno, u toj atmosferi krize, prola je ostavka naeg mi-nistra rada, Josea Baquera de la Calle. Velasco ga se elio rijeiti. Dopu-stio mu je da otpusti efa vatrogasne komande u Guayaquilu zbog nedo-putenog naina na koji se sluio

fondovima, a zatim je prekinuo Baque-rovu akciju ne ostavljajui naem agentu drugoga izlaza osim ostavke. Bio je to nekoristan ministar, pa prema tome i ne osobito djelotvoran agent. Stoga Saudadeu i nije previe ao to je ovaj pao. Sada mu preostaje da ga skine s platne liste. QUITO 17. listopada 1961. Pucnjava prole noi u kongresu pokrenula je cijelu zemlju, po ele su se iriti glasine da se moda radi o akciji vojske protiv Velasca. Na zajednikoj sjednici kongresa prole noi skupina lojalnih velaski-sta ispunila je galerije i stala vitlati korama od narani i banana, izviku-jui najgore uvrede koje su mogli smisliti. Onima na galerijama pridruili su se i lojalni velaskistiki poslanici. Kada je Arosemena, koji je predsje-davao, naredio da se galerije oiste, policija je odbila da stupi u akciju. S galerija je poletjelo kamenje, pa su poslanici opozicije potraili zaklon pod klupama, dok su drugi stvorili zatitni obru oko Arosemene. Oko jedan poslije ponoi, nakon gotovo puna etiri sata guve, s gale-rije su ispaljeni pucnji, nekoliko prema Arosemeninom mjestu. I on je najzad povukao svoj revolver, ispraznio ga u zrak i napustio dvoranu, uzvikujui da je na galerijama vie od etrdeset policajaca u civilu sa slu-benim revolverima. Velasco danas porie da eli uspostaviti diktaturu, dok lojalni velaski-stiki poslanici istodobno tvrde da je sukob prole noi bio neophodan kako bi se sauvala demokracija u Ekvadoru. Arosemena je danas izjavio it CIA 161da e pred Vrhovnim sudom optuiti Velasca za pokuaj ubojstva. Poli-cija je suzavcem i hicima u zrak rastjerala danas u Guayaquilu demon-strante FEUE koji su izvikivali protiv vlade. Sve to ne moe trajati vjeno. guiTo 24. listopada 1961. Premijer je juer podnio ostavku, radije nego da se suoio s politikim ispitivanjem u kongresu zbog represivnih mjera to traju od generalnog trajka ve tri tjedna. Velasco je imenovao Jorgea Acostu vriocem du-nosti premijera, to moe promijeniti smjer stanici. Ali Noland misli da bi situacija mogla postati tako oajna da bi bilo iluzorno oekivati od Acoste iole koristan posao. Najzad, Velasco je danas uinio korak prema podrci konzervativnoj partiji. Noland je inzistirao na tome da Davila uini sve to moe kako bi uvjet konzervativaca za podrku Velascu bio prijekid s Kubom. Stoga su konzervativci danas odbili ponueno ministarstvo rada, pa je Velaskova pozicija sve slabija. Acosta je rekao Nolandu da je Velasco i dalje tvrdo-koran kada je rije o raskidu s Kubom, ali da e on uiniti sve to moe kako bi uvjerio ujaka da je raskid jedina nada da vlada preivi i da se ponovno pridobiju konzervativci. U pisanim materijalima ne razaznajem eli li Agencija ili State De-partment da Velasco preivi ili padne - jedino da je naa politika daljnji pritisak na prijekid s Kubom. Oita je opasnost da e Velasco pasti zbog svoje tvrdoglavosti, a da e prilagodljivi Arosemena, koji je pod jakim utje-cajem CTE, FEUE i drugih nepoeljnih snaga, proiriti svoju mo, a dokrajiti Velaskovu. Time Acostin utjecaj na Velasca postaje presudan. QUITO 27. listopada 1961.

Nismo mogli ponovno prodrijeti u ehoslovako poslanstvo prije nji-hova useljenja, pa je tako prisluna operacija definitivno propala. Jedne noi netko je ispalio hice kroz goleme prednje prozore poslan-stva, ali bomba postavljena u vrtu nije eksplodirala. Prozori su vrlo skupi, valja ih uvesti iz SAD-a, tako da ehoslovaci neko vrijeme trpe tetu -ostaci prozora obloeni su daskama. Nismo dali ni jednom agentu in-strukcije za taj teroristiki napad, ali Noland misli da je to uinio kapetan Vargas, na ef policijske obavjetajne slube. Vargasov je ured zaduen da provede istragu o napadu. Preuzeo sam novu operaciju - dio ECACTOR-projekta politike akcije koji se odnosi na Tulcan. Noland se tajno susreo s Enriqueom Molinom,* 162voom tamonje organizacije konzervativne omladine. Ali teko je davati upute za djelovanje i obavljati financiranje, jer agent moe tek vrlo ri-jetko dolaziti u Quito, a Noland nema vremena odlaziti onamo: puna dva dana vonje do granice s Kolumbijom i natrag. Put od Quita do Tulcana do te je mjere spektakularan da ga je teko opisati. Zelene plodne doline, vulkani, vrhunaca prekrivenih snijegom, ne-plodni kanjoni podlokani zmijolikim rijekama, jezera povrina glatkih po-put stakla, panoramski pogledi s visina kao da ste u avionu. Kameni pan-ameriki auto-put, planinski vjetrovi, slikovita indijanska sela, svakih ne-koliko kilometara drukiji eiri, pona, ak i frizure razlikuju jednu zajed-nicu od druge. Predao sam novac Molini s napomenom da se koristi njime za anti-komunistiki front u provinciji Carchi, ali vjerujem da e ga on upotri-jebiti prvenstveno za propagandu protiv Velasca. Uspostavio sam vezu kojom e on predavati obavjetajne informacije o politikim kretanjima. Nastojat emo da se sastajemo naizmjenino: jedan mjesec on e dolaziti u Quito, a narednoga mjeseca ja u posjeivati njega. QUITO i. studenoga 1961. Do novoga nasilja dolo je juer u Cuenci kada je policija okrutno suzbila demonstracije FEUE protiv vlade. Mnotvo se pridruilo studen-tima. Kada su demonstranti pokuali napasti vladine zgrade, pozvana je policija. U pucnjavi je sedam osoba ranjeno. Velasco je izjavio da e, usprkos tom nasilju, prekosutra posjetiti Cu-encu kako bi prisustvovao proslavi nezavisnosti provincije. Nagaa se da bi moglo doi do novih sukoba, jer su ljudi u Cuenci vrlo ljuti to je Velasco propustio da ublai uinke opadanja cijena proizvodima toga podruja posebno panamskim eirima. Odlazak iz provincije izazvan glau, to je rijetka pojava ak i u Ekvadoru, traje ve dulje. Predstavnici vlade u Quitu sve su nepopularniji u ovom izrazito konzervativnom i katolikom podruju. Izvjetaji naih policijskih agenata navjeuju da se pobuna u Cuenci nastavlja i danas. QUITO 3. studenoga 1961. Vojska je juer preuzela kontrolu u provinciji Azuay (koje je Cuenca glavni grad), najmanje deset ljudi ranjeno je u pobuni. Velasco je smijenio guvernera provincije i druge vodee vladine funkcionere i u Cuencu poslaovrioca dunosti premijera, Jorgea Acostu, da sam izvidi stvar. Acostino putovanje izazvalo je nove prosvjede, nakon kojih su uslijedila nova hap-enja. Gradske vlasti Cuence otkazale su proslavu nezavisnosti zakazanu za danas i zatraile da Velasco otkae dolazak. Ali Velasco je upravo stigao u Cuencu. Radio i policija objavljuju iz-vjetaje o novim pobunama. Pucnjava se nastavlja.

QUITO 4. studenoga 1961. Juer u Cuenci - najmanje jo dva ubijena i osam ranjenih. Velasco se stavio na elo povorke koja je pjeice krenula od aerodroma prema gradu teka provokacija protiv neprijateljskog do eka koji se ogledao u kuama prekrivenim vijencima i crnim trakama u znak alosti. Du puta su Velasco i njegova pratnja izvrgnuti ruglu, ismijani i, najzad, napadnuti kamenjem i toljagama. Guva je sprijeena pucnjavom. Usprkos svemu tome, Velasco je inzistirao na tome da predvodi vojnu paradu. Ipak, bio je primoran da govor odri u zatvorenoj dvorani, gdje je za nasilja optuio olitike voe opozicije. Iz Cuence Velasco je krenuo u jo nekoliko manjih gradova da odri govore, a zatim u Guayaquil. Dananja debata u kongresu o dogaajima u Cuenci trajala je osam sati. ili, FEUE i revolucionarni socijalisti, udru-eni s konzervativnom partijom i pokretom kranskih socijalista, osui-vali su Velasca. udan savez za nae agente politike akcije. Ali pobune protiv Velasca prevladavaju na sceni. Vrilac dunosti premijera, Jorge Acosta, dobio je Velaskovo odobrenje za izgon jo jednog Kubanca - ovaj put to je prvi sekretar ambasade, jer je ambasador trenutno u Havani. Nakon dananjeg sastanka s Kubancem ministar vanjskih poslova izjavio je da sekretar odlazi. Iznio je neodre-ene razloge, navodei suradnju stanovitih politikih linosti Ekvadora i kubanske vlade, ali je istakao da odlazak prvoga sekretara ni u kojem smislu ne znai mijenjanje politike prema Kubi. Sekretar je uzvratio da se na Kubu vraa dobrovoljno. Jasno je da je ministar vanjskih poslova okli-jevao da li da proslijedi Acostino nareenje da se Kubanac protjera a jednako je tako sumnjivo ho e li se taj oajniki potez Velasca da zado-bije podrku konzervativne partije i drugih desniara i ostvariti. Acosta je rekao Nolandu kako Velasco jo uvijek odbija da potpuno raskine s Ku-bancima, ali da e na slian nain postupiti prema predstavniku kubanske agencije Prensa Latina. Velasco je, najzad, primio dvije dobre vijesti o ekonomskoj pomoi. U Washingtonu su upravo potpisana dva velika zajma: na 4 700 ooo do164lara za proizvodnju ulja iz afrikih palmi i za uzgajanje ovaca. I drugi, na 5 milijuna dolara, za gradnju stanova pripadnicima graanskog stalea. Dobro za javnost, ali skore rezultate ne treba oekivati. QUITO 5. studenoga 1961. Jorge Acosta izjavio je danas da je prvi sekretar kubanske ambasade protjeran kao persona non grata. Njegovo je objanjenje neprekidno emi-tirala vladina radio-mrea. Meutim kubanska je ambasada tvrdila (kako bi spasila obraz) da tom funkcionaru nikad nije bilo reeno da je pro-gnan. U potvrdi Ministarstva vanjskih poslova ipak je navedeno da je rije o progonu, a ne o dobrovoljnom vraanju na Kubu. QUITO 6. studenoga 1961. Ako ode, Velasco nee otii mirno. Danas nova nasilja, i u Quitu i u Guayaquilu, gdje je jedanaest ljudi ubijeno i najmanje etrnaest ranjeno - studenata i radnika. tabu aljemo izvjetaj za izvjetajem. Baza u Gua-yaquilu ini isto. Kongres se sastao u podne. Arosemena je optuio Velasca da je pre-krio ustav. Delegacija FEUE posjetila je kongres da izrazi svoju podrku. Popodne, oko tri, kongresnu su palau zaposjeli odredi vojske. Telefonske su veze prekinute.

Kabinet je jutros podnio ostavku. Velasco, koji je tek u podne stigao iz Guayaquila, proveo je najvei dio popodneva obilazei vojne jedinice. U izjavi preko radija optuio je Arosemenu da se proglasio diktatorom, dodajui da ga smjenjuje s dunosti potpredsjednika. Provest u no u ambasadi sluajui policijsku i vojnu radio-stanicu i preuzimati pozive agenata s ulica. Najnoviji glasi da je Arosemeni i dru-gim poslanicima doputeno da, neposredno nakon ponoi, napuste kon-gresnu palau. Krenuli su prema Velaskovoj kui, udaljenoj samo neko-liko blokova. Putem ih je uhapsio Velaskov generalni direktor slube si-gurnosti. Arosemena i drugi odvedeni su u zatvor. No neki agenti vjeruju da je to dobro promiljen opasni Arosemenin potez kako bi prisilio Ve-lasca na naustavnu akciju - koja bi mogla izazvati vojsku da se okrene protiv njega. Usprkos ostavci vlade, Acosta nastavlja obavljati dunost premijera. Jutros je protjerao dopisnika Prense Latine, Kubanca, koji je ve bio pro-gnan prole godine, za Poncea, ali se vratio u zemlju kada je Araujo po-stao premijerom. Izvjetaje o situaciji aljemo tabu gotovo svakog sata.=MR QUITO 7. studenoga 1961. S Velascom je gotovo, ali jo nema odluke o konanom uspjehu. Oko pet sati ujutro u bataljonu ininjerije u Quitu dolo je do pobune, s mo-tivacijom da je Velasco hapenjem Arosemene prekrio ustav. Bataljon se sukobio s lojalnim armijskim jedinicama. Vatra je prekinuta oko osam ujutro kako bi se sklonili mrtvi i ranjeni. Kasnije, u toku jutra, visoka vojna komanda izjavila je da su i Velasco i Arosemena prekrili ustav. Neto kasnije, predsjednika Vrhovnog suda imenovali su predsjednikom privremene vlade. Velasco je takvu odluku prihvatio, a predsjednik Vrhov-nog suda preuzeo je dunost u predsjednikoj palai. Nakon to je u toku poslijepodneva napustio predsjedniku palau, Velasco je posjetio nekoliko lojalnih vojnih jedinica. Prema vojnim oba-vjetenjima, on je sada u domu svojih prijatelja, ali trai azil u jednoj od ambasada zemalja Latinske Amerike. Acosta je ve dobio azil u amba-sadi Venezuele. Arosemena se bori da osvoji predsjednitvo. Sino su on i drugi posla-nici puteni iz zatvora i odmah su poli u poslaniku palau, gdje je Aro-semena sazvao zajedniku sjednicu i imenovao sebe predsjednikom. Usta-vno ogranienje produetka zasjedanja kongresa zavrava veeras, tono u pono, ali kongres ostaje u palai, zajedno s Arosemenom. I veeras spavam u ambasadi u sluaju da se visoka vojna komanda odlui prikloniti jednom od dvojice predsjednika. Nadajmo se da e se odluiti za predsjednika Vrhovnog suda, desniara, koji e biti naklonjen raskidu s Kubom i, uope, suzbijanju krajnje ljevice. purro 8. studenoga 1961. Arosemena je dobio trku! Jutros su palau pravde okruile jedinice pjeadije i tenkovi. Ali neposredno nakon podneva lovci ratnog zrako-plovstva stali su nadlijetati palau u niskom letu ispaljujui u zrak hice kako bi zastraili jedinice. Kada je postalo jasno da avijacija podrava Arosemenu i kongres, predsjednik Vrhovnog suda odstupio je s dunosti - njegova je dunost predsjednika Ekvadora trajala otprilike osamnaest sati - a

vojne su jedinice bile povuene iz blizine palae. Visoka vojna komanda priznala je danas kasno popodne Arosemenu. U satima to su prethodili takvom ishodu izbile su u razliitim dijelo-vima Quita demonstracije koje su organizirale URJE i FEUE u znak po-drke Arosemeni. Neto kasnije razlio se pravi val podrke novom pred-sjedniku zahvaajui cijelu zemlju. Posebno su se isticali demonstranti GTE, zatim FEUE i URJE. 166Jutros, dok je vojska jo uvijek drala palau pravde, Arosemena je imenovao centristiki kabinet sa dva liberala, dva demokratska socijalista, jednim kranskim socijalistom, jednim konzervativcem i tri nezavisna mi-nistra. Jedan je od socijalista i Manuel Naranjo, postavljen za ministra financija. Popodne je Arosemena odrao vie sastanaka sa svojim pristali-cama, izmeu ostalih i s Araujom, kojega je nazvao velikim borcem. Kada je Araujo ustao i poeo govoriti masi to se valjala naokolo, uspio je jedino izrei Potovani graani Quita prije nego to je bio ismijan. Arosemenin prvi in, bez obzira na to to nee biti imenovan prije su-tranjeg dana, bilo je sazivanje specijalne sjednice kongresa kako bi se izabrao potpredsjednik i obavili jo neki poslovi. Dananjoj, prvoj, sjed-nici predsjedavao je Reinaldo Varea Donoso. Velasco se nije predao mirno. Iz ambasade Meksika objavio je izjavu kako nije dao ostavku. I podsjetio sve na onih 400 ooo glasova to ih je dobio prole godine. etiri puta izabran, triput sruen, pobjednik u pred-izbornim govorima i ovjek koji je izgorio na dunosti. Da je samo ra-skinuo odnose s Kubom, mogao je zadobiti podrku konzervativaca i dru-gih desnih snaga te sretno prebroditi kampanju koju su na ekonomskim pitanjima protiv njega bile povele lijeve snage. QUITO 9. studenoga, 1961. Jutros, prije inauguralne sveanosti, FEUE je organizirala operaciju ienja simbolino pranje i pospremanje predsjednike palae kako bi to mjesto isto doekalo Arosemenu. Predsjednik i njegov kabinet poveli su tada mar tisua ljudi od palae pravde do predsjednike palae na Trgu nezavisnosti. Arosemena je u go-voru opisao Velaskov reim kao reim koji je poeo s 400 ooo pristaa, a zavrio s 4 milijuna protivnika. Obeavajui akciju umjesto kitnjastih go-vora, obvezao se da e njegova vlada biti vlada mira i sklada, da e on biti predsjednikom svih Ekvadoraca, a ne samo nekolicine povlatenih. Nama je, ipak, najznaajnije to je preuzeo obvezu da e nastaviti diplo-matske odnose s Kubom. Meu drugim zloslutnim navjetajima iz govora prilikom inauguracije predsjednik CTE napao je jenkijevski imperijalizam, odajui, istodobno, divljenje kubanskoj revoluciji i zauzimajui se za osnivanje Narodnog re-volucionarnog fronta. (Osnivanje fronta ve su bili navijestili nai agenti ubaeni u PCE, navodei da e se u nj ukljuiti CTE, revolucionarni soci-jalisti, PCE, URJE, Federacija ekvadorskih Indijanaca i novi studentski front nazvan Pokretom revolucionarnih sveuilinih studenata.) Govorio je i predsjednik FEUE, rezimirajui sudjelovanje studenata u ruenju Ve-lasca. Iako je on umjerenjak izabran uz pomo studentske operacije koju je vodila baza u Guayaquilu, proteklih je mjeseci opozicija Velascu iz ekonomskih i drugih poriva bila prejaka a da bi Albertu Alarconu i nje-govim agentima uspjelo odvratiti umjereno rukovodstvo od podrke Arosemeni.

Diplomatski odnosi SAD-a s ekvadorskom vladom nastavljaju se kao da je Velasco umro ili podnio ostavku - to znai da formalno prizna-vanje nove vlade uope nije sporno. Sve je bilo izvedeno pravno i ustavno. ! QUITO ii. studenoga 1961. Opa politika klima odraava olakanje, optimizam, zadovoljstvo -gotovo euforiju. Nakon etrnaest mjeseci Velaskova zastraivanja, prista-lice tradicionalnih partija sretni su da vide koliko je Arosemena moan. Barem u ovom trenutku. Davila je na izvanrednom zasjedanju kongresa izabran za predsjednika Narodne skuptine. Potpredsjednikom senata imenovan je Reinaldo Va-rea. U govoru, prihvaajui dunost, rekao je da e prije umrijeti nego naruiti pravne norme te nove i nezasluene poasti. Kongres je uzeo dva dana odmora, a u ponedjeljak e se ponovno sastati radi izbora no-voga potpredsjednika. U toku vikenda napetost e porasti. Ve se nagaa tko postaje Arosemenin broj dva. Taj je izbor vrlo vaan, jer nitko ne zna koliko je Arosemena kadar izdrati svoje este napadaje opijanja. No-land misli da Varea, jedan od vodeih kandidata, ima dobre izglede. Rek-tor sredinjeg sveuilita, nezavisan ali naklonjen liberalima, glavni je tak-mac i uiva podrku FEUE i krajnje ljevice. Velasco leti popodne u Panamu. U veem dijelu zemlje opet vlada mir, iezao je vandalizam i pljakanje izloga. Od opeg trajka 4. listopada najmanje je trideset i dvoje ljudi ubijeno u pet gradova. Ranjenih je mnogo vie. etrdeset i pet samo u Quitu. Nije to ba bio udar bez krvi. QUITO 13. studenoga 1961. Noland je uspio izvesti svoj vlastiti udar. U toku vikenda Varea je za-traio tajni sastanak u hotelu Quito. elio je uti zna li Noland na kojoj bi strani on mogao dobiti podrku da ga izaberu za potpredsjednika. Posebno, misli li Noland da bi se moglo raunati s podrkom konzerva-tivaca. Noland odvrati da misli kako je to mogue, ali da valja biti tak168tican kako se ne bi stvorili nepoeljni odnosi prema Davili ili drugim agentima desniarskih snaga. Noland se kasnije susreo i s Davilom, koji je zatraio savjet koga da konzervativci podre u izborima za potpredsjednika. Noland je diskretno spomenuo Vareu. Ako bi bio izabran rektor sredinjeg sveuilita, u tom bi sluaju prorektor, koji pripada revolucionarnim socijalistima, preuzeo sveuilite. Davila se obvezao da e konzervativci dati svoje glasove Varei. Kasnije su se Davila i Varea sastali da bi postigli sporazum, a Noland je uvjeren da nijedan od njih dvojice ne zna kako se on sastao i s jednim, i s drugim. lanak u jutronjem El Comerciju, autor kojega tje Gustavo Salgado, teko kompromitira rektora. Bila je to izjava podrke, pripisana komuni-stikoj partiji Ekvadora i URJE. Ispravak e uslijediti, ali prekasno. Kon-gres se radi izbora potpredsjednika sastaje ve u podne. Galerije su ispunili militantni lanovi CTE i FEUE. Galame i zahtije-vaju izbor rektora. Davila predsjedava. U prvom krugu Varea dobiva ez-deset i etiri glasa najvie od sve etvorice kandidata, ali dvanaest mu glasova nedostaje do dvotreinske veine. Kad su objavljeni rezultati prvog kruga glasanja, galerije su skoile. Varea je u slijedeem

krugu iza-bran. Pristae FEUE i CTE izgubili su glavu. Osule su Davilu kamenjem, ispljuvcima, grudicama papira. Policije, kao i obino, niotkuda. Nakon to ga je Davila proglasio potpredsjednikom, Varea je u svom nastupnom govoru bio malo preskroman: Vidjet ete da ja nemam spo-sobnosti da budem potpredsjednik republike. Pun sam nedostataka, ali njima se suprotstavljam svim svojim ivotom koji sam ispunio skromnou i rtvama. Vi i ja, uz Boju pomo , moemo malo pomalo rjeavati velike probleme koji pogaaju narod Ekvadora. Noland kae kako Varei na-mjerava podignuti plau sa sedam stotina i pedeset na tisuu dolara mje-seno. Kada postane predsjednikom, plaat e mu jo i vie. Senator Humphrev stigao je juer. Izvjetavamo o moguim demonstra-cijama protiv njega. Posjetit e Arosemenu i obratiti se kongresu. Juer se naao u samoj meti zahvaljujui svojim napomenama u razgovoru s novi-narima: SAD su pripravne da financiraju razvitak siromanih zemalja, ali njihove bi vlade trebale poduzeti agrarne, porezne i administrativne re-forme. U suprotnom, SAD bi financirale eventualni boljevizam. QUITO 17. studenoga 1961. Arasemeninoj vladi nisu istekla jo ni dva tjedna, a ve se vide jasni znaci sudjelovanja ljeviara u reimu. Pozicije na ministarskoj i podsekre-tarskoj razini, kakvu, na primjer, ima Manuel Naranjo, ministar finan-cija, sasvim su prihvatljive. AH poslovi na srednjem nivou sve vie prelazeu ruke marksista i drugih ljeviara, koji nisu prijateljski raspoloeni prema SAD-u, iako ak niti ne moraju formalno biti pripadnici PCE ili revolucio-narnih socijalista. Pozicije koje nam nisu po volji preteno su na podruju obrazovanja, zdravstva i socijalnog osiguranja, ali i nove vlade provincija Guayaquil i Guayas takoer su loe obojene za nas. I u stanici i u bazi u Guayaquilu pripremamo biljeke o novim lino-stima u Arosemeninoj vladi za potrebe ambasadora, generalnog konzula i za State Department u Washingtonu. Te se biljeke temelje na podacima iz dosjea, i na zahtjevima koje smo uputili naim agentima, ubaenim u PCE, da izvijeste o tome kako komunistika partija reagira na ljude na pojedi-nim funkcijama. Prvi nagovjetaji pokazuju da e utjecaj s ekstremne ljevice biti pod Arosemenom znatno jai nego to je bio u vrijeme Velasca. Reagiranja State Departmenta i taba umjereno su alarmantna. tab je postavio specijalan zahtjev da nastavimo briljivo promatrati imenovanja na koja se Arosemena odluuje. Vlada zabrinutost kako je to samo poe-tak i kako e Ekvador i dalje kliziti ulijevo, znatno vie nego Brazil. U vezi s kubanskim pitanjem Ministarstvo vanjskih poslova objavilo je da prvi sekretar ambasade, kojega je Velasco prognao, sada moe ostati. U svoj onoj zbrci posljednjih dana Velaskove vladavine Kubanac nije niti napu-stio Quito. Da bismo se suprotstavili takvom slijedu dogaaja, namjeravamo po-krenuti novu rundu propagande i operacija politike akcije posredstvom naih ECACTOR-agenata Davile, Pereza, Nacionalnog obrambenog fronta i Gustava Salgada, propagandnog agenta. Potpredsjednik Reinaldo Varea bit e nam takoer izvanredno vaan jer je posvuda poznat kao antikomunist. Umirovljeni je armijski potpukovnik, studirao je u Fort Rilevu i Fort Leavenvvorthu u SAD-u. Bio je i ekvadorski vojni atae u Washingtonu, savjetnik Vijea interamerike obrane, podsekretar Mini-starstva obrane i, kasnije, ministar obrane. Kao otvoren a poneto indirektan udarac baza u Guayaquilu naredila je radnikoj organizaciji CROCLE da u jueranjim novinama na pola stra-nice objavi izjavu o

opasnosti od komunizma i podlonosti CTE organi-zaciju WFTU u Pragu. Izjava poziva na suzbijanje komunizma, upozorava protiv uspostavljanja diplomatskih odnosa sa Sovjetskim Savezom i pred-via osnivanje konfederacije ekvadorskih slobodnih sindikalnih organiza-cija, kao demokratsku alternativu CTE. Arosemena eli razdrmati snage unutarnje sigurnosti. Danas je zapo ela istraga s ciljem provjeravanja liste agenata Direktorata za nacionalnu sigur-nost, ureda za politiku sigurnost odgovornog za Arosemenino hapenje nou od 6. na 7. studenoga. Moe se oekivati da mnogi agenti to se spo-minju u tim popisima jednostavno ne postoje nego da njihove plae trpaju u svoje depove visoki oficiri direktorata. Najviim ealonima nacionalne policije tako er predstoji provjetrava-nje. Kapetan Jose Vargas, ef obavjetajne slube policije, bit e bez sumnje oien, jer je dobro poznat kao voa tajne provelaskistike 170organizacije unutar policije. Nadamo se, meutim, da e porunik Luis Sandoval,* glavni tehniki strunjak u Vargasovoj garnituri i prilino apo-litian policajac, ostati na svom mjestu. QUITO 20- studenoga 1961. Program stanice za ubacivanje u PCE ima bolje izglede nego ikada. la-novi PCE za provinciju Pichincha upravo su izabrali novi komitet te pro-vincije. Ne samo da je ponovno izabran Basantes nego su na izborima proli i Cardenas, i Luis Vargas.* Tako imamo tri agenta u devetolanom komitetu, koji se zbog sve vee podjele rukovodstva priobalnog pod-ruja, kojemu je na elu generalni sekretar PCE Pedro Saad, i rukovod-stva iz sijera pod Rafaelom Echeverrijom, predsjednikom komiteta pro-vincije Pichinche moe usporediti s nacionalnim Centralnim komitetom. Preuzeo sam od Nolanda jo jednu operaciju - ovaj put to je pukovnik Osvaldo Lugo,* agent ubaen u nacionalnu policiju na najviem nivou. Sli-jedee noi Noland me upoznao s Lugom, koji je izvijestio da je imenovan efom nacionalne policije za juni region sa sjeditem u Cuenci. Ostat e ovdje jo nekoliko tjedana. U meuvremenu upoznat e me sa svojim pa-storkom, Edgarom Camachom, studentom koji e nam posluiti kao karika u izvjetavanju Lugovih pomonih agenata u CTE. Lugo oekuje da e naj-manje jedanput mjeseno dolaziti u Quito i tada bismo susretali. Hitne po-ruke slat e mi preko Camacha. Zaista prijazan, inteligentan i britak oficir. Operacije baze u Guayaquilu pretrpjele su juer teak udarac iznenad-nom smru najvanijeg obavjetajnog agenta za sindikalne operacije. Bio je to Emilio Estrada Icaza,* direktor jedne od najveih ekvadorskih banaka, predsjednik kompanije za proizvodnju umjetnih gnojiva, bivi gradonael-nik Guayaquila i vrlo poznati sakuplja iskopina iz prethispanske dobi. Upravo posredstvom Estrade baza je organizirala uspjenu kampanju od-stranjivanja Saada iz senata i nakon toga osnovala je radniku organiza-ciju CROCLE. QUITO 19. prosinca 1961. ^ Poplava poslova prije boinog odmora, ali bez osobito povoljnih zna-kova za nas. Arosemena je prije tri dana. bio glavni govornik na kongresu Federacije ekvadorskih Indijanaca, koju kontrolira CTE. Osim njega govo-rili su i predsjednik CTE, inae revolucionarni socijalist; organizator PCE u Federaciji Indijanaca, Carlos Rodriguez i, najzad, Miguel Lechon, Indi-

171it janac, lan PCE, koji je bio izabran za predsjednika federacije. U govoru tisua Indijanaca koji su se kamionima dovezli u Quito Arosemena je obe-ao brzu akciju na ukidanju huasipunga. Juer je, neposredno nakon kongresa Indijanaca, zapoeo kongres kam-pesinosa, organizacije seoskih radnika s priobalnog podruja koja je pod okriljem CTE. Arosemena je i na ovom kongresu bio glavni govornik. Po-put prethodnoga, i taj je kongres donio uspjeha krajnjoj ljevici. Studentske organizacije koje za bazu u Guayaquilu predvodi Alberto Alarcon pretrpjele su jo jedan poraz. Nacionalni kongres FEUE, to je ne-davno zavren u Guayaquilu, donio je jo jednu dominaciju krajnje ljevice. Gvajakvilsko e sveuilite, s odjeljkom FEUE koji vode militantni lanovi URJE, biti naredne godine nacionalno sjedite organizacije. Delegacije sve-uilita u Cuenci i Portovijeu, koje kontrolira Alarcon, napustile su kongres u trenutku kada su bile prihvaene rezolucije podrke kubanskoj revoluciji, odnosno osude Saveza za progres. Protiv preuzimanja kormila od strane ekstremne ljevice, protestirali smo i preko Davile, omladinske organi-zacije katolikog sveuilita i Wilsona Almeide, urednika Voz Uni-versitaria. Nazadak u studentskim operacijama zabiljeili smo i kada je jedan lan revolucionarnih socijalista izabran za predsjednika odjela FEUE u Quitu. Nakon izbora novi su funkcioneri izglasali podrku Arosemeni u vezi s nje-govim stavom o neophodnosti agrarne reforme te o odbijanju interven-cija u odnosima s Kubom. Sada su, dakle, odjeli FEUE i u Quitu, i u Guayaquilu, kao i u Loji, u rukama ekstremista. U meuvremenu URJE prevladava na ulicama. Neki dan su militantni lanovi URJE napali grupu kubanskih izbjeglica u vladi-nom uredu za registraciju. Stiglo ih je nekoliko stotina s namjerom da se nastane u Guayaquilu. Operacije u dravnoj policiji jo traju. Jose Vargas* ne samo da je raz-rijeen dunosti zapovjednika obavjetajne jedinice policije - nego mu, jednako kao i drugim lanovima tajne velaskistike policijske organizacije, prijeti hapenje. Sreom, Luisa Sandovala nisu dirali, njegov posao u jedi-nici ostaje nepromijenjen. Viam ga mnogo ee otkako je Vargas uklo-njen. Dok jo ne budemo mogli procijeniti novog efa policijske obavje-tajne slube, majora Pacifica de los Revesa,* Sandoval ostaje moja glavna veza s policijskom obavjetajnom slubom. Zapravo on je plaeni uba-eni agent. De los Reyes je doao u stanicu kako bi toboe raspravio o nekoj opremi to smo je bili dali Vargasu, ali je oito da eli uspostaviti vezu. Noland i ja naizmjenino emo se s njime viati, ali mu neemo kazati da se ja redovito sastajem sa Sandovalom. Pukovnik Lugo preuzeo je zapovjednitvo u zoni Cuence. Redovite veze s njim odravat emo preko Edgara Camacha, njegova pastorka; Lugo e otprilike jednom mjeseno dolaziti u Quito. Rekao mi je da plau za njega i njegove pomone agente predajem njemu osobno. Mogu dakle zamisliti da e dolaziti u Quito svakoga mjeseca. 172Napreduje i osnivanje nacionalne konfederacije nezavisnih sindikata. Dne 16. i 17. prosinca sadanje organizacije nezavisnih sindikata, koje pred-vodi CROCLE,* odrale su zasjedanje da bi imenovale organizacioni ko-mitet za konstituirajui kongres nacionalne konfederacije - koja e se zvati Ekvadorska konfederacija organizacija slobodnih sindikata* (CEOSL). Jedan od radnikih agenata nae baze u Guayaquilu, Enrique Amador, predsjedovao je konvenciji, a glavni govornik bio je agent nae baze,

iza-bran prole godine za radnikog senatora na obali, Adalberto Miranda Giron.* Konstituirajui kongres zakazan je za kraj travnja naredne godine. Iza fasade napretka izrastaju ozbiljni problemi meu grupama neza-visnih sindikata. To je uglavnom pitanje sigurnosti zaposlenja i birokrat-ske tatine meu voama razliitih organizacija. Natjecanje meu njima tko e dobiti najbolji posao u CEOSL kad jednom bude osnovana stvara zavidnost i trzavice. Na poetku studenoga najvaniji radniki agent za-padne hemisfere iz Odjela za meunarodne organizacije, Serafino Rotnu-aldi* (predstavnik AFL-CIO za Latinsku Ameriku), stigao je u Guayaquil da pokua uspostaviti malo reda. Upravo zavreno zasjedanje rezultat je njegova putovanja, ali vo e se jo uvijek meusobno bore. Sada kad Velasca vie nema, Narodna revolucionarna liberalna partija Gila Saudadea moe slabiti, moda i potpuno nestati. Saudade namjerava neke od svojih agenata iz te partije, Matiasa Ullou,* Carlosa Valleja* i Ri-carda Vazqueza Diaza,* to hitnije prebaciti u organizaciju CEOSL, kako bi plaeni agenti unijeli u tu organizaciju vie discipline i reda. U protiv-nom e zauvijek ostati preslaba za borbu protiv CTE. Na Nacionalni obrambeni front objavio je jo jedan poziv na prijekid odnosa s Kubom. Meutim na nedavnom zasjedanju konzervativne partije odlueno je da se Arosemeni izrazi generalna podrka, s tim da se jo uvi-jek inzistira na raskidu s Kubancima. (Fotografije objavljene sa sastanka konzervativaca zbunjuju - ispred govornice bili su postavljeni raspeloz otprilike polovica prirodne veliine, sve zajedno podsjea na isusovako trubljenje na uzmak). Davila je izabran za pomonika generalnog direktora partije. I sve druge vane politike partije odrale su svoja zasjedanja i pruaju generalnu podrku Arosemeni. I State Department kani stupiti u igru oko Arosemene i, moda, staviti ulog na antikomunistiku tradiciju vojske. Prije nekoliko dana objavljena je vijest o novom zajmu: 8 milijuna dolara pomoi vlade SAD-a budetu -etrdeset godina bez kamata. Prvotno je o tom zajmu pregovarao Jorge Acosta dok je bio ministar financija u Velaskovoj garnituri. Kongres je na odmoru do kolovoza. Praktiki ne postoji zakon kojim bi se opravdalo njegovo m-dnevno zasjedanje koje je stajalo vie od deset milijuna sukra. Nevjerojatno, kongres nije poduzeo akciju da opozove dekret o izjednaavanju deviznih teajeva, na emu se opozicija ujedinila protiv Velasca. ini se da su i Arosemena i CTE zaboravili svoju glavnu toku. 173QUITO 23. prosinca 1961. Kako se blii novogodinje slavlje, ritam se poneto usporava. Iskoristili smo pogodan trenutak da podijelimo viski, cigarete, lopte za golf i druge poklone. Noland je poveo sa sobom novog administrativnog pomonika, Ravmonda Ladda,* kako bi ga upoznao s gomilom agenata turistikih i putnikih agencija u Quitu da moe proiriti operaciju kontrole putova-nja. Novi glavni agent bit e Patricio Ponce,* stari Nolandov prijatelj i istaknuta linost u poslovima oko borbi s bikovima. Ladd e se sastati s njim na tajnom mjestu im to bude mogue. Operaciju zaustavljanja pisama, ECSTAZY, u sijenju e takoer predati Laddu. Sretni smo to smo za administrativni posao dobili Ladda. Obino se na takve poslove postavljaju ene. No on e moi preuzeti neke operacije. Na svojem prijanjem zadatku u San Joseu (Kostarika) nauio je neke operativne tehnike. Iako nije bio primljen na

operativno obuavanje (zbog nedostatka formalnog obrazovanja), Ladd se, po Nolandovu miljenju, moe iskoristiti na manje osjetljivim zadacima. Savreno se uveo u posao, pravi je ampion u golfu, rob pokera i, uope, vrlo djelatan ovjek. Kada za trenutak zastanem da razmislim o uzbuenjima i neprekidnoj krizi u proloj godini, shvaani da smo nastojali zadrati samo dva cilja, a oba smo promaili. Nismo bili kadri da izazovemo prijekid odnosa s Kubom. Nismo bili sposobni da navedemo vladu da stupi u akciju protiv sve jae snage komunista i srodnih pokreta. Sto se Velasca tie, nismo se izravno angairali u obaranju njegove vladavine. Ali financirajui konzervativce i kranske socijaliste u kvazireligijskoj kampanji protiv Kube i komunizma, pomogli smo im da unite osnovicu Velaskove snage meu siromanima, koji su u tako golemoj veini glasali za nj. Kada je Velasco uveo nove takse i izjednaenje deviznih teajeva, naa kampanja koju su vodili desniari, a pripomogla nam je i inflacija, okrenula je ve javno mnijenje protiv njega. Bilo je tada lako za CTE, URJE, FEUE i druge to naginju ekstremnoj ljevici da uzurpiraju antivelaskistini barjak sluei se Arosemenom kao simbolom protiv oligarhije i legitimnim nasljednikom. U narednim e mjesecima na osnovni zadatak biti oivljavanje kam-panje protiv Kube putem Nacionalnog obrambenog fronta i drugih ope-racija. Usporedno s tim briljivo praenje ubacivanja krajnje ljevice u Arosemeninu vladu i njihove pripreme za oruanu akciju. Iako su i druga i trea linost do Arosemene na naem platnom spisku, bit e teko doka-zati, da je sadanje stanje sigurnosti poboljano u odnosu na ono za Vela-skova reima. Temeljni razlozi zbog kojih postoje problemi sigurnosti uvijek ostaju isti: koncentracija bogatstva i moi u rukama nekolicine uz zanemarivanje mase naroda. Takva nepravda moe samo potaknuti i ohrabriti ljude da pribjegnu krajnjim rjeenjima. Jo uvijek nema znaka reformi o kojima 174svi govore. Svakako, dranje mojih prijatelja - bili to konzervativci plave krvi, skorojevii liberali ili istaknuti nezavisni ne ohrabruje. Njihova krajnja granica prezira prema siromanima koji podravaju Velasca - chusma pokazuje koliko je dug put to ga jo valja prevaliti. Mojemu je sinu tek deset tjedana, ali ve pokazuje svoju osobnost i svijest. Ponosan otac, jesam zaista - prije tri tjedna krstili smo ga u staroj crkvi u Cotocollau, u prekrasnoj bijeloj odjei koji su poklonile obitelji iz stanice. Nisam siguran to da uinim s Janet. I dalje se razdvajamo, manjka nam zajedniki interes. Ona ne zna praktiki nita o mojem poslu. Njezino pomanjkanje zanimanja za politiku i nepoznavanje jezika navodi je na to da igra brid s drugim amerikim enama koje se ele izdii iznad trivijal-nosti. Moram joj pomoi. No bujica dnevnih dogaaja ostavlja tako malo snage - osim za golf gdje provodim veinu slobodnog vremena. Nepoten bijeg, ali je istodobno i relaksacija. QUITO 2,. sijenja 1962. Kubanski podsekretar za vanjske poslove Carlos Olivares ponovno je u Ekvadoru - ovaj put trai podrku prije konferencije ministara vanjskih poslova Organizacije Amerikih Drava (OAS), predvienu da se odri ovoga mjeseca u Punti del Este u Urugvaju. Vlada SAD-a nada se kako e uspjeti da na konferenciji osigura zajedniku akciju protiv Kube barem rezoluciju da sve zemlje koje jo uvijek odravaju diplomatske i trgovinske odnose s Kubom ponu te odnose raskidati. Juer se u jednom primor-skom odmaralitu Olivares

susreo s Arosemenom. Potonji je potvrdio svoju politiku nemijeanja u intervencije prema Kubi. Ekvador e se na konferenciji u Punti del Este, rekao je danas Arosemena, suprotstaviti sva-koj sankciji protiv Kube. Jedan od razloga zbog kojih elimo izolirati Kubu jest taj to tab vje-ruje da Kubanci uvjebavaju tisue Junoamerikanaca za gerilsko ratova-nje, sabotae i teroristike akcije. Od svake se stanice zahtijeva da izvje-tava o putovanjima na Kubu, u Moskvu ili u Prag, to jesu dodue, duge, ali ipak este linije do Kube. Upravo su sada najmanje ezdeset i dva Ekvadorca pozvana u Havanu na sveanosti u povodu tree godinjice re-volucije. Nema sumnje da e neki od njih otii u logorita za uvjebava-nje. Predsjednik Federacije ekvadorskih Indijanaca Miguel Lechon takoer je u toj grupi.QUITO 16. sijenja 1962. Naa nova kampanja - literalno reeno - prilino je glasna. Naci-onalna konferencija URJE trebala je prije dva dana otpoeti u Cuenci. Ali prethodne noi pred vratima dviju crkava u Cuenci eksplodirale su bombe. Ranjenih nije bilo - nai militantni antikomunisti, koje je predvo-dio Carlos Arizaga Vega, pobrinuli su se za to - no istoga dana kada je konferencija trebala poeti, dolo je do velikih spontanih demonstracija u znak protesta protiv eksplozija bombi. Vlasti su tada otkazale konven-ciju URJE kako bi se izbjeglo krvoprolie. Na temelju Daviline upute, konzervativna je partija zatraila da Aro-semena objavi svoje konano politiko stanovite o Kubi i komunizmu (to je uvod u novi pritisak konzervativaca). On im je odgovorio da se Ekvadorci moraju usmjeriti prema svojim nacionalnim problemima, koji su iznad problema Kube. Prekosutra' Davila organizira demonstracije u Quitu u znak solidarnosti s onima u Cuenci. Narodni revolucionarni pokret (to su ga, u trenutku kada je Arose-mena preuzeo vlast, osnovale PCE, URJE i druge krajnje lijeve organiza-cije) uputio je juer delegaciju premijeru. Rekli su mu da bombe podmet-nute u Cuenci nisu njihovo djelo te da oni odbacuju teror kao sredstvo politike borbe. Prole je noi na kuu Pedra Saada u Guayaquilu baena bomba no ni ovaj put povrijeenih nije bilo. Glavna je tema nae propagande ovih dana prolomjesena pucnjava u Havani, kojom je prilikom grupa Kubanaca nastojala da, izazvavi sudar automobila na oblinjem parkiralitu, dobije azil u ekvadorskoj ambasadi. Kubanske snage sigurnosti otvorile su vatru kako bi ih u tom naumu sprijeile. Uklonjeno je nekoliko leeva. Gil Saudade i dalje mukotrpno radi sa svojim meunarodnim organi-zacijama. Sada je to ekvadorska lanica Svjetske omladinske asambleje* (WAY) - Nacionalno vijee omladine.* Okuplja studente, radnike, sport-ske organizacije, seosku i religioznu omladinu, skautske organizacije i omladinski crveni kri. Gil ovu operaciju vodi uz pomo Juana Moellera,* predsjednika ekvadorskog omladinskog crvenog kria. Moeller je drugog vou te organizacije upravo postavio za generalnog sekretara Vijea omladine. U narednim mjesecima glavni e zadatak biti da se osigura su-djelovanje Ekvadora na kongresu WAY*, to se predvia za kolovoz, te da se efu ekvadorske delegacije pribavi iz taba uputa o tome koje toke da podri, a kojima da se suprotstavi.QUITO 19. sijenja 1962. Kampanja u Quitu u punom je jeku. Jueranji skup protiv Kube i komunizma bio je silan - vlada ga je prilino pripomogla. Nakon nekoliko dana priprema, to su ih obavili organizatori koje plaamo iz projekta ECACTOR, juer je ujutro premijer - liberal -

zabranio do daljnje obavi-jesti javne politike demonstracije u cijeloj zemlji, uklju ujui i skup pred-vien za juer popodne. Njegova se odluka temelji na nedavnom valu podmetanja bombi, kao i na napetosti koju je prouzro ila naa nedavna kampanja. Organizatori su razglasili da e se skup odrati usprkos zabrani kako bi se iskazala solidarnost s nedavnim demonstracijama u Quitu i Guaya-quilu. Gomila se skupila u dvorani na periferiji grada. Uskoro ih je bilo na tisue. Poeli su se kretati prema trgu nezavisnosti. Policija ih je poku-ala zaustaviti suzavcem i konjicom, ali nije uspjela obuzdati tunjavu ta-povima, usprkos tome to je dvanaest ljudi bilo ranjeno. Demonstranti su napali i protudemonstrante URJE, koji su se ubrzo razbjeali. Stigavi na trg nezavisnosti, gomila je esto uzvikivala protiv vlade i Arosemene. Govornici stadoe napadati komunizam, Kubu, traiti prijekid odnosa s Kubom zahtijevajui da Ekvador na predstojeoj konferenciji u Punti del Este podri program sankcija protiv Kube. Juer, kada je objavio zabranu demonstracija, premijer je optuio de-sniare zbog ratnog plana koji se temelji na pomanjkanju vladina ko-nanog stava o komunizmu i Kubi. Danas pak premijer je zatraio da pre-stanu sukobi meu Ekvadorcima zbog vanjskih pitanja. Kardinal je opet objavio jo jedno protukomunistiko pastoralno pismo, optuujui komu-niste^za podmetanje bombi u crkvama u Cuenci. I u Talcanu kampanja dobro napreduje. Juer je, usprkos zabrani, do-lo do protukomunistike demonstracije, a zatim i do sukoba s Ijeviar-sltim demonstrantima. Vrlo lijepo s naom kampanjom dopunjuje se i propagandna akcija naeg ambasadora. Uz velik publicitet, on je juer Manuelu Naranju* pre-dao ek na drugi dio od ukupno 8 milijuna zajma u ime pomoi budetu, to je bilo objavljeno u trenutku kada je Arosemena preuzeo vlast. Ve jutros su se na istaknutim mjestima u novinama pojavile fotografije amba-sadora u trenutku predaje eka. QUITO 21. sijenja 1962. Jueranje demonstracije u Guayaquilu financirala je naa baza. Na-kon to je ujutro na ulazu u jednu od glavnih crkvi bila eksplodirala bomba - ni ovaj put nije bilo povrijeenih - tisue ljudi izalo je na ulice. CIA 177Bombe su uglavnom podmetali odredi kranskih socijalista kako bi uzburkali emocije. Netko bi pomislio da e ljudi to shvatiti. Meutim Renato Perez, glavni Nolandov agent meu kranskim socijalistima, kae da moemo tako nastaviti dokle god bude potrebno. Organizacije to su sudjelovale u demonstraciji u Guayaquilu bijahu Obrambeni front, naa sindikalna organizacija CROCLE, liberali, konzervativci, kranski socija-listi i faistika ARNE. Demonstracija protiv komunista prireena je juer i u Riobambi za-hvaljujui naporima novoga Nolandovog agenta, Davalosa.* Posredstvom Renata Pereza i Aurelija Davile, Noland pribavlja novac i za predstojee demonstracije u Loji i drugim gradovima provincija. Danas poinje konferencija u Punti del Este. Usprkos svim pritiscima na vladu koje inimo zdesna, ini se da Ekvador nee podrati ni jedan zajedniki korak protiv Kube. purro 31. sijenja 1962.

Konferencija u Punti del Este zavrila je juer. Propala su sva naa nastojanja da se poduzmu sankcije protiv Kube, i to zahvaljujui suprot-stavljanju zemalja kojima pripada i Ekvador, ak i za rezoluciju o isklju-enju Kube iz OAS-a glasalo je samo etrnaest zemalja. Meu onima to su se suzdrali od glasanja bio je i Ekvador. Pokret kranskih socijalista danas je i slubeno napustio Arosemeninu vladu. Konzervativna partija objavila je izjavu protiv vladina stava u Punti del Este. Ministru vanjskih poslova, istaknutom kranskom socijalistu, preostaje ili da odstupi s dunosti, ili da napusti partiju. Prole je noi ehoslovako poslanstvo ponovno napadnuto bombom. Upravo postavljeni novi prozori, nakon napada prologa listopada, pot-puno su uniteni. Jutros sam se, idui na posao, provezao pokraj poslan-stva. Stolari su ve bili na poslu. Napadai su pobjegli zahvaljujui gustoj magli prole noi - mora da je to bila skupina kranskih socijalista. QUITO 28. veljae 1962. Znaajne politike partije odrale su ovoga mjeseca konvencije ko-jima su po ele pripreme za lokalne i provincijske izbore kao i za izbore za kongres, to su zakazani za lipanj. Gdje je to bilo mogue, imali smo nae agente koji su se zauzimali za rezolucije protiv Kubanaca i ovdanjih komunista. 178Na konvenciji socijalistike partije Manuel Naranjo uspio je samo dje-lomino. Njegova je partija bila odluila da se s liberalima ponovno udrui u Nacionalni demokratski front kako bi time osigurala zajedniku izbornu platformu. U izjavi o ponovnom uspostavljanju fronta poziva se na borbu protiv totalitaristinih pokreta to sada djeluju u Ekvadoru - ali se tako-er potvruje vjera partije u filozofiju marksizma prilagoenu politikoj i ekonomskoj stvarnosti Ekvadora. U saopenju o vanjskoj politici, ob-javljenom dva dana nakon zavretka konferencije, podrano je na elo nemijeanja u kubanske poslove zajedno sa suprotstavljanjem iskljuenju Kube iz OAS-a i ekonomskoj blokadi. Konzervativna partija objavila je saopenje kojim inzistira da Arose-mena iskljui komuniste i komunistike pristae iz administracije, doda-jui da komunisti pripremaju zavjeru kojoj je cilj da se uskoro podignu ustanci u cijeloj zemlji. Konzervativci u provinciji Azuay (glavni grad je Cuenca) izabrali su za direktora partije Carlosa Arizagu Vegu,* naeg glavnog ECACTOR-agenta. Araujo aktivno pokuava izgraditi organizaciju u koju e privui lijeve velaskistike glasae. Njegov novi Pokret narodne akcije danas je takoer zasjedao u sklopu izbornih priprema. Naa se kampanja i dalje slui optuivanjem komunista koji se osla-njaju na pojedine vladine funkcionere. Nastavlja se i rasprava o propu-tanju Ekvadora da podri rezolucije protiv Kube u Punti del Este. Arose-mena se mora braniti. Propagandnim operacijama i operacijama politike akcije nastojimo ponoviti ono to smo uinili s Velascom: odrezati poli-tiku podrku na pitanjima Kube i komunizma tako da na strani ljevice ostanu samo krajnje lijeve snage. Arosemena, na svoje strane, esto javno tvrdi kako komunisti nikada nee imati utjecaja u njegovoj vladi. Prije nekoliko tjedana Argentina je raskinula s Kubom. Bio je to vrhu-nac pritiska vojske na predsjednika Frondizija. Time su ubrzane glasine o tome kako e ekvadorski vojnici ostvariti slian pritisak na Arosemenu. Glasine uglavnom pokree desnica kao vrlo sugestivnu propagandu usmje-renu prema vojsci. To moe djelovati - posebno otkako je,

nepuna tri tjedna nakon raskida, Argentina iz novog Saveza za progres primila 150 milijuna dolara. Sada jo samo Ekvador i pet drugih latinskoamerikih zemalja odravaju odnose s Kubom. purro i- oujka 1962. Nastojei u vojsci stvoriti odbojnost prema ljevici, kranski socijalisti ubacili su se u dananji mar FEUE, kako bi izvikivali uvrede protiv armije i tako stvorili dojam nezadovoljstva FEUE vojskom. Sudionici su se kre-tali iz donjeg dijela grada prema Trgu nezavisnosti, gdje je govorio Arose179 Jmena. Voe mara istupili su s peticijom za poveanje vladine pomoi sveu ilitima. Situacija je zaista oajna - profesori sredinjeg sveuilita, na primjer, nisu primili plae jo od prosinca. Plan kranskih socijalista ostvaruje se savreno. Mar su predvodili predsjednik FEUE, rektor i prorektor sveuilita, ministar prosvjete i pre-mijer. Na Trgu nezavisnosti, neposredno prije poetka govora, zauli su se uzvici Smrt armiji, Vie sveu ilitima, manje vojsci. Kao da je strujni krug zahvatio vojne oficire. uju se nova nagaanja, ovaj put ne od nas, o moguim reakcijama vojske. puno 3. oujka 1962. Reagiranja na ubacivanje kranskih socijalista u mar FEUE izazivaju izvanredno zadovoljstvo. Ministar obrane i efovi svih slubi juer su ob-javili izjavu kojom naglaavaju da prekidaju dugu utnju o mnogim aktiv-nostima kojima je svrha da posiju kaos u vojnim snagama i razdvoje ih od ekvadorskog naroda i vlade. Tim aktivnostima, kae se u izjavi, uprav-lja meunarodni komunizam kampanjama u periodici, magazinima, na ra-diju, irenjem glasina, trajkovima, obustavama rada, seoskim pobunama, uvjebavanjem milicije i, ovih dana, demonstracijama FEUE i. oujka. Umjesto demonstriranja za novim ekonomskim resursima, kae se u iz-javi, mar je iskoriten da bi se povela propaganda protiv oruanih snaga. Izjava zavrava odlunou ministra i efova vojnih slubi da poduzmu sve mjere koje smatraju potrebnima za obranu vojnih ustanova. Jueranja izjava vojske izvanredno koindicira sa skupom to smo ga financirali posredstvom Davile, a u kojem su sudjelovali konzervativci, kranski socijalisti, ARNE te katolika omladina, sindikalne i enske organizacije. Svrha je bila da se jo jednom istakne zahtjev za raskidanjem s Kubom. Glavni govornik bio je Davila. Osudio je uvrede to su ih voj-sci i. oujka nanijeli komunisti i kastrovci, koji ele osnovati vlastitu na-rodnu vojsku. Dapae, optuio je Arosemenu da titi komunistiku pri-jetnju. Kao predsjednik skuptine, izrazio je podrku ministru obrane i efovima vojnih slubi. puno 16. oujka 1962. Teka ruka sudbine oborila se na naeg potpredsjednika Reinalda Vareu. Vlada je juer izjavila da je vojna oprema, koju je jedna tajna Velaskova misija kupila lani u SAD-u za milijun dolara, zapravo bes180korisno staro eljezo. Izjava je dola samo nekoliko dana nakon to je jedan bivi Velaskov ministar uputio velaskistima javni poziv da se orga-niziraju za lipanjske izbore. Oito je izjava objavljena zato da bi se vela-skistiki pokret diskreditirao prije izbora.

Varea je umijean, jer je kao potpredsjednik senata bio ef misije koja je kupila tu robu. Nema optubi o kradi novca. Ali dati se prevariti za milijun dolara od jedne amerike kompanije koja se tako rijeila suvinih proizvoda, znai izrazitu nedoraslost poslu. Na fotografijama vide se tenkovi i vozila za prijevoz pjeadije - neka bez motora, druga bez kotaa, mnoga jednostavno zarala i odbaena. Varea je bio rekao Nolandu da bi se taj sluaj mogao otkriti, ali se nadao da e ga uspjeti zadrati u tajnosti. Nema rijei da se iskae koliko e to pogoditi poloaj Varee kao Arosemenina nasljednika, ali Noland ima smisla za crni humor. PCE je upravo odrala jedan od svojih rijetkih nacionalnih kongresa. Basantes i Cardenas takoer su prisustvovali kao lanovi delegacije iz Pichinche. Podjele unutar partije o tome treba li uskoro krenuti u oru-anu akciju ili i dalje raditi s masama postaju sve izraenije. Voa PCE za Quito, Rafael Echeverria, izrasta u jednog od najvanijih voa meu onima koji su naklonjeni oruanoj akciji, iako je Pedro Saad ponovno iza-bran za generalnog sekretara i sve ostaje pod njegovom vrstom kontro-lom. Na alost, ni jedan od naih agenata nije izabran u novi Centralni komitet. U komitetu e, meutim, biti indijanski voa Miguel Lechon. QUTTO 25. oujka 1962. Ve nekoliko dana antikomunistike snage u Cuenci (kranski socija-listi i konzervativci) pripremaju se za nove masovne demonstracije protiv odnosa s Kubom i protiv ulaenja komunista u vladu. Noland ih financira posredstvom Carlosa Arizage, koji namjerava iskoristiti demonstracije kako bi iskazao solidarnost s ovdanjim vojnim jedinicama. Stvar je vrlo uspjena. Usprkos tome to je policija odbila da izda dozvolu, tisue ljudi izale su s plakatima i zastavama nosei parole protiv komunista, Castra i URJE. Istaknuti su i zahtjevi za ostavkom Arosemene i lijevih funkcio-nera koje je on bio postavio. Vide se i izrazi solidarnosti s vojnim sna-gama, a protiv njihovih ekstremistikih napadaa. Guverneru provincije, glavnom Arosemeninom predstavniku, podnesena je peticija sa zooo pot-pisa. Zapovjednik nacionalne policije u Cuenci, pukovnik Lugo, obavijestio nas je da ne moe odobriti mar ulicama zbog nareenja iz Quita, ali da moe izbjei poduzimanje represivnih mjera. I zaista, mar se nije odvijao pod policijskom kontrolom. Nereda nije bilo. 1811 QUITO 28. oujka 1962. Vojni garnizon u Cuenci, kojim zapovijeda pukovnik Aurelio Naranjo, iznenada je poslao Arosemeni poruku kojom mu daje sedamdeset i dva sata da prekine odnose s Kubom i smijeni Ijeviarskog ministra rada. Cijela je zemlja u buntovnikom raspoloenju, iako je rezultat neizvje-stan, jer se dosad ni jedna vojna jedinica nije pridruila tom zahtjevu. Popodne je Arosemena razgovarao s potpredsjednikom Vareom i s predstavnicima tampe. On uzima stvari vrsto u ruke, obeavajui da e nesmiljeno kazniti odgovorne za pobunu. Tradicionalne partije toboe podravaju Arosemenu i ustav, ali je konzervativna partija objavila izjavu kojom trai raskid s Kubom i Cehoslovakom, kao i istku komunista u vladi. FEUE, CTE, URJE i drugi krajnji ljeviari podravaju, naravno, Arosemenu.

Klju svega je reagiranje ministra obrane i zapovjednika oruanih snaga ovdje U Quitu. Provjeravamo cijelo pitanje posredstvom razliitih agenata koji imaju pristup u te krugove, ali jo uvijek nema izravnog odgovora jer vojni predstavnici zauzimaju neodreenu poziciju. Revolt u Cuenci, sasvim jasno, rezultat je ponovljene agitacije, koju smo, posredstvom kranskih socijalista i konzervativaca, poduzimali jo od sijenja. Nema naina da se tono utvrdi kada bi se takva akcija mogla ostvariti, ali nekoliko senzacionalnih dogaaja proteklih dana zacijelo ima stanovitog utjecaja. Juer su u Quito stigle vijesti o ustanku na golemoj hacijendi Tenguel (na obali) koja pripada podrunici United Fruita. Komunisti su tamo ve stanovito vrijeme provodili svoju agitaciju. Osam stotina radnika trajkaju protiv ugovora kompanije o predaji zemlje far-merima zakupcima. trajk je izazvao glasine o pobunama i u drugim poljoprivrednim podrujima. Na jueranjem skupu kranskih socijalista, na kojem je govorio i Renato Perez, ustanak u Tenguelu pripisan je komunistikom rukovodstvu radnika trajkaa. U Cuenci, takoer juer, komitet konzervativne partije za provinciju pozvao je Nacionalni komitet partije da slubeno objavi opoziciju Arosemeninom reimu. Kljune li-nosti u tome su Carlos Arizaga Vega u Cuenci i Aurelio Davila Cajas,* u Nacionalnom komitetu. Druga senzacija - vojska u Argentini zbacila je predsjednika Frondi-zija. Iako je, zapravo, neposredan povod vojnoj intervenciji bila pobjeda peronista na izborima ovog mjeseca, u naoj emo propagandi taj udar povezati s Frondizijevim oklijevanjem da raskine s Kubom te njegovom opom politikom poputanja krajnjoj ljevici.gurro 2,9. oujka 1962. Kriza se nastavlja. Garnizon u Cuenci objavio je danas izjavu o neop-hodnosti prijekida odnosa s Kubom i ehoslovakom i o ienju vlade od komunista. Ministar obrane, ef generaltaba i zapovjednik armije indi-rektno podravaju zapovjednika u Cuenci time to ne alju trupe da ugue pobunu. U odgovoru na dananju izjavu garnizona iz Cuence ko-mandant armije javno je naredio zapovjedniku toga garnizona da se suzdri od politikih izjava. Istodobno je, meutim, otvoreno izjavio mini-stru obrane kako oruane snage smatraju raskid s Kubom neophodnim. Danas je dolo do demonstracija u veini glavnih gradova: u Quitu jedna za Arosemenu, druga protiv njega; u Guayaquilu za Arosemenu; u Cuenci - protiv. Demonstranti su nosili plakate s natpisom Krist kralj da, komunizam ne. Arosemena pokuava uzvratiti udarac, ali bez podrke vojnih kru-gova gotovo je nemoan. Danas je odstupio cijeli kabinet, ukljuujui ostavke premijera (zbog toga to je dolo do nesigurnosti u zemlji), mini-stra rada (bila je to odreena gesta prema desniarima koji su ga smatrali krajnjim Ijeviarem) i ministra privrede (bio je jedan od voa konzerva-tivne partije u kampanji protiv komunizma i odnosa s Kubom). QUTTO 30. oujka 1962. Razilaenja izmeu Arosemene i garnizona u Cuenci nastavljaju se ve trei dan, iako Arosemena nastoji pronai alternativu kako bi spasio obraz. Danas je izjavio da e za deset ili petnaest dana doi do plebiscitar-nog izjanjavanja o odnosima s Kubom. Ideju o plebiscitu ve su bile predloile neke institucije, meu njima i Komora za industriju Pichinche, lanice koje trpe posljedice svih napetosti i nestabilnosti posljednjih mje-seci. Arosemeni moda nee preostati ni tih deset ili petnaest dana da orga-nizira plebiscit. Popodne su u Quitu odrane masovne demonstracije pod pokroviteljstvom snaga

protivnih komunizmu. Zahtijevale su da se raskine s Kubom. Organiziran je i etverosatni mar gradskim ulicama. U Mini-starstvu obrane, ef generaltaba - poznati antikomunist izjavio je demonstrantima kako i drugi vojni voe dijele njihova gledita o Kubi. Demonstracije su djelomino imale prizvuk protivljenja Arosemeni. Do slinih je demonstracija danas dolo u Cuenci i u Riobambi. Nastojimo da se u tampi objavi to vie izjava solidarnosti s pokretom koji teiraskidu s Kubom, ukljuujui i onu Narodne revolucionarne liberalne partije,* koju je Gil Saudade morao iznuditi od Juana Yepeza mlaeg. Usprkos svim kriznim situacijama, nastavljaju se i druge aktivnosti. Danas je Noland bio poasni gost na sveanosti koja je odrana u ast njegova jednogodinjeg rada u sveuilinoj sportskoj ligi. Predsjedavao je Manuel Naranjo. Noland je dobio medalju i diplomu zahvalnosti - pu-blicitet je jak. QUITO 31. oujka 1962. Rjeenje se nazire. Konzervativci su danas i slubeno okonali svoje sudionitvo u Arosemeninoj vladi. Razgovori izmeu Arosemene i Nacio-nalnog demokratskog fronta koji tvore liberali, demokratski socijalisti i nezavisni - ve su poeli. Jedan od uvjeta koji se mora ispuniti da bi front i dalje podravao Arosemenu jest raskid s Kubom i ehoslovakom. U meuvremenu je izborni sud iz ustavnih razloga odbacio ideju o ple-biscitu. Povlaenje konzervativaca iz vlade obznanjeno je dananjim otvorenim pismom biveg ministra privrede, konzervativca, koji je prije dva dana podnio ostavku. Desniar iz Cuence optuuje u svom pismu komuniste, kojima je Arosemena dopustio da udu u vladu, zbog izigravanja ekonom-skog razvitka zemlje. Do takve je situacije, zanimljivo, dolo stoga to je potpredsjednik Varea neprihvatljiv vojnim zapovjednicima zbog one neslavne kupovine oruja u SAD-u. Da toga nije bilo, Arosemena bi, vjerojatno, ustupio mjesto Varei, koji je poznat po svojem otporu odnosima s Kubom. Liberali i ostali pripadnici demokratskog fronta o ekuju da bi prevlau u vladi mogli poboljati svoje izglede na izborima. Konzervativci i kr anski soci-jalisti bit e kadri zapoeti kampanju izjavom kako su oni zasluni za raskid s Kubom (ako do toga doe). Svatko e nai razloga da bude zadovoljan, osim Arosemene i krajnje ljevice - iako e, barem zasada, Arosemena preivjeti. Bombaki odred kranskih socijalista najzad se prole noi spotakao. Oni su neposredno nakon ponoi bombama napali kardinalov stan (ovaj je spavao u bazilici u donjem dijelu grada), a nekoliko sati kasnije i sje-dite antikomunistikog fronta. Stjecajem nepovoljnih okolnosti, dva su bombaa uhvaena. Priznali su policiji da su lanovi antikomunistikog fronta, ime nisu doveli sebe u vezu s pokretom kranskih socijalista, koji je i bio planirao podmetanje bombi. Od svega - mnogo buke, malo tete. No osigurana je nova podloga za izraze solidarnosti s kardinalom. 184gurro i. travnja 1962. Kriza je zavrena. Kubanci se pakuju. Danas je objavljeno da e Nacionalni demokratski front zauzimati pet mjesta u kabinetu i da e se odnosi s Kubom prekinuti. Novi premijer, Alfredo Albornoz,* neza-visni je antikomunist koga Noland osobno poznaje. (Njegov je sin Nolan-dov i moj prijatelj - predsjednik je odbora YMCA, u kojem sam ja od sijenja zamijenio Nolanda. Novi ministar je ugledan bankar i vlasnik centra za prodaju chevroleta i buicka u Quitu. Noland namjerava da to prije stupi s njim u vezu.)

Danas su, u znak proslave zbog raskida s Kubom, odrane nove de-monstracije i marevi protiv komunista u Quitu i na jugu zemlje, u Loji. Konzervativci i kranski socijalisti pripremaju masovne demonstracije koje e uslijediti za tri dana u znak podrke kardinalu - usprkos priz-nanju podmetaa bombi (to je u novinama zabiljeeno malom, sasvim neuglednom vijeu). QUITO 2. travnja 1962. Napokon uspjeh! Novi kabinet danas se, na svojem prvom sastanku s Arosemenom, jednoglasno izjasnio za prijekid odnosa s Kubom, Ceho-slova kom i Poljskom (koja je nedavno poslala jednog svojeg diplomata u Quito da otvori poslanstvo). Poslije sastanka Arosemena se alio kako se plebiscit nije mogao odrati. Voe liberalne partije izrazili su svoju vjeru u raskid odnosa. Ministarstvo vanjskih poslova sutra e o tome slubeno obavijestiti svaku od triju misija. Osim Poljaka, ovdje su tri ehoslovaka i sedam Kubanaca. Glavni je problem Ministarstva vanjskih poslova pronai zem-lju koja u Havani ima ambasadu, a koja bi bila voljna preuzeti ljude koji su nali utoite u ekvadorskoj ambasadi - njih gotovo dvije stotine. Krajnji ljeviari pokuavaju prirediti demonstracije protiv te odluke, ali mogli su okupiti tek male grupe. Poslijepodne smo proslavili pobjedu uz ampanjac. I tab nam je estitao. QUITO 4. travnja 1962. Za uline demonstracije kranskih socijalista i konzervativaca reeno je da su najvee u povijesti Quita. Na desetke tisua ljudi slijevalo se iz ulica donjeg grada prema Trgu nezavisnosti, gdje je kardinal, posljednji 185govornik, rekao da, slijedei Kristovo uenje, oprata teroristima koji su ga pokuali ubiti. Jedan od organizatora demonstracije bio je Aurelio Davila. On se pobrinuo da grupa izbjeglica pokloni kardinalu kubansku zastavu. (Glavna izbjeglika organizacija. Ravnateljstvo revolucionarnih studenata - pod kontrolom je stanice u Miamiju. U nekim zemljama pred-stavnicama te organizacije ravnaju izravno oficiri stanica. U naem slu-aju, meutim, Noland ih radije dri podalje, uz pomo Davile.) Noland se ve susreo s novim premijerom Alfredom Albornozom,* kako bi mu prenio planove komunista to smo ih primili od naih uba-enih agenata. Od jednog podagenta Josea Vargasa danas smo primili senzacionalni izvjetaj prema kojem je Jorge Ribadeneira, jedan od glav-nih voa URJE, pozvao svoje sljedbenike na neposrednu oruanu akciju u seoskom podruju prema obali. Veze s podagentom zasad su vrlo loe, ali Noland nastoji saznati to vie detalja. Kada je Noland susreo premi-jera, vidio je da ovaj ve raspolae informacijom o gerilskoj operaciji -koja se odvija uglavnom u blizini Santo Dominga de los Coloradosa, gra-dia udaljenog nekoliko sati vonje od Quita prema obali. Veeras mini-star obrane alje bataljon u to podruje. Kao mjeru predostronosti, pre-mijer je zabranio sve javne demonstracije do daljnjega, ali se i on i mini-star obrane nadaju kako e im poi za rukom da gerilsku operaciju zadre u tajnosti sve dok se ne sazna koliko je ljudi u nju umijeano. Moda to bude nemogue. Jer ostali agenti, ukljuujui i efa ekipe za promatranje, potpukovnika Paredesa,* izvjetavaju da se vojska ve mobi-lizira. Razmiljanja o mogunostima da se suoimo s efikasnom gerilskom operacijom jedna je od naih najeih mora, s obzirom na lakou kojom se mogu odrezati komunikacije i

transport izmeu obale i sijera. Osim toga, nepristupaan teren pogoduje manjim gerilskim operacijama na mnogim podrujima. Ako je mogue prodrijeti u svijest Indijanaca i seljaka - a to nije lako zbog religioznih i drugih tradicionalnih utjecaja gerilci e imati vrlo snano vrelo podrke i regrutiranja. Zato neprekidno i izazivamo akciju vlade protiv razliitih grupacija krajnje ljevice kako bismo preduhitrili situacije poput ove. QUITO 5. travnja 1962,. Veze s agentom Josea Vargasa u gerilskoj grupi nemogue je uspo-staviti. Vrlo malo vanih vijesti stie iz zone operacije u Ministarstvo obrane. Poslao sam potpukovnika Paredesa u Santo Domingo da vidi moe li on togod saznati, ali se nije mogao pribliiti operativnoj zoni. Najbolje informacije do kojih dolazimo u Ministarstvu obrane omogu-uje nam major Ed Breslin, obavjetajni savjetnik amerike vojne misije. 186U Quitu je tek kratko, ali je ve uspio uspostaviti veze s ljudima iz ekvadorske vojne obavjetajne slube, mnogo bolje od njegova prethod-nika. I Noland i ja tijesno smo suraivali s njim u regrutiranju novih ljudi iz vojnih obavjetajnih slubi. Nae su veze s njim izvrsne. Uvjebavao je tenkovske posade koje su se lani iskrcale u Zaljevu svinja. Breslin izvje-uje da gerilci ne pruaju otpor i da ih je ve nekoliko uhapeno. Dva dogaaja prole noi na aerodromu u Guayaquilu, a u vezi s Kubom, dat e nam dobar propagandni materijal. Najprije je uhapen jedan Ekvadorac koji se vratio s tromjesene gerilske obuke na Kubi. Zove se Guillermo Lavedra, voa je CTE u Riobambi. O njegovu povratku izvijestila nas je naa baza u Mexico Cityju, koja vrlo dobro prati sve putnike za Kubu i s Kube preko Mexica posredstvom meksike imigracione slube. Podaci o Lavedrinu putovanju predani su potpukovniku Pedru Velezu Moranu,* jednom od povezanih agenata baze. Za propa-gandu su interesantne knjige, lanci, gramofonske ploe s revolucionar-nim pjesmama i, posebno, njegove fotografije u uniformi pripadnika kubanske milicije. Baza oekuje da uz Velezovu pomo doe do kopija sa sasluanja, a na zahtjev taba predat e pitanja. Drugi sluaj, takoer iz domene potpukovnika Veleza, zbio se prili-kom opskrbljivanja gorivom kubanskog aviona koji je letio iz ilea u Havanu, sa sedamdesetak putnika, veinu ine peruanski studenti koji su krenuli na Kubu na kolovanje - najvjerojatnije, ipak, da su krenuli na obuavanje za gerilske akcije. Baza je zatraila od Veleza kopiju liste putnika, to je neuobiajen zahtjev prilikom slijetanja zbog goriva, kako bi je proslijedila stanici u Limi. Dok je avion primao gorivo, kubanski je pilot vien kako predaje kuvertu treem sekretaru kubanske ambasade u Quitu (Kubanci jo nisu bili otili). Carinski inspektor zahtijevao je da pregleda kuvertu. Kubanski diplomat povukao je pitolj i uperio ga u inspektora. Tada ga je predstavnik vojne jedinice na aerodromu uhapsio. Tek je jutros oko 10 sati osloboen, ali mu je doputeno da zadri kuvertu. QUITO 6. travnja 1962. Novine jutros objavljuju prve izvjetaje o gerilskim operacijama u Santo Domingu senzacionalna prognoza da se radi o 300 ili vie ljudi kojima komandira Araujo. Ministarstvo obrane, meutim, objavilo je kas-nije da je trideset gerilaca uhapeno te da su uza se imali znatnu koliinu oruja, municije i vojne opreme. Prvi izvjetaji o ispitivanjima uhapenih nagovjeuju, da je u gerilskoj grupi manje od 100 ljudi, da Araujo ne sudjeluje u njihovim akcijama, ali se vojne operacije nastavljaju.

187Iako prvi izvjetaji o istrazi navjeuju da je gerilska operacija organi-zirana na brzinu, nakon pobune u Cuenci, i da je vrlo loe planirana, nastojat emo je u naoj propagandi uiniti ozbiljnom i opasnom. Meu uhapenima najvie je mladih lanova URJE sljedbenika Jorgea Riba-deneire, kojemu bi se vrlo lako moglo dogoditi da bude iskljuen iz PCE ako, to je vjerojatno, izvrni komitet na elu sa Saadom nema nita s tom operacijom. Izvjetaji agenata ubaenih u PCE slau se s gleditem da je Ribadeneira djelovao izvan partijske kontrole. QUITO 10. travna 1962. Gerilska je operacija u Santo Domingu zbrisana. etrdeset i est geri-laca uhvaeno je nakon tek ponekog ispaljenog metka. Samo jedan slu aj ranjavanja - gerilac pogoen u nogu. Svi su dopremljeni u Quito. Zaslu-gom majora Breslina dobivamo kopije razultata istrage. Nastojei da Paci-fico de los Reves,* ostavi dobar dojam na svom novom poslu efa obavje-tajnog odjela nacionalne policije, dajem mu informacije o mnogim uhap-enima koje on, kao svoje vlastite, prosljeuje vojnoj ekipi koja vodi istragu. Propagandno djelovanje samo je djelomice uspjelo. Ministar obrane izjavio je da zaplijenjeno oruje nije istovjetno s onim kojim se slui ekva-dorska armija i mora da je poslano izvana - iako je istina da su sama-rice, lovake puke i puke M-i ukradene od vojske. Istraitelji su izjavili tampi (pogreno, naravno) da je operacija bila vrlo briljivo planirana i da ju je odobrio kongres PCE, odran prologa mjeseca. No tampa u svojim komentarima nastoji obojiti operaciju romantino. Sudjelovanje etiriju ili pet djevojaka, na primjer, opisano je da bi se pobudila sentimentalnost. Kad su uhapenici prebaeni u policiju i kad im je bilo doputeno da se susretnu s advokatima, rekli su da su poli u Santo Domingo samo zato da bi se vjebavali u obrani Arosemenine vlade, kojoj garnizon u Cuenci prijeti da e je zbaciti. FEUE je angairala grupu odvjetnika koji e braniti gerilce. Na nesreu, prerani alarm jav-nosti postao je predmetom ale, ak smijean. I dalje e dva inioca biti vana. Prvo, lakoa kojom su gerilci pohva-tani daje ekvadorskim vojnim snagama novo povjerenje i moe ohrabriti budue zahtjeve za vladinim akcijama protiv krajnje ljevice. Drugo, ope-racija e pogorati sve vee razlike'na ekstremnoj ljevici, i unutar i izvan PCE, izmeu onih koji odobravaju skore oruane akcije i onih koji su za nastavljanje dugoronog rada s masama. U svakom sluaju, ta alosna pustolovina pokazala se za nas sretnom. 188QUITO 23. travnja 1962. Opet na hladnom, rijetkom zraku sijera nakon kratkih praznika. Poljak, Cehoslovaci i Kubanci napustili su Quito, pa vie nema neprija-teljskih diplomatskih misija o kojima valja brinuti. Prislukivanje kuban-skih telefona imalo je tek sporedan znaaj, jer su Kubanci bili oprezni. No uskoro namjeravam kontrolirati Araujov telefon, a moda jo jedan, ukoliko uspijem rijeiti problem biljeenja razgovora. Tehnike probleme to su se javljali prilikom postavljanja opreme koja se pokretala na zvuk nikada nismo rijeili, pa se vraamo staroj aparaturi koja se pokree prema naponu. Iako smo pokuavali gerilsku operaciju u Santo Domingu zadrati u aritu panje, to nije bilo lako. Stanica u Riju pomogla nam je lankom o komunistikom putu jedne djevojke koja je sudjelovala u operaciji. To je Brazilka Abigail Perevra. Priu o njoj pripremio je dopisnik iz Rija za servis agencije Orbe Latinoamericano,* koja radi za itavo

podruje hemisfere, a kontrolira je naa stanica u Santiagu (ile). U lanku se kae da je djevojin otac federalni poslanik i osobni lijenik Luisa Carlosa Prestesa, dugogodinjeg vode komunistike partije Brazila, dok je njezina majka nastavnica portugalskoga jezika u sovjetskoj trgovinskoj misiji u Rio de Janeiru. Oba su roditelja na elu kineskobrazilskog kulturnog drutva. Majka je na poetku godine pola na Kubu da posjeti Abigail, dok je ova - kae se u lanku - pohaala gerilski teaj. Ovo bi moglo pomoi da je jo neko vrijeme zadre u zatvoru, ali je javno mnijenje naklonjeno njezinu oslobaanju. Gil Saudade uspostavio je jo jednu frontovsku propagandnu organi-zaciju. Najnovija, osnovana prije nekoliko dana, nazvana je Komitetom za slobodu naroda.* Posredstvom te grupacije Gil e objavljivati doku-mente Evropske asambleje porobljenih naroda,* i drugih organizacija (koje Agencija kontrolira) posveenih borbama za ljudska prava i gra-anske slobode u komunistikim zemljama. Agent koji mu je pomogao pri uspostavljanju komiteta zove se Isabel Robalino Bollo.* Susreo ju je zahvaljujui Velaskovom bivem ministru rada, Joseu Baqueru de la Calli. Robalinova je voa Katolikog radnikog centra (CEDOC) i glavni Gilov agent za operacije koji se poduzimaju uz pomo te organizacije. Imenovana je sekretaricom komiteta. U njemu su mnogi istaknuti libe-ralni intelektualci i politiari. i 189QUITO 27. travnja 1962. Vlada je ukinula zabranu javnih politikih demonstracija, koja je bila na snazi nakon metea oko raskida s Kubom. Kampanja za lipanjske iz-bore zaokuplja svakoga. Kandidirat e se dosta naih agenata. No naa je glavna izborna operacija u Ambatu, gdje Jorge Gortaire, penzionirani armijski pukovnik i voa kranskih socijalista, radi na tome da pobijedi gradonaelnika, revolucionarnog socijalista koji eli biti ponovno izabran. Gortaire je na elu Rotarv kluba. Osim toga predsjednik je Antiko-munistikog fronta u Ambatu, koji mi, upravo preko njega, i financiramo. S obzirom na njegove izuzetne sposobnosti, front istupa s jedinstvenom listom kandidata, a podravaju ga konzervativci, liberali, kranski socija-listi, nezavisni i, naravno, faistika ARNE. Noland misli da je Gortaire jedan od najboljih agenata koje ima - uz Renata Pereza i Aurelija Davilu. Gil Saudade smjera da uini golem korak naprijed u ovdanjim i u radnikim operacijama baze u Guayaquilu. Sutra poinje konstituirajue zasjedanje konfederacije slobodnih sindikata koja e se zvati CEOSL.* Gil je prilino siguran da emo, izmeu agenata baze u CROCLE i agenata njegove Narodne revolucionarne liberalne partije, ponovno uspostaviti kontrolu. Posljednjih mjeseci agenti PLPR opet su postali aktivniji. Gil se nada da e, uz njihovu pomo, uiniti regionalnu razjedinjenost agenata CROCLE bezopasnom. i QUITO i. svibnja 1962. CEOSL - Konfederacija slobodnih sindikalnih organizacija Ekvadora - formalno je osnovana, a kontrolira je nekoliko agenata: Victor Contre-ras Zuniga,* predsjednik; Matias Ulloa Coppiano,* sekretar za vanjske odnose, i Ricardo Vazquez t)iaz,* sekretar za kolstvo. Publicitet o osni-vanju te organizacije vrlo je dobar, stigle su poruke solidarnosti od ORIT-a iz Mexico Citvja, ICFTU te Meunarodnih sindikata iz Bruxe-

llesa. Na osnivaku sveanost bili su pozvani voe drugih sindikalnih kon-federacija koje nadzire Agencija, na primjer Konfederacije sindikata Urug-vaja,* (CSU). Glavni je zadatak prvih zasjedanja da nova Konfederacija ue kao lanica u ICFTU i ORIT. Potonja je u Meksiku upravo otvorila kolu za kadrove. Uskoro e CEOSL slati svoje polaznike u kolu ORIT-a koju naa stanica u Mexico Citvju vodi uz pomo Morrisa Paladina,* pomo-nika generalnog sekretara ORIT-a. Paladino je ovjek koji za Odjel meu-narodnih organizacija kontrolira ORIT. (Novi generalni sekretar ORIT-a 190Arturo Jauregui* dosad jo nije izravno regrutiran, ali je bio ovdje u oujku da nas obavijesti o otvaranju kole.) Gil Saudade od sada e tijesno suraivati s bazom u Guayaquilu, to znai da e njegovi agenti, Ulloa i Vazquez, suraivati s Contrerasom, agentom baze. Podrazumijeva se da nijedan od njih nee saznati kako onaj drugi surauje s nama. Na nesreu, suprotnosti izmeu agenata baze u Guayaquilu, to rade u okviru CROCLE, i agenata izborne operacije ECCALICO koje traju ve dvije godine sada su dosegle vrhunac. Radnikom senatoru s obale Adalbertu Mirandi Gironu baza se prije nekoliko mjeseci zahvalila na uslugama zbog toga to se saznalo za neke njegove nedoputene poslove s pojedinim kompanijama. Na konstituirajuem zasjedanju CEOSL bio je optuen kao izdajnik radnike klase, ime je zapravo poela kampanja za njegovo iskljuenje iz sindikalnog pokreta. QUITO 3. svibnja 1962. Milijun za staro eljezo u Ekvadoru je skandal stoljea. Ljevica se time sve vie koristi kako bi vojne krugove izvrgla ruglu. Danas su nael-nik taba i komandant armije objavili zajedniku izjavu da se brane od napada kojima su ih u svojim prvomajskim govorima obasuli voe CTE, ali i od sadanjih pokuaja da ih se povee s tom aferom. Upozorili su na to da je svrha Ijeviarske kampanje konana likvidacija oruanih snaga. U vojsci raste neraspoloenje i zbog nedavnih letaka i parola u kojima se vojni krugovi etiketiraju kao trgovci otpacima. U selima se razvila nova kriza koja silovito ukazuje na zaostalost ove zemlje. Protekla dva mjeseca vlada pokuava provesti popis zemljinih po-sjeda i stoke kako bi stvorila elemente za privredno planiranje. Dolo je do brojnih pobuna Indijanaca, prouzroenih glasinama kako je to zapravo ideja komunista da se Indijancima oduzme stoka. U nekoliko sluajeva bilo je mrtvih i ranjenih. U provinciji Azuay, na primjer, jednog su ui-telja i njegova brata, koji su dali traene podatke, raskomadali mache-tama. Samo je dolazak policije mogao sprijeiti unitavanje njihovih ostataka. S obzirom na to da su sveenici u selima esto odgovorni za irenje takvih glasina, vlada je morala zatraiti od crkvene hijerarhije da naloi svim sveenicima i drugim svojim podanicima da pomognu normalnom provoenju popisa. Bilo kako bilo, u Azuayu je popis obustavljen. Snaga ovdanjih religioznih osjeaja zaista zauuje. Prije dva tjedna, na Veliki petak, deseci tisua Indijanaca i drugih siromanih ljudi sudjelo-vali su u procesiji od podneva do est sati popodne - usprkos kii koja je pljutala kao iz kabla. Jednako je bilo u Guayaquilu i drugim gradovima. 191gurro 12. svibnja 1962.

Neki od naih agenata vode ozbiljne izborne kampanje, ali drugima to ne uspijeva zbog pomanjkanja podrke. I Jose Baquero de la Calle, za Velasca ministar rada koji sada nastupa kao nezavisni velaskist, i Juan Yepez del Pozo stariji, generalni sekretar ekvadorske lanice Meuna-rodne komisije pravnika,* koji vodi akciju u korist Narodne revolucio-narne liberalne partije,* kandidirali su se za gradonaelnika Quita. Kada je Konzervativna partija odbacila Baquerovu kandidaturu, ovaj se povu-kao. Isto je uinio i Vepez, jer mu nije uspjelo pridobiti znaajniju pot-poru velaskista. Odbaen je i Oswaldo Chiriboga,* koji je dugo radio kao agent ubaen u velaskistiki pokret. Podrka stanice svim tim kandida-tima bila je beznaajna jer su njihovi izgledi da uspiju bili prilino ogranieni. Nasuprot tome, kandidature Renata Pereza za gradsko vijee, Aure-lija Davile za Narodnu skuptinu i Carlosa Arizage Vege za poslanika imaju dobre izglede. Alfredo Perez Guerrero,* predsjednik ovdanje la-nice ICJ, rektor sredinjeg sveuilita i ovjek naklonjen reformama, na-lazi se na elu poslanike liste Nacionalnog demokratskog fronta (libe-rali, socijalisti i nezavisni) i pobijedit e i bez nae pomoi. Kandidati Po-kreta kranskih socijalista i konzervativne partije financiraju se neizravno, iz sredstava odobrenih Perezu i Davili. 'N t s ' QUITO 13. svibnja 1962. Kako se Arosemena i dalje opire isklju ivanju krajnjih ljeviara iz vlade njihova je prisutnost zapravo sve izraenija Noland je prepo-ruio, a tab prihvatio, da se proire politike operacije to se financiraju iz projekta ECACTOR. Ne samo da e se nastaviti i pojaati pritisak uz pomo redovitih agenata u Quitu, Cuenci, Riobambi, Ambatu i Tulcanu nego smo pridobili i dvojicu novih, uglednih voa kranskih socijalista u Quitu. Nadlean sam za oba nova sluaja. Prvi je Carlos Roggiero,* umirovljeni vojni kapetan i jedan od glavnih predstavnika kranskih socijalista u Nacionalnom obrambenom frontu. Roggiero je ef militantnog akcionog odreda kranskih socijalista koji se bavi podmetanjem bombi. Po eo sam ga obuavati u upotrebi razliitih zapaljivih sredstava za rastjerivanje i uznemiravanje ljudi, koja sam, na osnovi zahtjeva upuenog tabu, dobio od Odjela tehnikih slubi. Po-sredstvom Roggiera osnovat emo moda deset odreda, s pet do deset ljudi u svakom, kako bismo razbili sastanke i manje demonstracije i kon191trolirali ulice i uznemiravali komunistiku omladinu, URJE i sline gru-pacije. Drugi je Jose Maria Egas,* mladi odvjetnik, takoer vodei predstav-nik kranskih socijalista u Nacionalnom obrambenom frontu. Egas je jedna od onih politikih figura koje se brzo uzdiu. Izvrstan je govornik. Uz njegovu pomo osnovat emo pet odreda (etvorica-petorica u sva-kom) koji e se baviti istragama u vezi s naom listom za kontrolu sub-verzivnih akcija - ranije poznatom pod nazivom LYNX lista. Ekipa za promatranja, koju vodi potpukovnik Paredes, jednostavno ne stie obav-ljati sav posao, a neophodna je i u obavljanju drugih zadataka. Sa sku-pinom koju e nadgledati Egas postii emo stalno kontroliranje stanova i radnih mjesta, tako da emo, u sluaju kada se stvari pogoravaju i doe trenutak istine, imati sve potrebne informacije za hitna hapenja. Ako Egas bude obavljao svoj posao tako da opravda naa o ekivanja, moda

emo ga poslati na obuku u tab, pa ak i proiriti operaciju fizikog praenja osoba za koje smo zainteresirani. Da bih poboljao prikupljanje informacija obavjetajnog karaktera o ekstremnoj ljevici, uredio sam da se posredstvom Rafaela Buchelija* i Al-fonsa Rodrigueza* postavi prisluna aparatura na jo jedan telefon. Po-stavit e je na kuni telefon Antonija Floresa Beniteza, umirovljenog kape-tana i poneto misterioznog kolege Rafaela Echeverrije Floresa, voe PCE u Quitu. Nai agenti ubaeni u PCE, Cardenas i Vargas, pribavili su nam podatak da je Flores kljuna osoba u neemu to bi mogla biti organiza-cija koju je, vjerojatno, Echeverria osnovao izvan strukture PCE. Mogue je da Echeverria razvija grupaciju koja bi mogla postati jezgra buduih gerilskih akcija i gradskog terorizma, ali u tu grupu nije uao jo ni jedan od naih agenata. Prislukivat u neko vrijeme Floresa da saznam razvija li se neto zanimljivo - Edgar Camacho brinut e se o prepisivanju, jer se Francine Jacome cijelo vrijeme bavi samo Araujovom linijom. Aparatura e se nalaziti u Buchelijevu stanu kao tobonja mala elektrina radionica. Ravmond Ladd,* na marljivi administrativni slubenik, vrlo je aktivan u koarkakoj organizaciji. Radi kao trener lokalnog enskog kluba. Za-hvaljujui tom poslu, upoznao je Modesta Poncea,* ekvadorskog ministra pota, telegrafa i telefona, koji je ubrzo zatraio da Ladd u ambasadi nad-gleda potu koju ve kontroliramo naom uobiajenom metodom. Da bi-smo izbjegli eventualne sumnje kako posebnim kanalima ve otprije kon-troliramo poiljke iz Kube i sovjetskog bloka, Ladd je prihvatio Ponceovu ponudu, tako da sada isti posao radimo dvaput. Svakako, pokrivanje no-vih poslova za koje smo zainteresirani moemo osigurati uz Ponceovu po-mo, pa je Ladd poeo da mu uruuje novac pod uobiajenom izlikom podmirivanja trokova. 13 CIA 193QUITO 21- svibnja 1962. Arosemena je uzvratio udarac vojsci za ponienje to je bio primoran prekinuti s Kubom. Proli tjedan smijenio je ministra obrane, komandanta armije poslao je za vojnog ataea u Pariz, a zapovjednika avijacije za voj-nog ataea u Buenos Aires. Istog trenutka uslijedili su prosvjedi kran-skih socijalista, konzervativaca i drugih partija zbog premjetaja tih ofi-cira, nepokolebljivih protivnika komunizma. Istodobno su uslijedile i nove optube da se komunisti ubacuju u vladu. Imenovan samo sedam tjedana ranije, premijer Alfredo Albornoz* podnio je u znak protesta ostavku. Nakon toga ostavke su podnijeli i drugi ministri iz Nacionalnog demokratskog fronta. Razlog je Aroseme-nino odbijanje da potuje svoje prolomjeseno obeanje kada je Front uao u vladu da e razrijeiti dunosti dvije kljune Ijeviarske linosti: generalnog sekretara administracije i guvernera provincije Guavas. Nolandu je ao to gubi Albornoza jer su bili razvili vrijednu suradnju na prikupljanju informacija obavjetajnog karaktera. Albornoz je bio po-veo i akciju protiv nepoeljnih osoba u vladi. Arosemena trai novu po-drku, ali front ne odstupa od ostavki. Juer su, meutim, imenovani novi ministri nakon to je Arosemena jo jednom obeao, tajno, da e smijeniti guvernera provincije Guavas. Ostavka je objavljena danas. Iako je to korak u eljenu smjeru, generalni sekretar administracije i mnogi drugi iste politike boje i dalje ostaju na svojim dunostima. Medu novim je ministrima i Juan Sevilla,* moj part-ner u golfu. On je imenovan ministrom za rad i socijalno staraje. Gil Saudade odluit e moe li Sevilla u njegovim radnikim operacijama biti koristan.

QUITO 4. lipnja 1962. U nekoliko gradova razbuktalo se posljednjih dana pred izbore ve uobiajeno nasilje. Izbori su odrani juer. Pravi je razlog bila podjela na centar i na velaskiste - s obiljem kandidata u cijeloj zemlji, izuzevi kraj-nju ljevicu, koja nije sudjelovala. Konzervativna partija osvojila je veinu mjesta u Narodnoj skuptini (iako ne i potrebnu veinu), a pobijedila je i na izborima u provincijama i u gradovima. Aurelio Davila, koji je rukovodio kampanjom konzervati-vaca u Quitu, izabran je za poslanika Pichinche. Renato Perez, s liste kranskih socijalista, izabran je za gradskog vijenika Quita. Najzad, I'.Carlos Arizaga Vega izabran je poslanikom Konzervativne partije za pro-vinciju Azuay. Velaskisti su pretrpjeli teak poraz. Osvojili su samo est poslanikih mjesta i dva gradonaelnika - od kojih jedno u Ambatu. Tamo se kandi-dirao i Jorge Gortaire, kojeg je podupirao Antikomunistiki front,* ali je bio drugi. No Gortaire je zadobio ope povjerenje jer je porazio predstav-nika revolucionarnih socijalista. Izbori su jasan nagovjetaj djelotvornosti kampanje konzervativaca protiv ubacivanja komunista u vladu, teak su udarac i Arosemeni, i Na-cionalnom demokratskom frontu. Na zasjedanju kongresa nema sumnje da e konzervativci pojaati pritisak za iskljuivanje ekstremnih ljeviara iz vlade. U zaotravanju prilika u vezi s kupovinom starudije za ekvadorsku vojsku Reinaldo Varea zadobiva teke udarce. Taj sluaj prevladava na cijeloj politikoj pozornici i, na nesreu za nas, Varea se ba ne brani vje-to od tih napada, iako mu i jest teko da se' obrani. Ovih e dana kre-nuti u Washington na lijeenje ira na elucu. Davila e obavljati dunost potpredsjednika. l QUITO 15. lipnja 1962. s Meunarodni monetarni fond upravo je objavio da e u narednih dva-naest mjeseci odobriti Ekvadoru drugi stabilizacijski zajam od pet mili-juna dolara kako bi se poboljala platna bilanca zemlje. Izjava je optimi-stina i sadri dozu pohvale zbog toga to je Ekvador od sredine 1961. zaustavio pad svojih deviznih rezervi i postigao ravnoteu platne bilance. Nova pomo, naravno, uvjetuje se zadravanjem izjednaenja deviznih te-ajeva, to je prole godine pridonijelo zbacivanju Velasca. Upravo se pripremaju dva programa kao dijelovi novih nastojanja predstavnika SAD-a u pojedinim zemljama za spreavanje pobuna koje potiu komunisti. Prvi je program graanske akcije, u kojem sudjeluju ekvadorske vojne slube i amerika pomona vojna misija. Na programu se radi ve nekoliko godina, ali sada e se proiriti i institucionalizirati. Svrha mu je razvitak pojedinih lokalnih zajednica uz pomo vojnih jedi-nica. Drugim rijeima, valja dokazati kako je vojska na strani naroda. Tako bi se onemoguile tendencije siromanih da podlijeu propagandi i prelaze na stranu komunista. To je program koji treba povezati narod, posebno seljake, s vladom posredstvom vojske koja vidljivo i konkretno pridonosi dobrobiti naroda. Programu graanske akcije, prvom te vrste u Latinskoj Americi, dodi-jeljena je pomo amerike vojne misije u novcu i opremi (vrijedna 1,5 mi-

13* 195lijuna dolara) i 500 ooo dolara iz sredstava Agencije za meunarodni raz-voj (AID). Projekti ukljuuju rekonstrukciju cesta, izgradnju kanala za navodnjavanje, sistema za pitku vodu, zdravstvenih objekata najprije u provinciji Azuay, a zatim u Guayaquilu i u podruju Cavambe-Olmedo, sjeverno od Quita. Osigurat e se publicitet i propaganda tih projekata i u drugim podrujima kako bi se i tamo ubrzalo donoenje prijedloga za nove projekte. U stanici emo raditi s majorom Breslinom,* obavjetajnim savjetni-kom amerike vojne misije. On e se posluiti osobljem misije. Ono e posjeivati podruja na kojima e se izvoditi radovi i bit e izvidnici koji e izvjetavati o gostoljubivosti, razini agitpropovskih aktivnosti komu-nista i opoj djelotvornosti programa. Drugi je program blii uobiajenim operacijama stanice i predstavi^ odgovor Washingtona na ogranienost sadanjih radnikih programa koji poduzimaju AID, ORIT i stanice CIA. Problem je u vezi sa sukobom oko nedjelotvornosti ORIT-a, ali je i dalekoseniji. U sutini radi se o tome kako da se ubrza ekspanzija aktivnosti na organiziranju radnika u Latin-skoj Americi i tako umanji vrijednost sindikata u kojima prevladava kraj-nja ljevica te da se onemogui ubacivanje komunista i kastrovaca. Taj novi program rezultat je viegodinjih studija i planiranja. Usmjerit e ga Ameriki institut za razvitak slobodnih sindikata* (AIFLD), koji je prole godine osnovan u Washingtonu s ciljem da se bavi prouavanjem sindikata. Razlog zbog kojega je osnovana nova institucija jest taj to su sindi-kalni programi AID ogranieni s obzirom na svoju izravnu zavisnost od amerike vlade. Oni slue za prljave borbe koje karakteriziraju organi-ziranje sindikata i jurisdiktijske bitke. Programi ORIT-a takoer su ogranieni zbog toga to su lanice slabe ili u nekim zemljama uope ne postoje, iako se osnivanjem nove kole ORIT-a u Meksiku planira pro-irenje akcija. Kontrola je oteana, a rezultati su skromni. Programi stanica CIA tako er trpe od ogranienosti uslijed nedostatka ljudi, ali jo i vie zbog ogranienih svota to se mogu tajno kanalizirati putem stanica i meunarodnih organizacija kakve su ORIT i ICFTU. Na elu AIFLD-a je Serafino Romualdi, dugogodinji agent Odjela za meunarodne organizacije, koji je odstupio s mjesta interamerikog predstavnika AFL-CIO da bi u novoj organizaciji preuzeo dunost iz-vrnog direktora. Glavni suradnici taba u direktoriju jesu George Meany,* J. Peter Grace* i Joseph Beirne,* predsjednik sindikata radnika veza Ame-rike* (CWA), najvee lanice meunarodnog sindikata radnika pota, telegrafa i telefona (Pili) u zapadnoj hemisferi. Zapravo, AIFLD je osno-van po uzoru na obuavalite CWA, u kojem se uvjebavaju vo e latinsko-amerikih lanica PTTI. Dnevnu kontrolu AIFLD-a u korist Odjela za meunarodne organizacije objavljat e Romualdi i William Dohertv,* bivi interameriki predstavnik PTTI, a sada direktor socijalnih projekata AIFLD-a. 196Poslove e voditi prvi ljudi direktorija, tako da e se velike svote moi upuivati u AIFLD, a institut e zapravo sudjelovati u amerikim poslo-vima u Latinskoj Americi. U svakom sluaju, pravno je AIFLD privatna korporacija koja ne radi s profitom, a financira se iz fondacija, ostvarenih poslova i iz AFL-CIO. Istaknuti latinskoameriki liberali, kao to je Jose Figueres,* bivi kostarikanski predsjednik i dugogodinji kolaborator Agencije, povremeno e biti lanovi direktorija. AIFLD organizirat e antikomunistike radnike sindikate u Latinskoj Americi. S obzirom na to da je sindikalno organiziranje prilino osjetljiva stvar za AID to se tie

financiranja, ak i neizravno, prividno e cilj biti obrazovanje odraslih i socijalni projekti (izgradnja stanova za rad-nike, institucije za kreditiranje i za kooperaciju). Prvenstven je zadatak da se u zemljama Latinske Amerike osnuju ustanove za obuavanje koje e preuzeti i proiriti dosadanje teajeve to ih je ve u mnogim zemljama bila organizirala AID. Iako e te ustanove nominalno i administrativno kontrolirati AIFLD u Washingtonu, planira se da na elu to veeg broja takvih institucija stoje plaeni agenti CIA i da se na taj nain uspostavi operativna kontrola stanice. U veini sluajeva, nadamo se> agenti u AIFLD-u bit e ameriki graani koji ve imaju stanovito iskustvo u sindikatima, iako se u takvim poslovima mogu angairati i stranci. Pro-gramima obuavanja u lokalnim institucijama u Latinskoj Americi pri-premat e se sindikalni organizatori, koji e, nakon obuke, provesti devet mjeseci samo na organiziranju novih sindikata, a plaat e ih i sve trokove podmirivati lokalni instituti. Sto se javnosti tie, AIFLD e se koncentrirati na socijalne projekte i vidove obrazovanja odraslih, drei diskretno u pozadini svoje organizacijske programe. Ovog mjeseca u sklopu obuke u latinskoamerikim zemljama AIFLD poinje programom naprednih teajeva obuke u Washingtonu. Pronala-enje i kontakt s potencijalnim agentima za radniko-sindikalne operacije bit e stalna zadaa nastavnika koji izvode obuku u Latinskoj Americi i na teajevima u Washingtonu, a koje kontrolira Agencija. Agenti koji ve sudjeluju u sindikalnim operacijama mogu biti angairani u tim teajevima da bi pokazali svoje strune sposobnosti. U Ekvadoru predstavnik AIFLD-a iz SAD-a koji radi na organiziranju instituta za obuku - prvom, koji poinje za tri tjedna - nije agent, ali je poslan kako bi se izbjeglo odugovlaenje. Meutim Gil Saudade postigao je da Ricardo Vazquez Diaz,* njegov sekretar za obrazovanje u CEOSL, bude predstavnik Ekvadora u lokalnom programu obuke za AIFLD. Meu nastavnicima bit e i Carlos Vallejo Baez,* takoer Saudadov agent, iz Narodne revolucionarne liberalne partije. Najzad, Saudade e ili regrutirati tog prvog predstavnika AIFLD-a, ili e tab urediti da se poalje pro-vjereni agent. Ta dva nova programa - vojni Program graanske akcije i AIFLD -bez sumnje se ovdje ire bre nego u veini zemalja Latinske Amerike. 197m Nedavno sam pro itao izvjetaj specijalne meuministarske ekipe stru-njaka iz Washingtona, Ekipe za strateku analizu ciljeva (SATT), koja je proteklih mjeseci tajno posjetila sve latinskoamerike zemlje. Svrha njihova puta bila je da kontroliraju sve programe vlade SAD-a u svakoj zemlji i utvrde stupanj ozbiljnosti prijetnji gradskog terorizma i gerilskog rato-vanja. Mi smo pripremili tajni dodatak tom izvjetaju. Meu preporukama nalazi se i proirenje programa za kontrolu subverzija i aktualiziranje podataka o nepredvienim okolnostima unutar kojih bi se nae operacije mogle odvijati iz tree zemlje - u sluaju da budemo primorani napustiti nae mjesto u ambasadi. Zapravo Ekvador, zajedno s Bolivijom i Guate-malom, spada prema ocjeni izvjetaja u najvjerojatnija podruja skorih oruanih pobuna. Odluka o hitnom proirenju Programa graanske akcije i sindikalnih programa vjerojatno je rezultat izvjetaja te ekipe. QUITO 21. srpnja 1962. U studentskim operacijama naa baza u Guayaquilu izvela je nov uspjean prodor. Snage protivne komunistima, to ih predvodi Alberto Alarcon, pobijedile su na izborima FEUE.* Zauzele su mjesta koja su dosad zauzimali funkcioneri ekstremne ljevice,

lanovi URJE. Alarcon je u Quitu prije nepuna dva tjedna bio na turniru u golfu, odranom pod pokroviteljstvom ambasadora Bernbauma. Tu su priliku Alarcon i Noland iskoristili da obave posljednje pripreme za izbore FEUE. Gil Saudade razvija jo jednu operaciju - organizaciju poslovnih ljudi i strunjaka koja e promicati ekonomsku i socijalnu reformu. I druge sta-nice osnivale su dosad graanske organizacije te vrste. Pokazale su se vrlo korisnima u irenju pripagande, a i kao pogodni oblici financiranja izbora i drugih operacija politike akcije. Naa grupacija naziva se Centrom za studije ekonomskih i drutvenih reformi* (CERES). Na elu su dvojica age-nata, Mario Cabeza de Vaca* i Jaime Ponce Yepez.* Cabeza de Vaca ranije je bio desna ruka Marija Cardenasa, agenta ubaenog u PCE. No meu njima izbio je tako otar sukob da je John Bacon morao Cardenasa preba-citi Miguelu Burbanu de Lari,* koji je ve suraivao s drugim agentom ubaenim u PCE, Luisom Vargasom.* Cabeza de Vaca predan je Saudadeu da ga ovaj postavi u organizaciju CERES. Jaime Ponce je Shellov trgovac u Quitu, moj i Nolandov prijatelj. Noland ga je pridobio za posao u CERES-u, a zatim ga predao Saudadeu. Stanica u Bogoti pomae nam aljui delegaciju svoje grupe za reformu, nazvane Centrom za studije i drutvenu akciju* (CEAS). Delegacija je ve stigla. 198purro 2,. kolovoza 1962.. Arosemena se vratio iz dravnog posjeta Washingtonu. Na glavnom slubenom sastanku s Kennedvjem bio je izrazito dobro raspoloen. Dokazao je da zna nabrojiti sve amerike predsjednike, poevi od G. Washingcona. No poalio se kako se ne moe prisjetiti imena svih ekvadorskih predsjednika; toliko ih je bilo u posljednjoj polovici stoljea. Kennedv se zabavljao, a izvjetaji State Departmenta o tom su putovanju sumorni. I posljednji gerilac iz Santo Dominga oslobo en je zahvaljujui Arose-meni. Posljednjih su mjeseci kapali iz zatvora jedan po jedan, a u jav-nosti se o tome gotovo nije ulo. Dok Davili i ostalima uspije na za-sjedanju kongresa, to poinje za tjedan dana, postaviti pitanje o tome, itav sluaj progutat e barutina birokracije. Nekoliko je gerilaca ve otilo na dodatnu obuku na Kubu. Prislukiva na telefonu Antonija Floresa Beniteza omoguuje nam da sada raspolaemo vrednijim informacijama nego to nam ih moe pri-baviti itko od naih agenata ubaenih u PCE. Floresa naziva deset ili petnaest osoba. Govore vrlo malo, samo ifrirane reenice za dogovaranje sastanaka. Imena su takoer ifrirana. Posredstvom ekipe ECJACK za promatranja, koju predvodi potpukovnik Paredes, nastojim otkriti s kime je sve Flores u dodiru. No posao napreduje vrlo sporo, poglavito stoga to je Floresa gotovo nemogue pratiti - djelomino je uzrok tome slaba vjetina ekipe, a preteno to to se Flores kree vrlo oprezno i neprestano poduzima mjere kako bi zameo trag. Usprkos tome otkrio sam da je Rafael Echeverria, glavni voa PCE u Quitu, jedan od onih koji su u tajnoj vezi s Floresom. Tu su i jedan podoficir odsjeka za veze iz Ministarstva obrane, ef odsjeka za doku-mentaciju predsjednitva i zamjenik komandanta Arosemenine tjelesne garde. Analizirajui snimljeni materijal, utvrdio sam da je Flores prilikom telefonskih razgovora vrlo oprezan. Meutim njegova se ena, kad god je sama u kui, ponaa kao prava brbljavica. Do vrlo vanih podataka doli smo zahvaljajui njezinoj nepanji. Moj je dojam da Flores, koji nije lan PCE, predvodi grupu za prikup-ljanje informacija obavjetajnog karaktera u korist organizacije koju Echeverria nastoji osnovati izvan

sastava PCE. Ako on svoj posao jednako dobro obavlja i u grupama za gerilske i teroristike akcije, morat emo djelovati vrlo brzo kako bismo uguili tu organizaciju prije nego to doe do oruanih operacija. Dobili smo novoga prepisivaa. Zove se Rodrigo Rivadeneira,* jedan je od brae koja vode tajnu tiskaru. Rodrigo pripada najboljim ekva-dorskim koarkaima. Bio je na kolovanju koje mu je osigurao Noland.U lipnju se, zbog novanih tekoa obitelji, vratio u Ekvador i vjerojatno e morati odustati od daljnjeg kolovanja. Francine Jacome nekoliko mjeseci nee moi obavljati svoj posao. Stoga Rodrigo preuzima Araujovu liniju. Taj telefon, iako zanimljiv, ipak nam ne donosi toliko vrijednih informacija kao Floresov. Dva agenta u policiji prebaena su na nove zadatke. Juer je Pacifico de los Reyes,* ef policijske obavjetajne slube, otputovao na teaj to ga FBI organizira u Quanticu (Virginia). kolovanje smo mu organizirali uz pomo ureda za javnu sigurnost, koji djeluje u sklopu Agencije za meunarodni razvoj. Nee ga ovdje biti do kraja godine. Prije odlaska upitao me elim li za to vrijeme zadrati suradnju s policijskom obavje-tajnom slubom. Odabrao je Luisa Sandovala,* glavnog tehnikog stru-njaka te slube, s kojim sam se susretao jo od prole godine, ali bez Revesova znanja. Prije tri dana predstavio mi je Sandovala. Jedva smo uspjeli ostati ozbiljni. Prije odlaska de los Reyes je unaprijeen u in majora. Posredstvom naeg Ureda za obuku postigao sam da mu, kad zavri teaj, tab odobri pohaanje specijalne obuke za obavjetajce. Na najstariji i najvaniji ubaeni agent u dravnoj policiji, pukovnik Oswaldo Lugo, premjeten je iz podruja Cuence na poloaj efa etvrtog podruja sa sjeditem u Guayaquilu. Novi mu posao omoguuje da za-povijeda svim jedinicama nacionalne policije na obalnome podruju, to e svakako biti vrlo vano za operacije nae baze u Guayaquilu. Ovih u dana otputovati onamo, da predstavim Luga efu baze. tab je obuku gerilaca na Kubi oznaio najvanijim zadatkom u Latin-skoj Americi. Svim, stanicama izdane su upute, da u skupine to putuju na obuku ubace svoje agente. Dosad jo nismo uspjeli pronai takva agenta. Meutim nedavno sam susreo novog direktora ureda za useljavanje u strane zemlje, Pabla Maldonalda.* Spreman nam je pomoi tako da admi-nistrativnim postupkom zabrani putovanje na Kubu osobama za koje smo zainteresirani. Maldonaldo, s kojim sam se upoznao kod zajednikih pri-jatelja, takoer je voljan pobrinuti se za temeljite carinske pretrage svih Ekvadoraca koji se vraaju s Kube. Poeo sam mu dostavljati informacije to ih pripremaju meksike i panjolske vezne slube na temelju uselje-nikih isprava putnika koji s Kube i na Kubu putuju preko Mexico Cityja i Madrida. QUITO 10. kolovoza 1962. Kongres je danas otvoren zasjedanjem na kojem je istaknuto da e glavna panja biti poklonjena agrarnoj reformi. Nacionalni demokratski front prevladava u senatu. Konzervativna partija mogla bi ostvariti isto 200 Jto u narodnoj skuptini ako je podre dva ili tri poslanika Ijeviarskih okupljenih narodnih snaga. Konzervativci su rijeeni da zatrae Vareinu ostavku.* Noland nema naina da to zaustavi, a niti da spase Vareu. Kad jednom zbog milijuna za starudiju odbace Vareu, konzervativci nee oklijevati da zbace i Aro-semenu ili da ga, toboe zbog njegova

naruenog zdravlja, prisile na ostavku. Na nesreu, Varea mora otii prvi, jer je istodoban odlazak i Arosemene i Varee kao potpredsjednika gotovo nemogue i zamisliti. Varea je i dalje predsjednik senata. Za potpredsjednika narodne skuptine izabran je Carlos Arizaga Vega,* na agent politike akcije u projektu ECACTOR u Cuenci. Ubrzo je zamijenio Davilu na mjestu vode desniarske opstrukcije - Davila se bacio na organizacijske poslove, pa se nije niti kandidirao za narodnu skuptinu. purro 2.9. kolovoza 1962. Nakon etiri dana politike krize, koja je dovela do ostavke svih ministara u kabinetu, Arosemena je najzad smijenio Ijeviarski orijenti-ranog generalnog sekretara administracije. Izvan svake sumnje, to je zna-ajna pobjeda konzervativaca i kranskih socijalista, iako valja priznati da su se kampanji protiv kljune Ijeviarske linosti u administraciji jo prole godine bili prikljuili i neki liberali i socijalisti. Od ostalih ostavki u kabinetu prihvaena je samo jo ona Manuela Naranja,* ministra financija i Nolandova agenta koji vodi demokratsku Socijalistiku partiju. Naranjova je ostavka dola kao rezultat sve veeg suprotstavljanja poslovnih ljudi njegovoj krutoj politici, iako se njegovo osobno potenje i nain na koji je poeo provoditi poreznu reformu visoko cijeni. Jo je jedan Nolandov agent u sve goroj situaciji. Pretprole no i na-rodna je skuptina izglasala da se Varea smijeni zbog sudjelovanja u onoj glasovitoj kupovini vojne starudije - jo uvijek glavnoj temi trenutane ekvadorske politike. Nije optuen za krau novca, nego za nemarnost i nesposobnost. Osim njega, skuptina optuuje i tadanjeg ministra obrane. Napad vodi Carlos Arizaga Vega. Araujo se vratio u Guayaquil iz Kine, kamo je bio otputovao potkraj prolog mjeseca. Pet filmova za obuku o izazivanju ulinih borbi i sav propagandni materijal zaplijenili su mu na aerodromu. U Kini ga je pri-mio potpredsjednik vlade - nastojimo istraiti kakvu je podrku dobio. 201QUITO 3. rujna 1962. Radnike operacije teku s promjenljivim uspjehom. Vodstvo CROCLE u okviru CEOSL ustrajalo je u napadima na Adalberta Mirandu, rad-nikog senatora s obale, zbog njegova djelovanja u gvajakvilskoj tele-fonskoj kompaniji. Optuuju ga da je bio umijean u nastojanje pod-runice United Fruita da se otpuste nely namjetenici, lanovi sindikata te podrunice, koji su se nedavno pridruili organizacijama CROCLE i CEOSL. Isti vode CROCLE u Guayaquilu ulau napore za Mirandinu dis-kvalifikaciju u senatu, ali ni u tom pokuaju nisu uspjeli. Kampanju protiv Mirande bila je, barem u nekim pravcima, odobrila baza, ali sada ta kam-panja postaje sve nepoeljnija zbog poznatih sukoba u CROCLE. Baza predvia da e uskoro raskinuti s agentima CROCLE koji neprekidno nastoje zadrati regionalno obiljeje te organizacije, to se kosi s naim nastojanjima da, umjesto CROCLE, organiziramo federacije obalnih pro-vincija. Kada do toga doe, Gil Saudade e poslati svoje agente iz Quita da uspostave punu kontrolu nad CEOSL-om; on se upravo priprema za takav razvoj dogaaja. U meuvremenu, program AIFLD razvija se posredstvom Ricarda Vazqueza Diaza u tijesnoj suradnji s CEOSL-om. Narednog e mjeseca Vazquez voditi seminar za radnike voe, od kojih e etvorica biti oda-brana da pohaaju teaj AIFLD to u listopadu poinje u Washingtonu.

Prije dva tjedna ovdje je boravila delegacija PTTI da bi sa svojom ekvadorskom lanicom FENETEL,* jednim od najvanijih sindikata u CEOSL-u, raspravila organizacijska pitanja i program jeftine izgradnje stanova. PTTI obuava voe FENETEL-a u svojoj koli u Fort Royalu (Virginia), pa je posjet iskoriten i za bolje informiranje o programima seminara AIFLD. U sastavu delegacije bili su i novi interameriki pred-stavnik PTTI i jedan Kubanac, voa sindikata kubanskih telefonskih radnika u izgnanstvu. Nema sumnje da je PTTI najuspjeniji od svih meunarodnih strunih sindikata koji sada djeluju u Ekvadoru pod vodstvom Odjela za meunarodne organizacije. Valja se upitati kako ekvadorska radnika klasa uope ima volje da se organizira. Prije dva tjedna predsjednik Nacionalne planske komisije iz-vjetavajui o opem stanju privrede pred narodnom skuptinom, izjavio je da je radnik 1961. godine primao u prosjeku samo 162. sukra mjeseno - oko sedam dolara. zozQUITO 10. rujna 1962. Noland mi je predao jo jedan dio ECACTOR-projekta politike akcije. Od sada ravnat u operacijom u Ambatu, koju vodi Jorge Gor-taire. Prije dva tjedna bio sam s Nolandom u Ambatu da bih se susreo s Gortairom. R'je je o prislunoj operaciji koja bi nam morala donijeti vie podataka o tome podravaju li Kinezi Arauja. Neto ranije, upravitelj ho-tela "Willa Hilda u Ambatu, inae ehoslovaki emigrant, izvijestio je Gortaira da je Araujo rezervirao jednu od vila. Bit e to, nakon putovanja u komunistiku Kinu, prvi Araujov posjet njegovim sljedbenicima u Ambatu. Gortaire je predloio da prislukujemo vilu - on e preuzeti nad-zor kada Araujo stigne, potkraj mjeseca. Prolog vikenda doao sam ponovo, donijevi opremu, i proveo neko-liko dana s Gortairom. Postavili smo mikrofon, predajnik i baterije u drveni okvir klozetskih vratiju. Aparatura radi savreno. Gortaire e lako primati razgovore u svojoj kui, nedaleko od Ville Hilde. Jedini je pro-blem u tome to je Gortaire bio zaboravio zakljuati vrata. Dok sam sta-jao na klozetskoj dasci postavljajui instalacije, nekoliko je istaica upalo u kuicu. Bile su zaprepatene mojim dosta udnim poslom, ali Gortaire vjeruje da one uope ne mogu niti zamisliti to sam zapravo radio. On e povremeno viati upravitelja ne bi li saznao jesu li istaice spominjale moju rabotu. QUITO 3- listopada 1962. Arosemena je preivio jo jedan pokuaj obaranja zbog nesposobnosti, uglavnom stoga to je meu konzervativcima dolo do rascjepa na tom pitanju, ali i zato to je Varea ve i suvie diskreditiran. Zahvaljujui suradnji s Pablom Maldonaldom,* direktorom ureda za useljavanje u druge zemlje, a u nastojanjima da zaustavljamo ili odgaamo dozvole Ekvadorcima to putuju na Kubu i da paljivo kontroliramo nji-hovu prtljagu prilikom povratka, susreo sam potpredsjednika vlade, Manuala Cordovu Galarzu,* Maldonaldova neposredno pretpostavljenog. Cordova je izrazio spremnost da surauje u nastojanjima da se prekinu putovanja na Kubu. Rekao je kako je i premijer Jaime del Hierro,* odlu-an u uspostavljanju djelotvorne kontrole. Dodao je kako mogu kad god elim nazvati njega ili premijera i izloiti im svoje nove ideje.

Noland ba ne gori od nestrpljenja da se povee s Cordovom ili del Hierrom, jer, kako kae, Arosemena im nee dopustiti da takvu djelo203tvornu akciju uope poduzmu. Noland misli da oni, jednostavno, ele po-kazati volju za suradnjom, jer dunosti premijera i podsekretara za javnu sigurnost u toj vladi nisu takve da bi osiguravale osobnu budunost. On ih smatra jednakima ostalim liberalima to slue Arosemeni: sramnim oportunistima. Za sada nastavljam s Maldonaldom. Izbjegavat u dodir s Cordovom i del Hierrom. Danas je Cordova otiao u Cuencu radi istrage o jezovitom zlo inu u nekom indijanskom selu, dvadesetak kilometara od Cuence. Jedna lije-nika ekipa Andske misije, organizacije koju pomau agencije UN a svrha joj je da prosvjeuje Indijance u zabitim podrujima nekoliko zemalja, obilazila je sela u neposrednoj blizini i u jednom od njih, koje je dotad ve nekoliko puta bila posjetila, naila na neobjanjivo neprijateljski doek. Zaustavili su dip. Lijenik i socijalni radnik nastavili su pjeice, a u vozilu su ostali bolniarka i voza. Doavi u selo, lijenik i socijalni radnik za-tekli su Indijance okupljene u crkvi prije slube. U trenutku kada su uli u crkvu, do ekali su ih krajnje neprijateljski. Indijanci su ih po eli gurati i prijetiti im. Kako se nisu vraali, bolniarka je napustila dip i krenula u selo. I nju su, kad je ula u crkvu, napali. Indijance je spopao bijes, jer je nekoliko njih mislilo da su ljudi iz Andske misije komunisti. Kako je nji-hov poloaj postajao sve opasniji, lanovi misije pokuali su se spasiti bijegom u sakristiju, ali su ih Indijanci sustigli i okruili ne doputajui im da odu. Tada se pojavio postariji sveenik, koji trideset i osam godina vodi upu. lanovi misije zamolili su ga da potvrdi Indijancima kako oni nisu komunisti i kako su ovdje samo zato da pomognu. Sveenik je odbio da intervenira, ak i onda kada su lanovi ekipe kleknuli pred njim molei zatitu. Jednostavno ih je blagoslovio i nestao. lanove ekipe okrutno su pretukli - bolniarka se onesvijestila, a lijenika i socijalnog radnika raz-vlaili su po ulici. Bolniarki je uspjelo pobjei i vratiti se do dipa, odakle je pozvala policijsku patrolu iz Cuence. Kada se vratila u selo, nala je lijenika i so-cijalnog radnika ubijene kamenjem, toljagama i machetama. Mjesni ui-telj koji je pokuao pomo i lanovima ekipa i sam je bio napadnut. U tre-nutku kada su bolniarka i policijska patrola stigli u selo, Indijanci su se pripremili da spale uitelja vjerujui da je mrtav. Prvi rezultati istrage pokazuju da je sveenik i prije upuivao Indijance da se odupru popisu imanja i stoke, jer da je to komunistika zavjera. Bio je proirio i glasinu kako su lanovi ekipa Andske misije zapravo ko-munisti. Prijatelji mi rekoe kako e sveenik biti po kazni poslan u dom za umirovljene sveenike. Arosemena je nagradio Manuela Naranja,* imenujui ga stalnim dele-gatom Ekvadora u Generalnoj skuptini UN. Naranjo je ve otiao u New York. Noland je dogovorio da oficiri iz ureda Agencije u New Yorku stupe u vezu s Naranjom. Njime emo se posluiti u specijalnim operaci-jama IA u Ujedinjenim narodima. Z04purro 7. listopada 1962. Izbori u Brazilu, odrani danas, vrhunac su jedne od najveih ope-racija politike akcije to ih je Odjel za zapadnu hemisferu ikada iz-veo. Gotovo cijele godine stanica u Rio de Janeiru i njezine mnogo-brojne baze u konzulatima po zemlji bile su angairane u kampanji, koja je stajala nekoliko milijuna dolara, a cilj koje je bio da se za federalna, dravna i gradska mjesta izaberu antikomunistiki kandi-dati. Moemo se nadati da e

oni postati protutea tendenciji skre-tanja Goulartove vlade ulijevo vlade u koju se sve jae ubacuju ko-munisti i krajnja ljevica. Nolandov povratak u Washington, to se oekivao ve nekoliko mje-seci, sada je i slubeno objavljen. Nakon to je ovdje proveo pet godina, u prosincu e ga zamijeniti Warren L. Dean,* sadanji pomonik efa sta-nice u Mexico Citvju. Ovdje nitko nita ne zna o novom efu. Osim da je ranije bio ovjek FBI i da je Nolanda ve zamolio da uredi sve kako bi njegove pse, koji stiu istim avionom iz Mexico Citvja, na aerodromu od-mah oslobodili bez ikakvih procedura. QUTTO 15. listopada 1962. Sto se PCE tie, gerilska avantura u Santo Domingu privedena je kraju. Na plenumu Centralnog komiteta, to je upravo zavren, Jorge Ribade-neira isklju en je iz partije zbog svoje razbijake rabote u URJE, kao i zbog toga to je u gerilsku operaciju poveo lanove PCE i JCE. Do isklju-ivanja je dolo u skladu s rezolucijom Komiteta provincije Pichinche, koji je u kolovozu proveo istragu. Ribadeneira je bio nestalni lan Generalnog komiteta i stalni lan Komiteta provincije Pichinche, kojemu je na elu stajao Rafael Echeverria. Nai agenti javljaju da se borba sada prenosi u URJE, u okviru koje se Ribadeneirine snage bore protiv onog dijela orga-nizacije koji kontroliraju PCE i Pedro Saad. Valja zamisliti kako e Cen-tralni komitet reagirati na Echeverrijine usporedne akcije izvan PCE kada mu serviramo nae izvjetaje o pripremama Echeverrijine grupe za oruane akcije i terorizam. Do tih smo obavjetenja doli zahvaljujui ECWHEAT-operaciji: prislukivanju telefona Antonija Floresa. Nastavljam poslove s dvojicom voa kranskih socijalista iz Quita, Carlosom Roggierom i Joseom Maria Egasom, na njihovim podrujima militantne akcije i kontrole subverzivnih akcija. Egasa je podrobno obra105 iivao ef politike sekcije nae ambasade (moj tobonji gazda), koji ne zna da je on moj agent. Egas je upravo krenuo da za jednog od voa State Departmenta promatra ameriku izbornu kampanju. Uglavnom e boraviti u Kaliforniji. No nakon izbora vratit e se u Washington, gdje e mu tab omoguiti da mjesec dana pohaa intenzivan teaj tajnih opera-cija, uglavnom praenja i istraga. Velasco namjerava ponovno zakoraiti na politiku scenu. ini se da nee trebati dugo ekati da se na horizontu izborne kampanje 1964. po-javi i njegova figura. Posredstvom novinskog servisa Orbe Latinoameri-cano uredili smo da Velasca intervjuiraju u Buenos Airesu. Potvrdio je svoje planove da se u sijenju 1964. vrati izbornoj kampanji. Ovdanje objavljivanje njegova intervjua uzbudilo je javnost u onoj mjeri u kojoj mi to elimo, tako da naim ECACTOR-agentima predstoji da izvedu kom-plot koji bi trebao odvratiti Velasca od povratka ili kandidiranja. Noland ima novog agenta u redovima velaskista. Javio mu se prije ne-koliko tjedana u ambasadu nudei raznovrsne informacije o organizacij-skom radu velaskistikih voa u Quitu. Novi agent zove se Medadro Toro.* Iznervirao je Nolanda zbog toga to uiva reputaciju revolveraa. Bio je jedan od etvorice koji su lani u listopadu pucali na Arosemenu u kongresu. U zatvoru je proboravio sve do veljae, kada je vrhovni sud ponitio taj sluaj. U travnju je ponovno dospio u zatvor zbog javnih uvreda nanesenih Arosemeni, a u svibnju je istaknut kao velaskistiki kan-didat za poslanika na lipanjskim izborima. Izgubio je, i sada se na svaki nain nastoji spasiti. Njegove su informacije

pomogle da se uklone ue-stale glasine o brzom Velaskovom povratku. Stoga Noland, iako se osobno boji toga ovjeka, ipak misli da on posjeduje iroku skalu mogunosti. Nolanda osobito uznemiruju Torove malene i sjajne o i koje prodiru kroz ovjeka, no preostaje mu dvoje: ili da se pone tajno sastajati s njime izvan ambasade, ili da itavu stvar zaboravi. U politikom smislu, Toro je pravi dinamit. Iako se ak nekoliko njegovih agenata duboko uanilo u radnikoj organizaciji CEOSL, Gil Saudade nastoji spasiti svoju Narodnu revolu-cionarnu liberalnu partiju* (PLPR). Nakon Velaskova pada ponovno se unutar PLPR razbuktala borba izmeu naih agenata i grupe krajnjih lje-viara bliskih Arauju. Vrhunac je bio prologa tjedna kada su neki Arau-jovi prijatelji iskljueni iz partije. Gil e sada pokuati da se njegovi agenti opet aktiviraju u organizaciji kako bi privukli velaskiste koji su se odaleili od Arauja. Sve zbog toga da bi PLPR mogla imati stanovit utjecaj ako se Velasco vrati k izbornoj kampanji 1964. godine. zo6QUITO 6. studenoga 1962. Dugotrajni postupak za opoziv Reinalda Varee, to je dominirao poli-tikom pozornicom jo od kolovoza, najzad je priveden kraju. Senat je danas Vareu rijeio optube, iako je ministru obrane iz Velaskove ere za-branjeno da dvije godine obavlja javne funkcije. Varea e moda i pre-ivjeti kao potpredsjednik, ali je s njegovom politikom korisnou gotovo. Jedina mu je nada u tome da svim silama nastoji povratiti svoju reputa-ciju kako bi, u sluaju sljedeeg skandala to bi ga Arosemena mogao pro-uzroiti svojim pijanstvom, bio kadar da bez veeg otpora naslijedi Aror semenu, toboe zbog predsjednikova slabog zdravlja. ak da se to i do-godi, male su, moda nikakve, anse da Varea nadjaa opoziciju konzerva-tivaca i kranskih socijalista. Najzad, on je velaskist. QUITO 8. studenoga 1962. Posljednja sjednica kongresa prole noi nije naruila tradiciju. Nakon dueg mlataranja uzdignutim pesnicama, iz ega nije izostao ni Davila, usvojen je dravni budet. Rasprava o budetu poela je tek juer. Bila je, naravno, plitka i puna nepromijenosti. Ope je miljenje da e financijske tekoe biti znaajne usprkos novi poreznim mjerama. Zasjedanje kongresa 1962.. godine, jednako kao i prole i pretprole, za-vreno je a da nove reforme - agrarna, porezna i administrativna - nisu izglasane. Konzervativci i kranski socijalisti traili su mogunosti da kongres pretvore u politiki forum s kojeg bi, povodei se za skandalom s kupovinom starudije za vojsku, napali i Arosemeninu administraciju, i velaskistiki pokret. Ozbiljnija zakonodavna aktivnost nije niti mogla doi na red. QUITO 20. prosinca 1962. Nova kriza - najtea do sada - izbila je juer. ileanski predsjednik Allesandri zaustavio se juer popodne u Guayaquilu u slubenom posjetu Arosemeni nakon susreta s Kennedvjem. Arosemena je stigao na aerodrom tako pijan da su ga morali pridravati s obje strane. Kasnije na banketu pozvao je gosta da se obojica malo zagriju. Vijest o toj guvi prostrujila je zemljom poput bljeska. Carlos Arizaga Vega ve je poeo skupljati potpise za sazivanje specijalnog zasjedanja 2.07kongresa na kojem bi trebalo zbaciti Arosemenu. Ovaj put bi Arosemena mogao lako pasti.

Novi ef stanice stigao je sa svojom enom i psima. Noland odlazi drugi tjedan. Gradsko vijee Quita dodijelilo je Jimu medalju u znak pri-znanja za njegov rad u omladinskim i sportskim drutvima. Sveanosti je predsjedavao Renato Perez, vrilac dunosti predsjednika vijea. Golf-klub prireuje sutra u Nolandovu ast veliko primanje. Za prekosutra Janet i ja pozvali smo u nau kuu stotinjak prijatelja kako bismo Nolandovima poeljeli zbogom. QUITO 28. prosinca 1962. Nolandovi su otili. Novi ef stanice Warren Dean* nije potratio mnogo vremena da bi nas upoznao sa svojim nainom rada. Sutradan, jo dok je Noland bio ovdje, Ray Ladd i ja izali smo da provedemo popodne s prijateljima, uglavnom iz turizma, u baru i u etnjama oko Miradora, odakle se prua pogled na grad. Ujutro nam je Dean na sastanku osoblja stanice oitao lekciju pri emu nije ostavio nikakve sumnje da eli u sva-kom trenutku znati gdje je tko. Noland me nakon toga pozvao na jedan od svojih prijateljskih razgovora, upozoravajui me da Dean po svoj pri-lici nee blagonaklono gledati na moje dotadanje obiaje te da u bolje uiniti ako se budem malo diskretnije ponaao. Iskreno reeno, mislim da novi ef izvlai stare metode vojnike discipline - odmjereno zastraivanje kako bi uspostavio vlastiti autoritet. S dodatnim satima odraenim nou i preko vikenda mogu zacijelo nadoknaditi jedno izgubljeno popodne. Novi je ef krupan ovjek, visok otprilike est stopa i etiri ina, pre-teak. Oito je da prilino teko podnosi visinu i prorijeeni zrak. Bez ob-zira na to to je ovamo stigao iz Mexico Citvja, svako popodne nakon ruka sjedi za stolom borei se sa snom. Promjene koje je nagovijestio od-nose se na pojaanu akciju protiv krajnje ljevice prikupljanjem informa-cija putem tehnikih operacija i regrutiranjem novih agenata. Zatraio je i to da proirim poslove s majorom Pacificom de los Revesom, bivim e-fom obavjetajne policije. De los Reyes upravo se vratio s teajeva u aka-demiji FBI u Virginiji i u naem tabu, gdje su ga nekoliko tjedana obu-avali u tajnim obavjetajnim operacijama. Upravo je imenovan efom za istrage kriminalnih djela za provinciju Pichincha, ali e istodobno i dalje nadgledati obavjetajni odjel. Jose Maria Egas, mlai voa kranskih socijalista, takoer se vratio sa svog putovanja po nalogu State Departmenta, a zavrio je i na pro-gram specijalne obuke. Dean eli da se i tim agentom vie koristim, jer je tab zabrinut zbog novih pobuna to bi mogle uskoro uslijediti. Programi, 208kao to su kontrola popisa osoba na koje sumnjamo da bi mogle izvoditi subverzivne akcije, dobivaju na vanosti. U tom nam je poslu Egasova ekipa presudna. Od sada plaat u mu mjeseno zoo dolara u domaoj valuti, to je vrlo mnogo za ekvadorske standarde, ali odgovara Deanovim uputama. QUITO 12. sijenja 1963. Na Nacionalnoj konvenciji URJE prolog tjedna u Guayaquilu izgla-sano je isklju ivanje Jorgea Ribadeneire i jo devet drugih voa te organi-zacije, od kojih je veina bila umijeana u gerilske operacije u Santo Do-mingu. Ta isklju enja uvjeravaju da je PCE kontrolirala tok zasjedanja. Iskljueni su posebno optueni da su zloupotrijebili 40 ooo dolara koje su Ribadeneira i njegova grupa primili od Kubanaca za gerilske operacije, ne u Santo Domingu, nego u okolici Queveda.

Najbolji izvjetaj o zasjedanju primili smo od novog agenta baze u Guayaquilu, jednog od iskljuenih voa URJE. Iako taj agent, Enrique Medina,* ubudue nee izvjetavati o radu URJE, baza e nastojati da mu osigura udio u organizaciji koju e sada osnovati bivi voa URJE. S naeg gledita, URJE prestaje bivati glavna opasnost za izazivanje pobuna. Najvaniji su voe izbaeni, i PCE je ponovno upostavila kon-trolu nad tom organizacijom. Naglasak e od sada biti na organizacijskim pitanjima i radu s masama vie nego na oruanim akcijama. Sto, naravno, ne znai da se nee i dalje odabirati oblici agitacije podmetanjem bombi i ulinim akcijama. Na je glavni zadatak da motrimo novu organizaciju koju osnivaju Ribadeneira i drugi koji su zajedno s njim bili iskljueni. Pojaat emo i brigu za nae ubacivanje u Araujove i Echeverrijine grupe u Quitu. Narednih dana baza e za gvajakvilsku tampu prirediti odgo-varajui lanak o konvenciji URJE, a mi emo sa svoje strane uiniti pri-mjerene poteze ovdje u Quitu. Bit e to amar i organizaciji URJE, i iskljuenima, jer i jedni i drugi, razumljivo, nastoje svoje razmirice zadr-ati to dalje od javnosti. Kad bi bio na agent, Ribadeneira nam ne bi mogao bolje posluiti. Moj jednogodinji mandat savjetnika YMCA istie. Sada namjeravam organizirati koarkaku momad u okviru YMCA. Dean je odobrio da fondovi stanice slue i za plaanje igraa, pa vjerujem da emo neke od najboljih koarkaa u Quitu uspjeti zainteresirati za novu momad. Sport-sku odjeu i papue nabavit emo u SAD-a i uvesti diplomatskom potom. Administrativni pomo nik u stanici Ray Ladd bit e trener. Za stanicu je svakako znak napretka kada iri krug svojih veza i dolazi u dodir s po-tencijalnim agentima posredstvom YMCA, koja je ovdje osnovana tek prije koje godine. 14 OA 209QUITO 16. sijenja 1963. Reorganiziranje CEOSL napreduje, iako e raskid sa starim agentima CROCLE, koji je namjeravala provesti baza u Guayaquilu, zahtijevati da u studenome ovdje boravi Serafino Romualdi, izvrni direktor AIFLD-a i dugogodinji predstavnik AFL-CIO za Latinsku Ameriku. Bitka izmeu starih agenata CROCLE* i COG,* to su se bili priklonili zadravanju autonomije svojih sindikata unutar CEOSL-a i naih novih agenata koji su (prema naim uputama) ustrajali na tome da CROCLE i COG ugasnu u korist nove federacije provincije Guavas, najzad je prije nekoliko dana dovela do iskljuivanja voa CROCLE i COG-a iz CEOSL-a. Meu iskljuenima je i Victor Contreras,* koji je tek prolog travnja bio izabran za prvog predsjednika CEOSL-a. Matias Ulloa Coppiano sada je vrilac dunosti generalnog sekretara CEOSL-a, a Ricardo Vazquez Diaz obavlja dunost tajnika organizacije. Obojica su agenti koje je Gil Saudade prvotno regrutirao posredstvom svoje Narodne revolucionarne liberalne partije. Ricardo Vazquez Diaz, zajedno s Carlosom Vallejom Baezom,* posti-gao je vrlo zapaene rezultate u proirenju obrazovnog programa AIFLD-a. Prolih mjeseci teajevi su odravani u Guayaquilu i Cuenci, a i ovdje u Quitu. Plan je da se slini teajevi odre i u gradovima drugih provincija kako bi i u tim podrujima ojaale CEOSL-organizacije. gurro 18. sijenja 1963.

U Quitu su izborne akcije u studentskoj organizaciji, koje vodi Alberto Alarcon, i ovaj put bile uspjene. Izbori za funkcionere odjeljka FEUE u Quitu u prosincu dali su toliko tijesan rezultat da su obje strane izjavile kako je posrijedi podvala, pa je glasanje bilo poniteno. Danas se glasovalo drugi put. Pobijedio je Alarconov kandidat, umjerenjak. Na-cionalno sjedite FEUE sada je u Cuenci, gradu u kojem su snage protiv komunista u veini. Baza u Guayaquilu dala je - zahvaljujui pukovniku Lugu, koman-dantu dravne policije u obalnim provincijama koji je prolog listopada imao bogatu lovinu (tri tone propagandnog materijala) - objaviti nekoliko tajnih dokumenata PCE. Narednih dana ti e dokumenti ugledati svjetlo dana u izvjetaju senatske istrane komisije za propagandu. Meu njima je i rezolucija Centralnog komiteta o iskljuenju Ribadeneire. Dean je od-luio da to vie stvara atmosferu straha kao dio nove kampanje za vla-dine akcije protiv krajnje ljevice.QUITO 30. sijenja 1963. Stigao je novi oficir stanice koji e djelovati pod zatitom javne sigur-nosti. Dean mi je naloio da odravam vezu novoga agenta sa stanicom. Ime mu je John Burke* i jedan je od najmarljivijih crva koje sam ikada vidio. ini vam se kao da e dopuzati u samo predvorje predsjednike pa-lae ne bi li prislukivao to se dogaa u Arosemeninoj spavaonici. Nje-gova je potekoa u tome to je u toku obuke slomio nogu. Godinu i pol, koliko nije mogao raditi nita drugo, pohaao je svaki teaj to ga je bio organizirao Odjel tehnikih slubi. Posljednjih je mjeseci slao stanici go-mile prislune, fotografske i druge tehnike opreme, ukljuujui vie od 300 kilograma kljueva za kola za svaki model forda, general mo-torsa i chrvslera, izgraen od 192.5. Dean je napokon poeo oajavati nad tom gomilom tehnike, pa je tabu poslao kablogram kojim zahtijeva da se ubudue ne alje ni jedan zavrtanj ako on to ne zatrai. Jadni Burke. Po etak za njega nije slutio na dobro. Dean mi je naredio da Burkea to vie zaposlim na policijskim zadacima Agencije za meunarodni razvoj (AID), do daljnjeg. ini se da bi njegov prvi zadatak unutar AID-a mogao biti putovanje kanuom po dunglama Amazone da izvidi kako se u tim zabitim podrujima oivotvoruju zakoni. Nije to neka tajna operacija, ali bi mogla postati zanimljivom ako upadne meu Auca lovce na glave. Bez ale, Burkea oekuje mnogo zadataka u poslovima s policijom. Zaista nee imati slobodnog vremena. U okviru programa javne sigurnosti, AID ove godine daje policiji naoruanja i opreme u vrijednosti od milijun dolara: zooo puaka s milijun metaka, 500 revolvera s pola milijuna me-taka, oko 6000 bombi sa suzavcem, 1500 samarica sa 15 ooo zrna, go-tovo 2.000 plinskih maski, 44 pokretne radio-stanice i 19 onih za baze te svu potrebnu opremu za laboratorijski rad i za istrane poslove. Osim to obuava pripadnike dravne policije u samom Ekvadoru, ured za javnu sigurnost alje otprilike sedamdeset pripadnika ovdanje policije u Inter-ameriku policijsku akademiju* u Ford David, u zoni Panamskog kanala. Akademiju je prole godine osnovala naa stanica u Panami. Namjera je da to bude glavni centar za protupobunjenike akcije. U mnogome e podsjeati na obuku vojnih oficira Latinske Amerike, to je bila organizi-rana u sklopu programa vojne pomoi. QUITO 15. veljae 1963. Dean je svakim danom sve odluniji da izbjegne situaciju to bi mogla nastati iznenadnom pobunom. eli da se osobito pojaa nadzor nad dvjema grupama. Taj je

zadatak povjerio meni. Te dvije grupe, to me uope ne iznenauje, predvode Araujo i Echeverria. 14*Sto se Araujove skupine tie, uspjeli smo prodrijeti u nju zahvaljujui tome to smo nedavno pridobili jednog od njegovih bliskih suradnika, velaskistikog politikog nadniara Jaimea Jaramilla Romera.* Prolog mjeseca uhapen je kada je s Araujom i s jo dvojicom iskljuenih voda PLPR-a pokuavao regrutirati ljude u provincijama. Uskoro nakon toga doetao se u politiku sekciju ambasade. Nakon to nas je o tome izvi-jestio slubenik State Departmenta, odluili smo da s Jaramillom usposta-vimo tajni dodir sluei se pri tom jednim slubenikom nae baze u Guayaquilu. Taj ovjek, Julian Zambianco,* doao je u Quito. Automo-bilom ko/i smo unajmili posredstvom pomo nog agenta Josea Molestine,* Zambianco je posjetio Jaramilla u njegovoj kui. Drugi put susreli su se u Zambiancovu autu. Prislukivao sam njihov razgovor iz drugog automo-bila, odakle sam istodobno brinuo o Zambiancovoj sigurnosti. Prethodno sam u Zambiancova kola bio postavio radio-predajnik. Jaramillove infor-macije prilino su dobre - ukljuujui i onu prema kojoj Araujo u naj-kraem roku treba otputovati na Kubu kako bi osigurao vie novca. S ob-zirom na to da je Dean ovjek koji bezgranino vjeruje u poligraf, zatraio sam da tab poalje to prije ispitivaa koji e testirati Jaramilla. Ako je Jaramillo ist, povezat u ga s novim posrednikom tako da neemo morati zbog svakog novog susreta pozivati Zambianca u Quito. I dalje prislu-kujemo Araujov telefon, ali nemamo osobitih informacija. Prislukovanjem telefona Antonija Floresa Beniteza, jednog od vode ih Echeverrijinih pomonika, i dalje primamo izvrsne obavijesti. Flores oito prima vrlo dobre izvjetaje od svojih agenata u Ministarstvu obrane, pred-sjednikoj palai i u policiji. Naa je tekoa u tome to na odgovarajui nain ne pokrivamo Echeverrijine planove za njegovu organizaciju tero-ristikih i gerilskih akcija. Iako, valja rei, neke nam obavijesti pribavlja Mario Cerdenas, jedan od naih agenata ubaenih u PCE, blizak Echever-riji. U skladu s Deanovim uputama prouavamo mogunosti triju novih operacija od kojih oekujemo da poboljaju nae pokrivanje Echeverrije. Najprije emo pokuati postaviti ureaj za ozvuavanje u Libreria Nueva Cultura, knjiari PCE u Quitu, kojom upravlja Jose Maria Roura, voda broj dva PCE u Quitu i najblii Echeverrijin suradnik. Njih se dvo-jica esto susreu u knjiari, koja i inae slui kao sastajalite voa PCE u Quitu. Knjiara ima veliku prostoriju to gleda na ulicu. Nalazi se u jednoj staroj kolonijalnoj kui u donjem dijelu grada. U registru vlasnika zgrada otkrio sam da je zgrada vlasnitvo mojega partnera u golfu Erne-sta Davalosa.* Davalos se sloio s tim da mi omogui pristup u zgradu i da me u nedjelju, kada je knjiara zatvorena, osigurava dok budem po-stavljao ureaje za ozvuenje u prostoriji iznad knjiare. Nadam se da u prislunu stanicu uspjeti smjestiti u modernoj viekatnoj zgradi nasuprot knjiari, odakle moemo takoer fotografirati posjetioce i prislukivati telefon. Drugo, nastojat emo montirati ureaje za ozvuenje Echeverrijina stana. On ivi u novijoj kui, u donjem dijelu Quita, ali e postavljanje zizureaja biti oteano. Na katu ispod njegova stana nalazi se zaviajni klub osoba roenih u Loji, a odatle bismo mogli provui potrebne ice i posta-viti mikrofon i predajnik. Posao e se odvijati vrlo sporo i bit e opasan, pogotovo ako budemo prisiljeni da ga obavljamo u vrijeme kada Eche-verria ili njegova ena borave u stanu. No Cardenas vjeruje da Echeverria sve vane sastanke dri u kui te da vjerojatno o svojim

poslovima razgo-vara sa enom, Cehoslovakinjom. Provjeravam i mogunosti da iznajmim stan preko puta Echeverrijina koji bi nam u toku te operacije sluio kao stanica za sluanje i promatranje. I, najzad, trea operacija postavljanja prislunih ureaja usmjerena je protiv Antonija Floresa Beniteza. Nedavno se preselio u modernu vie-katnu stambenu zgradu u kojoj bismo mogli postaviti prislunu stanicu i kontrolirati telefon i razgovore u njegovu stanu. Iako su nam anse da prodremo u njegov stan ili pokrajnje stanove u kojima bismo eljeli po-staviti potrebnu opremu zaista male, stan iznad njegova bit e za nekoliko tjedana ispranjen. Mogao bih unajmiti taj stan da prislukujem telefon (radije nego da to inim iz kue Rafaela Buchelija), pa da kasnije vidim mogu li strunjaci za prislune ureaje postaviti ice kako su prvotno bili zamislili, ili emo morati provaliti u stan. Ve otprije znamo da Flores mnoge svoje kontakte odrava u vlastitu stanu te da o gotovo svim svojim poslovima razgovara sa enom - koja ih obilato prepriava u telefonskim razgovorima kada on nije kod kue. Sto se vlade tie, Dean eli da pojaam veze s Pablom Maldonaldom,* direktorom ureda za iseljavanje u druge zemlje, te da uspostavim tzv. povezane odnose s Manuelom Cordovom, podsekretarom vlade, kao i s premijerom Jaimeom del Hierrom.* Iako sam izbjegavao sve kontakte s ovom dvojicom (u skladu s Nolandovim prologodinjim uputama), nee mi biti teko da ih uspostavim. Dean je kao razlog naveo taj, da se otkrije i procijeni njihova spremnost da poduzimaju akcije i prikupljaju informa-cije koje nas zanimaju. Kad jednom utvrdimo visok stupanj njihove sprem-nosti na suradnju, mo i emo znatno svrsishodnije odrediti koje e infor-macije dovesti do eljenih akcija nakon to ih predamo agentima u poli-ciji kao to su Pacifico de los Reyes ili Oswaldo Lugo. Da bismo proveli sve te zadatke tehnike prirode, potrebni su nam novi agenti za biljeenje razgovora, fotografiranje i kurirske dunosti -kada po nu raditi, nee nas vie iznenaivati ni Araujo, ni Echeverria. U ekipi za prislukivanje telefona radit e Edgar Camacho i Francine Jacome, koja e objavljati i kurirske poslove. Rodrigo Rivadeneira radit e kao prepisiva u novoj prislunoj operaciji, a Francine e nam prenositi i njegov materijal. Francine e svakoga jutra u osam sati dolaziti k meni da preda kopije razgovora i primi informacije za oboje. Uinili smo jo jedan pokuaj koji bi mogao biti vaan: Jorgeu Gor-tairu dao sam novac da kupi land rover kojim e obii vojne garnizone u planinskom podruju na jugu i u obalnom podruju. Svrha je togaputovanja da Gortaire ispita kako vojni voe reagiraju na glasine o mo-guem pokretu protiv Arosemene te da odvagne njihova raspoloenja za takvu akciju ak ako u tim glasinama i nema istine. QUITO i. oujka 1963. Jutranje novine objavljuju vrlo zapaen izvjetaj o jueranjem svjedo-enju McConea pred senatom u Washingtonu o uvjebavanju gerilaca na Kubi. Direktor je spomenuo Ekvador kao jednu od zemalja iz koje je regrutiran najvei broj polaznika. Objanjavao je kako kubanska amba-sada u Mexico City pokuava prikriti putovanja na Kubu tako da vize izdaje na obinom komadu papira, a ne unosi ih u pasoe. Uz njegov iz-vjetaj uslijedilo je saopenje taba, to ga je prologa mjeseca objavio State Department, kako je 1962. godine 1000-1500 mladia iz Latinske Amerike prolo gerilsku obuku na Kubi. Komentirajui te izvjetaje, Dean mi je ispriao kako se jedna od njegovih operacija u Mexico Citvju odvijala posredstvom ekipe za kon-trolu putovanja na aerodromu.

Inspektori meksikog ureda za iseljavanja udarali su u pasoe putnika za Kubu igove Stigao s Kube ili Odlazi na Kubu kako bi osigurali da ta putovanja ostanu zabiljeena u put-nicama. Tamonja stanica tako er snima sve pasoe, a u trenutku ukrca-vanja ili izlaska iz aviona snima sve putnike za koje smo zainteresirani. Rezultati takve kontrole putnika u Mexico Citvju kombiniraju se s drugim podacima u putovanju, preteno s drugih vanih linija za Kubu preko Madrida i Praga, radi kompjuterske obrade. Da bih pojaao operaciju preko Pabla Maldonalda, Dean je zatraio da mu predajem kopije mje-senih kompjuterskih lista o putovanju Ekvadoraca na Kubu. Osim toga stanica u Mexico Citvju kablogramima javlja imena i druge podatke o putovanjima stanicama cijele hemisfere kako bi se putnici mogli zadrati ili pak temeljito pretraiti oni koji stiu kui. I tu vrstu obavjetenja predavat u Maldonaldu i upotrebljavati ih kao sredstvo da se pribliim Cordovi i del Hierru. Pokuao sam navesti Deana da mi otkrije zbog ega eli da ja izravno radim s premijerom i podsekretarom. Obino, naime, ef stanice rukovodi tzv. povezanim kontaktima na najviem nivou. Rekao mi je da mi treba iskustva koje e mi kasnije dobro doi. 214GUAYAQUIL 31. oujka 1963. U poslu oficira CIA najbolje je to to nikada nemate prilike da se dugo dosaujete. Prekjuer, u petak, doletio sam iz Quita da regrutiram nekoga koga sam poznavao ve vie od godinu dana i koga ef baze Ralph Seehafer* eli uzeti kao vezu do jednog od svojih agenata ubaenih u PCE. Pridobio sam ga bez tekoa. Novog agenta Alfreda Villacresa* predstavljam sutra Seehaferu. Stigao sam ovamo u petak kako ne bih i vikend morao provesti na nadmorskoj visini na kojoj lei Quito, ali uglavnom zbog toga to Alfredo i ja subotnje veeri provodimo obilazei najbjednije jazbine Guayaquila. Prola je no bila jedna od tipinih. Posljednju smo stanicu napustili jutros oko osam sati. Alfredo se kotrljao neasfaltiranim rupagastim uli-cama predgraa drevenjara ispaljujui hice u zrak, dok se njegov raskli-mani dip bez ijednoga prozora otkotrljao niz ulicu i praktiki raspao. Nazvao me popodne u hotel da mi kae kako smo za dlaku izbjegli da budemo umijeani u skandal to ga je Arosemena noas bio izazvao. Nekoliko minuta nakon to smo noas napustili Cuatro y Media (bila je to jedna od naih prvih stanica, iz koje smo otili oko i sat ujutro) stigao je Arosemena sa svojim drutvom. Cijelim gradom krui pria kako su Arosemena i njegovi prijatelji stali bockati konobare - svi su homo-seksualci nareujui im na kraju da na glave stave zaslone svjetiljki. Arosemena je povukao pitolj koji uvijek nosi sa sobom i, mjesto da puca u zaslone, pogodio je jednoga konobara u glavu. Nitko nije siguran je li konobar mrtav ili je u bolnici, ali ini se da e krivnja pasti na Arosemenina osobnog tajnika Gala Ledesmu (poznatog kao Vaneno - otrovni). Danas je Ledesma odletio u Panamu, odakle e ekati da vidi kako e se stvari ovdje razvijati. Da smo se zatekli u lokalu, ree mi Alfredo, u trenutku kada je stigao Arosemena i njegovi, morali bismo ostati u toj rupi, jer Arosemena uvijek sve prisutne poziva da budu njegovi gosti. Mogu zamisliti ambasadarovo lice da je vidio moje ime u novinskim izvjetajima: pa-pa Ekvador. GUAYAQUIL 2. travnja 1963. Trebalo je da se u Quito vratim prvim jutarnjim avionom, ali se juer nenadano poela razvijati vrlo zanimljiva situacija. Nakon to sam ga na objedu upoznao s Villacresom,

Seehafer i ja vratili smo se u konzulat, gdje nas je posjetio ef ureda USIS. Ispriao nam je kako je jutros neki mladi doao u konzulat traei nekoga s kime bi mogao razgovarati o ijednom obavjetenju. Najzad je bio upuen njemu. Ta osoba rekla mu je da je Peruanac i da raspolae obavjetenjem o revolucionarnom pokretu u Peruu, u koji su umijeani i Kubanci. Sef USIS-a kazao nam je da je Peruanac bio toliko nervozan i zbunjen da je vjerojatno psihijatarski sluaj. Seehafer me zamolio da se susretnem s Peruancem ako nemam vanijeg posla. Dogovorili smo se da mu ef USIS-a dade broj moje hotelske sobe (Peruanac se trebao ponovno javiti popodne u konzulat), kamo me naveer moe nazvati. Peruanac je doao u hotel. Razgovarali smo dva ili tri sata. Nainio sam mnogo biljeaka, jer nisam poznavao ni jedno ime s peruanske poli-tike pozornice i jutros poslao kablogram u Limu u tab. Peruanac se zove Enrique Amaya Quintana* i pripada umjerenijim militantnim pripad-nicima Pokreta revolucionarne ljevice (MIR). Upravo je zavrio tromje-seni teaj obuke na Kubi kao pripadnik grupe od sedam stotina lanova MIR-a. Svi se upravo sada opet prebacuju u Peru, koristei se prijelazima preko Kolumbije i Ekvadora. Vanost je ovoga buduega agenta, ako govori istinu, u tome to je unutar te skupine pripadnika MIR-a jedini on bio izabran za specijalnu obuku uspostavljanja veza. Pokazao mi je biljenicu punu tzv. adresa iz usluge po cijeloj Latinskoj Americi kamo je imao slati tajnu potu. Dapae, pokazao mi je rijenik koji slui kao rjeenje sistema ifara koje je trebao upotrebljavati u tajnom pisanju i u radio-vezama s Havanom. Popodne smo primili odgovore iz taba i iz Lime kojima se potvruje Amavin status u MIR-u i upozorava kako ne smijemo dopustiti da on nestane. MIR je najvanija gerilska organizacija u Peruu, pripadaju joj stotine ljudi uvjebavanih na Kubi s dobro razraenim planovima za oruane pobude. Stanica u Limi poslala je popis pitanja na koja u noas u razgovoru s Amavom potraiti odgovore. On je zaista nervozan, nee da odgovara u magnetofon, ali u ustrajati na tome da sve njegove odgovore biljeim na vrpcu kako ne bismo ovisili samo o mojim biljekama. Osim toga na taj nain mogu od njega najvie izvui. Nee biti lako privoljeti ga da ostane uz nas - on eli financijsku pomo kako bi svoju enu i dijete izvukao iz Perua i u nekoj drugoj zemlji pronaao novo prebivalite. Rekao je da se u toku obuke na Kubi razoarao, ali meni se ini da je izgubio ivce sada kada je dospio gotovo na samo bojite. QUITO 5. travnja 1963. Sluaj s Pokretom revolucionarne ljevice ini se da je naveo svakoga u tabu da skoi na noge. Ne samo slube za Peru i za Ekvador - i grupa za Kubu, pa ak i Odjel za sovjetsku Rusiju umijeali su se uitav sluaj. Kao vezu i slubenika koji e odravati kontakt odabrao sam Juliana Zambianca.* Juer je iz taba stigao i Wade Thomas kako bi izbliza pratio sluaj - on je strunjak za .operacije ubacivanja u komu-nistike partije. U meuvremenu sam svakodnevno snimao razgovore s Amavom, a najvanije sam injenice predavao kablogramom tabu i stanici u Limi. Momak je, ini se, zaista ist sve je provjereno i juer sam se, najzad, sporazumio s njime da, nakon povratka u Peru, provede jo krae vrijeme sa svojim bivim prijateljima. Ako me ne vara dojam o

kablo-gramu iz Lime, Amaya bi mogao postati njihov prvi vaan agent ubaen u MIR. Sto se mene tie, vratio sam se u Quito i time je itav sluaj za mene zavren. QUITO iz. travnja 1963. Upravo je stigao izvjetaj Marija Cardenasa, naeg najboljeg agenta ubaenog u PCE, bliskog, ali ne i intimnog, Echeverrijinog suradnika. Cardenas javlja da je Jose Maria Roura, glavni Echeverrijin pomonik u Quitu, otputovao u komunistiku Kinu, gdje bi trebalo da primi novac potreban Echeverrijinoj grupi da najzad po ne oruane akcije. Echeverria je savjetovao Cardenasu da Rouru susretne u Kolumbiji, u vrijeme koje e kasnije biti dogovoreno, kako bi od njega primio novac i dokumente. Roura, kojega mnogi znaju, ne bi trebao sam unositi novac u zemlju. U stanici smo razgovarali o tome da li da izvijestimo premijera Jaimea del Hierra ili podsekretara vlade Manuela Cordovu, ali smo najzad, zbog to bolje sigurnosti, odluili da kontrolu Rourina povratka povjerimo Juanu Sevilli,* ministru financija. Kako sam i pretpostavljao, Sevilla, moj partner u golfu, uskoio je u sluaj i odredio svog osobnog tajnika Carlosa Rendona Chiribagu* da na kitokom aerodromu pazi na Rourin povratak. Sada nam preostaje samo nada da e se Roura vratiti izravno u Quito, bez zadravanja u Kolumbiji, tako da neemo morati tititi Cardenasa. Ako nekim sluajem saznamo da e Roura stii u Guayaquil, Sevilla moe svojega osobnog tajnika poslati da tamo do eka Rouru. U meuvremenu pokreem operaciju za prislukivanje Rourine knjiare. Ovih e dana Larry Martin,* strunjak za prislune ureaje iz pomone jedinice nae stanice u Panami, stii ovamo radi postavljanja opreme. Osim to se bavimo Rourinim putovanjem, motrimo i na Araujov povratak. Trenutano je na Kubi. Moda e i on donijeti novac, iako su anse da su i on i Roura bili u tolikoj mjeri nepaljivi da sa sobom nose novac minimalne. Da bismo dobili pravodobna obavjetenja o njegovu povratku, pozvao sam Zambianca da ponovno doe iz Guayaquila u Quito kako bi Jaimea Jaramilla* predao novom posredniku, Jorgeu Andinu,* vlasniku jednog hotela i najboljem ekvadorskom igrau pola. Andinu znam gotovo otkako sam doao. Bio je izrazio spremnost da pomogne. Izvjetaje e primati u hotelu, a predavat e mi ih u drugom, vlasnikom kojega je postao prije nekoliko tjedana. Jedna od tajni koju sada moramo rijeiti jest pitanje postoji li neka tjenja veza izmeu Ara-ujove i Echeverrijine skupine. Echeverria je, naime, nekoliko puta davao povoda da se pomisli kako je on u dodiru s Kubancima. Velaskistiki revolvera kojega je Noland iskuavao prole godine Medardo Toro* izvjetava sada na uobiajenoj osnovici. Dean mi je rekao da ga primim. Tako sam Zambianca postavio u slian odnos u kojem je bio s Jaimeom Jaramillom prije dva mjeseca. Dok ne pronaem dobrog posrednika za Tora, odravat emo veze preko Zambianca, a taj je put vrlo siguran. Najvanije to elimo jest da budemo brzo i temeljito obavijetavani o Velaskovim planovima da se vrati pred izbore naredne godine. Zaista je teta to Toro nije ni u kakvoj vezi s Araujovom grupom. l ti i puno 14. travnja 1963. Kao da se svakim danom novi val glasina o skorom izbijanju gerilskih sukoba i terorizma razlijeva zemljom. Dijelom je u tim glasinama sadrana naa neprekidna propagandna

kampanja kojoj je svrha da glavnu panju usmjeri na komunizam i tako izazove ozbiljne vladine akcije na slamanju svakog pokuaja pobuna. No napetost se djelomice zasniva i na istinskim sluajevima, na primjer pljenidbi propagandnog materijala, to je bio uspjeh policije i pukovnika Luga u Guayaquilu, te tekom ranjavanju jed-nog terorista prilikom eksplozije bombe u jednoj od njihovih vjebi. Za-brinuti smo ho e li ekvadorska policija i vojska biti sposobna da se nose s odlunim i spremnim gerilskim pokretom. Nedavni je sluaj pojaao nae sumnje. Pretprole se noi kolski brod ratne mornarice vraao s otoja Galapagos vozei grupu sveuilinih stu-denata koji su tamo bili na izletu. Obalna patrola mornarice ekala je u tami jedan vercerski brod. Patrola je pomislila da kolski brod pripada kontrabandi, pa je otvorila vatru. Zaela, se dvosatna bitka izmeu tih dviju brodova ratne mornarice. Najzad je patrola morala zatraiti pomo iz Guayaquila, i tek tada je centar za veze ratne mornarice prekinuo sukob. Jo je gore u itavoj stvari bilo to to u toku dvosatne borbe ni na jednom brodu nije bilo oteenja. Ranjen je samo jedan mornar. Doavi u Gua-yaquil, neki su studenti ispriali itavu priu o kojoj danas piu gvajakvil-ske novine. Ali mornarica uti. uvi jutros to se zbilo, Dean je zatraio da ubrzam provoenje novih tehnikih operacija. Rekao je da e nas tab razjuriti ako dopustimo da nas iznenade Araujo, Echeverria i ostali, kao to je to sluaj s gerilskim pokretima koji ve postoje u Peruu, Venezueli i Guatemali i zbog ega je 118pao Goulart u Brazilu. Jedini ohrabrujui znak jest sve vea spremnost premijera i podsekretara vlade da pojaaju opu kontrolu putovanja i da dopuste policijske akcije poput one koju je bio izveo pukovnik Lugo. Me-utim del Hierro i Cofdova, zahvaljujui Arosemeni, ne mogu poduzimati zaista svrhovite akcije. QUITO 19. TRAVNJA 1963. Jo jedno vano putovanje nad kojim se valja zabrinuti - Antonio Flores Benitez, jedan od Echeverrijinih pomonika, otputovao je danas na Kubu. Ne moemo dokuiti zato bi Echeverria poslao Floresa na Kubu kada je Araujo ve tamo, a Roura u Kini. Roura je, kako tvrdi Cardenas, krenuo na put bez odobrenja Izvrnog komiteta PCE u Guayaquilu. Ako Pedro Saad to otkrije, Rouri predstoje velike tekoe, jer je on lan Cen-tralnog komiteta PCE. A moda i Echeverriji. Nema nikakve sumnje da Echeverria snano napreduje sa svojom izvanpartijskom organizacijom. Flores je bio toliko oprezan da o svom putovanju nikome nije govorio na telefonu, ali je njegova ena izbrbljala to prije nekoliko dana. Horesov telefon sada prislukujemo iz stana do njegova. U stan se uselio Rodrigo Rivadeneira* zajedno s bratom Ramirom* i majkom. Njih se dvojica vrlo dobro brinu o prepisivanju razgovora. Vezu smo uspostavili vrlo lako jer su telefonske linije provedene u cijeloj zgradi. Rafael Bucheli i njegov pomonik spojili su linije s razvodnom kutijom u prizemlju zgrade. Dok je Flores na putu, pokuat emo ugraditi opremu za ozvuenje stana, iako na strunjak nije ba oduevljen time to e radove morati izvoditi u prenapregnutom betonu. Odluio sam da se koristim Rodrigom Rivadeneirom u tehnikoj ope-raciji prislukivanja i promatranja knjiare PCE. Larry Martin i ja postavili smo u nedjelju linije u gornjoj prostoriji, a Ernesto Davalos* nas je titio. Davalos je bio vrlo nervozan, jer je nastojnik komunist i veinu vre-mena provodi u knjiari. Iako sam ga uvjeravao da emo posao obavljati tiho, Martin je odluio da linije postavi iza glavne police i ispod nekoliko polica na podu. Buka koju smo prouzroili buei njihove okvire, stare valjda stoljee, bila je

toliko jaka da Davalos malo to nije doivio srani napad. Isto se dogodilo kada smo police postavljali na njihova prava mjesta. Na sreu, nastojnik nije pokazao znaka sumnje - barem ne to se Davalosa tie. Kakvoa tona vrlo je dobra (Echeverria vodi knjiaru dok je Roura u Kini), iako ponekad buka s ulice priguuje razgovor. Rivadeneira je unajmio ured preko puta i odabrao ga kao svoje mjesto za sluanje. Sjedi u ostavi koju nam je uredio Fred Parker,* ameriki graanin i na pomoni agent koji ima tvornicu namjetaja u Quitu. Par-ker je ostavu nainio tako da se, nakon to nam vie ne bude trebala, moeiznijeti u dijelovima. Rivadeneira sjedi tamo i kroz maskiranu stranu oslu-kuje, snima, fotografira posjetioce knjiare i vodi dnevnik. Imao sam sreu i unajmio stan preko puta tono iznad Echeverrijina. To promatrako i prisluno mjesto unajmio sam posredstvom Luisa San-dovala, glavnog tehnikog strunjaka specijalne policije, koji je prihvatio moju ponudu da u dogledno vrijeme potpuno radi za nas. Sandoval je dao ostavku u policiji i otvorit e toboe fotografski studio u tom stanu. Dao sam mu dovoljno opreme za poetak ostatak e stii kasnije pa e on razvijati i umnoavati fotografije s filmova koje e Rivadeneira sni-mati u knjiari. im nam se ukae prilika, opet emo pozvati Larrvja Mar-tina i pokuati ozvuiti Echeverrijin stan - vjerojatno iz zaviajnog kluba ljudi iz Loje, koji zauzima, cijeli kat ispod Echeverrijina stana. QUITO 24. travnja 1963 Otkrili smo senzacionalni sluaj koji bi nam mogao donijeti prvi veliki proboj u naoj operaciji. A moglo bi se dogoditi da, zahvaljujui tome to se Arosemena umijeao, itava stvar padne. Baza u Guayaquilu primila je prije nekoliko dana od jednog svog ubaenog agenta izvijee da jedna Kubanka uvjebava tamonje lanove URJE. Baza je obavjetenje proslije-dila pukovniku Lugu, koji ju je dao uhapsiti. Zove se July da Cordova Reyes,* barem tako pie u njezinim ispravama. Mogao bi to biti prvi sluaj da Kubanci alju svoje ekipe za uvjebavanje u latinskoamerike zemlje u kojima nemaju diplomatskih misija - sigurno je da je to prvi sluaj te vrste u Ekvadoru. Meutim pukovnik Lugo izvijestio nas je da je nakon njezina hapenja dobio nareenje da ne provodi iru istragu. Raspravio sam tu stvar s premijerom Jaimeom del Hierrom, kako bih mu ukazao na veliku vanost toga sluaja jer nam pomae da otkrijemo dokle se proiruje kubansko mijeanje. Pogotovo da se vidi postoji li, osim te ene, jo koji Kubanac te da se utvrde detalji o tome kada je stigla, koga je obuavala, gdje i koga je obuavala prije dolaska, zatim o njezinoj ulozi u obavjetajnoj slubi Kube, vezama i si. Spremni smo, rekao sam premijeru, da iz Washingtona pozovemo strunjaka koji bi mogao pomoi u istrazi, ali za koga se ne smije znati da je Amerikanac. Sve to sam izvukao iz premijera bilo je oklijevanje. Stoga smo zakljuili da je Arosemena naredio kako sluaj ne treba dalje istraivati. Prije dva dana guverner provincije Guayas naredio je da se Kubanka protjera iz zemlje; pokuavamo spasiti njezin sluaj, ali u ovom trenutku nema za to mnogo prilike. Krajnja je ljevica dospjela u situaciju da se d roumi da li da podri vladu koja je raskinula s Kubom. Arosemena sigurno ne obmanjuje ekstremnu ljevicu, pa ni ikoga drugog, koliko se snano mora boriti za 220politiku podrku. Prije dva dana opozvao je privremeni zakon o budetu, izglasan u studenome, kojim se zabranjuje da ijedna plaa u vladi bude vea od predsjednikove. Svrha je toga zakona bila da se ogranie vrlo visoke plae i druge pogodnosti koje su

primali efovi stanovitih samo-stalnih vladinih agencija, ali i neki drugi funkcioneri koji su u vladi obav-ljali vie poslova. Neki od njih, na primjer, zaraivali su dvaput vie od Arosemene - tisuu dolara mjeseno. Oito je opozvao zakon kako bi jae privukao svoje pristae iz liberalne partije, ali i druge to su se nali po-vrijeenima ograniavanjem primanja. Neukusno za oajno siromanu ba-nana-republiku, u kojoj vie od polovice stanovnitva prima manje od 100 dolara godinje. QUITO i. svibnja 1963Stanovit uspjeh u sluaju da Cordove. Dne zy. travnja deportirana je u Meksiko, ali je odbila ulazak u zemlju i vratila se u Guayaquil. Pukov-nik Lugo ne moe nastaviti istragu dok ne dobije odobrenje iz ministarstva. Stoga u itav sluaj ponovno iznijeti del Hierru i Manuelu Cordovi. Warren Dean je sretan. Gil Saudade postigao je u sindikalnim operacijama stanovit uspjeh. Prolog je mjeseca sindikalna federacija provincije Guaves (FETLIG)* osnovana kao lanica CEOSL umjesto dosadanje CROCLE. Bilo je to dugo traeno rjeenje, jo od poetka, i moda e se sada okonati svae koje su toliko dugo ometale CEOSL. Teajevi AIFLD-a, koji su uglavnom na brizi naih agenata Richarda Vazqueza Diaza i Carlosa Valleje Baeza, i dalje djeluju. Vazquez je nedavno potvren kao stalni organizacijski sekre-tar CEOSL-a, a Matias Ulloa Coppiano izabran je za stalnog generalnog sekretara. Te su poslove obavljali otkako su u sijenju iskljueni stari agenti CROCLE. Danas su na ulice, u povodu praznika rada, izali samo pripadnici CTE i katolike CEDOC. Umjesto parade, na koju bi i tako dolo malo ljudi, na je ambasador pozvao skupinu ljudi iz CEOSL-a u svoju reziden-ciju na primanje. Za zabavu se pobrinuo Matias Ulloa.* QUITO ii. svibnja 1963. Zbio se senzacionalan dogaaj koji je pridonio da se najzad rasvijetle nedavna podmetanja bombi. Cio grad ivio je u uzbuenju. Neposredno poslije ponoi etvorica terorista (dvojica iz URJE) pozvala su taksi, svla-dala i uspavala vozaa, vezala ga i smjestila u prtljanik. Teroristi su kre-nuli gradskim ulicama u kojima su zgrade ambasada razliitih zemalja na koje su zgrade namjeravali baciti bombe. Bili su dobro naoruani i opskrb-ljeni municijom. No kako je policija odnedavno pojaala zatitu ambasada, teroristi su napustili ideju o bacanju bombi. Pred zoru se voza osvije-stio, uspio odvezad konopac kojim je bio vezan i otvoriti prtljanik. Tero-risti su ga ugledali kada je ve bjeao. Uspio im je umaknuti. Javio se policiji. Major Pacifico de los Reyes preuzeo je sluaj. Teroriste je obuzela panika. Odvezli su se na kraj grada, odakle su se namjeravali spasiti bije-gom na vulkan to se uzdie ponad Quita. Opa uzbuna popraena valom straha irila se gradom. Hajka je trajala cijeli dan, i teroristi su najzad bili uhvaeni. Priznali su ve svoju ulogu u nedavnim podmetanjima bombi i u razliitim oruanim pljakama kojima su zapravo namicali novac za gerilske operacije. Najvie je zapanjila izjava prema kojoj je njihov ef Jorge Ribadeneira, vo a glasovite gerilske operacije kod Santo Dominga. Drugi je Claudio Adiego Francis, Argentinac koji je zbog obuavanja la-nova URJE ve bio uhapen 1961. godine. Nismo raspolagali obavjetenjima o toj novoj Ribadeneirinoj grupi. Rekao sam de los Revesu da pokua utvrditi postoji li neka veza izmeu njih i Echeverrijine skupine. QUITO

17. svibnja 1963. Major de los Reyes uhapsio je Franciju, ali Ribadeneira se jo uvijek krije. U zatvoru su bili Echeverrija i njegov glavni pomonik za pitanja Indijanaca, ali su obojica protestirali i branili se da su nevini, pa ih je de los Reyes oslobodio. Propaganda toga sluaja je izvanredna. Sve novine objavljuju fotografije naoruanja i municije. Dean eli da tampa nadu-gako iskoritava svaki mogui sluaj: Lavedrin, da Cordovin, ovaj po-sljednji kao i sadanja putovanja Arauja, Roure i Floresa. Arosemenu se poto-poto mora prinuditi da poduzme protuakcije. Moda je jo prerano tvrditi, ali ini se da se promjene u politici ve naziru. Ured za iseljavanje u druge zemlje, kojemu je na elu Pablo Mal-donaldo, uskratio je danas pasoe desetorici mladih Ekvadoraca koji su trebali krenuti na kolovanje na Kubu. Prethodno sam o tome izvijestio Maldonalda, ali ovo je prvi put da je poduzeo otre mjere. To bi moglo uspjeti. Studenti su zatraili pasoe rekavi da kane u Meksiko (gdje bi uredili da dobiju vize i nastave putovanje). Protesti su ve uslijedili. Vidjet emo koliko e del Hierru, Maldonaldovu pretpostavljenom, trebati da ih smiri. ^^zQUITO 19. svibnja 1963. Roura se upecao! Jutros me nazvao Juan Sevilla,* ministar financija, da me izvijesti kako je Roura stigao na aerodrom i kako je otkriveno da uza se ima 2.5 ooo dolara u gotovu. Osobni Sevillin tajnik Carlos Rendon bio je na aerodromu i pretraio Rouru. U ovom trenutku Rouru dri policija, a novac mu je oduzet. Predloio sam Sevilli da tom sluaju pri-doda novu dozu senzacionalnosti tako to e ispriati priu kako je Roura nosio krivotvorene dokumente, kompromitirajue tekstove i slian pro-pagandni materijal. Bit e to velika afera. Jorge Gortaire* vratio se prije nekoliko dana u Quito. Zavrio je obilazak vojnih garnizona na jugu i u obalnom podruju, sa stanovitim zakanjenjem zbog estih kvarova na vozilu. Nakon povratka u Ambato napisat e opiran izvjetaj. Rekao je da vojne komande u tim podrujima osjeaju prilinu odbojnost prema Arosemeni. Ako i ne u korist Reinalda Varee, vojne voe, kad se jednom organiziraju, nita nee sprijeiti da prisile Arosemenu na ostavku. Zasad ne vide to bi trebalo uiniti, jer se priklanjaju potivanju ustavnih naela. Varea je jo uvijek muha uhvaena na Ijepak, jer je afera oko kupovine vojne starudije dovela vojsku u smi-jean poloaj. Svi oficiri s kojima se Gortaire susreo ozbiljno su zabrinuti ubacivanjem komunista u vladu i pripremama za oruanu akciju, ali morat e se dogoditi neto jo ozbiljnije a da bi se oni odluili na bunu protiv Arosemene. Stoga moramo i dalje nastaviti s pritiskom, koristei se do krajnjih mogunosti svakim sluajem kako bismo rasplamsavali propa-gandu i stvorili prostor za djelovanje naih agenata politike akcije. Sto se Veree tie, Dean razmilja da li da mu predloi ostavku ili ne, moda na taj nain da mu otkae suradnju uz povoljno financijsko rjeenje. Ali vrste odluke jo nema. QUITO 2.1. svibnja 1963. Rourin se sluaj nalazi na naslovnim stranicama novina - fantastino! Cijela zemlja govori samo o tome. Sluaj je preuzeo del Hierro. Prihvatio je prijedlog o kompromitirajuim dokumentima. Izjavio je novinarima da su dokumenti, pronaeni kod Roure, vaniji od novca i da su u vezi s nedavnim vijestima iz SAD-a, prema kojima Che Guevara priprema pla-nove gerilskih akcija u nekoliko zemalja June Amerike,

izmeu ostalih i u Ekvadoru. Reeno je i to da dokumenti sadre i tajni plan gerilskih i teroristikih akcija u Ekvadoru. Del Hierro me noas nazvao da upita moe li netko u Washingtonu provjeriti jesu li novanice pronaene kod Roure krivotvorene, jer da 12.3 f i A*,*^*. _*,, *- w[ strunjaci Centralne banke tvrde da su ispravne. Pretpostavljam da on i njegovi prijatelji ele zadrati taj novac, pa sam poslao kablogram tabu da vide moe li se to uiniti. Zabrinut sam tim dei Hierrovim potezom i nainom na koji on, izne-nada, pokazuje toliku urbu. Moda ga na to primorava Sevilla, jer on je odgovoran za hapenje. No del Hierro zasad odbija istragu protiv Ku-banke July da Cordova Reyes. QUITO 23. svibnja 1963. Del Hierro je zabrinut zbog toga to tampa i ostali inioci zahtijevaju da se objave Rourini kompromitirajui dokumenti. Takvi dokumenti, na-ravno, ne postoje, pa Rourini odvjetnici sada kreu u akciju. Bilo kako bilo, i del Hierro, i Sevilla dre itav sluaj u sreditu panje, naglaava-jui kako je Rourin sluaj primjer unoenja tue ideologije koja eli ovla-dati zemljom. Del Hierro se poziva i na sluaj desetorice studenata kojima su uskraeni pasoi i na jo jedan primjer krivotvorenja dokumenata za putovanje na Kubu i obuavanje u gerilskom ratovanju. Sevillin tajnik, koji je izvrio hapenje na aerodromu, izjavio je juer da Rourini doku-menti sadre upute o tome kako da se organizira marksistika revolucija, kako valja poticati sukobe medu klasama i kako da se organiziraju kam-pesinosi i poljoprivredni radnici. Del Hierro je juer naredio da se u Guayaquilu uhapsi tamonji do-pisnik novinske agencije Nova Kina, izvjetaji koje su prilikom pre-tresa na aerodromu pronaeni u Rourinu depu. Dopisnik se prije neko-liko dana vratio iz Evrope. Njegovo putovanje mora da je u vezi s Rourinim. Rourini branitelji stupili su juer u akciju objavljujui izjavu koja ukazuje na njegovu zabrinutost moguim reperkusijama od strane Saada i rukovodstva PCE u Guayaquilu. Sto se tie novca koji je kod njega pronaen, rekao je da ga je u London pozvala Gouzi Shudian (meu-narodna knjiara u Pekingu), da je putovanje bilo hitno i da je obavljeno bez dozvole PCE. S obzirom na to da je vlada nedavno zaplijenila mate-rijal nabavljen za prodaju u njegovoj knjiari, Roura je rekao kako je 25 ooo dolara dobio da bi u nekoj tiskari ponovno tampao materijal kojim ga je opskrbila Gouzi Shudian. Iz Londona krenuo je u Peking. Potuio se kako su mu zaplijenjene biljeke o njegovim posjetima komu-nama i drugim mjestima. Nema sumnje da e Roura zapasti u velike neprilike u PCE, moda e biti i iskljuen, kao to se dogodilo i Ribadeneiri. Sto je vanije, njegovo e hapenje izazvati jo dublji jaz izmeu Saada i Echeverrijinih grupa. Zaista izvrsna pria za naslovnu stranicu.gurro 24. svibnja 1963. Lo dan za Rouru. Dao je slubenu izjavu na sudu dodajui da je o novim tiskarskim poslovima u Pekingu razgovarao s nekim Chan Kung Venom. Novac mu je, kako je

rekao, na povratku u Bernu predao neki Po I Fo. Provjerili smo ta nevjerojatna imena u tabu - Rourina mata zaista nema granica. Bio je tamo i Rourin branitelj prije nego to je dravno vije e (najvie tijelo koje prima predstavke protiv vladina ograniavanja osobnih sloboda) odbilo Rourin zahtjev da ga se oslobodi, ali je uzelo u razmatranje Rourine optube da su Sevilla i del Hierro prekrili ustav. Predstoji mu suenje zbog dokumenata i pronaenog novca. Imamo dovoljno vremena da izmislimo odgovarajue dokumente koje e del Hierro upotrijebiti protiv Roure, ali prethodno nam valja jo neto uiniti. John Bacon, nadlean za izvjetaje u naoj stanici, i ja predloili smo Deanu da pripremimo kompromitantne dokumente protiv Antonija Flo-resa Beniteza koji e mu se podmetnuti u trenutku kada stigne na aero-drom. Postoji, naravno, mogunost da on stigne iz Kolumbije, a moda doe u Guavaguil, ali Deanu se plan svidio, pa nam je rekao da nastavimo. Dokument treba da bude Floresov i Echeverrijin zajedniki izvjetaj Ku-bancima o statusu njihove organizacije te o njihovim planovima za oru-anu akciju. Piemo ono to o toj organizaciji znamo, dodajemo poneto tamo gdje je to potrebno na temelju informacija do kojih smo bili doli u ECWHEAT-operaciji prislukivanja telefona i na osnovi izvjetaja Carde-nasa i Vargasa, naih ponajboljih agenata ubaenih u Echeverrijinu grupu. Posebno istiemo (u svrhu propagande to ima uslijediti) Floresove uba-ene agente u Ministarstvu obrane, armijskoj slubi veza, predsjednikoj tjelesnoj gardi i u arhivama predsjednitva. Namjeravamo spomenuti i odnose s Araujovom grupom, kao i s Gonzalom Sono Mogrom, za kojega pretpostavljamo da uvjebava jednu organizaciju u rukovanju eksplozi-vom i orujem. QUITO 26. svibnja 1963. U toku vikenda bilo je posla preko glave. Bacon i ja svrili smo juer Izvjetaj o Floresu. Bacon ga je predao Mikeu Burbanu,* kako bi ga ovaj priredio u konanom obliku na ispravnom panjolskom jeziku i u odgovarajuem komunistikom argonu. On najbolje poznaje taj posao, ier je vezni agent Cardenasu i Vargasu. Pitanja nema. Dobili su dokument koji zaista privlai pozornost i moe donijeti izvanredne rezultate. 15 CIA L jBacon je u izvjetaju dao i opu analizu ekvadorske politike pozor-nice uz odgovarajuu osudu Saadova rukovoenja PCE i njezinih refor-mistikih tendencija. Ustvrdio je da je Echeverrijina grupa ve bila pri-mila novac od Kubanaca i da ovaj izvjetaj potvruje da su primljena nova sredstva. Datum poetka sveope kampanje terorista bit e konac srpnja (jer ve raspolaemo izvjetajima prema kojima CTE namjerava u tom razdoblju pozvati na opi trajk). Ciljevi podmetanja bombi i geril-skih napada bit e stanovi policijskih i vojnih oficira te vani objekti kao to su vodovodi, telefonske i elektrine centrale. Burbano je vratio izvjetaj. Jutros' sam ga prepisao; punih pet stranica. Dean je navratio u ured. Dogovorili smo se da je bolje da taj izvjetaj podmetne ministar financija Juan Sevilla nego da to uini premijer Jaime del Hierro. Poao sam do Seville; odmah je prihvatio ideju i rekao da e za taj zadatak uzeti Carlosa Rendona, istog onog svog tajnika (carin-skog inspektora) koji je pretraivao Rouru. Vrativi se u ambasadu, za-tekao sam Deana kako se igra poput djeteta. Bio je otiao u Favoritu da kupi pastu za zube. Utroio je tri sata da istisne sadraj i oisti tubu. Smotao je stranice izvjetaja, svom

snagom stao cipelom na njih da smotak bude to tanji i utisnuo ga u tubu. Uruio sam tubu Sevilli koji e je sutra predati Rendonu da je ovaj pokua podmetnuti, ako bude mogue. Rendon nee naputati aerodrom sve dok Flores ne stigne. Ako se dogodi da doputuje iz Kolumbije ili u Guayaquil, ve emo nai naina da po-stignemo cilj. Na ovaj ili onaj nain, reakcija nipoto nee izostati. (i si QUITO 29. svibnja 1963. Juer nova senzacija. Araujo se vratio s Kube. Loe smo uinili to nismo i za nj pripremili kakav dokument, ali on je ipak uinio tono ono to smo prieljkivali. Sevillini carinici, koje smo obavijestili o Araujovu dolasku, pokuali su ga pretraiti, ali je Araujo izazvao takav skandal, pa su ga odveli u sredinji imigracioni ured. Imao je uza se samo etrdeset i jedan dolar i kasnije je osloboen ali je na aerodromu iz svega glasa vikao kako e u Ekvadoru uskoro doi do revolucije. Jutronje novine hitro su reagirale objavljujui njegove rijei. I ostali propagandni potezi slijede jedan za drugim. Dravno vijee, koje se sastalo radi Rourina sluaja, takoer je osvanulo na prvim stra-nicama. Objavljene su, u sklopu obrazloenja akcije to ju je Vijee bilo poduzelo protiv Roure, osude komunizma i Kube. Sluaj Guillerma La-yedre, koji je izgubio obje ruke obuavajui lanove URJE u pravljenju bombi, doao je pred sud. Posljednja komedija Jorge Ribadeneire jo uvijek privlai panju. Meutim nismo uspjeli pokrenuti istragu protiv Kubanke.QUTTO 31. svibnja 1963. Prvi pokuaj da prislukujemo Echeverriju zavrio je gotovo katastro-falno. Strunjaci za prislune ureaje Larry Martin i njegov pomonik vratili su se iz Paname. Izradio sam plan osiguranja i pokrivanja. Gil Saudade poslao je iz Loje jednog od svojih agenata koji djeluje u tamo-njim aktivnostima katolikih studenata, Cristobala Mogroveja,* jedinog agenta koji lako moe unajmiti prostorije lanova zaviajnog kluba toga grada to zauzimaju kat ispod Echeverrijina stana. Iz Guayaquila sam doveo Juliana Zambianca da bude voa ekipe i da Mogroveja uputi kako e nas zatititi. Luis Sandoval i ja bili smo na promatrako-prislunom mjestu preko puta, ostajui cijelo vrijeme u vezi sa Zambiancom uz pomo voki-tokija. Posredstvom Pepea Molestine* uredio sam da nas u blizini ekaju dva vozila u sluaju bijega. Mogrovejo je ve bio unajmio cijeli klub za dananje popodne (petak), a moemo prostorije unajmiti i preko vikenda, ukoliko njegovi poslovni razgovori sa strancima budu iziskivali dodatne razgovore. Iz ranijih pre-traivanja znali smo koju sobu Echeverria upotrebljava kao radnu, pa smo odabrali odgovarajuu toku odakle valja buiti zid. Ekipa je ula u klub jutros oko deset sati. Martin i njegov pomo nik poeli su raditi tiho da ne bi uzbunili Echeverriju i njegovu enu, koji su ulazili i izlazili iz radne sobe. Oko etiri sata popodne u klub je uletio upravitelj u drutvu nakinurenih dama, kojima je elio pokazati pro-storije. Mogrovejo je posvjedovao govorei kako mu je bio obean potpuni mir. No kako su upravitelj i njegove goe bili ustrajni, Zambianco se morao umijeati i onemoguiti im da uu u prostoriju u kojoj smo radili. Dogaaj je izazvao dovoljno sumnje u upravitelja, a isto toliko panike u Mogroveja, da bismo bili svjesni kako za sada valja prekinuti tu ope-raciju. Poruio sam Zambiancu da kae tehniarima

neka zaepe rupe plastinom smjesom i preboje ih. Trebalo im je za to samo nekoliko trenutaka. Ekipa je ubrzo napustila zgradu. Zasad odustajemo od toga pokuaja. Nastojat u pronai drugi nain pristupa u klub. Loe smo odabrali kad smo se odluili za Mogroveja. No neemo na tu mogunost zaboraviti, jer je Echeverria, kae Cardenas, nekoliko puta navijestio da jest u nekoj vezi s Kubom - moda, valja pretpostaviti, uz pomo nevidljivih pisama i radio-vezom. Strunjak za fotografiju iz Paname, koji je nedavno bio ovdje, rek-"-> nam je da Odjel tehnikih slubi posjeduje velike lee koje se mogu upotrebljavati za sni-manje kroz zavjesu. Echeverria ponekad radi za stolom ispred prozora. Snimajui moemo dobiti fotografije dokumenata s kojih se dade proitati to u njima pie. To bi mogao biti jedan od naina da itamo njegovo dopisivanje. 15*gunro 2. lipnja 1963. I Flores je zagrizao. Jo jedna velika afera. Juan Sevilla i ja igrali smo jutros golf, kada nam je pritrao skuplja lopti pozivajui ga na telefon. Pourili smo u prostorije kluba, prilino sigurni da nas zove Carlos Rendon, njegov osobni tajnik, da nam javi kako je Flores stigao i da je tuba podmetnuta. Kasno popodne Sevilla mi je telefonirao. Poao sam njegovoj kui. Objasnio mi je da je Rendon vidio Floresa u trenutku dolaska i da mu je uspio podmetnuti tubu u rukav. Tuba je ispala u trenutku kada je kontrolirao Floresovu prtljagu, pronaao ju je i poeo razgledati. Najzad je otvorio tubu i pronaao skriveni izvjetaj. Zajedno s Floresom stigao je jo jedan dobro poznati komunist, Hugo Noboa. U tajnom depu nosio je 1400 dolara gotovine. Taj je novac, zajedno s propagandnim materijalom i gramofonskim ploama s revolu-cionarnim pjesmama zaplijenjen, kao i Floresov izvjetaj. I Flores, i Noboa uhapeni su i odvedeni u policijski ured za sigurnost radi ispitivanja. Sada to valja prikazati javnosti. puno 3. lipnja 1963. Ovaj put morat emo se izboriti za odjek u javnosti. U dananjim se novinama pojavila tek kratka vijest o hapenju Floresa i Noboe. Od sve-ukupnog Izvjetaja o Floresu zabiljeeno je samo to da je u njegovu koveiu pronaen mikrofilm. Prema toj vijesti, Flores je rekao da mu je, ako je i pronaen kakav mikrofilm, podmetnut ili u San Juanu (Puerto Ricu), gdje se nalazio tranzitno, ili ovdje u Quitu. Provjerio sam to kod Juana Seville. Rekao mi je da e Arosemena po-kuati cijeli sluaj, ukljuujui i krivotvorene dokumente, skinuti s dnev-nog reda. To i jest razlog, kako tvrdi Sevilla, to je Flores jo uvijek pod paskom policijskog ureda za sigurnost, umjesto da ga preuzme odjel za istrage koji vodi major Pacifico de los Reyes. Rekao mi je da je klju itave stvari u rukama premijera Jaimea del Hierra te da bih premijeru, ako ga poznajem, trebao ukazati na vanost koju valja pridati Floresu i dokumentima. (Ni Sevilla, ni del Hierro ne znaju da odravam odnose s obojicom.) Gotovo cijelo popodne pokuavao sam telefonirati del Hierru ili Ma-nuelu Cordovi, podsekretaru vlade. Nema smisla da me na ovaj nain izbjegavaju. Dean e se sigurno raestiti zbog toga to su izvjetaji izostali. 2*8QUITO 4. lipnja 1963.

Sada nema vie nikakve sumnje da je Arosemena pokuao prikriti cijeli sluaj i zatititi Floresa, ali mi ulaemo sve napore da on izgubi igru. Sevilla je zaprijetio ostavkom ako se sluaj zataka, a glasine o novoj krizi kabineta juer su bile toliko snane da je generalni sekretar admini-stracije danas morao javno demantirati postojanje krize. Del Hierro me konano danas nazvao. Prilikom susreta u Cordovinoj kui predao mi je Izvjetaj o Floresu i zatraio da provjerim je li istinit, jer da je stvar izuzetno ozbiljna. Nisam bio kadar baciti ni pogleda na nj i utvrditi je li istinit, stoga sam ga ponio sa sobom u stanicu. Kada sam o tome govorio Deanu, spopao ga je bijes. Skakao je po sobi i najzad rekao da se izvjetaj mora objaviti. Zaista je ljut na del Hierra, za kojega misli da cijelu stvar zavlai zato da liberalnu partiju potedi neprilika. Jer dokument je zaista opasan za vladu, iako mu je osnovna namjera usmjerena protiv Echeverrijine skupine. Dobar je znak to to je Flores iz nadlenosti ureda za sigurnost predan policiji, to znai da sluajem sada upravlja del Hierro. Flores je u svojoj izjavi rekao samo to da je bio na etrdeset petodnevnom putovanju po Evropi u svojstvu novinara (pie za Ijeviarski tjednik La Manana), ne spominjui uope putovanje na Kubu. purrp 5. lipnja 1963. Nema znakova da e se Deanov eksplozivan temperament smiriti. Jutros je zahtijevao da mu dadem broj privatnog telefona Jaimea del Hierra u ministarstvu. Nazvao je del Hierra i Ijutito mu rekao da je dokument, naravno, autentian i da to svaki Ekvadorce mora proitati. Dean je bio toliko oprezan da u vrijeme toga razgovora ukljui i svoj diktafon za sluaj da se del Hierro potui ambasadoru. Predloio sam Deanu da jedan primjerak dokumenta predam Jorgeu Rivadeneiri Arauju, bratu Rodriga Rivadeneire - prepisivaa koji pri-slukuje Floresov telefon. Jorge ve dugo sudjeluje u radu tajne tiskare zajedno sa svojom braom, a i suradnik je lista El Comercio, vodeeg dnevnika u Quitu. Ne obiavamo na propagandni materijal plasirati Jorgeovim posredstvom, ali Dean se sloio da je to najbri nain da nai-nimo pritisak na del Hierra da objavi izvorni dokument. Kasnije sam ko-piju dokumenta predao Rodrigu, a ovaj ju je uruio Jorgeu koji e je poka-zati svojim urednicima. To bi moglo dovesti do raskida mojih odnosa s del Hierrom i Cordovom, ali Deanu je to svejedno - on misli da Arosemena i liberali ionako ne mogu jo dugo odolijevati. Jl QUITO 6. lipnja 1963. Na komplot protiv del Hierra zaista se posreio. Jutros oko deset sati nazvao me Cordova iz prijemne sobe u ambasadi. im sam siao, poveo me do automobila u kojem je ekao del Hierro. Rekao mi je da mora hitno dobiti natrag dokument o Floresu, jer da se tampa na neki nain dokopala jednog primjerka i da mu ne preostaje drugo nego da u toku dana objavi izvoran tekst. Pourio sam da mu donesem dokument i u prolazu na brzinu ispriao Deanu kako se stvar razvija. Sko io je u zrak od radosti. Nazvao sam Rodriga Rivadeneiru da upozori brata Jorgea kako e vlada u toku dana objaviti dokument. Moda se tekst nee po-javiti u veernjim izdanjima, ali cijeli grad ve zuji o tome. Dravno vijee danas je slubeno odbilo Rourine optube protiv del Hierra i Seville, to se i oekivalo. Roura e zadugo jo biti na ledu, a i Floresove anse da se izvue svedene su na niticu. U sutranjim e se novinama objaviti slubena Sevillina izjava pred

Dravnim vijeem - platili smo cijelu stranicu u novinama. Izjava sadri podatke o broju lanova i regrutiranju novih lanova PCE, to sam Sevilli bio dao kako bi imao to bolje argumente. Mario Cardenas i Luis Vargas javljaju da je tim udarcem Echeverria psihiki uniten. Boji se da e najprije Rourino, a sada i Floresovo, hap-enje dovesti i do njegova politikog kraja. Saad i rukovodstvo moda e ga ak iskljuiti iz PCE. Skriva se. Agenti pokuavaju otkriti njegovo skrovite. QUITO 7. lipnja 1963. Dokument je najzad objavljen. Odjek je golem. Nita nije izostalo: Saad i gvajakvilsko rukovodstvo PCE opisani su kao stari birokrati zado-jeni buroaskim natruhama, vjerni liniji Moskve i djeluju kao konica revolucije. Takoer: Mi (Echeverrijina grupa) smo vjerni iskustvima kubanske revolucije i neophodnosti da se priprema oruani otpor. Za Arauja se tvrdi da vodi prilian broj uvjebanih i naoruanih ekipa, a Ribadeneirina grupa opisuje se kao upotrebljiva za nae ciljeve. Spo-menuti su i svi vladini uredi u kojima je Flores imao svoje veze uklju-ujui i predsjedniku palau - a kao dan poetka operacija (terorizma u gradovima i gerilskih akcija u seoskim sredinama) oznaen je konac srpnja, to odgovara naim pozivima da CTE u to vrijeme povede opi trajk. Kao da taj dokument nije sam po sebi dovoljan, istom sluajnou CTE je juer pozvala na opi trajk, zakazan za konac srpnja. Nai su nas 2.30agenti ve ranije bili obavijestili da e taj poziv kad-tad biti upuen, stoga smo ga i spomenuli u dokumentu o Floresu. tampa je vijest o tome doni-jela uz dokument o Floresu kao potvrdu da je ovaj posljednji - istinit. Povrh svega, jutros je objavljena i Sevillina izjava pred Dravnim vijeem. QUITO 15. lipnja 1963. Jo nekoliko povoljnih vijesti. Najprije, upravo sam drugi put unapri-jeen otkako sam u Quitu. Sada sam GS-n, to je otprilike ravno kape-tanskom inu u vojsci. Drugo, izvijeten sam o premjetaju u Montevideo, u Urugvaju, kamo u otii potkraj godine sutradan me o tome pismom neslubeno izvijestio i Noland. Bio, sam zatraio da me premjeste na dunost efa baze u Guayaquilu kada se to jnjesto isprazni, ali je i vijest o dunosti u Montevideu vrlo dobra jer u opet biti na obali. Ve su mi dojadile ove planine. Osim toga Noland kae da je Montevideo grad u kojem je divno ivjeti i da se tamo odvijaju zanimljive operacije. Susreti Zambianca i Medarda Tora,* velaskistikog revolveraa, bili su plodni, ali Dean je nezadovoljan. eli pravodobne podatke o Velasko-vim planovima da se vrati na izbore naredne godine. Posredstvom Zam-bianca pripremio sam plan da poaljemo Tora u Buenos Aires, toboe na lijeenje jedne teke povrede, koja e narednih nekoliko godina zahtijevati posebnu njegu. Toro e se lijeiti zapravo u Montevideu, ali e biti u dodiru s Velascom u Buenos Airesu i truditi se da bude to blie uza nj. Nadamo se da e Velasco uzeti Tora za svog povjerljivog ovjeka, moda za tajnika ili suradnika - to nee biti teko, jer je Toro s dvije strojnice preko ramena bio uz Velasca kada je ovaj naputao predsjedniku palau. Obavijestio sam o tome stanicu u Buenos Airesu, nainio plan prema kojem e postupati jedan od njihovih slubenika i postavio zahtjev da se Toro nae na popisu za poligrafiranje kada dou ispitivai. Vjerujemo da e Toro ubrzo srediti svoje stvari i da e moi potkraj mjeseca otputovati.

Vikend u provesti u Guayaquilu, od toga jedan dan na plai - a zatim kreem u Montu i Portoviejo, dva najvanija grada provincije Ma-nabi, koja lei sjeverno od provincije Guavas. U Portovieju u upoznati Juliana Zambianca s Fredericom Gortairom,* bratom Jorgea Gortaira, armijskim potpukovnikom i komandantom vojnih jedinica te provincije. S obzirom na to da je Manabi posebno siromana provincija, ak i u usporedbi s ekvadorskim standardima, aktivnosti komunista posljednjih su godina znaajno porasle. Zambianco je u toj provinciji ve izveo neko-liko operacija, ukljuujui i podrku dobro poznatom antikomunistikom sveeniku. Za svojih estih putovanja u taj kraj moi e rukovoditi kon-taktima s Gortairom. Prve veze ve je prolog mjeseca bio uspostavio 131Jorge Gortaire, tako da e se nova operacija odvijati bez potekoa. Svrha je da izvjetaje o aktivnostima komunista u Manabiju prosljeujemo pot-pukovniku Gortairu koji, kako tvrdi njegov brat, nee oklijevati da pod-uzima otre i hitne akcije bez politikih ogranienja kojima je esto izloen pukovnik Lugo u Guayaquilu. Warren Dean uskoro odlazi na estotjedni (ili osmotjedni) odmor kui. Loe za Gila Saudadea. Uobiajeno je da zamjenik u odsutnosti efa obavlja sve dunosti efa stanice. No s obzirom na sadanju napetost i ne-stabilnost situacije, Dean je zatraio da tab poalje nekoga da ga privre-meno zamijeni. Bit e to Dave McLean,* specijalni pomonik pukovnika Kinga,* efa odjela koji je, to iznenauje, uspio preivjeti kadrovske pro-mjene to su uslijedile nakon invazije na Kubu. Za boravka u tabu Dean e zatraiti da se otvore jo dva mjesta za slubenike koji e, u okviru ambasade, raditi na odreenim sluajevima. QUITO 22. lipnja 1963. Unutar vlade rasplamsava se sukob izmeu frakcija to se opredjeljuju za razliite pravice akcije protiv sve snanije napetosti i straha od izbijanja neposrednih sukoba. Ministar financija Juan Sevilla predvodi pristae otre linije, dok je premijer Jaime del Hierro negdje u sredini, pokua-vajui manevrirati na taj nain da liberali ostanu u vladi i zadre svoje sadanje pozicije. Arosemena predvodi golubove koji odbijaju da priznaju opasnost i ljeviare koji prieljkuju slom moi tradicionalnih partija. Stoga i suradnja koju oekujemo od del Hierra na planu sigurnosti ima dvije strane medalje. Danas je, na primjer, vlada objavila program ogranienja putovanja na Kubu, koji sam nastojao progurati jo od prole godine. Od sada su putovanja Ekvadoraca na Kubu praktiki zabranjena. Na svim e pasoima stajati ig Ne vrijedi za putovanje na Kubu. Program je djelo Pabla Mal-donalda, koji mi je nedavno rekao da e biti vrlo teko dobiti pristanak za tako drastinu mjeru. S druge strane del Hierro jo uvijek izbjegava da mi odobri pristup Kubanki koja je obavljala obuku u Guayaquilu -poslali su je u Tulcan, gotovo izolirani grad, i smjestili je tako da moe pobjei i lako se dokopati Kolumbije. Prije dva dana neki je televizijski komentator, antikomunist, jedva umakao smrti kada je bomba raznijela njegov automobil. Policija pukov-nika Luga juer je na osnovi obavijesti jednog agenta nae baze prodrla u tvornicu i skladite bombi u izoliranoj kui Antonija Changa, militant-nog pripadnika jedne frakcije URJE. Changova ena, njihova dva sina i jedan panjolac, strunjak za bombe i njegov pomonik, uhapeni su. Dali su senzacionalne izjave, meu kojima i onu da ih je obuavao jedanKubanac. (Na Kubi nije bio od 1940. godine, ali je taj podatak u propa-gandnom materijalu isputen.) U meuvremenu nastojimo da sredstva obavjetavanja i dalje podgri, javaju sve sluajeve, stare i nove, a stanice u susjednim zemljama u tome nam pomau. Kako koji

sluaj izbije, obavjetavamo Caracas, Bogotu, Limu, Rio de Janeiro, Santiago i druge stanice aljui im hitno izreske objavljenih materijala. Tamonje stanice pripremaju uvodnike o komuni-stikoj opasnosti u Ekvadoru i alju nam izreske o tome. Na toj osnovi mi opet pripremamo komentare koji sadre podatke o tome kako se izvana gleda na situaciju u Ekvadoru. Dean je uinio posljednji napor prije odlaska na odmor da u sluaju Reinalda Varee spasi to se spasiti dade. Rekao mu je da odri govore o svim nedavnim sluajevima i da upozori na planove komunista o poduzi-manju akcija i postavljanju bombi. Juer je Varea poeo. Odrao je govor na zasjedanju industrijske komore, optuujui komunizam da je rak koji eli unititi nacionalni ivot. Nade da bi on naslijedio Arosemenu manje su no ikada. Prije tri dana vrhovni je sud poeo sasluavati optunicu protiv tri osobe optuene da su sudjelovale u aferi s kupovinom starog oruja. Na sreu, Varea nije meu njima. QUITO 25. lipnja 1963. Danas je pukla jo jedna senzacija: ovaj put bez nae pomo i. Sluaj je poeo jutros kada je jedan pripadnik padobranske jedinice Lenina Torresa, koji je jo uvijek u zatvoru otkako je prole godine otkriveno da je njegova jedinica pomogla gerilcima koje je uhapsila da umaknu, pobjegao i udruio se s trojicom kako bi oteli DC-4 kompanije Area Airli-nes, to je odavde letio u Guayaquil. Imali su plan da lete iznad Quita bacajui letke s pozivom ljudima da se okupe ispred predsjednike palae i zahtijevaju oslobaanje Torresa i pripadnika njegove jedinice. Dok avion bude u zraku, lanovi URJE trebali su izvesti seriju eksplozija bombi i zahtijevati oslobaanje Floresa, Noboe i Roure, kao i Torresovih pado-branaca. Avion bi tada sletio, prihvatio oslobo ene i odletio na Kubu. Torresov ovjek koji je imao izvesti taj plan pobjegao je dok je u pratnji zatvorskog uvara bio puten na kratko iz zatvora zbog jedne hitne obiteljske stvari. No uvar, kojega je zatvorenik svladao, svezao i zaepio mu usta, uspio se osloboditi i izvijestiti o planiranoj otmici o kojoj je bio uo. Pacifico de los Reyes,* ef istranog kriminalistikog odjela u Quitu, postavio je nekoliko svojih ljudi na aerodromu. Kada su etvorica otmiara stigla, policajci su ih uhapsili. Kod njih je pronaeno oruje, bombe, boca sa suzavcem, voki-toki aparati, TNT - i, naravno, leci. Nakon hapenja izjavili su da su Araujo i Ribadeneira takoer umije35 5 Jani u pripremu plana, ali to bi mogla biti i mala provokacija koju je izveo de los Reyes. Cijela epizoda mora da je dobro prikazana ili moda ak svjesno ubaena. Veernji listovi donose o tome izvjetaje na naslovnim stranicama. Jo jedan val oka proao je zemljom. To je prva planirana politika otmica aviona. QUITO 2,7. lipnja 1963. Danas je uspjeniji dan za propagandno djelovanje nego mnogi drugi, jer pokazuje kako napreduje naa pojaana kampanja kojoj je svrha da poraste zabrinutost zbog komunizma. Na prvoj stranici El Comercija tome su posveena etiri lanka. U glavnome je naslovu izvjetaj o juera-njoj konferenciji za tampu Reinalda Varee,* na kojoj je optuio komu-nizam da zastrauje zemlju organiziranom subverzijom, ukljuujui tero-rizam i masakr. Za Kubu je ustvrdio da je, uz pomo Rusije i Kine, arite terora komunista u Americi, dodajui da e se na zasjedanju kon-gresa u kolovozu

donijeti poseban zakon protiv terorizma. Moda e komunizam biti stavljen izvan zakona. Drugi lanak izvjetava o konferen-ciji za tampu Jaimea del Hierra, na kojoj je obeao da e unititi svaki centar komunistikog terora u zemlji. U treem lanku opisuje se napad koji su izveli policajci pukovnika Luga u-Guayaquilu, kao i otkrie jo jedne tvornice bombi, u kojoj je pronaeno 150 granata. Opisuje se i strateki sastanak koji su prije dva dana odrali pukovnik Lugo, Manuel Cordova, general dravne policije i guverner provincije Guavas. etvrti lanak sadri najnovije informacije o neuspjeloj otmici aviona. U petom lanku s naslovne stranice govori se, da se ne zaboravi, poneto i o aferi oko kupovine neupotrebljivog oruja i opreme. Osim toga u jednom uvod-niku poziva se na uzbunu zbog nedavnih sluajeva terorizma, a u drugom su dobre elje nekolicini kubanskih izbjeglica koji su nedavno osnovali diverzantsku grupu na Kubi. QUITO 28. lipnja 1963. U jueranjim akcijama gvajakvilska je policija, kojom zapovijeda pu-kovnik Lugo, pronala jo 300 bombi. Broj uhapenih terorista sada se poveao na devetnaest. U ast ministra financija Juana Seville* industrijska komora i udrue-nja trgovine i proizvoaa tekstila juer su priredili banket. Osuujui ko-munizam, Sevilla je rekao: Zemlja proivljava duboku moralnu krizu. Obeshrabrujue je proetati vladinim uredima i vidjeti koliko su moralne vrednote nisko pale. Moramo ih poto-poto opet uzdignuti. Predana mu je povelja na koi u znak zahvalnosti za njegovu jasnu demokratsku po-ziciju u obrani slobodnih poduzea i ideologije Zapada u naoj zemlji. tampa i dalje pie o Rourinu sluaju i o pokuaju otmice aviona. Obavljeno je da e strunjaci ispitati jesu li novanice pronaene kod Ro-ure krivotvore ne ili nisu. Zakanjela formalnost. Ve sam bio rekao Jaimeu del Hierru da Ministarstvo financija u Washingtonu odbija izdati lanu potvrdu o tome kako je amerika valuta krivotvorena. QUITO 5. srpnja 1963. Lanac dosadanjih sluajeva, posebno Rourinog i Floresovoga, rezul-tirao je upravo onim to smo eljeli. Na izvanrednom sastanku Centralnog komiteta PCE cijeli je Komitet provincije Pichincha na elu s Echverrijom smijenjen, Roura iskljuen iz partije, a Echeverria suspendiran. Jedan od Echeverrijinih pomo nika, Jaime Galarza, ve je objavio lanak kojim na-vjeuje da iza tajni odkrivenih u dokumentu pronaenom u Floresa i iza Rourina hapenja stoji moda generalni sekretar PCE Pedro Saad. Jer tako povjerljive informacije mogu doi samo od lanova partije na najviim dunostima Kampanje koje smo poduzimali u protekla tri mjeseca donijele su i druge rezultate. Veina naih agenata politike akcije, posebno desniara to djeluju u okviru projekta ECACTOR, izvjetavaju da s obzirom na te-inu situacije postoji vea sklonost vojnim potezima nego poduzimanju koraka protiv Arosemene od strane kongresa. Na jueranjem primanju, to ga je priredio na ambasador, pojedini su politiari izrazili iznenaenje injenicom da su pripreme komunista toliko uznapredovale. Povrh toga ini se da je svatko zabrinut izgledima da se Velasco vrati i mogunou da on ponovno pobijedi. Neki lanovi kongresa smatraju da treba otvoriti postupak protiv predsjednika, ali mnogi shvaaju da je prednost na Arose-meninoj strani, moda i zbog njegova patronata nad slabim i podijeljenim kongresom. QUITO 8. srpnja 1963.

Rafael Echeverrija jo se uvijek skriva i samo povremeno susree nae agente. Da bismo izbliza promatrali njegove aktivnosti i moda otkrili tajno skrovite, uredio sam da se land rover kupljen nedavno za putova-nje Jorgea Gortaira preda Luisu Vargasu, agentu ubaenom u PCE. Kola sam dao Joseu Molestini,* pomonom agentu koji trguje rabljenim vozi-lima, da ih pokua prodati. Istodobno, John Bacon alje Vargasa da po-kua kupiti auto. Molestina ne poznaje Vargasa, pogotovo ne kao komu-nista, i kada mi je rekao da ima ponudu da proda kola, rekao sam mu neka je svakako prihvati. Echeverria, koji nema privatni automobil, sva-kako e zatraiti da ga Vargas vozi na sastanke. Sredstva javnog obavjetavanja i dalje piu o dosadanjim sluajevima, kao i o nastojanjima da se Varea spasi. Baza u Guayaquilu objavila je u listu El Universo, ovdanjem glavnom dnevniku, uvodnik kojim hvali Vareu zbog njegovih nedavnih antikomunistikih istupanja. Isti smo uvod-nik plasirati i u El Comerciju. Osudili smo planove komunista za terori-stike akcije. Operacije nae stanice u Georgetownu (Britanska Gvajana) izvojevale su veliku pobjedu protiv premijera, marksista, Cheddija Jagana. Jagan je tu koloniju, otkako je doao na vlast pedesetih godina, vodio Ijeviarsko--nacionalistikom stazom na podlozi prevlasti toga Indijca nad ovdanjim crncima. Operacije stanice u Georgetownu ve su nekoliko godina usmje-rene na izgradnju tamonjeg sindikalnog pokreta protiv Jagana, uglavnom posredstvom Meunarodnog strunog sindikata javnih slubi* (PSI), jed-nog od meunarodnih sindikata za javne slubenike. Zatita je osigurana posredstvom Amerike federacije dravnih, pokrajinskih i gradskih slu-benika,* amerike lanice PSI. Prole je godine stanica u Georgetownu posredstvom PSI financirala kampanju protiv Jagana iz svojega budeta. Novac je bio namijenjen po-dizanju pobuna, opem trajku i ubrzavanju britanske intervencije kako bi se uspostavio red. U travnju je stanica financirala i upravljala jo jed-nim trajkom s ciljem da oslabi Jaganovu vladu. Ovaj put bio je to trajk slubenika gvajanske vlade, sindikat kojih je lan PSI. Najzad im je uspjelo prisiliti Jagana na kapitulaciju. Ovdanji ljudi, koji su bili u stanici u. Georgetownu, kau kako se Agencija nada da e joj poi za rukom predati vlast u ruke vodstvu crnake zajednice, iako su Jagan i Indijci brojniji. QUITO ii. srpnja 1963. Arosemena je pao. Na njegovo je mjesto dola vojna hunta u kojoj su etiri linosti. Poelo je sino na banketu koji je Arosemena priredio u ast predsjed-nika kompanije Grace Lines - W. R. Grace and Co. sudjeluje s velikim investicijama u Ekvadoru - na koji su bili pozvani i najvii predstavnici ekvadorske vojske, jer je predsjednik Grace Lines umirovljeni admiralamerike mornarice. Na veeri je Arosemena pohvalno govorio o ameri-kim poslovnim pothvatima u Latinskoj Americi, ali je naem ambasadoru nanio teku uvredu ismijavajui amerike diplomatske predstavnike. U svom pijanstvu Arosemena je pokazao nevjerojatnu vulgarnost i napustio banket i svoje goste. Na sastanku u Ministarstvu obrane efovi vojnih slubi odlu ili su da Arosemenu zamijeni hunta. Oko podneva tenkovi i vojne jedinice okru-ile su predsjedniku palau. Poao sam do hotela Majestic, koji se na-lazi nasuprot palai. Tamo je Jorge Andino,* na pomoni agent, inae vlasnik hotela, rezervirao sobu za mene da bih promatrao tok akcije. Pri-slukivao sam i vojnu obavjetajnu radio-mreu, pa telefonom i voki-to-kijem

izvjetavao stanicu, odakle su slali izvjetaje o udaru tabu i u Pa-namu (tamonja vojna komanda prima sve obavjetajne podatke Agencije s podruja Latinske Amerike). Prolo je nekoliko sati punih napetosti, u toku kojih je Arosemena, za kojeg se zna da je naoruan, odbijao da primi delegaciju hume. Ostao je u dijelu palae u kojoj stanuje ak i kada su lanovi hunte stigli i zapoeli svojim poslom u predsjednikoj palai. Najzad su Arosemenu razoruali i odveli na aerodrom, odakle je vojnim avionom prebaen u Panamu na isto mjesto kamo je prije neto manje od dvije godine poslan Velasco. U toku udara vojska je uguila Ijeviarske protestne demonstracije. Troje ljudi je ubijeno, sedamnaest ranjeno, ali bi te brojke vjerojatno bile vee da je ikada sainjen toan popis rtava. Reinaldo Varea uzalud je pokuavao sazvati kongres kako bi osigurao svoje predsjednitvo. Ni od toga nita - i s njim je gotovo. Huntu sainjavaju oficiri koji zapovijedaju vojskom, zrakoplovstvom i mornaricom te pukovnik koji je dosad bio sekretar Vijea dravne obrane. ef hunte je mornariki kapetan, ali sekretar Vijea dravne obrane, pu-kovnik Marcos Gandara,* njezin je mozak i linost s najjaim utjecajem. Nema nikakve sumnje da su ti ljudi protivnici komunizma i da e, ko-nano, poduzeti akciju koju elimo kako bi unitili krajnju ljevicu prije nego to ona bude kadra poduzeti ozbiljne oruane operacije. QUITO 13. srpnja 1963. Hunta uruje svoju mo bez otpora. Vojne jedinice iz cijele zemlje al)u poruke lojalnosti, graanske su slobode ukinute, a komunisti i drugi krajnji ljeviari izolirani i zatvoreni. Samo u Guayaquilu ima ih vie od stotine. Komunizam je stavljen izvan zakona (prvi zakonski akt nove hunte), uvedena je cenzura, policijski sat traje od 9 naveer do 6 sati ujutro. Otkazani su i izbori to su se trebali odrati naredne godine. 37Potrajat e nekoliko dana dok vlada SAD-a slubeno prizna huntu. No mi smo ve imena osoba s nae liste, sumnjivih zbog moguih subverzivnih akcija, stali predavati majoru de los Revesu u Quitu i pukovniku Lugu u Guayaquilu. Njih dvojica, zajedno sa svojim vojnim kolegama organiziraju na osnovi tih popisa nova hapenja. Zasad emo nastaviti suraivati s istim agentima u policiji. Kad vlada SAD-a prizna huntu i Dean se vrati u Quito, donijet emo odluke o novim kontaktima u vladi. Moda naj-vjerojatniji vezni agent moe biti ministar obrane, pukovnik Aurelio Na-ranjo, koji je bio ef garnizona u Cuen'ci i voa pokreta koji je prisilio Arosemenu da raskine s Kubom; zatim premijer, pukovnik Luis Mora Bo-wen,* te voa hunte pukovnik Marcos Gandara. Osim to je komunizam stavila izvan zakona, hunta se s naklonou odnosi prema reformama koje graanska vlada nikad nije bila kadra do-nijeti. U prvoj javnoj izjavi hunta je rekla da joj je cilj uspostaviti moralne vrijednosti, jer da je zemlja dola na rub neodgovornosti i anarhije. Nji-hova e vlast biti ograniena na vrijeme potrebno da se ugui val terorizma i subverzije i rijee najkritiniji problemi zemlje. Izjavili su da njihova vlada nee biti oligarhijska, nego da e provoditi politiku koja e unapri-jediti ekonomski i socijalni razvitak kako bi se podigao ivotni standard - ne samo brim razvitkom zemlje, ve i drukijom raspodjelom narodnog dohotka. Meu najhitnijima su reformama agrarna, porezna te reforma dravne administracije. Na konferenciji za tampu pukovnik Gandara rekao je da e se re-forme donijeti dekretima. Nakon uguivanja ekstremne ljevice hunta e sazvati ustavotvornu skuptinu, proglasiti novi ustav i raspisati izbore. Meutim, dodao je, hunta bi mogla ostati na vlasti i dvije godine da izvri svoje planove - to je smjesta dovelo do prosvjeda politiara.

Danas, pri-lino miroljubivo, hunta je objavila izjavu kojom se kae da nee dugo ostati na vlasti. Obrazlaui svoje korake, hunta je rekla da je Arosemena pogazio na-cionalnu ast svojim uestalim opijanjem i izrazima simpatija komunizmu. Arosemena je pak u Panami, kao* to je to svojedobno uinio i Velasco, izjavio da jo uvijek nije odstupio: I Varea e u Panamu, ali su njemu po-eljeli sretan put. Na kitokom aerodromu, kamo su ga juer prebacili iz zatvora, uruena mu je kuverta s mjesenom plaom. QUITO 31. srpnja 1963. Prva tri tjedna huntine vladavine protekla su prilino mirno u uspo-redbi s uobiajenim tokovima vojnih diktatura. Zapravo, nakon svih tih kriza i napetosti posljednjih mjeseci teko je zapaziti bilo kakav osjeaj 238euforije. Sjedinjene Drave danas su priznale huntu, a mi smo nastavili predavati informacije majoru de los Revesu i pukovniku Lugu. elimo po-kazati koliko su vane operacije stanice u razdoblju kada su prekinuti uobiajeni diplomatski kontakti. Usprkos tome najvaniji komunistiki voe, barem s naeg stajalita, Echeverria na primjer, izbjegli su svim na-stojanjima da ih uhvate. Vrlo je vjerojatno da su neki od njih napustili zemlju. Zasad hunta uiva politiku podrku konzervativaca, kranskih soci-jalista i drugih - ne partija kao takvih nego pojedinaca. Ne zna se dokle e biti tako, jer je hunta rijeena da prekine borbu za vlast izmeu Velasca i Poncea, kao i nestabilnost do koje dovodi kaudiljizam. Dapae, nagla-avajui da namjerava ukinuti posebne povlastice i vlast oligarhija, ostva-rivanjem projekata razvoja zemlje, izgradnjom stanova, podizanjem zdrav-stvenog i obrazovnog nivoa stanovnitva, hunta zadobiva znaajnu po-drku naroda. S naeg stanovita, hunta je zaista povoljno, iako prijelazno rjeenje da se svlada nestabilnost i ukloni opasnost izbijanja pobuna koje sputavaju razvitak zemlje. Uvoenjem reformi koje ova zemlja treba i po-duzimanjem odlunih akcija radi guenja krajnje ljevice, hunta e povratiti povjerenje, zaustaviti bijeg kapitala i potaknuti ekonomski razvoj. QUITO 15. kolovoza 1963. Dean se vratio s odmora i ve ubrzano radi na uspostavljanju veza s huntom. Redovito susree pukovnika Gandaru, najutjecajnijeg lana hunte, pukovnika Manuela Naranja, ministra obrane, i premijera, pukov-nika Luisa Moru Bowena. Gandaru opskrbljuje tjednim pregledima obavje-tajnih aktivnosti u Latinskoj Americi i u svijetu (kriptonim PBBAND), koje svakog petka primamo iz taba, prevodimo u toku vikenda i pone-djeljkom predajemo Gandari. Gandara je u naelu ve pristao na zajed-niku operaciju prislukivanja telefona, u kojoj emo se mi pobrinuti za opremu i prepisivae, a on e osigurati veze u telefonskim centralama i pobrinuti se 73 zatitu prislunih mjesta. Prihvatili su da se, za pokus, pri-sluno mjesto postavi u Vojnoj akademiji. Dean eli takvu operaciju pri-slukivanja telefona kojom e konkurirati onoj u Mexico Citvju, gdje, kako je rekao, tamonja stanica moe usporedno kontrolirati trideset li-nija. Nakon to ta operacija krene, oslobodit emo Rafaela Buchelija kako bi mogao nadgledati osjetljive politike linije bez znanja hunte.

Gil Saudade prebaen je u Curitibu (Brazil) (baza s jednim ovjekom u tamonjem konzulatu), a njegova zamjena, Loren Walsh,* ne govori pa-njolski, Walsh, koji je u odjel zapadne hemisfere prebaen iz odjela za 139 ?Daleki istok nakon rada u Karaiju, pro i e kratki teaj panjolskog je-zika da moe pohaati meuodjelski teaj o suzbijanju oruanih pobuna, koji mora zavriti svaki ef ili zamjenik efa stanice. Sto se mene tie, Sau-dadeovim odlaskom preuzeo sam veinu njegovih operaija: Wilsona Almeidu* i Voz Universitaria, radniko-sindikalnu operaciju CEOSL, a s njom i Matiasa Ullou Coppiana, Ricarda Vazqueza Diaza i Carlosa Val-leyu Baeza, kao i media-operaciju i Antonija Ullou Coppiana, kitokog do-pisnika agencije Orbe Latinoamericano. Veina tih agenata vo e su Na-rodne revolucionarne liberalne partije, a Antonio Ulloa vodi radio-stanicu PLPR koju smo kupili njegovim posredstvom i posredstvom Juana Ye-peza del Poza mlaega. Takvim razvitkom, stvari se ne malo pogoravaju. Novi zamjenik efa stanice nee moi preuzeti ni jednu od tih operacija, jer nitko od agenata ne govori dobro engleski. Dean tvrdi da e pomo stii uskoro, jer je dobio odobrenje za tri nova mjesta u ambasadi; dvojica e doi narednih mjeseci, a trei na poetku druge godine. Sve to mogu uiniti s novim agentima jest to da ih drim na vezi dok se ne nae netko tko e zaista s njima raditi. U ovom trenutku u Quitu je oko 125 politikih zatvorenika, ne samo komunista nego i velaskista i lanova Ujedinjenih narodnih snaga. Hun-tina je politika da im dopusti egzil, iako e neki od njih moi ostati u Ekvadoru, to ovisi o njihovoj politikoj prolosti - o kojoj se sud u veini sluajeva temelji na podacima koje mi predajemo premijeru, pukovniku Luisu Mori Bowenu. Postupak s tim i ostalim zatvorenicima u Guayaquilu i drugdje trait e dugo vremena zbog istranog postupka. Iako Dean ti-jesno surauje s premijerom u sprovoenju postupaka prema tim zaroblje-nicima, nada se da e iskoristiti takve sluajeve kako bi se u Ministarstvu obrane osnovala nova sluba koja e se baviti iskljuivo prikupljanjem obavjetajnih podataka o komunistikoj djelatnosti. Pri tom je od temelj-nog znaenja ono to smo prethodno uglavili s policijom. Zapravo e se Ministarstvo obrane na taj nain poboljati, jer e se politiari, prije ili kasnije, ponovo vratiti u vladu i u politiku, pa e vojska ostati po strani od slubene politike, usredsreujui se na krajnju ljevicu. Meu huntinim programima reformi prva su na redu sveuilita i na-cionalna kulturna fundacija asa de la Cultura. Imaju dugu tradiciju centra lijevih i komunistikih agitatora i okupljanja novih sljedbenika. Ne-koliko operacija stanice i baze usmjereno je na to da se hunta potakne na reformu sveuilita te da pri tom moe raunati s agentima Albertom Alarconom u Guayaquilu i sa studentskom publikacijom Voz Universi-taria, koju izdaje Wilson Almeida. Prema Gandari, prvi dekret o sveui-linoj reformi bit e objavljen za nekoliko dana s vanom nadopunom da e sudjelovanje studenata u administraciji biti znatno ogranieno. 240QUTTO 30. kolovoza 1963. Uviiek se inilo da u sindikalnim operacijama vlada neka zbrka, no one povremeno zasjaju svojim punim sjajem. Ricardo Vazquez Diaz, je-dan od naih sindikalnih agenata koje sam preuzeo od Saudadea, rekao mi je neki dan da je njegova ljubavnica slubeni zapisniar svih vanih sa-stanaka u kabinetu i sastanaka hunte te da mu je nekoliko puta dala pri-mjerak zapisnika kako bi se obavijestio zbog svojeg posla u CEOSL-u. Dao mi je

nekoliko primjeraka koje sam pokazao Deanu. Kad ih je pregledao, Dean mi je rekao da tu enu, posredstvom Vazqueza, plaam svaki mje-sec. Od sada emo primati kopije zapisnika s tih sastanaka ak prije nego sami sudionici. U ambasadi e stojati na raspolaganju samo ambasadoru i prvom sekretaru. U Washington emo slati samo saetke, i to uskom krugu ljudi, dok e cjelovit tekst na panjolskom biti dostupan samo na poseban zahtjev. Prema Deanovim rijeima, ambasador je izvanredno za-interesiran da sazna kako hunta i lanovi kabineta reagiraju na sastanke s njim i kako se koriste tim izvjetajima prilikom planiranja svojih susreta s ambasadorom. Konano, pokuat emo Vazquezovu ljubavnicu, ECSIGH-i,* pridobiti izravno, no u ovom trenutku valja mi postupati vrlo oprezno kako ne bih povrijedio organizaciju CEOSL. Vazquez se zaklinje da nikome nije govorio o tim zapisnicima, u to vjerujem. Jer da nekome i jest govorio, mogao je to biti samo neki od agenata CEOSL-a, a taj bi mi o tome vjerojatno neto spomenuo. Ti su zapisnici biseri politike oba-vjetajne prirode - upravo takvi kakve u operacijama tajnih akcija valja dobivati. (Dolo je do promjene u terminologiji: operacije to su se nazivale psiholokim i paravojnim - sindikalne, omladinske i studentske, media, paravojne, politike akcije sada se nazivaju tajnim akcijama ili - A ope-racije. Do te je promjene u terminologiji dolo u tabu kada se dotadanja sluba PP-operacija spojila s Odjelom za meunarodne organizacije da bi osnovale slubu koja se sada zove Slubom za tajne akcije.) U provoenju radnikih operacija sukobljujemo se, zahvaljujui novoj vladi, s ozbiljnim problemima. Hunta je, na primjer, zabranila trajkove. S obzirom na to hunta se prema sindikalnom pokretu CEOSL namjerava odnositi jednako kao i prema CTE. Taj opi razvitak stvari jo se vie pogorava zahvaljujui ministru privede Enriqueu Amadoru Marquezu,* bivem sindikalnom agentu baze u Guayaquilu, koji je zbog regionalizma dobio lani otkaz. Amador ini sve to moe kako bi se donijele odluke po-voljne za njegove stare prijatelje u CROCLE-u i COG-u, a tetne za CEOSL. Upravo sada nastala je vrlo ozbiljna situacija zbog pokuaja hunte da reorganizira eljeznice, jednu od mnogih pasivnih vladinih autonomnih institucija, koje, sve zajedno, troe otprilike 65 posto narodnoga dohotka. i CIAPotpukovnik koji je imenovan upraviteljem eljeznica naklonjeniji je (ka-tolikom) sindikatu eljeznica CEDOC, to ga podravaju COG i CROCLE, nego drugom sindikatu, dijelu CEOSL-a i lanici Meuna-rodne federacije transportnih radnika* (ITF) u Londonu. Uredio sam da Jack Otero,* pomonik interamerikog predstavnika ITF-a i jedan od naih sindikalnih agenata pod ugovorom, doe iz Rio de Janeira u Quito kako bi pomogao da se obrani sindikat eljezniara u okviru CEOSL-a. On je sada ovdje. No umjesto da slijedi moje upute u prilaenju toj stvari i da se ponaa u skladu s njima, poeo je prijetiti da e ITF bojkotirati ekvadorske proizvode. Izgledi da bi teretni brodovi pre-tovareni pokvarenim ekvadorskim bananama stajali u lukama diljem svi-jeta izazvali su protuprijetnje hunte, pa nam nije preostalo drugo nego da Oterov posjet naglo skratimo. Sindikat eljezniara ITF mogao bi time biti i pogoen, ali namjeravamo poduzeti akciju iz Washingtona, vjero-jatno posredstvom agenta na vioj razini kakav je, na primjer, Andrevv McClellan.* On je zamijenio Serafina Romualdija na dunosti interameri-kog predstavnika AFL-CIO kada je Romualdi uspostavio AIFLD. Hunti je potrebna kola da naui razliku izmeu pokreta slobodnih sindikata i OTE, ali to nee biti lako, tako dugo dok Amador potajno radi za supar-nike CEOSL-a.

Premijer je vrlo sklon suradnji, slijedi nae savjete o postupku prema politikim zatvorenicima. Ovdje je sada posebna istrana ekipa koja je stigla iz jedinice specijalnih vojnih snaga SAD-a iz zone Kanala: zavrili su tamo kolu za protugerilske akcije, pomau izradi izvjetaja o istranim postupcima i pripremaju planove dodatnih ispitivanja. Rezultati ba ne uzbuuju, ali omoguuju nam izvanredne informacije za nae arhive. Re-zultat je da se zarobljenici oslobaaju postupno, u vrlo velikim razmacima. Veina bira egzil u ileu. Araujo je jedna od velikih riba koja se uspjela sakriti. No prije nekoliko dana dobio je, zajedno sa estoricom drugova, azil u ambasadi Bolivije. Prilika je da e tamo ostati dugo dok mu hunta ne dopusti slobodno kretanje. Nastavlja se reforma sveuilita. Sveuilita u Loji i u Guayaquilu ve su je sprovela, a sada je red na centralnom sveuilitu u Quitu. Pravo je znaenje te mjere u tome da se komunisti i drugi krajnji ljeviari iskljue iz sveu ilinih administracija i fakulteta. Isti se postupak provodi i u osnovnim i srednjim kolama, a njime rukovode vojni guverneri svake pro-vincije. Proiruju se i reforme vladine administracije. Ministarstva vanjskih po-slova i privrede ve su reorganizirana. Zasad hunta ne djeluje tako loe - sutra stie Teodoro Moscoso, koordinator Saveza za progres, da bi pre-govarao o sporazumima za dodatnu pomo . Z4ZQUITO 8. rujna 1963. Radnike su operacije toliko konfuzne da sam primoran na neko vri-jeme sve druge operacije koje vodim staviti na led. Nije ni udo da je Gil Saudade imao tako malo agenata: oni samo govore i govore, tako da sa-stanak s jednini agentom traje gotovo cijelo jutro i popodne. Na poziv McClellanu da pomogne izazvao je pravu eksploziju. Poslao je hunti telegram zaprijetivi da e AFL-CIO uloiti napore da zaustavi po-mo iz fondova Saveza za progres te da e se obratiti Organizaciji ameri-kih drava i Ujedinjenim narodima ako hunta ne prestane s pritiskom na sindikate. Prije tri dana generalni sekretar administracije oborio se na McClellanov telegram i pokazao novinarima dokumente na temelju kojih CROCLE i COG podravahu huntu i pukovnika - upravitelja eljeznica. Hunta se sada priprema da eljezriiarirna potpuno uskrati pravo da se organiziraju. Svakako moramo zaustaviti takav tok dogaaja. Zatraili smo da iz Washingtona doe neka druga visoka linost nadlena za rad-nike operacije. Moda William Dohertv,* bivi latinskoameriki predstav-nik PTTI, koji sada radi u sklopu AIFLD-a. Prevladava uvjerenje da je Dohertv jedan od najuspjenijih naih radnikih agenata, pa Dean misli da bi ba on mogao uspjeti promijeniti stav hunte prema naim organiza-cijama. Nedavno je tab tajnih akcija poslao dvojicu operativnih oficira u Pa-namu da pomognu u radniko-sindikalnim operacijama to se odvijaju u podruju hemisfere, toboe kao slubenike Odjela tehnikih slubi koji rade u Panami. Stigli su u kratak posjet Quitu, vie zbog toga da se upute u stvari nego zbog ega drugoga, ali oni namjeravaju da nekoga iz ORIT-a poalju ovamo kako bi se glede rjeenja problema pronaao zajedniki je-zik s huntom. Bili Brown, jedan od sindikalnih funkcionera, rekao nam je da je nedavno pridobiven generalni sekretar ORIT-a Arturo Jauregui, tako da emo ga ubudue znatno lake upuivati u akciju. Prethodno je kon-trolu ORIT-a u Mexico Citvju obavljao Morris Paladino,* pomonik ge-neralnog sekretara i glavni predstavnik AFL-CIO u toj slubi. Mogue je da e ubudue sam Jauregui intervenirati.

Proli tjedan ispitivali su agente na poligrafu. Konano sam odluio da se susretnem s Atahualpom Basantesom,* jednim od naih agenata uba-enih u PCE koji nas izvjetava od 1960. godine, ali se nikad nije susreo s nekim oficirom stanice radi poligrafiranja. Razgovor s Basantesom zanimljiv je jer pokazuje kako je LCFLUTTER koristan i za druge stvari, a ne samo za procjenjivanje potenja u izvjeta-vanju o potroenim novcima. U Basantesovu sluaju, a taj nije posebno neobian - tvrdi ispitiva - na poligrafu smo dobili masu podataka o nje-govoj motivaciji i osjeajima i prema nama, i prema njegovim prijateljima.u partiji. Sigurno je da nije on osobito odan ovjek i da smo ga privukli novcem, ali jo uvijek vjeruje da kapitalizam u njegovoj zemlji djeluje razorno. Zato radi za nas? Dijelom zbog novca. Ali on takoer misli da rukovodstvo PCE ne zasluuje povjerenje. Od sada u pokuati da ga vi-am najmanje jednom mjeseno. U posljednjih est mjeseci broj njegovih izvjetaja znatno se smanjio, uglavnom stoga to dr Ovalle* zaista loe su-rauje s agentom, tako da ve sada traim novog posrednika. Umjesto da mu poveamo plau, to moe biti nesigurno, sloio sam se s tim da Ba-santesu platimo premiju nove police o ivotnom osiguranju - skuplje jest, jer on je ve blizu pedesete i slaba je zdravlja, ali ta polica samo je jedan kontrolni inilac vie. Ispitiva na poligrafu, koji je sa mnom radio na Basantesovu sluaju, zove se Les Fannin.* Bio je uhapen u Singapuru 1960. godine kada je po-kuao ispitivati tamonjeg povezanog suradnika kojega je stanica eljela regrutirati kao agenta ubaenog u singapursku policiju. Agencija je singa-purskom premijeru ponudila oko tri milijuna dolara kaucije za Fannina, a dravni sekretar Rusk ak je napisao pismo isprike nadajui se da e Fannina osloboditi. Bilo kako bilo, proveo je mjesece u singapurskom zat-voru prije nego to je bio osloboen. Rekao mi je da analiza Agencije o tome sluaju pokazuje da je britanski MI-6, koji je kontrolirao singapursku slubu onda kada je Singapur jo uvijek bio britanska kolonija, od samoga poetka znao za pokuaj regrutiranja. Otro reagirajui na naruavanje vrstog sporazuma, prema kojem e se CIA uzdravati od regrutiranja u britanskim podrujima, osim ako je osigurana prethodna dozvola, MI-6, kako tvrdi Fannin, dogovorio se sa singapurskim funkcionerom sigurnosti da odigra svoju igru, a u trenutku poligrafiranja - Fannina su uhapsili. Jedan od agenata kojega je Saudade bio poslao na Kubu upravo je uhapen na povratku u Guayaquil. ini se da nitko ne zna to da s njim radi. Agent je Cristobal Mogrovejo,* isti onaj agent iz Loje kojim smo se mi posluili u neuspjelom pokuaju postavljanja prislunih ureaja u zavi-ajnom klubu toga grada ispod stana Rafaela Echeverrije. Dean poduzima otre mjere prema Mogroveju, jer su mu funkcioneri stanice u Miamiju (biva stanica u Havani) nakon to je napustio Kubu rekli da se ne vraa u Ekvador. Poslali smo precizne upute o tome kako se zatiti Mogrovejo. Ali on nije htio postupati prema naim uputama, pa Dean nee oklijevati da ga izgubi. Uhapen je jer je u njegovoj prtljazi pronaen kubanski pro-pagandni materijal. (Nevjerojatno glupo.) Hapenje je ve izazvalo iroka prepriavanja u Loji, gdje je Mogrovejo predsjednik udruenja studenata prava na tamonjem sveuilitu i svuda poznat kao nepokolebljiv katolik. Operacije prislukivanja Echeverrijina i Floresova stana zasad smo obu-stavili. Prije ili kasnije Flores e napustiti zemlju. A Echeverria se jo uvijek skriva. Operacija prislukivanja i fotografiranja knjiare PCE takoer je obustavljena otkako je hunta, neposredno nakon udara, zatvorila knjiaru. Predstoji nam da prislune ureaje vratimo, uz znatno vee trokove i buku. 44QUITO

20. rujna 1963. Ovo je mjesec premjetaja: agenata, posjetilaca i novog osoblja stanice. Prvi je medu novim operativnim oficirima stanice stigao Morton (Pete) Palmer,* a radit e toboe u ekonomskoj sekciji ambasade. Nema sumnje da e on biti odlina pripomo stanici, i ja ve poinjem neke od svojih operacija tajne akcije prenositi na nj. Dean mi je naredio da se pobrinem za jo jednog doljaka: Teda Shan-nona,* biveg efa stanice u Panami, a sada efa sekcije kontraobavjetajne ekipe u tabu koji je odgovoran za slubenike CIA to rade toboe u sklopu javne sigurnosti AID. Shannon je bio osniva Interamerike poli-cijske akademije* u Panami (koja se naredne godine seli u Washington, gdje e raditi pod novim nazivom kao Meunarodna policijska akade-mija*). Bio je prilino nezadovoljan to se nismo vie koristili oficirom koji je radio pod okriljem javne sigurnosti, Johnom Burkeom.* Dean je objasnio Shannonu kako je strahovao da Burke zbog svoje preizraene rav-nodunosti prema poslu ne zapadne u neprilike. No kad je Shannon otiao, Dean mi je rekao da razmislim kakve bismo operacije mogli povjeriti Bur-keu. Dean je zabrinut kritikim opaskama taba da ne zapoljava svoje ljude. Iako je, zapravo, mnogo poslova koje Burke moe objavljati. Prvo e biti da ga poveemo s istraivakom ekipom specijalnih snaga koja se bavi politikim zarobljenicima. U Ekvador se juer vratio Reinaldo Varea,* ali njegove neprilike nisu ni izdaleka prestale. Neposredno nakon udara hunta je ponitila njegov opoziv, ali je izjavila da e mu, ako se ikada vrati, ponovno suditi. Njegov povratak znai da e morati pred sud. No on se sloio s tim da se uzdri od politike aktivnosti. Iz Paname je otiao u Houston, gdje mu je funk-cioner taba dao posljednju plau. Ako Dean zaeli da ga vidi, veza e se uspostaviti posredstvom Otta Kladenskog.* Umjesto Manuela Naranja, za ekvadorskog ambasadora u UN postav-ljen je novi ovjek, pa se i Naranjo vratio. tab je bio izuzetno zadovoljan poslom koji je Naranjo obavio za nas u UN. Dean takoer - namjerava imenovati Naranja, koji je opet poeo raditi u socijalistikoj partiji, stal-nim agentom, to znai da e primati velik dohodak, uivati razliite po-vlastice, biti stalno zaposlen i osigurati mirovinu. Arosemenin ministar financija Juan Sevilla* jedini je od agenata po-litike akcije iz stare vlade kojemu je hunta dala novi posao. Vjerojatno zbog njegove odlune akcije u mjesecima koji su prethodili huntinu do-lasku. Imenovan je novim ekvadorskim ambasadorom u Zapadnoj Nje-makoj. Proslijedili smo njegov dosje stanici u Bonnu i dogovorili se kako da se uspostavi dodir ako se ele njime koristiti u Njemakoj. Prije neko-liko tjedana dao sam Sevilli novac za Carlosa Rendona,* njegova osobnog tajnika koji je uhvatio Rouru i podmetnuo dokumente Floresu. Rendonu su se, meutim, zaprijetili, i on kani za nekoliko mjeseci napustiti zemlju.1 Potpukovnik Federico Gortaire premjeten je s dunosti vojnog koman-danta provincije Manabi za vojnog guvernera provincije Chimborazo. Za sada emo s njim biti u dodiru posredstvom Jorgea Gortaira, kako ne bi-smo gubili na vremenu. No Dean namjerava nekoga od novih slubenika poslati to prije izravno u Riobambu radi susreta s pukovnikom Gor-tairom. Dean jo uvijek nee zamoliti premijera, pukovnika Luisa Moru Bo-wena, da intervenira u sluaju Cristobala Mogroveja. Mogrovejo je izjavio policiji da je na Kubu poao po naem nalogu. ak je i njegova majka dola da vidi ambasadora, ali Dean se pravi mutav. Mislim da bi on tre-bao pomoi jadnom momku da se izvue iz toga bijednog zatvora.

Medeni mjesec izmeu javnosti i hunte proao je zauujue brzo. Tra-dicionalne politike partije brinu se da bi hunta mogla ostati na vlasti i due nego to je pretpostavljala, a ni masovna unapreenja novih vojnih oficira nisu osobito popularna. Posebno otkako su meu unaprijeenima prvi bili sami lanovi hunte: podijelili su se tako da je jedan od njih po-stao pukovnik, jedan admiral, a dvojica su generali. QUITO 15. listopada 1963. Radnike operacije jo uvijek ne teku onako kako mi predviamo, za-hvaljujui huntinim arbitrarnim akcijama. Od prolog mjeseca u pripremi je novi zakon o prometu, ali hunta odbija da zatrai miljenje nacionalne federacije vozaa (taksija, kamiona i autobusa) organizacije koju e za-kon najtee pogoditi. Svatko shvaa neodlonost da se zaustavi opi pro-metni kaos i neredi to se esto dogaaju na cestama, posebno kada se prepuni autobusi, tehniki gotovo neispravni, sputaju s planina: obino voza, ako je iv i moe se micati, nestaje s poprita to bre moe. No federaciju vozaa poto-poto moramo odvui iz CTE i, po mogunosti, pripojiti je CEOSL-u. Stoga smo Jacka Otera* pozvali da se vrati iz Rio de Janeira i izvidi moe li intervenirati kod hunte glede prometnog zakona i bez obzira na to to federacija vozaa nije lanica ITF-a. Moda e ti na-pori donijeti neke rezultate, ako ne u suradnji s huntom, a ono s federa-cijom vozaa. ak i AIFLD-operacije izazivaju probleme. Sef programa za zemlju nije ovdje, tako da ga ne moemo navesti (osim posredstvom Washingtona) da svoj program uskladi s naima. Konano je stigao i Dohertv da nam pomogne kako bi program AIFLD tekao bez zakanjenja. Ali time jo nije sve gotovo. Namjerava postii to da Emilio Garza,* ovjek iz AIFLD-a u Bogoti, regrutirani i kontrolirani agent, doe ovamo i proboravi koliko je potrebno da bi se AIFLD-program odvijao prema Deanovim eljama. Uglavnom je to pitanje zadataka osoblja putem kojeg elimo pridobivatinae agente. Prije ili kasnije, stanice e voditi sve AIFLD-programe -ekspanzija je dosad bila toliko jaka da su esto ljudi koji nisu agenti po-stavljani za efove AIFLD-a, a njih se moe kontrolirati jedino improvizi-ranim aranmanima. Politiki su zatvorenici, onim redom kako su njihovi sluajevi razma-trani, dobivali dozvole za egzil. Jo ih je uvijek vie od stotine. Flores i Roura odlaze u ile. Araujo je konano dobio dozvolu i prije tjedan dana otiao u Boliviju. Echeverria se jo uvijek skriva, odbacio je zamku koju smo mu postavili s Vargasovim* land roverom. Cardenas, Vargas, Ba-santes* i ostali nai ubaeni agenti na neki su nain uspjeli izbjei hapenje. Nekoliko dana proteklog tjedna nai agenti u Narodnoj revolucionar-noj liberalnoj partiji takoer su bili politiki zatvorenici. Odravali su sa-stanak usprkos tome to je vlada zabranila sve politike skupove koji nisu bili prethodno odobreni. Meu uhapenima' su Juan Yepez del Pozo mlai, Carlos Vallejo Baez* i Antonio Ulloa Coppiano.* Bili su zatvoreni samo nekolko dana. Kasnije su Vallejo i Baez priznali da su posegnuli za takvim sredstvom radi publiciteta. Pete Palmer* pozabavit e se tim agen-tima kako bi idui put o takvim alama raspravili najprije s nama - u suprotnom, mogu oekivati da ih, ako hunti bude trebalo vie vremena da ih pusti, napirimo mi sami. Stigao je jo jedan oficir stanice: Jim Wall,* stari prijatelj s kojim sam proao program obuke u Camp Pearvju. Wall je upravo zavrio dvogo-dinju slubu djelujui kao student u Santiagu. Preuzet e i neke moje ope-racije - vjerojatno agente politike akcije iz

projekta ECACTOR. Radit e toboe u ekonomskoj sekciji ambasade. Zajedno s Palmerom. Ispitivai na poligrafu sada su u Buenos Airesu. Dean eli biti siguran da je i Medardo Toro* meu poligrafiranima. Na je dojam da stanica u Buenos Airesu nije taj zadatak shvatila previe ozbiljno - nema sumnje da imaju dosta argentinskih problema kojima se bave. Da bismo vidjeli zato rezultati operacije nisu bolji, Dean je zatraio da odem u Buenos Aires i prisustvujem Torovu poligrafiranju. Poi u i u Montevideo, jer je Toro tamo na lijeenju i ve je u dodiru, to se Velasca tie, s jednim funkcio-nerom kubanske ambasade u tom gradu. Moscosov posjet donio je Ekvadorcima dobre vijesti - ovoga je mje-seca objavljeno da je Interamerika banka za razvoj odobrila novi zajam od deset milijuna dolara. gurro 7. studenoga 1963. Bilo je to udno putovanje. Razoaralo me kada je rije o Toru. Ali me zato vrlo ohrabrilo u pogledu mojih buduih zadataka u Montevideu. Stanica u Buenos Airesu smatra da Torov sluaj ne zasluuje ni etiketu 47sporedan. Upravo kako smo i sumnjali. Sve emu se moemo nadati jest da e jedan od slubenika stanice povremeno viati Tora da prima nje-gove izvjetaje i predaje mu plau. U Montevideu je jo gore - ef tamo-nje stanice Ned Holman* ne eli imati posla s Velascom. Holman bijae Nolandov predasnik u Quitu, pa tako ima dosta gorkih iskustava s Ve-lascom. Sluaj je vrlo zanimljiv, jer je Velasco otvorio liniju prema Kuban-cima posredstvom Tora, koji se ve dva ili tri puta susreo s Ricardom Gutierrezom. Stanica u Montevideu poznaje Gutierreza kao efa kubanskih obavjetajnih operacija, za koje vjeruje da su velikim dijelom uperene pro-tiv Argentine zahvaljujui gerilskim operacijama koje se tamo sada pro-vode. Bit e zanimljivo da se vidi prima li Velasco novac od Kubanaca -ako namjerava ponovno postati predsjednikim kandidatom, onda je to sasvim mogue. Jer, on je odbio raskid odnosa s Kubom, a i o Castru je uvijek govorio povoljno. Osim razjanjavanja okolnosti u vezi s Torom, u Buenos Airesu zani-mala su me jo dva sluaja. Prvi je jedan radniki voa, najbolji ubaeni agent u peronistikom pokretu, a drugi - argentinski pomorski oficir koji zajedno sa svojom enom radi kao agent ubaen u obavjetajnu slubu mornarice. QUITO 10. studenoga 1963. Nacionalna federacija vozaa primila je 31. listopada zahtjev vlade da provede poreznu analizu, to znai da e pod kontrolu doi jedina orga-nizacija koja moe paralizirati cijelu zemlju. Proi e jo mnogo vremena prije nego to e taj sindikat potpasti pod ITF. To zapravo i nije sindikat, jer su mnogi njegovi lanovi vlasnici taksija, kamiona i autobusa, ak i benzinskih stanica. Oni su stoga prije srednja klasa nego radnika. Ali sa stanovita dugoronih planova, najvanije je da organizirane sindikalne grupacije dou pod kontrolu i u sferu veeg utjecaja. Bili Dohertv* postigao je da Emilio Garza,* agent AIFLD-a u Bogoti, doe ovamo da nam pomogne otkloniti probleme izmeu naih agenata u CEOSL-u i operacije AIFLD-a. Taj je agent odlian izbor. Ve sam prepo-ruio da ga prebacimo u Ekvador kada njegovi zadaci u Bogoti budu za-vreni. On je jedan od najuspjenijih sindikalnih agenata s kojima sam se susreo.

Posljednjih est tjedana teroristi su nastavili ve uobiajenim podme-tanjima bombi. Napadane su uglavnom vladine zgrade. Zapoelo je u Quitu - u jednom tjednu sredinom listopada eksplodiralo je pet bombi - no val terorizma iri se i na Guayaquil. ini se da ni jedan od naih agenata ne zna koja skupina stoji iza tih bombardiranja. Dean postaje 248nervozan. Stanje zabrinjava, jer hunta ostaje neosjetljiva na eksplozije bombi usprkos svim hapenjima i sve brojnijim protjerivanjima. Preksutra namjeravam regrutirati Josea Mariju Rouru, koji jo od svibnja trune u zatvoru u Garcia Morenu. Doputeno mu je da napusti zemlju. Odletjet e najprije u Guayaquil, zatim u Limu i u La Paz i ko-nano, u ile. Pukovnik Lugo proteklih je tjedana bio u Quitu. On kae da su poli-cijski istraitelji utvrdili kako je Roura u depresiji, razoaran svojom poli-tikom prolou. Vrlo je zabrinut zbog obitelji koja je bez sredstava i ivi od pomoi prijatelja. Ta se informacija poklapa s onim to sam sa-znao iz izvjetaja istrage, koje sam primio iz drugih izvora, te iz obavje-tenja o Rourinoj obitelji, do kojih smo doli posredstvom agenata u PCE. Lugo misli da je Roura spreman na regrutiranje, ali ne misli da to treba obaviti u zatvoru. Kad smo razmotrili mogunosti, Dean je naredio da uzmem kartu za isti avion od Guayaquila do Lime kojim ide i Roura i da pokuam sreu u avionu. Utanaili smo s pomonim agentom nae baze u Guayaquilu, ECBLISS-i, inae Amerikancem koji radi za kompaniju Braniff, neka uredi da dobijem mjesto do Roure. Iz taba je stiglo odobrenje. Stanica u Limi zatrait e od policije da dopusti Rouri da provede nekoliko dana u gradu, ako eli, jer ga od dolaska u Guayaquil do leta u La Paz dijele samo dva sata. Sto se naih ciljeva tie, najbolje mjesto za razgovor s njim, osim u avionu, bit e Lima. Bolje nego La Paz. Kad budem govorio s njim, pozvat u ga da ostane u Limi na moj troak. Nakon svih tih mjeseci pro-vedenih u jednom od najbjednijih zatvora na svijetu mogao bi prihvatiti moju ponudu. U svakom sluaju, vrijedi pokuati u avionu Roura je poznat kao ovjek koji mijenja miljenja - jer nam je zaista neophodan agent ubaen u zajednicu ekvadorskih komunista koji su u Santiagu u izgnanstvu. Roura bi mogao biti izvrstan izvor informacija kada sa konano vrati ovamo. QUITO 13. studenoga 1963. Nije sve ba teklo savreno, ali se nije dogodila ni nesrea. Odluio sam se za podnevni let u Guayaquil. Roura je u policijskoj pratnji, na moje iznenaenje, stigao na isti avion. Pukovnik Lugo rekao mi je kako je Roura elio ii jutarnjim avionom, a posljednja stvar koju bih poelio jest da me Roura ugleda u Quitu ili da budem u bilo kakvoj vezi s njime. Dogovor izmeu baze i naeg pomonog agenta savreno je funkcionirao - agent me ekao na aerodromu u tri sata ujutro i dao mi kartu za sjedalo do Rourina. Policija e osloboditi Rouru u trenutku ulaska u avion. 2-49l Bio sam zaprepaten videi da je u avionu tek desetak putnika. Stjuar-desa me dovela do mjesta. Roura je ve bio tamo. Moj ranije planirani uvod i pria koju sam bio pripremio poela se topiti. elio sam da raz-govor otponemo kao putnici koji se ne poznaju. elio sam imati mjesto do Rourina za sluaj da avion bude krcat - kako netko drugi ne bi za-uzeo to mjesto. Sada bi sve moglo izgledati previe namjeteno. Kada sam sjeo do Roure, uslijedila je gotovo beskonna tiina. Oaj-niki sam pokuavao pronai neku novu izliku da stupim u razgovor -netko je trebao neto rei, a bilo je oito da sam ja tu s odreenim ciljem. Iznenada se vratila stjuardesa i predloila mi da

prijeem na neko drugo mjesto kako bih mogao spavati, jer je tek svaki drugi red sjedala zauzet. Bila je to prilika da se priberem i pripremim nov plan. Stoga sam krenuo prema prednjem dijelu aviona i utuen zauzeo mjesto. Zarulali smo pistom i vinuli se u zrak. Kako su prolazile minute, pet, deset, dvadeset, postajao sam sve nervozniji. Ve sam bio poeo, poput loeg agenta sigurnosti, izmiljati razloge zbog kojih nisam uspio razgo-varati s Rourom. No nekako sam morao probiti led. Najzad sam ustao i proetao do Rourina sjedala, osjeajui se kao da koraam prema lede-nom moru. Predstavio sam se, naravno, lanim imenom. Roura je nonalantno pristao na razgovor. Sjeo sam i poeo uobiajenim uvodom. Osjeao sam se lake im sam krenuo. Bio sam ameriki novinar koji je proteklih ne-koliko tjedana proveo u Ekvadoru studirajui probleme nepismenosti, zdravstva i siromatva, kako bih o tome napisao seriju lanaka. Na aero-dromu bio sam ugodno iznenaen videi da i on putuje. Stoga ga pitam ima li neto protiv da razgovaramo o ekvadorskim problemima s onog stanovita kako na njih gleda jedan komunistiki revolucionar. Dodao sam da sam saznao za njegovo hapenje i da sam izrazio svoje uenje kako je do jedne tako jednostrane i nerazumne odluke uope moglo doi. Let je protekao u razgovoru o Ekvadoru uz alicu kave. Roura je go-vorio otvoreno. Djelovao je oputeno. inilo se da se meu nama razvila mala simpatija. Otprilike dvadeset minuta prije slijetanja prebacio sam razgovor na Rourinu osobna situaciju. Rekao mi je da putuje do La Paza i da e za nekoliko dana nastaviti .za Santiago. Bio je zabrinut za svoju obitelj i oekivao teka vremena u izgnanstvu. Sada sam trebao izloiti svoj prijedlog, uvijeno ali ipak dovoljno jasno da Roura razumije. Rekao sam da u u Limi sresti prijatelje koji vie -manje rade isto to i ja. I oni e vjerojatno poeljeti da porazgovaraju s njim. Bio sam siguran da e mu ponuditi stanovitu svotu kao naknadu za intervju, jer oni zastupaju velike kue. Bio je zainteresiran, ali je rekao da su mu Peruanci dopustili boravak na aerodromu samo do sljedeeg leta. Odgovorio sam da moji prijatelji vjerojatno mogu ishoditi dozvolu da proboravi tamo nekoliko dana, a on neka zamoli imigracione vlasti da mu dopuste, da u Limi ostane barem jedan dan te da u La Paz produi noas ili ujutro. Tko zna, rekao sam, moda bi se moglo urediti da on 150prima stalnu financijsku pomo u Santiagu, a njegova obitelj u Quitu. Moda bi on ak mogao postii da i njegova obitelj doe u Santiago i da tamo ive zajedno. Osjetio sam da je zagrizao i poeo shvaati. Kada se upalilo svjetlo Veite se, izvukao sam komadi papira sa svojim tobonjim imenom i zanimanjem, na kojem je bio i broj potan-skog pretinca u Washingtonu. Rekao sam mu da u u Limi odsjesti u hotelu Crillon. Ako mu pode za rukom da ostane nekoliko dana u Limi, neka me nazove kako bismo nastavili razgovor. Ako ne, uvijek moe stu-piti u vezu sa mnom posredstvom mojega potanskog pretinca. Nije mi rekao da e od imigracionih vlasti na aerodromu zatraiti dozvolu da ostane ondje nekoliko dana, ali nije niti odbio. Pomislio sam da je ve bio donio odluku da ostane. I na kraju ponadao sam se da sam ga uvjerio kako znam o emu se radi te da je i on shvatio kako ima posla s CIA - domahnuo sam zbogom, oslovivi ga Pepito, imenom kojim su ga zvali drugovi iz PCE. Preao sam na svoje sjedalo. Na terminalu sam se pozdravio sa slubenikom stanice u Limi koji je povezan s imigracionim vlastima. On je ve bio uredio da se Rouri izda dozvola boravka ako je

zatrai, ili da mu se ponudi ako je on sam ne bude zahtijevao. Naravno, stvar e se urediti tako da se ne posumnja kako Rouru elimo pridobiti. Iz zgrade terminala promatrali smo avion kompanije Braniff, oekujui da se Roura konano pojavi na izlazu. Najzad se pojavio, pristupio stepenicama, a onda se iznenada okrenuo i ponovno uao u avion. Jer u tim trenucima desetak uniformiranih poli-cajaca koji su urili, gotovo trali prema avionu, pojavie se na stepeni-cama. Njihov predvodnik uao je.u avion. Preostalo je da ekamo. Slu-benik nae stanice poao je do aerodromske policije i imigracionog ureda da vidi to se dogaa, a ja sam krenuo u ured stanice u ambasadi i ekao vijesti s aerodroma. Ako Roura ostane, otii u u Crilon i ekati njegov poziv. Ako produi u La Paz, podnevnim avionom kompanije Avianca vratit u se u Quito. Doavi u ambasadu, uo sam loe vijesti. Roura se prestraio policije koja je bila onako jurnula prema njemu i pomislio da e se dogoditi neto strano. Odbio je da vrijeme do polaska aviona provede u aerodromskoj zgradi. Bio je izuzetno nervozan i cijelo vrijeme brinuo hoe li zakasniti na avion za La Paz. Otputovao je kako je bio predvidio. Sef stanice u Limi Bob Davi* ispriavao se zbog pretjerano revnog op-timizma svoje povezane slube - policajci koji su uli u avion eljeli su Rouri iskazati topao doek dok mu imigraciona sluba ne uputi poziv da ostane ovdje nekoliko dana. Stanica u Limi loe je izvela operaciju. Uvjeren sam da bi Roura bio ostao. Ne preostaje nam drugo nego da ekamo njegov brzojav, pismo ili poruku u potanskom pretincu. Dean razmilja o tome da se veza s Rourom ponovno uspostavi kada stigne u Santiago. U stanici sam se raspitao kako napreduje operacija ubacivanja u MIR - zapoeo sam je u Guayaquilu regrutiranjem Enriquea Amaye Quintane. 2.51 lZamjenik efa stanice Clark Simmons* jedan je od mojih nastavnika u Camp Pearvju, a zaduen je i za taj sluaj. Rekao mi je da su Amavine informacije zlata vrijedne. Otkrio je deset osnovnih logorita i vjebalita, dao mnogo podataka o gradskoj infrastrukturi i izvijestio vrlo detaljno o njihovoj obuci i nainu pripremanja akcija. Stanica ima biljenicu s kar-tama, imenima i adresama, fotografijama i svim drugim vanim podacima o MIR-u. Stanica smatra da je taj pokret najjaa prijetnja pobunom u Peruu. Podaci u biljenici pisani su panjolskim jezikom, stalno se unose novi, tako da se u pravom trenutku mogu predati peruanskoj vojsci. Iz stanice poslao sam kablogram tabu o tome kako je tekao pokuaj Rourina regrutiranja, a kopije uputio u Quito i u La Paz. Dean je ve bio vidio kablogram kada sam se popodne vratio i vrlo je zadovoljan, iako jo uvijek ne moemo biti sigurni da je Roura prihvatio. Sutra u dobiti bolivijsku i ileansku vizu kako bih mogao hitno otputovati ako Roura brzojavi na potanski pretinac u Washingtonu. QUITO 17. studenoga 1963. Nije trajalo dugo da se razrijei Rourino regrutiranje. Jutros smo pri-mili kablogram iz stanice u La Pazu kojim posebno uvjebani RYBAT--izvjestitelj tvrdi da se Roura ve dvaput tajno sastao s dvojicom vodeih bolivijskih komunista. Ispriao im je o mojem pokuaju da ga regrutiram i rekao da e me ubiti ako me ikada sretne. Jedan od dvojice Bolivijaca, ini mi se, agent je stanice u La Pazu. A moda je informacija dobivena prislukivanjem. Viza mi sada nije potrebna, ali Dean misli da bi se Roura nakon est mjeseci, godinu ili dvije, jo uvijek mogao predomisliti. On u svakom slu aju zna da smo zainteresirani, a, konano, ima i broj potan-skog pretinca.

Preostaju mi jo tri tjedna do odlaska. Prenosim operacije na trojicu novih oficira, a sam zavravam neke sporedne sluajeve - s obavezom da u ih se, ako bude potrebno, ponovno prihvatiti. Meu onima s kojima sam zavrio jest i dr Philip Ovalle, Velaskov osobni lijenik i posrednik do Atahualpe Basantesa, agenta ubaenog u PCE. Ovalle postaje senilan, i to je vjerojatno glavni razlog to je Basante-sovo izvjetavanje toliko opalo. Prije raskida mogao sam nagovoriti amba-sadora da Ovalla ponovno stavi na listu priznatih lijenika za dodjelu viza (konzularna sekcija izbrisala ga je iz toga popisa jer je u SAD poslao ne-koliko sifilistiara). U suprotnom, mogao bi postati opasan. Mogunosti Velaskova povrataka vrlo su slabe, pa i nema razloga da se gubi vrijeme primajui od Ovallea obavjetenja o velaskistima. Regrutirao sam novog posrednika do Basantesa. Vjerujem da e novi ovjek podii tempo agen-tova izvjetavanja. To je Gonzalo Fernandez,* nekad pukovnik ekvadorZJiskog ratnog zrakoplovstva. Bio je vojni atae u Londonu dok nije bio primoran iz politikih razloga na povlaenje. Kako je i Basantes nekadanji vojni oficir, sva je prilika da e njih dvojica dobro suraivati. Prekinuo sam i tajnu kontrolu pisama koju sam ponovno bio preuzeo nakon to se administrativni pomonik prije nekoliko mjeseci vratio iz Quita. U poetku agenti su se bunili. Ali kada sam im objasnio da ne-mamo vremena za otvaranje, itanje, fotografiranje, zatvaranje, te za dva sastanka - jedan da primimo pisma, a drugi da ih vraamo - ini se da su shvatili. Svidjeli su im se uvjeti raskida. Dogovorili smo se da emo pri-reivati sastanke svaka dva ili tri mjeseca. Plaali bismo ih za unitavanje propagandnog materijala. Za tih nekoliko stotina dolara - nije loe. Po mojem miljenju, kontrola pisama zaista je gubljenje vremena. Samo tabne slube, pripravne da preuzmu sve, kao na primjer grupacija za Kubu, bavit e se pismima i uvjebavati tehniku nevidljivog pisanja. TAMPA 10. prosinca 1963. Na putu kui usporeivao sam sadanju situaciju u Ekvadoru s onom koju sam zatekao prilikom dolaska. Noland vie ne bi prepoznao ovo mjesto. U stanici u Quitu sada je osam oficira, ukljuujui i Gabea Lo-wea,* koji e stii u proljee da popuni posljednje otvoreno mjesto. Pet ih je bilo kada sam stigao. Sada su tamo dvije sekretarice, nekoliko ena naih ljudi koje su tako er zaposlene i jo jedan slubenik za veze. U Guayaquilu jo uvijek imamo dva oficira u konzulatu, ali im je pridodan jedan koji djeluje izvana. Dean planira da povea broj oficira pod neslu-benom zatitom, posebno u Guayaquilu. Budet stanice dramatino ra-ste - od 500 ooo dolara 1960. godine do gotovo 800 ooo dolara danas. Svakako, operacije su uspjenije. Poboljan je program suzbijanja po-buna zahvaljujui hapenjima, protjerivanju i opoj represiji koju podu-zima hunta. Pripremamo nekoliko novih operacija - osobito nova prislu-kivanja telefona te osnivanje obavjetajne vojne jedinice, o emu se stara Dean. Mnoge od tih aktivnosti odvijaju se u suradnji s huntom. No po-sredstvom policije, vojnih oficira i stenografkinje koja je na naoj platnoj listi ubacili smo se i u samu huntu. Ima izgleda da e se poboljati i stu-dentske operacije. Radnike operacije, CEOSL i AIFLD, vrsto su u naim rukama, usprkos svim problemima s kojima su se sukobljavale. Najbolji nai agenti ubaeni PCE preivjeli su, a imamo ih jo nekoliko novih, ukljuujui i one u bazi u Guayaquilu.

Sto se tie ope politike situacije, tu stojimo jo povoljnije. Kad sam stigao u Ekvador, Araujo je bio premijer. Za dvije i pol godine tradici-onalne su partije uinile niz stvari zbog kojih su se ljudi okrenuli krajnjim rjeenjima. Svi politiari: Velasco i njegovi sljedbenici, konzervativci, 53kranski socijalisti, liberali i socijalisti borili su se za uske sektake inte-rese, ponekad pod vodstvom naih agenata i bliskih povezanih slubi. No propustili su da otvore demokratske tokove reformi, zbog ega su morali platiti raun, ako ni zbog ega drugog, a ono zbog neispunjenih obeanja. Sada se konano te reforme mogu uvesti dekretima; ini se sigurnim da e red koji je hunta uvela ubrzati ekonomski razvitak. Zemljina je re-forma jo uvijek najhitnija. U izvjetaju objavljenom ove godine Organi-zacija za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda utvrdila je da otpri-like 800.000 ekvadorskih obitelji (vie od tri milijuna ljudi) ivi u kraj-njem siromatvu, a samo 1000 bogatih porodica (900 zemljoposjednika i stotinu koje se bave biznisom i trgovinom) posjeduje golema bogatstva. 2-54H o> I-H a H l OlWASHINGTON 8. veljae 1964. Teko je ostati ravnoduan posjetom novoj zgradi taba u Virginiji. Dvadesetak tridesetak minuta od Washingtona, uz rijeku Potomac -vrlo lijep put kroz park, uz stijene, do ulaza u tab gdje stoji oznaka Ured za javni promet, postavljena tu o ito zato da nekoga zavara. Zgrada je golema sedmorokatnica u obliku slova H, okruena licom i drvoredom. Kad jednom uete, vrlo se teko snai. Proitao sam negdje da je sagraena za potrebe deset tisua namjetenika, a parkiralita za golem broj automobila. Prvi je dojam da u toj zgradi boravi vie ljudi nego to je bilo predvieno. Sa slubenikom nadlenim za Ekvador proveo sam puna dva dana po-punjavajui podatke koji nikada ne ulaze u slubeno izvjetavanje. Upo-znavao sam se s promjenama u tapskoj administraciji. Najvanija je pro-mjena - nedavno uspostavljanje novog direktorata DDS/T (za znanost i tehnologiju), koji je odio nastao spajanjem dosadanjeg Ureda za obavje-tajnu djelatnost s podruja nauke i Ureda za istraivanja i izvjetavanje, oba iz okvira DDI, te jo nekoliko drugih ureda. Novo je tijelo preuzelo na sebe pripremanje informacija i ispunjavanje zahtjeva za izvjetavanjem o napretku razliitih vanih podruja znanosti i tehnologije u svijetu, s posebnim osvrtom, to ne iznenauje, na razvoj sovjetskog naoruanja. Nova je institucija odgovorna za razvitak sistema tehnike koordinacije. Dosadanji Direktorat za koordinaciju je ukinut. Jo se jedna vana promjena zbila u DDP-u,1 u kojem su se Odjel za meunarodne organizacije i Sluba psiholokih i paravojnih akcija ujedi-nile i usvojile novo ime: Sluba tajnih akcija. Stapska koordinacija i voe-nje svih CA-operacija (ranije poznatih kao PP-operacije) sada je centrali-zirano u toj slubi. Ljudi koji rade u novoj CA-slubi, moda zbog toga to su mnogi od njih veterani tradicionalnih sukoba izmeu Odjela za meunarodne organizacije i Odjela za razliita geografska podruja, raz1 Vidi shemu VI 17 CIA

2-57vili su novu terminologiju koja izaziva smijeh u hodnicima taba. Umjesto da agente i dalje nazivaju agentima, u svojim ih memorandumima i drugim dokumentima ustrajno spominju kao tajne prijatelje. O problemima u vezi s kontrolom agenata - stara rana lOD-a koja nikad nee zacijeliti -nitko vie ne govori, kao da je nestala samim time to se operativni agenti A vie ne nazivaju tim imenom. U DDP-u uskoro e doi do nove promjene. Odjeli za sovjetsku Rusiju i za Istonu Evropu e se spojiti, s time da e Grka pripasti Odjelu za Bliski istok. Sve evropske komunistike zemlje bit e u okviru Odjela za sovjetski blok. Umjesto REDWOOD-a, novi zajedniki nazivnik svih akcija toga Odjela glasit e REDTOP. Takoer postoji potpuno novi odjel DDP-a pod nazivom Odjel za unutranje operacije (DOD), odgovoran za obavjetajne zadatke CIA u SAD-u (usmjeren na vanjske ciljeve, naravno). DOD je preteno angai-ran u regrutiranju Amerikanaca, uenjaka i strunjaka, koji e obavljati zadatke na meunarodnim konferencijama. DOD ima svoju stanicu u samom Washingtonu i urede u nekim drugim gradovima. Najnovija vijest u Odjelu za zapadnu hemisferu jest odlazak dosada-njeg efa, pukovnika J. C. Kinga.* Njegova je mo postupno slabila jo od invazije u Zaljevu svinja, kada su kubanski poslovi izuzeti iz nadle-nosti Odjela. Osim toga Kingu su dodijeljeni razliiti savjetnici kao to je, na primjer, Dave McLean,* koji je obavljao dunost efa stanice u Quitu kada je hunta preuzela vlast, te Bili Hood,* koji je prole godine radio na nedavno otvorenom mjestu efa operacija. Kinga je na dunosti efa Od-jela zamijenio jedan od starijih oficira koji je, nakon invazije u Zaljevu svinja, premjeten iz Odjela za Daleki istok. Zove se Desmond Fitzge-rald,* dosad je bio pomonik efa Odjela zapadne hemisfere za kubanske poslove - takoer nova funkcija osnovana nakon invazije na Kubu. Dosa-danji zamjenik efa Odjela Ray Herbert* nastavlja rukovoditi zadacima osoblja i onim zadacima koji nisu izriito povezani s operacijama upere-nim protiv Kube. .> 1 WASHINGTON 10. veljae 1964. Proveo sam no izvan Nolandove kue. ive u McLeanu, nedaleko od taba izgleda kao da svi ive u tom podruju. Nakon povratka u tab Noland je postao ef grupe za Brazil u okviru Odjela za zapadnu hemi-sferu - to je znaajan posao otkako je Brazil pod Goulartom krenuo uli-jevo. Prole godine Noland je nekoliko puta boravio u Brazilu. Prema nje-govim rijeima, Brazil je za nas najtei problem u Latinskoj Americi - ak ozbiljniji od Kube, otkako je odbaeno oruje. 258Istraga koju je brazilski parlament proveo o izborima 1961. godine, to je zapoela prolog svibnja i jo uvijek traje, nije potpomogla opera-cije u Brazilu. Otkriveno je da su u glavnini operacijama politike akcije nae stanice u Riju Brazilsko udruenje za demokratsku akciju (IBAD) i srodna organizacija Narodne demokratske akcije (ADEP) u izbornoj kampanji ip6z. utroili za financijsku podrku protukomunistikim kandi-datima otprilike dvanaest milijuna dolara, a moda i dvadeset. Bili su osi-gurani fondovi izvana, za izbore za guvernere u osam od jedanaest drava, za petnaest kandidata za federalne senatore, 2.50 kandidata za fe-deralne poslanike i za oko 600 kandidata za najvie dravno zakonodavno tijelo. Rezultati izbora bili su razliiti. Kandidati koje je podravala sta-nica izabrani su za guvernere u dravama Sao Paulo i Rio Grande, koje i jesu najvanije. No ljeviar, Goulartov pristalica, pobijedio je na izbo-rima za guvernera

znaajne sjeveroisto ne drave Pernambuco. U narod-noj skuptini odnosi izmeu triju glavnih politikih partija ostali su jed-naki, to je ocijenjeno kao pobjeda. Parlamentarna istrana komisija bila je na neki nain pod kontrolom - pet od devet njezinih lanova i sami su primali novac od IBAD-a i ADEP-a. No samo je odbijanje bankarskih institucija, kao to su First Na-tional City Bank,* Bank of Boston* i Royal Bank of Canada,* da otkriju strane izvore sredstava deponiranih za IBAD i ADEP sprijeilo da se ne otkrije pravo stanje stvari. Potkraj kolovoza prole godine predsjednik Goulart naredio je da se ukinu ADEP i IBAD, a u parlamentarnom izvje-taju, objavljenom u studenome, navodi se zakljuak da su te dvije orga-nizacije nezakonito pokuale utjecati na izbore i96z. godine. WASHINGTON 12. veljae 1964. Proteklih dana kretao sam se izmeu slube za Urugvaj i grupe za Kubu kako bih se upoznao s prvenstvenim operativnim zadacima protiv Kubanaca. U Montevideu e moj osnovni zadatak biti operacije protiv Kube. Jo samo pet zemalja Latinske Amerike ima diplomatske odnose s Kubom. Operacija protiv Kubanaca u Montevideu vrlo je vana, tvrdi se u uputama koje sadre zadatke stanica. To je jedina stanica u cijeloj hemisferi ije su operacije protiv sovjetske ambasade na drugom mjestu na listi prioritetnih zadataka. Razloge tome treba traiti u injenici da komunizam u Urugvaju znaajno raste, posebno u sindikatima. Bez sumnje, tome pridonosi tamonja kubanska ambasada. Dapae, postoje jaki dokazi da sadanje gerilske i teroristike aktivnosti na sjeveru Argen-tine pomae kubanska ambasada u Montevideu. Upravo sada postoje dva glavna cilja protukubanskih operacija u Montevideu. Najprije, u svrhu raskida odnosa, provodimo sve odgovara-jue operacije da bismo potpomogli optube Venezuele protiv Kube o in17* 2-59 tervenciji i agresiji, koje se temelje na otkrivanju tajnih skladita oruja na venezuelanskoj obali prolog studenoga. Utvreno je da je oruje proiz-vedeno u Belgiji, a tvorniar uvjerava da ga je prodao Kubancima. Svrha je toga venezuelanskog sluaja da se konano, posredstvom OAS-a, po-zovu sve latinskoamerike zemlje koje jo imaju odnose s Kubom da ih raskinu. Moemo se nadati da e takav korak, na koji e pozvati Vene-zuela a ne SAD, sadravati dovoljno dokaza da ga OAS prihvati, posebno ako narednih mjeseci ojaa propaganda koju nee pokretati SAD. Iz di-skrecije, nikoga nisam pitao o tome, ali ini mi se, da je cijeli taj sluaj s otkrivanjem skrovita oruja vodila stanica u Caracasu. Sumnjam na to da je oruje podmetnula stanica, moda u zajednikoj operaciji s tamo-njom slubom, i onda otkrila stvar. Kako je na temeljni cilj u Urugvaju da izazovemo raskid diplomat-skih odnosa s Kubom, moramo se u meuvremenu ubaciti u kubansku misiju u Montevideu bilo s tehnikom, bilo s regrutiranjem agenta, da bi-smo stekli bolje obavjetajne podatke o kubanskim aktivnostima. Ve pro-vodimo neke operacije protiv kubanske ambasade, ali jo se nismo uspjeli ubaciti unutra. Ne moe se karati da to stanica nije pokuala. Lani je bilo nekoliko pokuaja regrutiranja. Uspjeli smo samo s Rolandom Santanom.* Na ne-sreu, Santana je kratko boravio u Montevideu, a i nije imao pristupa delikatnijim informacijama, jer nije bio obavjetajni oficir. Ako nita drugo, taj nam je sluaj posluio za propagandu.

U narednoj smo prilici bili blizu da pridobijemo oficira za kojega smo vjerovali da je ef kubanske obavjetajne slube u Montevideu. Taj oficir, Earle Perez Freeman,* u prosincu je otro odbio pokuaj regrutiranja, neposredno prije nego to se, nakon tri godine provedene u Urugvaju, trebao vratiti na Kubu. U Meksiku, gdje je ekao avion za Havanu, izne-nada se pojavio u amerikoj ambasadi. U razgovoru s oficirom stanice sloio se da zatrai azil u SAD-u. S njime je razgovarao Bob Shaw,* jedan od mojih nastavnika u ISOLATION-u. U hodnicima taba jo se uvijek prepriava njegovo pomanjkanje svakog opreza. Nakon to je obavio sve pripreme da Pereza prebaci u SAD vojnim avionom s aerodroma u Me-xico Citvju, Shaw ga je odvezao kolima na aerodrom. Putem je Pereza iznenada obuzela panika, iskoio je iz Shawovih kola i nestao u gomili prolaznika. Ni sada nitko ne moe razumjeti kako je Shaw zaboravio prvo pravilo u takvim sluajevima: da smjesti Pereza na zadnje sjedalo, u sre-dinu izmeu dvojice naih slubenika. Da je Perez i promijenio miljenje prije nego to je trebalo da napusti Mexico City, u razgovoru bismo ga moda uvjerili kako treba otii. Ako nita drugo, izbjegla bi se panika i gubitak kontakta. Perez se vratio u Havanu. Nema znaka da su Kubanci saznali za njegov dodir sa stanicom u Mexico Citvju. No u tabu vlada nepodijeljeno miljenje da je u ovom sluaju stanica loe obavila posao -nisu dobiveni ak ni osnovni podaci o kubanskim operacijama u Mon-tevideu. z6oGrupa za Kubu najvie je zainteresirana da se pokua regrutirati ifrant za koga je stanica utvrdila da se zove Roberto Hernandez.* Oficiri iz di-rektorata za obavjetajne poslove, koji se bave kubanskim komunikaci-jama, kau da Sovjeti opskrbljuju Kubance kriptogramskim materijalima koji se upotrebljavaju u njihovoj diplomatskoj i obavjetajnoj korespon-denciji i koje je nemogue otkriti. Ako uspijem regrutirati ifranta, rekoe, moglo bi se postii da strunjak iz taba kopira materijale i da ih nepri-mjetno vrati. Budue, a moda i ranije dopisivanje koje sada uva Agencija za nacionalnu sigurnost za sluaj da se jednom saznaju ifre -u tom bi se sluaju moglo pro itati. MIAMI 14. ouljka 1964. Na smo bora\ak rasporedili tako da budemo i u kui Janetinih rodi-telja u Michigenu, i kod mojih ovdje na Floridi. Prije dva tjedna rodio nam se i drugi sin, tono onoga dana kako je prije nekoliko mjeseci li-jenik predvidio. Kakvo veselje - ponovno sve tee savreno. Kada za nekoliko tjedana beba bude sposobna za put, Janet i djeca odletjet e u Montevideo. Ja, meutim, odlazim odmah, jer se oficir kojega moram zamijeniti sprema da hitno ode. Na putu u Montevideo zaustavio sam se ovdje i gotovo cijeli dan pro-veo raspravljaju i o tome kako stanica JMWAVE (Miami) moe potpo-moi na program protiv Kubanaca u Montevideu. Charlie McKav,* oficir JMWAVE s kojim sam se susreo na aerodromu, predloio mi je da o poslu razgovaramo na plai umjesto u zrakoplovnoj bazi Homestead. Od-marali smo se na suncu sve dok nije dolo vrijeme da me prebaci na aerodrom. Bio je pravi ovjek za takve razgovore, jer je u stanici u Mon-tevideu radio ezdesetih godina i poznaje tamonje operacije. Operacije CIA u Miamiju su opsene, ali, ini se, preteno usmjerene na ispitivanje izbjeglica, prikupljanje i aktualiziranje informacija i na ope-racije paravojnih infiltracija na Kubu. Imaju i oficire za pojedine zadatke te agente - kubanske izbjeglice koji mogu pomoi stanicama hemisfere na povremenim zadacima regrutiranja, prepisivanja u

operacijama prisluki-vanja, kao i u mnogim drugim zadacima. Nedavno je stanica u Monte-videu predloila da JMWAVE pokua pronai enu koja bi se pribliila kubanskom ifrantu poznatom po iznimnoj sklonosti ljubavnim avantu-rama. McKay tvrdi da su nedavno pronali kandidatkinju Kubanku izu-zetne ljepote koja se ve otprije bavi takvim poslom. Narednog e tjedna biografske podatke, izvjetaj o dosadanjim njezinim ulogama u pojedinim operacijama i fotografiju koju mi je pokazao poslati u Montevideo. Glavna operacija stanice u Miamiju koja se odnosi na Urugvaj jest projekt AMHALF, u koji su ukljuena tri urugvajska diplomata na za-datku u Havani. To su trgovinski predstavnik Zuleik Ayala Cabeda,* drugi sekretar ambasade German Roosen i prvi sekretar Hamlet Goncal-ves.* Nijedan od njih, pretpostavljamo, ne zna da druga dvojica rade za CIA, ali u stanici dre da oni meu sobom o tome ipak razgovaraju. Meu njihove zadatke u Havani ulazi i osiguravanje azila pojedinim Kubancima, predavanje i preuzimanje tajnih poruka na skrovitim mjestima za druge agente, kupovina valute, promatranje pojedinih luka i pokreta vojnih je-dinica. Veza s agentima iz Miamija odvija se putem radija, a osim toga najmanje svakog drugog tjedna jedan od njih putuje u Nassau ili Miami po zadacima koji nisu u vezi s CIA. Iznose, na primjer, vrstu valutu i dragocjenosti koje su ostavili bjegunci. Takva vrsta kontrabande slui i kao zatita njihovu poslu za CIA, ali i pridaje izuzetnu osjetljivost cijeloj operaciji. Ta je osjetljivost ve postala opasnom, jer se u igri protiv jedne zemlje nalaze i diplomati koji su u njoj akreditirani. State Departmentu nee biti lako da se ispria urugvajskoj vladi ako se operacija otkrije. MONTEVIDEO 15. oujka 1964 Prekrasan grad nije ni udo da se u Odjelu za zapadnu hemisferu smatra jednim od glavnih zgoditaka. Na aerodromu me doekao Gerry O'Gradv,* zamjenik efa stanice, i odveo u hotel Lancaster na trgu slo-bode, gdje sam odsjeo i lani. Poveo me zatim u svoj veliki sedmorosobni stan iz kojega se prua pogled na Ramblu i jo dalje na plau Pocitos, gdje smo proveli popodne razmjenjujui iskustva. O'Gradv je stigao ovamo u sijenju, no njegova obitelj nee doi do lipnja, kada djeci zavrava kola. I on je jedan od onih koji su premjeteni iz Odjela za Daleki istok. Radio je u Tajpehu i u Bangkoku. Dobar momak. MONTEVIDEO 18. oujka 1964. Prijelaz iz pretposljednje zemlje po veliini u najmanju u Junoj Ame-rici omoguuje da se vide goleme razlike u nacionalnom razvitku. Kon-trasti, ne slinosti, ocrtavaju se izvanredno jasno. Urugvaj je zaista izu-zetak u veini ustaljenih shvaanja o Latinskoj Americi. Odaje dojam slo-nog drutva organiziranog u modernoj, sigurnoj dravi. Indijanci nisu pre-puteni sami sebi niti su potisnuti u najdublje siromatvo, ne postoje pri-rodne geografske razlike izmeu plantaa na obali i farmi u sijerama na tetu potonjih, nema stalnih kriza i politike nestabilnosti, nema iroko rasprostranjene nepismenosti, militarizma, nerazumno visoke stope natalii6zteta. Na prvom koraku u Urugvaju zamjeuju se pogodnosti za koje se nadam da e proizai i iz huntinih programa reformi u Ekvadoru. U Urugvaju kao da je sve u slubi napretka. Dohodak po stanovniku iznosi 700 dolara i meu najviima je u Latinskoj Americi. Devedeset po-sto stanovnitva je pismeno. Samo u Montevideu izlazi deset dnevnih li-stova. Zemlja je preteno urbanizirana (otprilike 85 posto), a vie od po-lovice od ukupno z,6 milijuna stanovnika ivi u Montevideu.

Zdravstvene ustanove i prehrana zadovoljavaju. Socijalno osiguranje i mirovinski si-stem na visokoj su razini. Naseljenost iznosi treinu latinskoamerikog prosjeka, a porast stanovnitva je najnii - samo 1,3 posto. Sto je najva-nije, reljef je takav da omoguuje da se 88 posto zemlje iskoristi, uglav-nom za sto arstvo. Ovdje susreemo model politike stabilnosti, zemlju koja u ovom stoljeu gotovo da i nije imala vojnih intervencija u politici. Po paljivo odabranoj definiciji, to je amerika vicarska. Takva sretna situacija u Urugvaju datira od izbora 1903. godine, kada je na vlast bio doao Jose Batlle y Ordonez, zacijelo jedan od najveih i najdjelotvornijih zapadnih liberalnih reformatora koji je stavio to ku na estoke sukobe urbaniziranog i ruralnog dijela zemlje, sukobe to su pri-jetili da rascijepe Urugvaj, kao to se to u devetnaestom stoljeu dogaalo u veini zemalja Latinske Amerike. Urugvajci duguju Batlleu drutveno priznanje kao jednom od najnaprednijih ljudi svoga vremena: uveo je osmosatni radni dan, obavezni dan odmora i tjednu isplatu, naknade rad-nicima za sluaj povreda, odredio minimalne zarade, mirovinsko i soci-jalno osiguranje, slobodnu graansku prosvjetu koju drava novano pot-pomae. Da bi regulirao poboljanje poloaja radnika i kontrolirao kon-centraciju ekonomske moi u rukama privatnih stranih i nacionalnih in-teresa, Batlle je ustanovio vladine monopole u javnim slubama, bankar-stvu i stanovitim trgovinskim i industrijskim podrujima. U politici, Batlle je ustanovio naelo koparticipacije, u kojoj je manjinska partija blankista (poznata i kao Nacionalna partija) podijelila vlast s Batlleovom Colo-rado partijom u izvrnoj vlasti, u kojoj su sudjelovali lanovi obiju partija. Posredstvom toga mehanizma, javni je autoritet podijeljen, partijske frak-cije iskljuene, a krvave borbe za politiku vlast okonane. Batlleu, dakle, Urugvajci mogu pripisati kao zaslugu politiku stabilnost zemlje, socijalnu jednakost, politiku preraspodjele dohotka u korist pojedinih grana privrede u razvoju, sistem socijalne zatite i vladine trgovinske monopole, financij-ske te monopole javnih slubi. Meutim, od 1954. godine ivotni standard u Urugvaju opada. Ukupni narodni proizvod vie ne raste, produktivnost i narodni dohodak je opao, industrijski je rast spao ispod ionako niske stope rasta stanovnitva. In-vesticije ine samo u posto od ukupnog narodnog proizvoda, to je, moda, navjetaj otpora Urugvajaca sniavaju uobiajene razine potro-nje. Ugroeni ivotni standard srednje i nie klase doveo je do sukoba koji se oituju u uestalim, sve irini i otrijim trajkovima, to su poeli pre-vladavati u ivotu te zemlje. 2*3Sto se dogodilo u toj najutopistikijoj od modernih demokracija? Od sredine pedesetih godina glavni je ekonomski problem bio: kako se prila-goditi padu svjetskih cijena glavnih urugvajskih izvoznih proizvoda - go-veeg mesa, koe i vune. Kako su prihodi od izvoza opali - ispod razine postignute prije trideset godina - urugvajski uvoz bio je pod otrim pri-tiskom sve viih cijena gotovih proizvoda i polusirovina potrebnih prera-ivakoj industriji podignutoj u doba depresije, a zatim prosperiteta iz-meu 19451955. Rezultat: inflacija, deficit platne bilance, ekonomska stagnacija, porast nezaposlenosti (sada iznosi 12. posto), devalvacija. Djelomino su problemi s kojima se Urugvaj sukobio bili neizbjeni, jer se donedavni napredak temeljio na neuobiajenim tritima za drugog svjetskog rata i rata u Koreji. Problemi su se, meutim, pogoravali stano-vitim vladinim politikim potezima, posebno otvaranjem novih radnih mjesta u vladi i njezinim poduze ima, to je uinjeno s ciljem da se ublai nezaposlenost i ubrza politika pomo. Kako u raspodjeli poslova u vladi

postoji sistem tri-dva (tri mjesta za one koje postavlja veinska partija, a dva za one koje popunjava manjinska partija), uspostavljen u toku tri-desetih godina, moglo bi se rei da su obje partije dospjele u podreeni poloaj prema vrhovima administracije. Zaista, broj vladinih inovnika poveao se od 58 ooo u 1938. na 170 ooo u 1955. godini. Sada ih je 200 ooo. S obzirom za primamljive penzije i druge povlastice koje ui-vaju, vlada uvjerenje da svatko ima pravo na zaposlenje u vladi - iako su plae uslijed inflacije opale toliko da veini zaposlenih u vladi treba jo jedan posao kako bi preivjeli. No glavni je rezultat: pomanjkanje sred-stava za financiranje javne administracije. Ova se kritizira zbog nespo-sobnosti, sporosti, nesnalaenju u papirima, visokog stupnja izostajanja s posla, slabog obrazovanja i ope korupcije. Sistem plaanja u aparatu urugvajske drave temelji se na tome da se jedan dio zarade od izvoza zadri primjenom viestrukih izjednaavanja deviznih teajeva. Sredinja banka plaa izvoznika u pesosima svotom koja je manja od vrijednosti njegova proizvoda na slobodnom tritu, a razlika se, posredstvom banke, pretae u vladine operacije. Taj je sistem metoda za preraspodjelu dohotka i jednak je po svom uinku izvoznoj taksi, koja rui ravnopravan poloaj domaeg proizvoda na meunaro-dnim tritima. Retencije takoer slue da se primarni proizvodni sektor, stoari i raneri, privole da se ne opiru porezima to se ubiru kao pri-pomo vladinoj birokraciji u Montevideu i jaanju njihovih povlastica. Rezultat je da raneri povlae vunu i stoku s trita ili pak svoje proiz-vode prodaju kontrabandi - obino preko nezatiene granice prema ju-nom Brazilu. Sukobi izmeu interesa seoske i urbane sredine, produbljeni opada-njem prihoda od izvoza, imali su kao posljedicu pad produktivnosti i i-votnog standarda Urugvajaca. Godine 1958, nakon to su gotovo 100 go-dina bili u opoziciji, blankisti su na dravnim izborima pobijedili u koa-liciji s Federalnom ligom za seoski pokret, takozvanim ruralistima. Koali-ija je izradila programe poveanja izvoza poljoprivrednih proizvoda, ali je u ostvarivanju toga programa ve na poetku naila na slab uspjeh. Godine 1959. bio je potreban veliki meunarodni zajam za izravnavanje platne bilance. Meunarodni monetarni fond zahtijevao je da se usvoje fiskalne reforme za zaustavljanje inflacije, izravnavanje robne razmjene i unapreivanje izvoza. Ti su zahtjevi prihvaeni. Pesos je devalvirao, re-tencije su na izvoz smanjene, uspostavljena je kontrola uvoza, podrezana krila potronji. No program ozdravljenja ipak nije uspio. Djelomino stoga to su cijene uvoznim industrijskim proizvodima i dalje rasle, a in-flacija i druge boljke nisu otklonjene. Pesosu, koji je devalvirao sa 1,5 na 6,5 za dolar 1959. godine, vrijednost je i dalje opadala, tako da sada valja dati 18 pesosa za jedan dolar. Trokovi ivota rastu, od nekih 15 posto godine 1962.. na 33,5 posto godinu dana kasnije. Usprkos daljnjem opa-danju privredne moi blancosi su uspjeli zadrati kontrolu izvrne vlasti i na izborima i96z. godine, uglavnom stoga to su nova mjesta u vladinoj administraciji otvorena prije izbora. Moda jo znaajnije nego to je obeshrabrivanje ranera da povea-vaju proizvodnju ili druge suprotnosti u politici preraspodjele dohotka jest razvodnjavanje politike moi u toj zemlji. Izvrno tijelo (kolegij), za-miljeno na osnovi dogovora o podjeli vlasti izme u dviju glavnih partija i kao brana pokuajima uzurpacije, sastoji se od devet lanova. est ih je iz partije veine, a tri su iz partije manjine. U praksi se, meutim, vladin Nacionalni savjet esto javlja kao trei zakonodavac zahvaljujui frakcio-natvu koje je izborni sistem unio u vladajue partije. Sadanje Nacionalno vijee, na primjer, ine tri lana jedne blankistike frakcije, dvojica iz druge i jedan pripadnik tree frakcije. lanovi

manjinske partije coloradosa slino su podijeljeni: dvojica iz jedne, a jedan iz druge frakcije. Tih pet razliitih frakcija zastupljeno je u egzekutivi svaka sa svojim programom i svojom politikom organizacijom. Sposobnost izvrne vlasti da usmjeruje i odlu uje vrlo je ograniena i uvjetovana eventualnim ujedinjavanjem frakcija na pojedinim pitanjima, esto mimo linija samih partija. Zakonodavstvo je rascjepkano na slian nain. Zapravo je podreeno samo sebi. Posebni zakon omoguuje svakom senatoru i poslaniku da bez carine uveze jedan novi inozemni automobil svake godine, to, u uvjetima inflatornih cijena, automatski znai da se tim kolima dva ili tri puta pove-ava vrijednost. Legislativa je na slian nain 1961. favorizirala politiare, osiguravajui, u trenutku povlaenja s dunosti, povlastice za nosioce poli-tikih funkcija. Odobravaju se i posebne vladine pozajmice za gradnju kua lanovima predstavnikog doma pod vrlo povoljnim uvjetima. Kakvi su izgledi da se sada rijee neki od problema zemlje kada je ve ranije bilo toliko mogunosti? Stanovit je stupanj otrine neophodan, ali reforme bi trebale zahvatiti vladina poduzea, poljoprivredu, a moda naj-vie izvrnu vlast. Dvadeset i osam vladinih poduzea, samostalnih i decentraliziranih slubi, optuuje se za neefikasnost, korupciju i gubitke. Za tako malu lzemlju, raspon njihovih poslova zaista je golem: eljeznice, avionski pro-met, kamionski transport, autobusne linije, prerada i promet naftom, proizvodnja cementa, proizvodnja i uvoz alkoholnih pia, prerada mesa, osiguranje, vjerovnitvo i trgovinsko bankarstvo, pomorski prijevoz, uprav-ljanje lukom u Montevideu, elektroenergija, telefoni i telegrafi, vodoop-skrba, komunalne slube. Poboljano rukovoenje i odstranjivanje gubi-taka i korupcije u sredinjoj administraciji - koju sainjavaju razliita mi-nistarstva nasuprot samostalnim kompanijama i decentraliziranim slu-bama tako er je vrlo vano. U poljoprivredi se moraju rijeiti dva osnovna problema: okrupnja-vanje posjeda i porast dohotka te nedostatan kapital i slaba tehnologija. Sto se okrupnjavanja posjeda tie, otprilike 5 posto jedinica dri oko 60 posto zemlje, a gotovo 75 posto jedinica raspolae s manje od 10 posto zemlje. Problem odnosa izmeu latifundija i malih posjeda izmakao je Batlleovoj panji. Vie od 40 posto zemlje iskoritava se posredstvom sta-novitih oblika nesigurnog zakupa, koji sadravaju odgovarajue mjere usmjerene protiv bogaenja. Jasno je da se pregolemi zemljini posjedi moraju ponovno raspodijeliti kako bi se intenzivirala obrada zemlje, a i zbog porasta proizvodnje i otvaranja novih radnih mjesta. Sto se izvrne vlasti tie, zapoele su rasprave o ustavnoj reformi, to jest o povratku na predsjednitvo s jednom linou te eventualno zadr-avanje kolegija, ali tako da svi izabrani lanovi budu pripadnici iste stranke. ini se da nitko ne zna kako e Urugvaj rijeiti svoje probleme. Ali svi se slau s tim da je zemlja zapala u gospodarsku, politiku i moralnu krizu. MONTEVIDEO 2,1. oujka 1964. Stanica u Montevideu pripada meu srednje po broju slubenika u zapadnoj hemisferi. Osim efa stanice Neda Holmana* i O'Gradvja, ovdje su jo etiri operativna oficira (po jedan za sovjetske operacije, komuni-stiku partiju i srodne grupacije, operacije tajnih akcija i za kubanske ope-racije), zatim administrativni pomonik, dva slubenika veze i tri tajnice - svi pod firmom politike sekcije nae ambasade. Izvana, bez slubene zatite, imamo dva amerika graanina. Napredniji stupanj razvitka u Urugvaju, u usporedbi s Ekvadorom, odraava se u analizama stanice o operativnoj okolici kao daleko sloe-nijoj i ja e neprijateljski

raspoloenoj sredini nego to je to sluaj sa siro-manim i zaostalim susjednim zemljama. Iako postoje slinosti u ciljevima stanica, razlike su uglavnom u veoj sposobnosti ovdanjih neprijatelja. z66KOMUNISTIKA PARTIJA URUGVAJA (PCU) Nasuprot podijeljenoj, slaboj i frakcijama razjedinjenoj Komunistikoj partiji Ekvadora, PCU je dobro organizirana i disciplinirana partija s puno jaim utjecajem nego to to pokazuju glasaki rezultati koje postie. Za-hvaljujui djelomino i izbornom sistemu (ley de lema), PCU gotovo sim-bolino sudjeluje u dravnoj zakonodavnoj vlasti: ima tri mjesta od ukupno 130. J/eutim, snaga te partije raste uglavnom zbog sve gore ekonomske situac.je. Dok je na izborima 1958". PCU osvojila zj ooo glasova (2,,6 posto), godine i96z. dobila je 41 ooo (3,5 posto). Stanica procjenjuje da broj lanova PCE stalno raste: od otprilike 3000 1961. godine do sa-danjih 6000 a sama PCU tvrdi da ima 10 ooo lanova. Politike aktivnosti PCU usmjerene su uglavnom na Lijevi front oslo-boenja, poznatiji kao FIDEL (Frente Izquierda de Liberacion). Osim PCU, FIDEL ukljuuje Urugvajski revolucionarni pokret (MRO) i nekoliko ma-njih lijevih rascjepkanih grupa. Glavni voa MRO-a Ariel Collazo lan je predstavnikog doma. Uz tri mjesta koja dri PCU, FIDEL je u kongresu zastupljen etvoricom poslanika. Iznimno slobodna politika atmosfera u Urugvaju omoguuje samo-stalno ponaanje PCE u njezinim aktivnostima u radniko-sindikalnim i studentskim organizacijama, kao i u politikoj fronti. Partijske novine El Popular izlaze dnevno i prodaju se po cijelom Montevideu ime se omoguuje vrlo snana propaganda PCU protiv sjevernoamerikog im-perijalizma i korupcije tradicionalnih urugvajskih buroaskih partija. I dok su mnoge komunistike partije uzdrmane podjelom oko sovjetskog ili kineskog modela, PCU je na tom planu imala tek neznatnih neprilika i zadrala je nepodijeljenu podrku Sovjetima. Podrka kubanskoj revolu-ciji i suprotstavljanje svakom raskidu odnosa s Kubom - glavna su poli-tika stanovita PCU. KONFEDERACIJA RADNIKA URUGVAJA (CTU) U vie od etrdeset godina postojanja PCU bila je aktivno prisutna u urugvajskom radnikom pokretu, a osobito 1947. godine, kada je imala najjai utjecaj u Opem sindikatu radnika koji je zastupao otprilike 60 po-sto organiziranih radnika. Ideoloki rascjep nakon Staljinove smrti prouz-roio je opadanje utjecaja PCU na sindikate, pa je suparnika Konfedera-cija rada Urugvaja (CTU), uz pomo nae stanice u Montevideu, prevla-dala. CTU je ula kao lanica u ORIT* i ICFTU,* ali je stala gubiti kada joj je Socijalistika partija Urugvaja uskratila podrku, a PCU obnovila svoje organizacijske napore. U poetku ezdesetih godina, pod vodstvom PCU, osnovana je CTU i sada je najvea i najvanija sindikalna organiza-cija u Urugvaju. Osim to komunisti vode CTU, ni lijevi socijalisti nisu bez stanovita utjecaja.Glavni politiki zadaci CTU jesu podrka kubanskoj revoluciji i suprotstavljanje vladinoj ekonomskoj politici, posebno mjerama reformi, koje, poduzete na zahtjev Meunarodnog monetarnog fonda (devalvacija, pootravanje dosljednosti u ostvarivanju odluka), pogaaju ljude s naj-manjim dohotkom. I dok je tek malen broj radnika komunista (veina zaposlenih radnika glasa za tradicionalne partije), utjecaj PCU i drugih lijevih snaga u CTU sposoban je da mobilizira sedam stotina tisua rad-nika, moda polovicu ukupne radne snage, u borbi za ispunjenje zakonski osnovanih zahtjeva. Akcije mogu biti: od potpunog trajka do kratkih, jednosatnih ili dvosatnih, obustava rada, pa do trajkova na neodreeno vrijeme koji

paraliziraju vane dijelove privrede. Kao to se moglo i oe-kivati, CTU je lanica Svjetske federacije sindikata, kojoj je sjedite u Pragu. FEDERACIJA SVEUILINIH STUDENATA URUGVJA (FEUU) Stanje u nacionalnoj studentskoj uniji slino je onome u radnikom pokretu: meu studentima vrlo je malo komunista, ali oni kontroliraju federaciju. U Urugvaju djeluju dvije visokokolske ustanove: republiko sveuilite Republike sa 14 ooo studenata i nacionalna tehnika kola (Uni-versidad de Trabajo), na kojoj studira 18 ooo polaznika. Obje su u Monte-videu. Aktivnosti FEUU usredotoene su na republiko sveuilite, ali se proiruju i na srednje kole. Jedan lan PCU generalni je sekretar FEUU. Kada za to bude razloga, velik broj studenata moe se mobilizirati za militantne uline akcije i studentske trajkove. Politike akcije FEUU usmjeruju se na podrku kubanskoj revoluciji i zahtjevima CTU. Meta napada je sjevernoameriki imperijalizam. SOCIJALISTIKA PARTIJA URUGVAJA (PSU) Iako prokastrovska, PSU kao politika snaga nema utjecaja u Urugvaju - na izborima 1962.. godine, prvi put nakon vie godina, izgubila je pozi-cije. Ipak, uspjelo joj je zadrati stanovit utjecaj meu intelektualcima, piscima i lanovima sindikata. Velik dio problema s kojim se sukobljavaju socijalisti lei u nutranjem neslaganju oko toga, da li miran nain rjea-vanja stvari zamijeniti nasilnim politikim inom. Dio militantno raspo-loenih lanova PSU, koje predvodi Raul Sendic, voa radnika eerana iz Bella Uniona u sjevernom Urugvaju, napustio je partiju i osnovao malu aktivistiku revolucionarnu organizaciju. No i dalje su slabi. A Sendic je u bijegu i nada se da e nai sklonite u Argentini. 268URUGVAJSKI REVOLUCIONARNI POKRET (MRO) Iako MRO sudjeluje u FIDEL-u zajedno s PCU, ipak je taj pokret zadrao svoju neovisnost i znatno se borbenije postavlja u politikim problemima nego to je to sluaj s PCU. Kako se bio posvetio oruanim pobunama, smatra se da je opasan. No ipak vjerujemo da nema vie od nekoliko stotina lanova i da je njegov utjecaj prilino ogranien. TROCKISTI I ANARHISTI Revolucionarna radnika partija (POR), koji vodi Luis Naguil, trocki-stika je grupa sjedinjena s frakcijom posadasa iz etvrte internacionale. Manje ih je od stotine i njihov je utjecaj sasvim malen. Sline male grupe anarhista vode braa Gatti, Mauricio i Gerardo. Djeluju u Montevideu. No i njih stanica tek povremeno obrauje. ARGENTINSKI IZGNANICI Urugvaj, sa svojom dobrohotnom i popustljivom politikom klimom, tradicionalno je utoite politikih izbjeglica iz drugih zemalja, osobito Argentine i Paragvaja. Otkako je Peron zbaen 1955. godine, Montevideo je znaio sigurnost za peroniste ija je aktivnost u Argentini bila podvrg-nuta estokoj odmazdi. Stanica u Buenos Airesu slabo je djelovala na ubacivanju u peronistiki pokret, posebno na krajnju ljevicu toga pokreta. Stoga je stanica u Montevideu poduzela nekoliko uspjenih operacija pro-tiv peronista u Urugvaju, za koje je otkriveno da uivaju podrku Kuba-naca. Prislukivanjem stana Juli ja Gallega Sota, prognanog peronistikog novinara, otkrili smo da postoji tajna veza izmeu Gallega i biveg efa kubanske obavjetajne slube u Montevideu Earla Pereza Freemana -onoga istoga koji je u Mexico Citvju elio prijei k nama. Naa je stanica biveg efa zapravo pripremila najvaniju analizu sloenih odnosa razliitih grupa unutar peronizma. Oni za koje je CIA zainteresirana oznaeni su kao peronisti lijevog krila i

argentinski teroristi. No svi su znaci da e argentinska vlada dopustiti peronistima povratak, to znai da e se mnoge argentinske revolucionarne aktivnosti uskoro poeti premjetati u Buenos Aires. PARAGVAJSKI IZGNANICI ak u veoj mjeri nego to je to sluaj s argentinskim ekstremistima, Komunistika partija Paragvaja (PCP) prinuena je da djeluje izvan vla-stite zemlje. Sa sjeditima uglavnom u Buenos Airesu, Montevideu i SaoPaulu, PCP je sa svojih 500, od ukupno tri do etiri tisue lanova koji ive u Paragvaju, gotovo nedjelotvorna. Stroessnerova vlada vrlo estoko provodi progone i zatvaranja aktivista PCP-a. Usprkos tome, PCP je osnovala politiku frontu - Ujedinjenu frontu za nacionalno osloboenje (FULNA), u koju su ukljuene neke nekomunistike partije - lijevo krilo liberalne partije i febreristiki pokret. U Paragvaju im je politika aktivnost zabranjena. tab FULNA nalazi se u Montevideu. SOVJETSKA MISIJA Sovjetsku misiju u Montevideu sainjava poslanstvo, trgovinsko pred-stavnitvo i dopisnitvo agencije TASS. Od dvadesetak slubenika poslan-stva samo ih je osam na diplomatskoj listi urugvajskog Ministarstva vanjskih poslova, a ostali su na popisu administrativnih i pomonih slu-benika. Od ukupno dvadeset slubenika ambasade, dvanaestorica su po-znati obavjetajci ili se na to sumnja; za est se zna, a na dvojicu se sumnja da rade za KGB (dravna sigurnost); za dva se zna, a na dvojicu sumnja da rade za GRU (vojna obavjetajna sluba). Trgovinsko predstavnitvo, smjeteno u posebnoj zgradi u kojoj stanuju lanovi sovjetske misije, ini pet slubenika, od kojih se za dvojicu zna, a na jednog sumnja da rade za KGB. Dopisnik TASS-a poznat je kao ovjek KGB-a. Dakle, od dva-deset i est sovjetskih ljudi u Montevideu esnaestorica su otkriveni oba-vjetajci ili se na to sumnja - to je prosjek za sovjetske misije u Latinskoj Americi. Ciljevi sovjetskih obavjetajnih operacija u Urugvaju, za razliku od onih amerike ambasade i stanice CIA, prilino su jasno vidljivi, iako je u operacijama nae stanice proputeno da se o tome, osim u rijetkim pri-likama, vodi briljiva evidencija. Misli se da je na vrhu liste sovjetskih prvenstvenih zadataka podrka PCU i CTU, ubacivanje u urugvajsku vladu i u lijeve frakcije tradicionalnih politikih partija njihovih utjecajnih age-nata, tiskanje i distribucija propagandnog materijala u Latinskoj Americi posredstvom, izmeu ostalih, Ediciones Pueblos Unidos, ubacivanje u podruje kulture u razliite organizacije, na primjer uz pomo Sovjet-sko-urugvajskog drutva prijateljstva, pomo za putovanja posredstvom ureda kompanije Scandinavia Airlines Svstem u Montevideu i, konano, pomo ilegalnim obavjetajnim oficirima koji se alju na putovanja s lanim ispravama. KUBANSKA MISIJA Poput Sovjeta, i Kubanci imaju ambasadu i odvojeno trgovinsko pred-stavnitvo. Ali telegrafsku agenciju Prensa Latina vode Urugvajci i Argentinci. Na elu ambasade je otpravnik poslova s etvoricom diplo170mata, za koje se zna ili sumnja da su obavjetajni oficiri. Trgovinsko pred-stavnitvo vode trgovinski savjetnik i njegova ena, za oboje se misli da su obavjetajci. Za razliku od operacija koje Agencija izvodi protiv Sovjeta, o podjeli kubanskih operacija ne znaju se okviri. Praktiki nita nije po-zanto o organizacijskom sastavu kubanske obavjetajne djelatnosti.

Ipak, stanica u Montevideu prikupila je vrijedne informacije o kuban-skim vezama s argentinskim revolucionarima. Postoje jasni nagovjetaji da Kubanci iz svoje ambasade u Montevideu pomau sadanje operacije geri-laca u sjevernoj Argentini. Ostale aktivnosti Kubanaca usmjerene su prema PCU, CTU, FEUU, umjetnicima, intelektualcima, piscima i Ijeviarskim vo ama tradicionalnih partija. DIPLOMATSKE MISIJE DRUGIH KOMUNISTIKIH ZEMALJA Cehoslovaka, Poljska, Bugarska, Maarska, Rumunjska i Jugoslavija takoer imaju svoje diplomatske misije u Montevideu. Dri se da su s kontraobavjetajnog stanovita najvaniji ehoslovaci. Ali nedostatak osoblja u stanici iskljuuje dobro promiljene operacije protiv bilo koje misije tih komunistikih zemalja. Ovdje djeluje i trgovinska misija Isto ne Njemake. S obzirom na to da imamo vanije zadatke, ne pratimo dovoljno pozorno njezine aktiv-nosti. Posredstvom ministra unutranjih poslova ef stanice pokuava po-stii da se Istonim Nijemcima uskrati gostoprimstvo. itajui dokumente i materijale s uputama o Urugvaju, postoje jasno da je klima za operacije uz sovjetsku, kubansku i ehoslovaku obavje-tajnu slubu te promiljenu i obrazovanu politiku opoziciju u PCE i srodnim organizacijama - nepogodnija nego u Ekvadoru. Valjat e voditi brigu o sigurnosti u operacijama, osobito prilikom susreta i odravanja veza s agentima. No usprkos tome Urugvajci su openito dobro raspo-loeni prema SAD-u. Kako stanica ima bliske odnose s policijom i drugim snagama sigurnosti, operativna je klima, openito govorei, povoljna. MONTEVIDEO 22. oujka 1964. Do prole godine stanica u Montevideu imala je tipine protukomuni-stike politike operacije kakvima se bave i druge stanice hemisfere. Naj-vanija meu tim akcijama vodena je posredstvom Benita Nardonea,* voe Federalne lige za ruralistiki pokret i urugvajskog predsjednika od 2711960. do 1961. Drugima je operacijama bila svrha da se ulice iste od komunista i drugih ljeviara, a nai odredi, esto uz sudjelovanje bivih policajaca, prekidali su njihove sastanke i terorizirali ih. Tortura komu-nista i drugih ljeviara primjenjivala se u istragama koje su vodili nai vezni agenti u policiji. Izvanredan je uspjeh postignut u sijenju 1961. upravo prije nego to je zavrio Nardoneov predsjedniki mandat, kada je kubanski ambasador Mario Garcia Inchaustegui, zajedno s prvim sekre-tarom sovjetske ambasade, morao napustiti zemlju zbog sumnje da su se mijeali u urugvajske stvari. Cilj stanice, naravno, bio je prijekid odnosa, ali je otpor tome meu lanovima Nacionalnog vijea bio prejak. Te su se operacije proirile, slino kao i ECACTOR-operacije u Ekva-doru, pod vodstvom Toma Floresa,* koji je 1960. doao na dunost efa stanice. Meutim ambasador Wymberly Coerr, koji je stigao 1962,. godine, zahtijevao je da Flores prekine politike intervencije s Nardoneom i ope-racije militantne akcije, koje su dovele do nekoliko ubojstava i tako dale komunistima materijala za propagandne kampanje protiv faistike vlade blankista. Flores se opirao. Godine 1963. ambasador ga je pre-mjestio, i tako su operacije zavrene. Holman je bio poslan da zamijeni Floresa, ali on je zadrao diskretnu vezu s Nordoneom samo radi prikup-ljanja obavjetajnih podataka, bez implikacija politike akcije. U ovom trenutku Nardone boluje od raka (u posljednjem stadiju) i s njim je za sve operacije s praktinim ciljevima svreno.

Meutim, ostali operativni programi stanice pokrivaju sva podruja. To su najprije direktive za pojedine misije: Prioritet A Prikupljanje i javljanje obavjetajnih podataka o snazi i namjerama komunistikih i drugih politikih organizacija neprijateljski raspoloenih prema SAD-u, ukljuujui i njihove meunarodne izvore podrke i voenja. Cilj i: Uspostaviti operacije s ciljem da se ostvari ubacivanje agenta ili tehnikih sredstava u kubansku, sovjetsku i misije drugih komunistikih zemalja u Urugvaju. Cilj 2.: Ubaciti agenta ili tehnika sredstva na najviu razinu u Komu-nistiku partiju Urugvaja, Komunistiku omladinu Urugvaja, Lijevu frontu oslobo enja (FIDEL), Konfederaciju radnika Urugvaja, Socijalistiku par-tiju (revolucionarnu grupu), Federaciju sveuilinih studenata, Urugvajski revolucionarni pokret (MRO) i srodne organizacije. Cilj 3: Postii da se agent ili tehnika sredstva ubace meu argentinske teroriste i lijeve peronistike organizacije koje djeluju u Urugvaju, u Ko-munistiku partiju Paragvaja, Paragvajsku ujedinjenu frontu za nacio-nalno osloboenje (FULNA) i druge sline organizacije treih zemalja koje djeluju u Urugvaju.Prioritet B Zadrati odnose s urugvajskim slubama sigurnosti, ponajprije vojnom obavjetajnom slubom i policijom u Montevideu. Cilj i: Posredstvom povezanih slubi zadrati mogunost prikupljanja obavjetajnih podataka da bi se podravale unilateralne operacije stanice, prikupljati informacije o politikim potezima urugvajske vlade koje se odnose na politiku vlade SAD-a i prema komunistikom pokretu u Urugvaju. Cilj z: Zadrati program razmjene obavjetajnih podataka s pove-zanim slubama kako bi se informacije o komunistikom i srodnim poli-tikim pokretima u zemlji predavali urugvajskoj vladi ukljuujui, kada je mogue, i informacije iz unilateralnih izvora. Cilj 3: Sudjelovati u zdruenim operacijama s urugvajskim slubama sigurnosti kako bi se potpomagale unilateralne operacije stanice i pobolj-ale sposobnosti prikupljanja obavjetajnih podataka tih slubi. Cilj 4: Obuavanjem, voenjem i financijskom pomoi pokuati da se pobolja ukupna sposobnost urugvajskih slubi sigurnosti za prikupljanje obavjetajnih podataka o komunistikom pokretu u Urugvaju. Prioritet C Posredstvom operacija tajne akcije: i - iriti informacije i miljenja sa svrhom da se sprijei antiamerika ili prokomunistika propaganda; 2 - neutralizirati utjecaj komunista i krajnje ljevice na velike masovne demonstracije ili pomoi u uspostavljanju i odravanju alternativnih orga-nizacija pod nekomunistikim vodstvom. Cilj i: Plasirati odgovarajuu propagandu posredstvom najjaih lokal-nih sredstava informiranja, ukljuujui tampu, radio i televiziju. Cilj z: Podravati demokratske vode radniko-sindikalnih, studentskih i omladinskih organizacija, osobito u podrujima gdje je utjecaj komunista najjai (Federacija sveuilinih studenata, Konfederacija radnika Urugvaja) i gdje demokratske voe valja ohrabriti da se bore protiv subverzija komunista. INOZEMNE OBAVJETAJNE I KONTRAOBAVJESTAJNE OPERACIJE AVCAVE. Izmeu etiri agenta ubaena u Komunistiku partiju Ekva-dora AVCAVE-i* je najvaniji. On je na srednjoj razini, dok su ostali na nioj. Razlog zbog kojega je

stanica s vrlo ogranienim uspjehom, uspjela ubaciti agente u PCU, u usporedbi s drugim zemljama, na primjer s Ekvadorom, lei prije svega u injenici da je ovdje ivotni standard i prosperitet vei: urugvajski komunisti jednostavno nisu u tolikoj oskudici i izvrgnuti nesigurnosti kao to je to sluaj s njihovim kolegama u siroi CIAmasnijim zemljama i stoga su manje podloni regrutiranju pod financij-skim uvjetima. Od jednake, ako ne i vee, vanosti jest via razina poli-tikog obrazovanja u Urugvaju, superiorno rukovodstvo partije, neznatna unutarnja partijska neslaganja i uspon koji je partija doivjela prolih godina - moda je masama dan ak traak revolucionarne nade da tradi-cionalne partije iskoritavaju zemlju. Ne bi se moglo kazati kako stanica nije pokuavala pridobiti agenta na visokoj razini. Redovito se u odreenim vremenskim razmacima pokuavalo regrutirati ugledne lanove partije na naine uobiajene u radu stanice, ali su ta nastojanja ostajala bezuspjena. Uspjeh koji smo postigli s AVCAVE-i proizlazi iz njegova lanstva u komitetu jednog podruja Montevidea, kao i iz bliskih odnosa koje je odravao s proki-neskom frakcijom. Njegov poloaj omoguuje stanici da se ranije upozna sa stanovitim politikim potezima koje priprema PCU, ali je on daleko od toga da saznaje to se dogaa u sekretarijatu partije. Ipak, za stanicu je dosta korisna njegova dunost uvara u centrali PCU. AVPEARL. Ve nekoliko mjeseci Paul Bruns,* oficir sluaja u ope-racijama protiv PCU, trudi se da pronae nain kako da prislukuje dvo-ranu u kojoj centrala PCU odrava sastanke sekretarijata i vodi povjer-ljive razgovore. Posredstvom AVOIDANCE-p,* jednog od niih ubaenih agenata koji pokatkad obavlja dunost uvara u centrali PCU, stanica je primila otiske klju eva konferencijske dvorane, na osnovi kojih je nainila duplikate. No danonona straa u centrali onemoguuje tajni ulazak u dvoranu i postavljanje prislunih ureaja. AVOIDANCE-9 takoer je fotografirao elektrine vodove i prikljuke u dvorani za sastanke koju uvari pregledavaju prilikom svakog obilaska zgrade. Stanica je naruila da se iz Washingtona poalju utikai rasvjetnih tijela identini onima to se upotrebljavaju u Urugvaju. Odjel tehnikih slubi priprema ureaje (mikrofone, predajnike i prekidae) koji e se postaviti u stropna rasvjetna tijela potpuno jednake izrade. Snimljeni su i svi utikai u konferencijskoj dvorani tako da bi se u njihove kopije to se izrauju u tabu unijeli svi detalji s originalnih rasvjetnih tijela. Nova rasvjetna tijela s ure ajima za ozvuenje jednostavno e se postaviti na mjesta dosadanjih. Ako postavljanje izvedemo uspjeno, zvuk emo primati elektrinim vodovima. Prouen je i razmjetaj vodova kako bi se utvrdilo koji stanovi i gra-evine lee izmeu zgrade centrale i prvog transformatora. Na jednom od mjesta du te linije postavit emo prisluno mjesto, jer signali radio-frek-vencija ne mogu prolaziti kroz transformator. Za rad na prislunom mjestu pomiljali smo na nekoliko agenata koje smo ve ranije bili pro-vjerili u pomonim operacijama. Za sada se oslanjamo na AVOIDANCE-9, koji nema pojma o pravoj prirodi operacije. Ali on je iznimno potkupljiv, pa postoji mogunost da jednom kada sazna za ureaje pone ucjenjivati stanicu. Stoga smo AVCAVE-i,* ija je lojalnost na vioj razini, uputili da dobrovoljno obavlja dunost uvara. Tako e i on jednu ili dvije noi 2-74mjeseno provoditi na tom poslu i pomo i nam da izvedemo AVPEARL. Oekujemo da nam centrala poalje ureaje da bismo ih iskuali prije nego to ih postavimo. AVBASK. Jedini ubaeni agent stanice u Urugvajskom revolucionar-nom pokretu (MRO) je Anibal Mercader,* mladi bankovni inovnik kojega je obradio i konano

regrutirao Michael Berger,* oficir na ije sam mjesto doao ja. Agentove informacije su, openito, srednje vrijed-nosti, jer je prilino udaljen od vodstva pokreta. No dobro je usmjeren i postoji stanovita nada da bi u toj relativno maloj organizaciji mogao uzna-predovati. Kako je MRO orijentiran na teroristike akcije, moe nastati problem kako daleko da agent ide, ak ako to i eli, u izvjetavanju o velikim razornim akcijama koje priprema njegova organizacija. Dapae, i sam je agent u procjepu: da emigrira u SAD (njegovo poznavanje bankov-nih poslova omoguilo bi mu skromnu zaradu), ili da ostane u Urugvaju, gdje bi se morao suoiti samo s prijetnjama i neprekidnom ugroenou. AVBUTTE. To je pomoni i vie-manje administrativni projekt o tome to valja initi s graaninom SAD-a koji radi kao operativni oficir pod ugovorom. Zove se Ralph Hatry,* a radi u sklopu inozemnih obavje-tajnih operacija. U Montevideu je predstavnik kompanije Thomas H. Mi-ner and Associates,* koja se bavi marketingom i komercijalnom pro-pagandom. Ta tvrtka sa sjeditem u Chicagu osigurava zatitu slube-nicima CIA u drugim zemljama. Hatry, kojemu je ezdesetak godina, ve niz godina radi za obavjetajnu slubu SAD-a. Pod zatitom jedne ame-rike petrolejske kompanije ranije je obavljao zadatke na Dalekom istoku. Razlog zbog kojeg je dodijeljen stanici u Montevideu povezan je sa sta-novitim tekoama proizalim iz stavaka o roku trajanja njegova ugovora. U pripremanju toga ugovora imao je udjela i Gerry O'Gradv, zamjenik efa stanice. Po njemu, Hatry je ovjek teak za suradnju, ali ima ugledne pokrovitelje. Pomonik u DDP-u Thomas Karamessines* dao je upute da se Hatrvju nade posao bilo gdje. Hatrvjev dosje etao je naokolo i konano dospio u slubu za Urugvaj. U Montevideo je Hatry doao prole godine i od tada bez prestanka stvara tekoe, u prvom redu zahtjevima novane prirode i traenjem dodatnih olakica. Sef stanice Holman nastoji da izmeu sebe i Hatrvja odri to veu distancu - Hatry eli upravo suprotno. Kako je Berger mlai oficir stanice, povjereno mu je da Hatrvja uvede u svoje operacije i da se bavi njegovim zahtjevima. Kao to je esto sluaj sa slubenicima koji ne rade pod slubenom zatitom, vrijeme potrebno da se Hatrvjevi zahtjevi rijee u okviru stanice zapravo je zbrisalo sve koristi koje smo od njega imali. Hatry vodi etiri operacije: tajnu kontrolu pisama, jednog paragvajskog vou u izgnanstvu, nekoliko agenata ubaenih u paragvajsku Komunistiku partiju i FULNA te jedno promatrako mjesto u kubanskoj ambasadi. AVBALM. Agent te operacije je Epifanio Mendez Fleitas,* prognani vo a paragvajske liberalne partije. Preteno se bavi dopisivanjem i okup1*ljanjem lanova moda neke nove politike organizacije unutar liberalne partije u Montevideu, Buenos Airesu i Sao Paulu. Operacija se odvija u Montevideu, kako bismo stanici u Asuncionu i tabu pomogli da slijedi aktivnosti paragvajskih prognanika, a i zbog toga da se osiguramo ako liberali ikada jo stupe na paragvajsku politiku scenu. Taj nam agent osim toga slui kako bi stanica znala stupanj udjela liberalne partije u FULNA, politikoj fronti to se suprotstavlja Stroessneru a kontroliraju je paragvajski komunisti. AVCASK. I ta je operacija uperena protiv Paragvajaca u egzilu, osobito lanova Komunistike partije Paragvaja (PCP) i FULNA. Glavni agent, AVCASK-i,** aktivan je u Ijeviarskoj grupi unutar paragvajske liberalne partije. Izvjetava o lijevim tendencijama unutar partije, a istodobno slui kao posrednik i usmjerava dva manje znaajna agenta, AVCASK-2* i AVCASK-3,* Istodobno, AVCASK-3 je lan liberalne

partije, ali radi u FULNA i predaje izvjetaje AVCASK-1 o zbivanju u FULNA te o djelo-vanju PCP-a unutar te fronte. AVCASK-3 je lan PCP, koja se sada kree prema paravojnom krilu, to znai da se priprema za oruane akcije protiv Stroessnerove vlade. Od sve trojice agenata samo AVCASK-i zna da je sponzor operacije CIA i koristi se vlastitom liberalnom partijom kao za-titom za davanje uputa i plaanje ostaloj dvojici. Godinje ovaj projekt stoji otprilike pet tisua dolara. Hatry razgovara s AVCASK-1 i sve izvje-taje predaje Michaelu Bergeru. AVIDnT. Tajni pregled pisama omoguuje nam da budemo upueni u potu koja iz sovjetskog bloka, komunistike Kine i nekih drugih ze-malja stie na ovdanje adrese. Glavni je agent AVANDANA,* postariji ovjek koji radi ve niz godina, od drugog svjetskog rata, u Evropi. On prima pisma od AVIDnT-?* i AVIDITY-i6.* Oba agenta zaposlena su u glavnoj poti u Montevideu. AVANDANA susree svakog dana jednog od tih podagenata, prima novu potu i vraa pregledanu. Plaanje se obavlja na osnovi broja primljenih pisama. AVANDANA obrauje pisma u svojoj kui, gdje ima potrebnu foto--opremu i ureaj kojim se otvaraju pisma uz pomo pare. On pie infor-macije o zanimljivim pismima koje snima na mikrofilm i predaje Hatrvju, a ovaj opet Bergeru. Godinje nas ta operacija stoji nekih 10 ooo dolara. AVBLINKER. Kada je stanica odluila da promatrako mjesto po-stavi nasuprot kubanskoj ambasadi, rijeeno je da taj posao obavlja AVENGEFUL-/,* supruga agenta AVANDANA. Ona mu je pomagala u kontroliranju pisama operacije AVIDITY, a povremeno je bila prepisiva u operaciji prislukivanja telefona AVENGEFUL. Promatrako mjesto na-lazi se u velikoj zgradi nasuprot ambasadi u elegantnoj etvrti Montevidea zvanoj Carrasco. Stanica plaa trokove stana u kojem stanuju AVBLIN-KER-r i 2., ameriki brani par koji tu ivi. Mu je zaposlen u urugvajskoj podrunici jedne amerike kompanije. AVENGEFUL-7 provodi dan u sobi s pogledom na ulicu snimajui osobe koje ulaze ili izlaze iz ambasade i biljei vrijeme i svoje opaske. AVANDANA razvija filmove i izrauje foto-grafije. Suradnja AVENGEFUL-y s amerikom obavjetajnom slubom see u doba drugog svjetskog rata, kada je radila iza neprijateljskih linija u Evropi. Osim to vodi dnevnik i snima, AVENGEFUL-7 slui i kao radio-baza ekipi za praenje, AVENIN, koja prati svoje kubanske mete. Sa svog promatrakog mjesta ona putem radija javlja kada linost koju treba pratiti naputa ambasadu - a razliitim signalima javlja kree li se pjeice, autom, po ovoj ili onoj strani ulice. Ekipa za praenje sjedu u vozilu, etiri ili pet blokova dalje, pa na osnovi tih informacija hvata osobu za koju je zainteresirana. Dnevnik i fotografije predaju se Hatrvju. On takoer prima i prosljeuje obavijesti ekipe za praenje. AVENIN. Stanica raspolae dvjema ekipama za praenje. Najstarija je i najdjelotvornija ekipa AVENIN, kojom rukovodi Roberto Musso.* Ekipu ini sedam agenata za praenje, jedan je agent zaposlen u dravnom podu-zeu specijaliziranom za popravke, a jedan u telegrafskoj slubi. On pri-bavlja kopije ifriranih telegrama koje primaju i odailju misije zemalja sovjetskog bloka putem javne telegrafske slube. Veina agenata za pra-enje, a takav je sluaj i s Mussom, slubenici su gradske uprave Monte-videa. Veze odrava i upute izdaje Paul Burns, na oficir zadatka. Predaja i primanje poruka obavlja se u jednom uredu nedaleko od zgrade gradske uprave.

Ekipa je dobro uvjebana. Misli se da je to jedna od najboljih unila-teralnih prateih ekipa u odjelu za zapadnu hemisferu. Posao obavljaju sa dva kombija i volkswagenom opremljenim aparatima za snimanje s peri-skopom, ime im je omogueno da u krugu od 360 stupnjeva snimaju i promatraju sve to nas zanima. Tajni radio-ureaji upotrebljavaju se za veze medu vozilima, zatim izmeu vozila i promatrakog mjesta nasuprot kubanskoj ambasadi i izmeu vozila i ljudi koji rade na ulici. Agenti koji svoj posao obavljaju na ulici nose mali baterijski primopredajnik i jed-nako dobro mogu odravati veze meu sobom kao i s vozilima. Uvje-bani su i opremljeni 3 5-milimetarskim automatskim robot-kamerama za tajna snimanja na ulici. Ekipa AVENIN osnovana je sredinom pedesetih godina. Jezgru ine agenti koji su ranije dio svog radnog vremena provodili kao policijski istraitelji. Do prole godine, kada je osnovana druga ekipa za praenja, ekipa AVENIN gotovo je .cijelo vrijeme imala zadatak da prati sovjetske obavjetajne oficire ili osobe koje su s njim u doticaju. Njihovo najsenza-cionalnije otkrie bila je serija tajnih sastanaka izmeu jednog funkcionera urugvajskog Ministarstva vanjskih poslova i jednog oficira KGB-a iz sovjetske misije, u toku koje su bila u upotrebi sva rasploiva signalna sredstva i tajna mjesta za pohranjivanje i preuzimanje poruka. Fotografije i sav drugi materijal do kojeg se moglo doi predala je stanica urugvaj-skim vlastima. Rezultat je bio izgon sovjetskog oficira, a i propagandna je korist bila znatna. Meutim prole je godine ekipa AVENIN prestala 177 lr pratiti Sovjete i usmjerila svoju panju na Kubance, dobrim dijelom i zbog toga to smo o Sovjetima saznali mnogo od onoga to nas je zanimalo. Agent AVENIN u poduzeu za pruanje elektrousluga i popravaka vrijedan je zato to ima pristup popisima adresa osoba u Montevideu koje reklamiraju kvar na elektrinim ureajima u vodovima. Ti nam popisi pomau ne samo u kontroli stanova ili ureda u kojima rade ili stanuju osobe to ih valja slijediti nego ekipa moe i izvidjeti kako je zgrada osi-gurana i koja su mjesta najuvanija. Na zahtjev, agent pribavlja arhitek-tonski plan svake zgrade u kojoj poduzee obavlja usluge. Tim se plano-vima sluimo prilikom postavljanja prislusnih ureaja ili pak pri tajnom ulaenju u druge svrhe. Osim toga isti agent moe biti upuen da obavlja uobiajene kontrole ureaja u zgradama, toboe u ime svojega poduzea, to mu osigurava pristup praktiki svakom uredu, stanu ili kui u Monte-videu. AVENGEFUL. Operaciju prislukivanja telefona provodi stanica po-sredstvom vezne slube AVALANCHE (gradska policija u Montevideu) jo od drugog svjetskog rata, kada je kontrapijunau u Junoj Americi obavljao FBI. U ovom je trenutku to najvanija zdruena operacija koju vode stanice i jedna urugvajska sluba. Veze se na zahtjev policije uspo-stavljaju u jednoj telefonskoj centrali. Trideset dvostrukih veza vodi od glavne centrale u gradu do policijskog taba, gdje je, na najviem katu, postavljeno prisluno mjesto. Glavni strunjak Jacobo de Anda* i njegov pomonik i kurir Juan Torres* rukovode prislunim mjestom na kojem su za svaku liniju po-stavljeni ureaji za ukljuivanje i magnetofoni. Torres je uredio da linije povezu ininjeri telefonske kompanije. Svakoga dana on predaje vrpce drugom kuriru, AVOIDANCE,* a on ih raznosi prepisivaima koji svoj posao obavljaju u stanovima ili u tajnim uredima na sigurnom. Ti kuriri istodobno prikupljaju prijepise i presluane vrpce, i predaju ih Torresu, koji ih svaki dan po drugom

kuriru alje u stanicu. Ti kuriri rade za obavjetajni odjel policije. Policija, dakle, osigurava veze i vodi prisluno mjesto. Kurir AVOIDANCE je agent stanice kojega poznaje jedino Torres. Policija ne poznaje prepisivae, ali primjerke svih prepisanih razgovora, osim u izuzetnim sluajevima, osigurava za potrebe odjela za obavjetajnu djelatnost policije sama stanica. Svaki operativni oficir stanice koji prima izvjetaje o telefonskim razgovorima za koje je zainteresiran odgovoran je za prepisivae svojih linija. Tako oficir za operacije protiv Sovjeta Russell Phipps* nadzire dva postarija ruska emigranta koji razgovore sa sovjetskih linija prepisuju na engleskom. Oficir za Komunistiku partiju Paul Burns* odgovoran je za prepisivaa koji radi na toj liniji, a oficir za kubanske operacije vodi brigu o prepisivau linija kojima prislukujemo Kubance. Veina prepisivaa ne zna jedan za drugoga; drimo ih podalje od policije. Stanica koja osigurava tehnike ureaje i financira operaciju radi iz-ravno sa efom Guardia Metropolitana, policijskim funkcionerom koji 178potpuno vodi operaciju prislukivanja telefona. Obino je armijski pukov-nik ili potpukovnik odreen da vodi paravojnu policijsku slubu za izne-nadne napade. Sada je na toj dunosti pukovnik Roberto Ramirez.* On je taj koji odreuje koje e se linije prislukivati. To je dio njegovih ope-racija protiv kontrabande, ime se takoer osigurava zatita linija nae stanice, koje su politike prirode. Torres i de Anda rade pod nadzorom efa Guardia Metropolitana, iako, u naelu, odobrenje za operaciju iz-daje ministar za unutarnju sigurnost i ef policije u Montevideu. Stanici je stalo do toga da se to vie prislukuju telefoni u akcijama protiv kon-trabande, ne samo zbog toga to se time osigurava pokrie za linije sta-nice, nego i stoga to operacije protiv kontrabande uvelike koriste samoj policiji i umanjuju strah od politikog skandala, zavisno od toga tko je ministar unutarnje sigurnosti. Sada motrimo samo na sedam linija. Tri su postavljene protiv Sovjeta (jedna do ambasade, druga do konzulata, a trea naizmjenino na drugi telefon ambasade ili sovjetsko trgovinsko predstavnitvo), jednom prislu-kujemo jednog argentinskog revolucionara koji je tijesno povezan s Ku-bancima. I, konano, jednom linijom prislukujemo centralu Komunistike partije Urugvaja. U AVENGEFUL operaciji sigurnost je vrlo ozbiljan problem, jer o toj operaciji zna vie ljudi: raniji ministri i njihovi potinjeni, bivi policijski efovi i njihovi potinjeni, sadanji oficiri Guardia Metropolitana, krimi-nalisti i oficiri kontraobavjetajnog odjela policije. Primjerci biljeaka o razgovorima koje pripremamo za obavjetajni odjel policije na vrlo su nesigurnom mjestu, jer je taj odjel i dalje pod vrlo slabom kontrolom sigurnosti, usprkos svim naporima nae stanice da se tu kontrolu pojaa. El Popular, novine PCU, redovito objavljuju informacije o prislukivanju telefona, ali objavljeni detalji nisu takvi da bismo morali prekinuti tu operaciju. Proizlazi da je prislukivanje telefona u Montevideu vrlo slabo organi-zirano. Postoje brojne mogunosti da izbije ozbiljan skandal. AVBARON. Jedini agent ubaen u kubansku misiju ovdanji je ovjek koji je za stanicu poeo raditi kao nii agent ubaen u PCU. Zove se Warner, voza je kubanske ambasade. Njegova majka radi u ambasadi kao kuharica. Otprilike prije dva mjeseca Kubanci su izbacili dotadanjeg vozaa. Stanica se pobrinula da Warnerova majka pokua zaposliti svoga sina na tom mjestu. Paul Burns, oficir stanice koji se bavi Kubancima, organizirao je hitan teaj vonje. Iznenada, agent je postao vrlo znaajan dodatak njegovu

operativnom programu protiv Kubanaca. Molba Warne-rove majke je prihvaena, i Kubanci su zaposlili Warnera. Iako je ve prvi dan na svom novom radnom mjestu izazvao sudar, ipak je stekao njihovo povjerenje. Agent, istini za volju, nema pristupa dokumentima ili povjer-ljivim informacijama o kubanskoj podrci revolucionarima, ali ipak pre-daje vrijedne podatke o kubanskim funkcionerima, kao i informacije o sigurnosti i drugim mjerama to se poduzimaju kao zatita ambasade i 2-79trgovinskog predstavnitva. Oficir stanice i voza sastaju se izravno u nekom sigurnom stanu ili u nekom automobilu. ECFLUTE. Jedini potencijalni dvostruki agent zadatka protiv ovdanje kubanske obavjetajne slube jest Medardo Toro,* Ekvadorac koga je stanica iz Quita poslala u Buenos Aires da izvjetava o bivem predsjed-niku Velascu, sada u egzilu. Vezu od Velasca do kubanske vlade Toro je stvorio posredstvom Ricarda Gutierreza Torrensa, kubanskoga diplomata za kojeg se vjeruje da je ef njihove obavjetajne slube u Montevideu. Iako su stanica u Quitu i na tab izvanredno zainteresirani da kontro-liraju tu vezu kako bismo raspolagali informacijama o mogunostima kubanske podrke Velascu, ef stanice u Montevideu, Ned Holman, izbje-gava da se ovdje bavi tim sluajem. On to opravdava time to ve imamo vie nego dovoljno posla. Pribojava se pokrivanja jo kojeg sluaja izgnan-stva. Za sada e se sastanci Tora i Gutierreza pratiti na osnovi izvjetaja to se diplomatskom potom alju iz Buenos Airesa. A VBUSY / ZRKNICK. Najvaniji kontraobavjetajni zadatak protiv Kubanaca u Montevideu jest kontroliranje pote pomonog kubanskog obavjetajnog agenta kojega poznajemo. Sluaj je otvoren 1962.. kada su uhvaene ifrirane radio-poruke iz Havane kubanskom agentu, za kojega se vjerovalo da se nalazi u Limi ili u La Pazu. Agencija za nacionalnu si-gurnost moe otkriti sadraj poruka, ali nije uspjela pronai agenta koji ih prima. U jednoj poruci Havana je dala ime i adresu primaoca iz usluge u Montevideu kojemu se agent moe obratiti pismom kada je to ne-ophodno, a predana je i specijalna oznaka za omotnicu, koja e oznaa-vati operativnu korespondenciju. Adresat u Montevideu je Jorge Castillo, bankovni inovnik, aktivan u politikoj fronti FIDEL. Signal je linija pod-vuena pod Edificio Panamericano, gdje Castillo stanuje. Oekuje se da je operativno dopisivanje pisano nevidljivim pismom. Da bismo kontrolirali taj kanal veze ako se aktivira, stanica je regru-tirala Castillova pismonou. No kako pismonoi AVBUSY-i,* ne moemo otkriti posebnu oznaku na omotnici (otkrivena je vrlo osjetljivim postup-kom otkrivanja ifara), oficir stanice primoran je pregledavati svu potu upuenu Castillu - to iziskuje mnogo vremena. Operativna korespon-dencija dosad jo nije otkrivena, no iz nae centrale javljaju da je u slinim sluajevima s kubanskim agentima ZRKNICK bio postignut uspjeh. (ZRKNICK je kriptonim koji se upotrebljava za cjelokupne veze kojima se kontroliraju operacije protiv kubanskih agenata u Latinskoj Americi.) AVBLIMP. Sovjetska ambasada smjetena je u velikoj zgradi okru-enoj vrtom i visokim zidovima. Da bismo motrili na dolaske i odlaske sovjetskog osoblja, posebno obavjetajnih oficira, stanica je osnovala pro-matrako mjesto u visokoj stambenoj zgradi udaljenoj jedan blok odavde te u zgradi nasuprot ambasadi. Promatrako mjesto pokriva brani par koji ovdje i ivi. Oni vode dnevnik ulazaka i izlazaka sovjetskog osoblja, fotografiraju posjetioce i registarske tablice vozila posjetilaca te odravaju vezu s ekipom za praenje AVBANDY na isti nain kao to to ini proma-

zSotrako mjesto nasuprot kubanskoj ambasadi s ekipom AVENIN. Proma-trako mjesto AVBLIMP takoer slui promatranju hijerarhijskog odnosa sovjetskog osoblja. Da bi se o tome uspjeno izvjetavalo, potrebni su dugi sastanci na kojima oficir zaduen za sovjetske operacije daje potrebne upute. Saznavanje podataka o tim odnosima od izvanredne je vanosti za otkrivanje hijerarhije unutar KGB-a i GRU-a. Stan je vlasnitvo pomo-nog agenta stanice koji ga izdaje u najam branom paru to radi na promatrakom mjestu. AVBANDY. Nova ekipa za praenje osnovana je 1963. godine da dje-luje protiv Sovjeta i osoba koje su s njima u vezi. Uz jo pet agenata, tu je i ef ekipe, vojni major. Ekipa ima dva kombija i ureaje za veze, sline onima kojima se slui ekipa AVENIN Kad god je potrebno, surauju s promatrakim mjestom AVBLIMP. Sef ekipe, AVBANDY-i, privukao je panju stanice u povezanim operacijama s urugvajskom vojnom obavje-tajnom slubom. Nakon obraivanja, bio je regrutiran da, bez znanja svo-jih pretpostavljenih u vojsci, vodi novu ekipu za praenje. Ekipa sada polazi intenzivnu obuku, koju vodi Eziquiel Ramirez,* instruktor iz nae centrale koji usavrava rad ekipa za praenje. Kad za mjesec dana zavre posao, ekipa AVBANDY po i e i na osmotjednu specijalizaciju. AVERT. Posredstvom pomonog agenta AVERT-i stanica ve neko-liko godina posjeduje zgradu koja je zidom spojena sa sovjetskim konzu-latom. Konzulat i ta zgrada dva su dijela jedne trokatne graevine podije-ljene po polovici. Zgrada je tik do stranjeg vrta zgrade sovjetske amba-sade. Osim ureda, u konzulatu je stan konzula, za kojega se zna da je oficir KGB-a, te jo jedne obitelji. Naa zgrada prazna je ve nekoliko godina. Njome se samo povremeno koriste nai strunjaci kada postav-ljaju ureaje za hvatanje radio-poruka iz sovjetske ambasade. Kada uspiju, takve elektronske operacije omoguuju da se ifrirane veze mogu itati, ali u Montevideu dosad u tome jo nismo uspjeli. Dvoumili smo se to da uinimo s tom zgradom: da li je upotreblja-vati kao dodatno promatrako mjesto jer omoguuje promatranje vrta u kojem sovjetski oficiri esto odravaju svoje razgovore; da li za prislu-kivanje ureda konzulata i stanova; prodati je ili jednostavno zadrati? Odluili smo se za potonje, iako stanica vjeruje da su Sovjeti svjesni kako su pod naom kontrolom. Oni su vjerojatno prislukivali nas, smatrajui to rutinskom mjerom zatite. AGENTI ZA DODIR SA SOVJETIMA Najslabija strana naih operacija1 protiv Sovjeta u Montevideu jest program agenata za dodir - Urugvajaca aili drugih koji su kadri razviti osobne odnose sa sovjetskim funkcionerima kako bi davali informacije o njima i, ako je mogue, regrutirali ih ili naveli na dezertiranje. Iako su z8itri ili etiri agenata stanice u dodiru sa sovjetskim oficirima, njihovi su odnosi slabi, a izvjetavanje nedostatno. AVDANDY. Dio programa stanice protiv Kubanaca, Sovjeta i diplo-matskih misija drugih komunistikih zemalja u Montevideu odnosi se na stalnu potrebu fotografiranja i aktualiziranja biografskih podataka o osoblju. Iako promatraka mjesta protiv Kubanaca i Sovjeta opskrbljuju dobrim fotografijama, koritenje tih fotografija ogranieno je uslijed ne-ophodnosti da se zatite promatraka mjesta. Urugvajsko ministarstvo vanjskih poslova dobiva fotografije osoblja koje radi u diplomatskim misi-jama kako bi im izdalo osobne karte koje uvijek moraju imati uza se. AVDANDY-i* funkcioner je srednjeg stupnja u Ministarstvu vanjskih poslova koji kopije svih fotografija predaje efu stanice, a

povrh toga i kojekakve druge obavijesti. Iako smo nastojali dobiti pasoe diplomatskog osoblja komunistikih zemalja na rok dovoljan za fotografiranje, agent je oklijevao da otuuje putnice koje se alju na potvrdu. No bez obzira na to, njegov pristanak da svaki dosje iz ureda za protokol Ministarstva vanjskih poslova predaje stanici da ih kopira vrijedna je, iako rutinska, pomona funkcija. ZRBEACH. Jedna od aktivnosti kojom CIA pomae Agenciji za nacionalnu sigurnost u zadacima otkrivanja ifara jest odravanje ekipa radio-monitora u stanovitim ambasadama SAD-a. esto, ali ne samo tamo gdje postoje sovjetske diplomatske misije, stanice CIA imaju stanovit broj monitora koji brzo otkrivaju frekvencije i biljee radioporuke, koje se predaju zatim na daljnju obradbu. Program je poznat pod kriptogramom ZRBEACH. Takva je ekipa nekoliko godina radila u stanici u Monte-videu. Uz pomo monitora, pokretne se stanice primiu to blie ureajima s kojih se emitiraju radioporuke - kao to je to sluaj s naom zgradom AVERT u blizini sovjetske ambasade. Ekipa ZRBEACH radi pod ko-mandom odjela D unutar DDP-a, iako ih na samom mjestu nadzire ef stanice. Doavi u Montevideo, Ned Holman je preporuio da se ekipa ZRBEACH povue jer joj nedostaje posla. Postupno su se njezine aktiv-nosti suavale, a posljednjih tjedana pakuju svoje ureaje. Nekoliko ih je ve otilo u druge stanice. Sef ekipe ZRBEACH Fred Morehouse* odlazi na novi zadatak u Caracas. AVBALSA. Veza s urugvajskom vojnom obavjetajnom slubom ulazi u nadlenost Gerrvja O'Gradyja, zamjenika efa stanice. On odrava redovite sastanke s potpukovnikom Zipitrijom,* zamjenikom efa slube. I Holman se povremeno susree a Zipitrijom, a kada je potrebno, i sa efom slube pukovnikom Carvajalom.* Stanica u Montevideu nekoliko je godina pokuavala svoju veznu slubu osposobiti obuavanjem, poklo-nila joj je ureaje i financirala njezinu djelatnost, ali je uspjeh bio ne-znatan. ak i sada, njihova se glavna aktivnost na prikupljanju informa-cija sastoji u tome da skupljaju izreske iz lijeve lokalne tampe. Glavni je problem slube u tome to je tradicija urugvajske vojske da se dri daljeod politike, o emu svjedoi i Carvajalovo oklijevanje da svoju slubu angaira u operacijama protiv PCU i drugih politikih grupa krajnje Ije- , vie. No zamjenik efa slube, Zipitria, ljuti je antikomunist. Njegove ideje/ granie s faistikim metodama represije. Carvajal ga stalno dri u poza* dini. Za sada se stanica koristi zamjenikom efa slube kao izvorom infor-macija o vladinoj politici prema krajnjoj ljevici te o raspoloenjima unutar vojske prema civilnoj vlai. Moe se oekivati da e Zipitria jednoga dana postati efom slube. AVALANCHE. Najvanija snaga javne sigurnosti u Montevideu jest policijska uprava Montevidea - kriptonim je AVALANCHE - s kojom povezani odnosi postoje jo iz drugog svjetskog rata kada je FBI nastojao utvrditi ozbiljnost pronacistikih tendencija u Urugvaju i u Argentini. Kasnih etrdesetih godina, kada je bila otvorena stanica CIA, stanovite zajednike operacije, ukljuujui i prislukivanje telefona, preuzete su od FBI. Iako u Ministarstvu unutarnje sigurnosti Urugvaja postoji odjel poli-cije, ministar gotovo redovito odluuje da gradskoj policiji Montevidea, zahvaljujui njezinoj strunoj spremi i drugim prednostima, povjerava vane zadatke, ak i one izvan Montevidea. Kao to je to sluaj i u Ekvadoru, ministar unutarnje sigurnosti nadle-an je za policiju. Veze stanice s graanskim snagama sigurnosti poinju od ministra. Sada je to blanlcistiki politiar Felipe Gil*, s kojim se Hol-man redovito susree. Redovito ili kada god je potrebno Holman susree i pukovnika Venturu Rodrigueza,* efa policije u

Montevideu; Carlosa Mar-tina,* njegova zamjenika; inspektora Guillerma Copella,* efa istranog odjela, i njegova zamjenika, inspektora Juana Josea Bragu;* efa odjela za obavjetajnu aktivnost i veze Alejandra Otera;* pukovnika Roberta Rami-reza,* efa Guardia Metropolitana (jedinica za iznenadne napade protiv pobunjenika); potpukovnika Marija Barbea,* efa Guardia Republicana (paravojna policijska konjica) i druge. Najvaniji su meu njima ministar, ef policije, ef odjela za obavjetajnu aktivnost i veze te ef Guardia Me-tropolitana, koji nadzire operaciju prislukivanja telefona. Kao i u Argentini, politika osjetljivost misije javne pomoi Agencije za meunarodni razvoj u poboljavanju sposobnosti policije osvetila se misiji u Urugvaju i ograniila pomo policije u ljudstvu kad god je stanica to bila zatraila. No dok je u Argentini operativni oficir pod neslubenom zatitom (nekoliko godina bio je u prividnom ugovoru s argentinskom fe-deralnom policijom kako bi vodio operacije prislukivanja telefona i druge operacije), u Urugvaju tim zadacima rukovode oficiri stanice pod slube-nom zatitom ambasade. Do sijenja je svim zadacima u vezi s AVALAN-CHE rukovodio zamjenik efa stanice. No kad je zamjenik Wiley Gilstrap* bio premjeten na dunost efa stanice u San Salvadoru, a zamijenio ga O'Gradv ije je znanje panjolskoga vrlo ogranieno, te je dunosti pre-uzeo Holman. Dugoro ni planovi stanice morat e prijei u nadlenost misije javne pomoi, u koju e se ukljuiti i oficiri CIA kako bi ljudi staz83nie u ambasadi mogli obavljati druge dunosti. Meutim, na to e valjati priekati dok se na pozornici u ulozi ministra unutarnje sigurnosti ne pojavi jaka linost kadra da se bori za misiju javne pomoi. S druge strane stanica je poslala neke oficire urugvajske policije na kolovanje u poli-cijsku akademiju, koja je promijenila naziv i sada se zove Meunarodna policijska akademija. Sjedite akademije premjeteno je iz Paname u Washington. Meu aktivnostima koje policija obavlja u korist stanice najvanija je operacija prislukivanja telefona AVENGEFUL. Drugim aktivnostima e-limo upotpuniti unilateralne programe prikupljanja informacija te sprije-iti policiju da otkrije te operacije. Osim prislukivanja telefona, druge se aktivnosti ostvaruju posredstvom odjela za obavjetajnu djelatnost i veze. Kontrola putnika. Policija svakodnevno dostavlja stanici popise put-nika s aerodroma i iz luke u Montevideu, odakle svake noi putniki bro-dovi kreu u Buenos Aires. Osim tih lista daju se i posebne dnevne liste vanih putnika, koje priprema osoblje odjela za kontraobavjetajnu dje-latnost. Tu su ukljueni oni koji putuju s diplomatskim pasoima, vane politike linosti, komunisti i drugi ljeviari, kao i voe peronistikog po-kreta. Na zahtjev, moemo dobiti popise putnika koji ulaze ili izlaze u Coloniji, vanoj tranzitnoj toki izmeu Montevidea i Buenos Airesa. Dostupni su nam i popisi gostiju koji odsjedaju u Montevideu. U kontroli putnika imamo i slabu to ku. To je aerodrom Carrasco, glavni aerodrom Montevidea, ali ta zrana luka pripada u nadlenost policijske slube u Canelonesu. Postoji prilino suparnitvo izmeu policije u Montevideu i one u Canelonesu. Jo vee tekoe stvara unosan posao s kontrabandom na aerodromu, koju tite ljubomorni carinski funkcioneri i ne doputaju pojaavanje policijske kontrole. Stoga su nastojanja stanice da kontrolira putnike i fotografira ostala bezuspjena. Provjera imena. Kao pomo uredu za izdavanje viza u naoj ambasadi redovito se trae informacije od policije, obino o Urugvajcima koji za-htijevaju amerike vize. Podatke iz dosjea o obavjetajnoj i kriminalistikih slubi stanica predaje uredu za vize kako bi se odluilo hoe li se viza odobriti ili nee.

Biografski podaci i fotografije. Urugvaj ima dravni registar glasaa koji slui i kao sistem za izdavanje osobnih karata. AVALANCHE-sluba omoguuje nam da praktiki o svakom Urugvajcu ili strancu koji je ovdje stalno nastanjen saznamo puno ime, datum i mjesto roenja, imena rodi-telja, adresu, mjesto zaposlenja; dobivamo i fotografije. Taj je materijal iz-vanredno vrijedan za operacije praenja, koje izvode ekipe AVENIN i AVBANDV, zatim za kontrolu osoba s popisa osumnjienih za subver-zivne akcije, ali i u mnoge druge svrhe. Podaci o registarskim tablicama. Pomo stanici u njezinim analizama posjetilaca sovjetske i kubanske ambasade jesu imena i adrese vlasnika 284automobila, kojih se registarske tablice snimaju s promatrakih mjesta. Policija omoguuje skupljanje tih informacija, ali pri tom ne zna prave razloge zbog kojih ih traimo. Isti podaci slue takoer kao dodatak izvjetajima ekipa za praenja. Izvjetavanje. Odjel za obavjetajnu aktivnost i veze gradske policije Montevidea glavno je vrelo informacija vladi (i stanici) o trajkovima i ulinim demonstracijama. Ta vrsta informiranja zadobila je na vanosti u proteklih nekoliko godina, otkako su radniki sindikati, pod vodstvom PCU, poeli kampanje za trajkove i demonstracije u znak protesta protiv, vladine ekonomske politike. Kada do trajka ili demonstracije doe, sta-nicu o razvitku dogaaja telefonom izvjetava odjel za obavjetajnu aktiv-nost i veze. Daju se podaci o broju ljudi, stupnju nasilja, mjestima odra-vanja, vladinim nareenjima za suzbijanje, procjeni djelotvornosti. Svi se podaci obrauju i ukljuuju u izvjetaje koje stanica upuuje centrali, ju-noj i atlantskoj vojnoj komandi i drugima. Na kraju svakoga mjeseca odjel za obavjetajnu aktivnost i veze priprema opi izvjetaj o trajkovima i graanskim neredima, a stanica prima jedan primjerak toga dokumenta. Kontakti izmeu razliitih oficira policije i stanice nisu tajna efu po-licije - opisani su kao slubene veze. Stanica odrava i tajne veze s biv-im efom odjela, koji je preao na novu dunost i sada je po inu etvrti ili peti oficir u odjelu za istrage. Taj oficir, inspektor Antonio Piriz Ca-stagnet,* plaen je kao agent stanice ubaen u policiju i odlino surauje u izvravanju zadataka nepoznatih njegovim pretpostavljenima. Stanica se orijentira na toga agenta u izvravanju osjetljivijih zadataka za koje joj je stalo da ef policije ili netko drugi o njima nita ne sazna. Piriz tako er dostavlja vrijedne informacije o vladinim namjerama prema trajkovima i graanskim neredima, o pokretima policije i moguim kadrovskim pro-mjenama. Ako se izuzme AVENGEFUL, operacija prislukivanja telefona, cijeli projekt AVALANCHE stoji godinje oko Z5 ooo dolara. SMOTH. Britanska obavjetajna sluba (MI-6), poznata u CIA pod kriptonimom SMOTH, ve je dugo aktivna u podruju La Plate, gdje kon-trolira britanske ekonomske i politike interese. Stanica redovito prima iz centrale kopije izvjetaja to ih priprema SMOTH, ali je kvaliteta tih izvje-taja neznatna. S obzirom na budetska ogranienja, Britanci e uskoro zatvoriti svoj ured u Montevideu to ga vodi samo jedan ovjek. No prije povratka u Englesku oficir SMOTH upoznat e Holmana sa zapovjedni-kom njihove stanice u Buenos Airesu, koji e voditi brigu o interesima MI-6 u Montevideu. U osnovi je dogovor izmeu kolega u istom zanima-nju. No veza SMOTH nema vee vanosti za operativne programe u Montevideu. ODENVY. FBI (kriptonim ODENVY) ima jednog oficira u ambasadi u Rio de Janeiru (radi kao pravni savjetnik) koji kontrolira interese FBI u Urugvaju i u Argentini. Povremeno ef FBI dolazi u Montevideo u posjetr

policiji i obino dobrohotno naziva naeg efa stanice u Montevideu. No FBI e uskoro u ambasadi u Buenos Airesu otvoriti svoj ured koji e pre-uzeti njegove interese u Urugvaju. OPERACIJE TAJNE AKCIJE (A) AVCHIP. Uz Ralpha Hatrja (ugovorni oficir, bez slubene zatite) je mlai bivi marinac koji prividno radi kao ovdanji zastupnik nekoliko amerikih izvoznih poduzea. Zatita toga slubenika, Brooksa Reada,* sasvim je dobro izdrala ove tri ili etiri godine otkako je u Montevideu, uglavnom zbog toga to se druio s Britancima koje je susretao kao ef engleske kazaline druine u Montevideu. Iako je zapravo radio u okviru programa inozemnih obavjetajnih operacija, prole je godine prebaen u A kao posredni agent i oficir zadatka u studentskim i media-operacijama. Premda to oduzima dosta vremena, poslove s Readom obavlja O'Grady, i to sa zadovoljstvom, u usporedbi s obiljem problema koje Hatry nepre-kidno izaziva. AVBUZZ. Kako u Montevideu izlazi mnogo jutarnjih i veernjih dnev-nika, medianovinske operacije usredotoene su na AVBUZZ-i,* koji je odgovoran za plasiranje propagande u razliitim dnevnicima. Kako sva-ke novine nekomunistike tampe pripadaju ili su odgovorne nekoj va-nijoj frakciji glavnih politikih partija, lanci se u nekim dnevnicima mogu objaviti znatno lake nego u drugima, to ovisi o sadraju i gleditu koje izraavaju. AVBUZZ-i ima pristup cjelokupnoj liberalnoj tampi, no naj-ee aktivira dva dnevnika frakcije Union Blanca Demokratica, koja dje-luje u okviru blankista (El Pais i El Plata), zatim jutarnji dnevnik El Dia, koji pripada 14. listi partije Colorada i, konano, u manjoj mjeri jutarnji dnevnik La Manana, koji pripada organizaciji Union Colorada y Bat-llista. Agent AVBUZZ-i plaa urednike listova prema prostoru koji ustu-paju propagandnim tekstovima. lanci se obino objavljuju kao nepotpi-sani uvodnici samih listova. Cijelu operaciju vodi O'Gradv posredstvom Brooksa Reada, koji radi izravno s AVBUZZ-i. Stanica moe raunati s time da e se objaviti dva do tri lanka dnevno. Izresci se alju tabu i drugim stanicama kako bi ih i one pokuale objaviti. AVBUZZ-i povremeno, u skladu s uputama stanice, pie letke. Obino na protukomunistike teme. On upravlja malom ekipom koja rastura letke po ulicama. tampamo ih u jednoj prijateljskoj tiskari. AVBUZZ-i se u svojim poslovima slui radiom i televizijom, ali u manjoj mjeri nego no-vinama, jer ta dva medija objavljuju manje politikih komentara. AVBLOOM. Studentske operacije posljednjih su godina imale ograni- en uspjeK usprkos tome to su protukomunistiki voe zauzimali ugledne funkcije u FEUU. Stanica je nedavno preporuila, a centrala prihvatila, da se studentske operacije usmjere vie na srednje kole nego na sveuilite 136vodei se idejom da protukomunistika indoktrinacija na nioj razini moe donijeti bolje rezultate kasnije kada studenti dou na sveuilite. Brooks Read radi s nekoliko skupina protukomunistikih studentskih voa, ko-jima osigurava novac za rad na organizacijskom i propagandnom po-druju. Studentskim operacijama tako er upravlja O'Gradv. AVCHARM. Radniko-sindikalne operacije poduzimaju se ve neko-liko godina sa svrhom da ojaaju Urugvajsku konfederaciju rada* (CSU), lanicu strukture ORITICFTU,* ali nismo uspjeli u nastojanjima da je iz-vuemo iz nedaa u koje je bila zapala, prolih godina. Uskoro valja ko-nano odluiti hoemo li i dalje podravati CSU. Ako

CSU treba spasiti, stanica mora zamijeniti sadanje voe i cijeli posao poeti nanovo. Nee to biti lak zadatak, jer se oni ustrajno tome opiru. U stvari, CSU je uve-like diskreditirana, a organizirani radnici preteno su ujedinjeni unutar nje ili u suradnji s CTU i krajnjom ljevicom. Osim CSU, radniko-sindikalne operacije stanice usmjerene su i prema odabranim sindikatima kojima se moe pomagati ili na njih utjecati. Moda ih, najzad, i kontrolirati posred-stvom meunarodnih strunih sindikata koji djeluju u Latinskoj Americi, kakva je, na primjer, Meunarodna federacija transportnih radnika.* Najvanijom novom aktivnou u radniko-sindikalnim operacijama smatra se otvaranje Amerikog instituta za razvitak slobodnih sindikata,* u Montevideu prolog studenoga. Nova sluba naziva se Urugvajskim in-stitutom za obrazovanje sindikata.* Direktorom joj je Jack Goodwyn,* ameriki graanin koji radi kao ugovorni agent, a predstavnik je AIFLD-a u Montevideu. Oficir stanice koji rukovodi radniko-sindikalnim opera-cijama, Alexander Zeffer,* susree Goodwyna tajno, zajedniki dogova-raju planove rada, primaju i predaju izvjetaje i obavljaju druge poslove. Osim to se obuavaju ovdje u instituciji AIFLD-a, Urugvajci pohaaju i u kolu ORIT-a u Meksiku i kolu AIFLD-a u Washingtonu. AVALON. A. Fernandez Chavez* godinama je djelovao na plasiranju propagandnih materijala, a bio je i izvor obavjetajnih i politikih poda-taka. Kada AVBUZZ-i ne moe u tampi objaviti materijale za koje je sta-nica zainteresirana, posao preuzima Fernandez, koji, zahvaljujui irokome krugu prijatelja u politikim i novinskim krugovima, moe uspjeti. Radi kao ovdanji dopisnik talijanske agencije ANSA te kao dopisnik novin-skog servisa Orbe Latinoamericano,* koju kontrolira stanica u Santiagu. Iako povremeno susree Holmana, uobiajene kontakte odrava Chavez s Faulom Burnsom, oficirom stanice koji vodi operacije protiv komunistike partije. AVID. Iako su operacije politike akcije, ranije ostvarivane posred-stvom Benita Nardonea, uglavnom okonane, Holman i dalje via Nar-donea, njegovu enu Olgu Clerici de Nardone,* koja je vrlo aktivna u ru-ralistikom pokretu, te Juana Josea Garija,* glavnog Nardoneova politi-kog pomonika. Gari ima glavnu politiku funkciju dodijeljenu ruralistima u sadanjoj vladi blankista predsjednik je banke State Mortage. Ako do e do promjene politike i stanica se vrati politikoj i militantnoj akciji, 187poet emo s gom Nardone i s Garijem, ak ako Nardone i podlegne u svojoj borbi protiv raka. AVIATOR. Holman je nedavno povjerio O'Gradvju odravanje kon-takta s Juanom Carlosom Quagliottijem,* izrazito faistiki orijentiranim advokatom i ranerom. Taj ovjek predvodi grupu slino orijentiranih Urugvajaca, zabrinutih opadanjem vladine djelotvornosti i uspjesima lje-vice posljednjih godina. Nastoji uvjeriti vojne rukovodioce da interveniraju u politikim poslovima i vrlo bi se jasno priklonio snanoj vojnoj vladi ili vladi u kojoj bi glavnu rije vodili militaristi, nasuprot sadanjoj slaboj i podijeljenoj izvrnoj vlasti. Iako mu stanica ne osigurava sredstva niti ga potie, pokuali smo njegove aktivnosti podvrgnuti kontroli radi prikup-ljanja informacija o namjerama vojnih krugova da neustavnim odlukama rjeavaju urugvajske nedae. Pojavi li se potreba da stanica svojim opera-cijama promie vojnu intervenciju, Quagliotti e biti prava osoba posred-stvom koje emo djelovati. POMONI AGENTI Kao i druge stanice, i ovdanja ima prilino velik broj pomonih age-nata koji stanici iznajmljuju vozila i drugu imovinu. Te agente, koje oficiri stanice susreu u svojim

drutvenim kontaktima, plaamo radije viskijem ili drugim skupim, a njima teko dostupnim, stvarima koje dobivamo diplomatskim kanalima nego novcem. Tito Banks, * trgovac vunom, bri-tanskog podrijetla, jedan je od uspjenijih meu takvim agentima. Slino kao u Ekvadoru, stanica u Montevideu ima relativno malo ofi-cira, ali to ne znai da raspolae malim sredstvima. Budet stanice iznosi neto vie od milijun dolara godinje. Poboljanja su potrebna najvie u programima za pronalaenje agenata koji e djelovati protiv Sovjeta, za iz-ravno regrutiranje protiv Kubanaca, za agente koji e biti ubaeni u PCU na visokoj razini. Neophodno je poboljati i obavjetajnu slubu policije i postii bolje rezultate u radniko-sindikalnim i studentskim operacijama. Narednog tjedna preuzet u operacije protiv Kubanaca, ali ne sve one koje sada vodi Michael Berger, oficir na ije sam mjesto doao. Taj oficir ima tekoa s uenjem panjolskog jezika, i, u cjelini gledano, mogao je raditi samo s agentima koji govore engleski. Narednog vikenda oenit e se jednom Urugvajkom, zatim e na medeni mjesec, pa kui, te konano na novi zadatak, u Dominikansku Republiku. Operacije koje preuzimam jesu: AVCASK, operacije protiv Paragvaja-ca; AVIDITY, kontrola pisama; Ralpha Hatryja i njegove probleme (na alost); AVENGEFUL-9, prepisivaa koji prislukuje telefone; A V AND A-NA, vozaa kubanske ambasade; promatrako mjesto kubanske ambasa-de; AVENIN, ekipu za praenja; AVBASK, operaciju ubacivanja u MRO; slubenika protokola Ministarstva vanjskih poslova koji nas opskrbljuje .otografijama i podacima o diplomatima komunistikih zemalja; i konano listonou koji donosi potu ZRKNICK-u, pomo nom agentu kubanske 188obavjetajne slube. Privremeno (barem se tako nadam) preuzimam Hol-manove kontakte s inspektorom Antonijem Pirizom,* naim glavnim uba-enim agentom u gradskoj policiji Montevidea, te s Alejandrom Oterom,* efom odjela za obavjetajnu djelatnost i veze. MONTEVIDEO 26. oujka 1964. Blankisti zapadaju u sve dublju krizu koja pokazuje sloenost i poje-dine dijelove urugvajske politike - kao i posljedice koje to stanje ostav-lja na nae operacije. Sef policije u Canelonesu, podruju koje dodiruje Montevideo, u sije-nju je bio umijean u bizarnu pljaku banke. Policija je dvojicu pljakaa ubila u trenutku naputanja banke. U novinskim izvjetajima tvrdilo se da je postojao i trei lan bande, koji je radio za efa policije, te da je pret-hodno obavijestio koju banku namjeravaju orobiti, kojeg dana, u koje vri-jeme i, konano, na kojim e se mjestima pljakai skrivati nakon napada. Sef policije pribavio je pljakaima neispravno oruje tako da nee moi pucati. U kii metaka, to ju je osula policija iz zasjede, ranjen je jedan po-licajac i jedan sluajni prolaznik. No ef policije naredio je da policajci ne prestaju pucati, a kasnije je tvrdio da su napadai prvi ispalili hice na po-liciju. Ironino za ubijene napadae, tjedan dana prije prepada na banku tampa u Montevideu objavila je nekoliko lanaka o neobinim pokretima policajaca u Canelonesu kojima je svrha da predusretnu moguu pljaku. Da su napadai itali novine, saznali bi da su izdani. Nakon toga protuzakonitog postupka policije uslijedila su negodova-nja koja su izazvala istragu Ministarstva unutarnje sigurnosti i akciju da se ef policije smijeni i optui zbog toga to nije sprijeio pljaku banke. Me-u blankistima nastala je podjela na one koji podravaju efa policije, pri-padnika jedne blankistike frakcije, i one koji podravaju Felipea Gila,* ministra unutarnje sigurnosti, koji pripada drugoj blankistikoj frakciji i vodi akciju protiv efa policije. Policajevi pristae optuuju ministra da nijee kako ga je

ef policije zapravo potpuno informirao o itavom sluaju i trae da ministar odstupi zbog svojeg nemoralnog postupka. Juer je umro Benito Nardone.* Gotovo do samog kraja izraavao je preko radija podrku efu policije Canelonesa. Juan Jose Gari* javlja da se ne nazire skoro rjeenje. Poloaj blankista slabi. Tok stvari ozbiljno po-gaa blankistiku veinu u vladinu nacionalnom vijeu. Ni koloradosi ne sjede skrtenih ruku. Dan nakon mojega dolaska zahvaljujui podijeljeno-sti meu blankistima, za predsjednika narodne skuptine izabran je jedan pripadnik koloradosa. U meuvremenu, Holmanov glavni projekt s mini-strom unutarnje sigurnosti - uspostavljanje misije za javnu pomo AID-a u policiji - i dalje ovisi o Gilovoj odluci. i? CIA 90MONTEVTOEO i. travnja 1964. S Goulartom je u Brazilu gotovo, bre i jednostavnije nego to su to mnogi oekivali. Vojsci i politikim voama opozicije dao je upravo dokaz koji su traili: govor u udruenju armijskih podoficira, koji je znaio da podrava vojne starjeine niih inova protiv oficira. Dolazei neposredno nakon odbijanja poslunosti mornara niih inova, govor nije mogao bolje posluiti ostvarenju naih ciljeva. Stanica u Riju upozorila je da Goulart vjerojatno dolazi u Urugvaj, to dokazuje da su Holmanova strahovanja o novim problemima to mogu nastati u vezi s izgnanicima bila opravdana. Sjedinjene Drave gotovo su istog trena priznale novu vojnu vladu. U Washingtonu, pretpostavljam, vlada ne ba tiha i zato vrlo indikativna euforija zbog toga to su operacije poduzimane u protekle dvije i pol go-dine da se sprijei skretanje Brazila ulijevo najzad uspjele. Naa kampanja protiv Goularta odvija se na istoj liniji na kojoj smo se prije dvije-tri godine borili protiv ubacivanja komunista u Velaskovu i Arosemeninu vladu u Ekvadoru. Holman kae da su stanica u Riju i nje-zine vee baze financirale masovne demonstracije u gradovima protiv Go-ulartove vlade, koje su demonstracije pokazale da su stare pjesme o Bogu, domovini, obitelji i slobodi jae no ikada. Goulartov pad valja bez sumnje u prvom redu zahvaliti briljivu planiranju i dobro odmjerenoj propagandi jo od izbora 1962. godine. Holmana brine novi val izbjeglica o kojima emo, pored svih ovih Paragvajaca i Argentinaca, takoer morati voditi rauna. MONTEVIDEO 3. travnja 1964. Svi su izgledi da e moje prvo regrutiranje Kubanca uspjeti. Iz Brazila je ovamo stigla trgovinska misija i ostaje do narednog tjedna. Jedan agent stanice u Riju izvijestio je kako se ini da je Raul Alonzo Olive, lan mi-sije i moda najvaniji njezin lan, s obzirom na to da je visoki funkcioner u industriji eera, razoaran revolucijom. Da bi zatitila svojeg agenta od provokacije, a moda i zbog zbrke to ovoga tjedna vlada u Brazilu, sta-nica u Riju predloila je da se pokuaj regrutiranja izvede ovdje ili u Ma-dridu, posljednjoj to ki na kojoj e se misija zaustaviti prije povratka u Havanu. AVENIN, ekipa za praenje, slijedila ga je od dolaska i prvom prili-kom kada ga je zatekla nasamo, uruila mu poruku kojom trai sastanak. Poruka je sastavljena tako da je bilo jasno kako je alje CIA. Proitavi po-ruku i slijedei upute, krenuo je u etnju odreenom ulicom, u kojoj sam ga pokupio i odveo na sigurno mjesto da razgovaramo. Centrala je poslala 2.90listu pitanja za nj, uglavnom o ovogodinjoj berbi eera, nastojanjima da se mehanizira sjea eerne trske itd. Svi koje je poznavao bili su time ne-zadovoljni. Razgovarali smo gotovo dva sata, a zatim se on morao pridru-iti svojoj delegaciji. No

prije nego to otputuju u Madrid sastat u se s njime jo nekoliko puta. Iz stanice u Madridu upravo su stigle upute o uspostavljanju kontakta s njim. Rekao je da e proizvodnja eera ove godine dostii pet milijuna tona i nairoko isticao probleme sa strojevima za sjeu trske, koji se esto kvare. Iznenadilo me da poznaje brojne vladine linosti, iako nije bio osobito an-gairan u borbi protiv Batiste. Snimao sam razgovor, to mu se nije ba osobito svidjelo. Kablogra-mom sam izvjestio o sadraju razgovora. On misli da e u Madridu pro-boraviti gotovo cijeli naredni tjedan, moda i neto dulje, tako da se veze mogu razvijati i tamo. udno, brzo se sloio s tim da se vrati na Kubu i da CIA uva njegovu plau, ali mi se ipak ini potenim. U Madridu e ga poligrafirati, pa emo tada moi utvrditi njegovu bona fides. MONTEVIDEO 5. travnja 1964. Juer je stigao Goulart. Doekan je zauujue srdanom dobrodoli-com. To to je vlast preuzela vojska primljeno je u Urugvaju prilino loe, jer je Goulart bio izabran narodnom voljom. Osim ostaloga, vrsta ruka vojne vlade u Brazilu donijet e tekoa Urugvaju zbog toga to e se ovamo slijevati politike izbjeglice. Funkcioneri Goulartove vlade ve stiu. Naa stanica iz Rija alje jedan kablogram za drugim zahtijevajui da ubrzamo izvjetavanje o pridolicama. Na je jedini izvor informacija Otero,* jer je odjel za obavjetajnu djelatnost i veze, kojemu je on na elu, odgovoran za provoenje postupka s izbjeglicama. Jasno je da stanica u Riju potpuno podrava vojnu vladu. Klju sa suzbijanje eventualnog po-kuaju protiv udara i guenje pobune jest u hapenju ili u protjerivanju Leonela Brizole, ljeviara, Goulartova urjaka. Brizola je federalni poslanik za Guanabaru (Rio de Janeiro) i sada je u bijegu. Naa centrala ubrzava propagandu u cijeloj hemisferi da se izrazi po-drka novoj brazilskoj vladi i diskreditira Goulart. Arturo Jaregui,* gene-ralni sekretar ORIT-a, poslao je, na primjer, telegram kojim ORIT* izra-ava podrku novoj vladi Brazila. To bi moglo izazvati negativna reagira-nja u pojedinim dravama, na primjer u Venezueli, jer je politika CIA bila da se ORIT suprotstavlja vojnim pokuajima obaranja slobodno izabra-nih vlada - to se nije ba pokazalo realnim s gledita sadanjeg toka do-gaaja. Posredstvom AVBUZZ-a nastojimo da u povodu prologodinjeg ot-krivanja tajnih skrovita oruja u Venezueli ojaa neraspoloenje OAS-a Jprema Kubi. U dnevniku La Manana, to izlazi u Coloradu, juer se po-javio plaeni oglas na pola stranice. Potpisala ga je i toboe napisala Hada Rosette,* ovdanja predstavnica Revolucionarnog vijea Kube* i jedna od propagandnih agenata u projektu AVBUZZ. U stvari, tekst su napisali O'Grady i Brooks Read, a temeljio se na informacijama taba i dosjeima stanice. Otkriveno skrovite oruja pripisala je stanica sveukupnom ubaci-vanju Sovjeta i Kubanaca u hemisferu, a te su nae tvrdnje bile potkrijep-ljene i izjavama koje smo pripisali Rolandu Santani,* kubanskom dezer-teru koji je lani boravio ovdje. Za pobunjenike pokrete u Venezueli, Hon-durasu, Peruu, Kolumbiji, Argentini, Panami i Boliviji tvrdi se da primaju direktive iz sovjetskih i kubanskih ambasada u Mexico Citvju, Buenos Airesu i Montevideu. Nismo zaboravili spomenuti i kineske komuniste. MONTEVIDEO 18. travnja 1964. S konferencije efova stanica Holman se vratio s nevoljko prihvaenom spoznajom da emo brazilskim politikim izbjeglicama morati pokloniti vie panje. Sam predsjednik Johnson odluio je da se moraju sprijeiti pokuaji protiv udara i pobune u Brazilu te da se, u duem razdoblju, to bre i djelotvornije uvrste tamonje snage sigurnosti. Nikada

vie ne smi-jemo dopustiti da Brazil skrene ulijevo, jer bi komunisti i druge snage mogle zaprijetiti da stupe na pozornicu ili da, u najmanju ruku, ponu oz-biljno utjecati na tok dogaaja. Takva politika ovdje, u Montevideu, znai da stanici u Riju valja po-moi sveobuhvatnijim prikupljanjem informacija o izbjeglicama. init e-mo to posredstvom obavjetajne slube policije. Taj e zadatak dopasti mene, jer Holman, pomiljao sam, eli da ja nastavim raditi s Oterom, Pi-rizom, de Andom, Torresom i drugima, a da on zadri kontakte na vioj razini - s ministrom unutarnje sigurnosti, Felipeom Gilom, i efom poli-cije, pukovnikom Venturom Rodriguezom.* Za poetak pridobio sam Otera da svoje oficire postavi u stanove Goularta i jo trojice ili etvorice najvanijih izbjeglica, imena kojih nam je dostavila stanica u Riju. Dje-lujui kao oficiri za osobnu sigurnost izbjeglica, oni e zapravo voditi dnevnik posjetilaca. O najvanijim podacima iz dnevnika, kao i o prido-lim izbjeglicama, kablogramima emo izvjetavati Rio. Cjeloviti izvjetaji slat e se diplomatskom potom. Ovdanja politika strujanja okreu se protiv nove vojne vlade u Bra-zilu. Vrlo je teko plasirati u novine za nas povoljne komentare. Brazilska je vlada po ela na razliite naine provoditi pritisak na Urugvajce, pa e Goulartu i njegovim pristalicama biti ovdje zabranjeno da se angairaju u politikim aktivnostima. 2.9ZStvaranje raspoloenja za raskid odnosa s Kubom gotovo je jednako teko kao i promicanje komentara u korist Brazila. Nisu Urugvajci skloni komunizmu niti blagonaklono raspoloeni prema kubanskoj revoluciji. Kamen-temeljac urugvajske vanjske politike jest izriito nemijeanje, zbog stanovite ranjivosti zemlje od pritisaka dvaju velikih susjeda. Kako se sank-cije ili zajednika akcija protiv Kube mogu lako protumaiti kao mijea-nje u kubanske unutarnje stvari, program stanice za izazivanje raskida od-nosa suprotstavlja se tradicionalnoj urugvajskoj politici. ak i u takvim okolnostima, u sredstvima obavjetavanja pokrivamo kubanske teme nadajui se da pokuaji Venezuele da sazove konferenciju ministara vanjskih poslova OAS-a o otkrivenim skrovitima oruja nee kao rezultat imati samo odravanje toga skupa nego i rezoluciju kojom e se sve zemlje OAS-a pozvati da raskinu s Kubom. Prije nekoliko dana ve-nezuelanski ministar vanjskih poslova u bivoj Betancourtovoj vladi, Mar-cos Falcon Briseno, boravio je ovdje traei podrku sazivanju konferen-cije, ali nije uspio uvjeriti Urugvajce da se aktivno pridrue akciji. MONTEVIDEO 24. travnja 1964. Svoj je posjet upravo zavrio novi ef odjela zapadne hemisfere Des-mond Fitzgerald.* Obilazi sve stanice toga podruja. Holman je priredio zakusku za lanove stanice i njihove ene. U uredu se svatko od nas poje-dinano sastao s Fitzgeraldom da bismo mu opisali nae operacije. Bio je zadovoljan pokuajem regrutiranja Kubanca, ali je posumnjao da se moda radi o provokaciji, jer je rije o ovjeku s velikim iskustvom u industriji eera. Umjesto pet milijuna tona, ovogodinja e proizvodnja biti, tvrdi Fitzgerald, manja od etiri milijuna tona. Ohrabrio me da poklonim pa-nju pripremama za regrutiranje ifranta u kubanskoj ambasadi. Kada smo mu rekli da jedan od ureda stanice dijeli samo zid od jednog praznog stana, naredio je da se na taj zid smjesta postavi natpis Ova soba je ozvu-ena. I u CIA poloaj donosi povlastice! Fitzgerald je vrsto ostao na tome da stanica Montevideo pokloni po-zornost podrci novoj brazilskoj vojnoj vladi poveanim opsegom prikup-ljanja informacija i propagandnim operacijama. Holman je O'Gradvja imenovao odgovornim za probleme

Brazila. Stanica Rio pomoi e nam na taj nain to e jednog od svojih agenata poslati kao vojnog ataea u ov-danju brazilsku ambasadu. Taj ovjek, pukovnik Camara Sena,* treba stii svaki dan. Susretat e ga O'Gradv i pomagati mu u razvijanju opera-cija ubacivanja u izbjeglike krugove. Usprkos popularnosti koju Goulart ovdje uiva, vladino nacionalno vijee juer je priznalo brazilsku vladu, to e posluiti smanjenju napeto-sti. Goulartu je priznato da je ovdje zatraio politiki azil. Dakle, ne smatra se bjeguncem. To je neto nii status koji e mu dati vie slobode za politike aktivnosti. MONTTE VIDEO 2. svibnja 1964. Centrala je odobrila moj plan regrutiranja Roberta Hernandeza, ku-banskog iframa. Vidjet emo hoe li nas posluiti srea. Za poetni dodir angairat u Ezequiela Ramireza,* nastavnika iz centrale koji je upravo za-vrio obuavanjem AVBANCY, ekipe za praenje. On moe pro i u ulozi panjolca ili Junoamerikanca, a bit e manje opasno i za Hernan-deza (ako prihvati) dok se ne dogovorimo za tajni sastanak. Zajedno s eki-pom AVENIN, Ramirez danas poinje slijediti Hernandeza od ambasade do bilo kojeg mjesta u gradu gdje bi mu se mogao pribliiti. Teko je rei kakvi su izgledi, iako nam je voza kubanske ambasade Warner* dao izvrsne obavijesti na osnovi kojih moemo procijeniti Her-nandezovu linost. Ne samo da ima problema sa enom, koja je upravo rodila, nego se ini, da je vie nego zagrijan za Mirtu, svoju prijateljicu Urugvajku. Upravo zbog toga otklonio sam ponudu stanice Miami da nam poalje djevojku. Svu u panju pridati Hernandezovom interesu za pre-mjetaj, moda u Buenos Aires. Osim to radi kao ifrant, Hernandez je struni slubenik ambasade, specijalist za fotografiju. Moda bismo mu uz premjetaj mogli pomoi da otvori vlastiti fotografski studio. Zasad, me-utim, na temelju uputa iz taba, ponudit emo mu trideset tisua dolara ako nam oda sve to zna o kubanskim obavjetajnim operacijama; pet-naest tisua za predaju svih ifri i tri tisue dolara mjeseno dokle god radi za nas na svome mjestu u ambasadi. Ve imam sigurno mjesto za sastanke, ako Hernandez prihvati. Preuzet u ga od Ramireza im to bude mogue. Sutradan sam rekao Holmanu kako bih mogao vie uiniti u poslovima s policijom i na kubanskim operacijama kada ne bih bio do grla optereen Paragvajcima, kontrolom pisama i Ralphom Hatrvjem. Bilo je s moje strane prljavo to sam istodobno predloio da te operacije preuzme Alex Zeffer,* na oficir za radniko-sindikalne operacije. Holman se sloio i o tome obavijestio Zeffera, koji otada sa mnom ne govori. On zna sve o problemima s Hatrvjem i teko ama u vezi s tajnom kontrolom pisama. I dalje u povremeno svraati nou u kuu AVANDANA,* kako bih o problemima promatrakog mjesta kubanske ambasade porazgovarao s nje-govom enom. Ne bih elio propustiti to iskustvo - zgrada je zapravo ni-zak uvuen bungalov, u slabo naseljenoj gradskoj periferiji, okruen drve-em gustim poput dungle. Okruena je ianom ogradom, a uva ga moda i est divljih pasa. Takva izoliranost u tom gotovo pustom predjelu dobro dolazi, jer je AVANDANA gotovo sasvim gluh. Rasprave o toku 294operacije su, naravno, potrebne, ali o njima ne valja govoriti glasno, a po-gotovo ne vikati. Svaki put kada sam odlazio onamo pratio me Hatry. Pro-matrati tu dvojicu postarijih ljudi kako se meusobno deru o svom pi-junskom poslu bilo je zanimljivo, kao to je uope zanimljivo prouavati svaku suprotnost. Jedna od operacija koje sam preuzeo otpala je sama po sebi. Merca-der,* agent ubaen u MRO, odluio je da potrai posao u SAD-u. Primila ga je banka u Miamiju, i on uskoro

odlazi - uredio sam da se na doku-mentu stanice kojim trai ameriku vizu izbrie podatak da je bio lan MRO-a. Ne zavidim Alexu Zefferu zbog njegovih radniko-sindikalnih opera-cija. Preostaje mu da zapone iznova, od nitice, jer je konano odlueno da se Urugvajskoj konfederaciji rada* (CSU) uskrati podrka. CSU je prolog mjeseca odrala kongres na kojem rukovodstvo nije bilo kadro prebroditi osobne sukobe, koji su kao posljedicu imali povlaenje poje-dinih sindikata iz lanstva i odbijanje drugih da u tu organizaciju uu. Stvarni je problem u rukovodstvu. Andrex McClellan,* interameriki pred-stavnik AFLCIO, i Bil Dohertv,* ef socijalnih projekata AIFLD-a -obojica agenti kojima upravljaju oficiri taba za tajne akcije u naoj cen-trali - stigli su prolog tjedna i rekli voama CSUa da e financijska pomo to je dosad pristizala posredstvom ICFTU-a, ORIT-a i ITS-a biti ukinuta. Situacija je prilino nepovoljna, jer je CSU nedavno osnovao koope-rativu za radnike stanove i oekivao financijsku pomo AIFLD-a za iz-gradnju. Ta sredstva nee biti dodijeljena CSU, ve e se vjerojatno usmje-riti drugim nekomunistikim sindikalnim organizacijama. Narednog tjedna doi e Serafino Romualdi,* izvrni direktor AIFLD-a. CSU treba pustiti da se sam ugasi. Jedno je sigurno: proi e nekoliko godina prije nego to e se u okviru programa AIFLD-a obrazovati nova grupacija sindikalnih vo a i meu njima regrutirati novi agenti, kadri da osnuju novu nacio-nalnu konfederaciju koja e ui u sastav ORIT-a i ICFTU-a. MONTEVIDEO 5. svibnja 1964. Nitko od nas ne zna sasvim sigurno to se dogaa. Kako smo pred-vidjeli, Ramirez i njegova ekipa slijedili su Hernandeza u gradu. U pravom trenutku Ramirez mu je pristupio na ulici rekavi da je vlada SAD-a za-interesirana da mu pomogne. Hernandez je pristao da razgovara, ali je na raspolaganju imao samo petnaest minuta jer se morao vratiti u ambasadu. Bio je to pravi sveanj ivaca, ali se u naelu sloio da nam oda ifre i omogui da ih se dokopamo. Dogovoreno je da se ponovno nau sutradan popodne. JKabJogramom sam obavijestio tab o sastanku i predloio da odjel D odmah poalje strunjaka koji bi u pravom trenutku poeo raditi na dei-friranju. Ako ovo regrutiranje uspije, a vjerujem da hoe, prvi put e nam uspjeti da se na ovom podruju ubacimo u operacije protiv Kubanaca. Pojaana je antikubanska propaganda. Danas su stigli predstavnici Uprave revolucionarnih studenata u egzilu* (DRE), organizacije koju fi-nancira i kontrolira stanica u Miamiju. Putuju po Junoj Americi irei vijesti o ekonomskoj propasti Kube. U Montevideu DRE nema stalnog predstavnika, pa su te poslove preuzeli Hada Rosete* i AVBUZZ-i. Po-sredstvom AVBUZZ-i pokreemo propagandu i o suenju Marcosu Rodriguezu na Kubi, voi uprave revolucionarnih studenata u borbi protiv Batiste. Rodriguez je optuen da je lanove pokreta 26. srpnja odao Batistinoj policiji. Mi tvrdimo, svjesno pogreno, da je on zapravo bio komunist i da je ljude iz pokreta 2.6. srpnja izdao na osnovi uputa kubanske komunistike partije. Svrha: da se izazovu razlike meu komu-nistima stare linije i pripadnicima pokreta 26. srpnja. Prainu diemo i oko ienja Anibala Escalantea. Oba sluaja izazivaju ozbiljne razlike na Kubi, gdje se, prema tvrenju AVBUZZ-i, represija moe usporediti s onom pod Hitlerom, Mussolinijem i Staljinom, kada revolucija jede vla-stitu djecu. Unutarnja kriza blankista, izazvana policijskim sluajem u Canelonesu, i dalje se produbljava. U pitanju je, osim ugleda glavnih voa, podjela blankistikih frakcija - vrlo

osjetljiva situacija koja uslijed unutarnje borbe moe uroditi samo novim tekoama. Sire se glasovi o predstojeoj krizi kabineta. MONTEVIDEO 10. svibnja 1964. U regrutiranju Hernandeza ne ide sve glatko. Po drugi puta sastao se s Ramirezom, ali je odbio da govori o operacijama Kubanaca sve dok ne vidi novac. Ne vjeruje nam ni koliko je crno pod niktom. Zeke (Ezequiel Ramirez - prim. pr.) je ugovorio trei sastanak na koji sam otiao ponijevi sa sobom petnaest tisua dolara - skoro svu gotovinu koju smo imali u stanici. Holmanu se nije svialo to sam ponio sav taj novac. Ali ako elimo navesti Hernandeza da govori, moramo mu, u najmanju ruku po-kazati novac i, moda, predati jedan dio. Pridruio mi se, radi pojaane sigurnosti, O'Gradv. Ali Hernandez se nije pojavio. Bio sam predvidio da Hernandezu predam tisuu dolara ako bude spreman da progovori, a potom da ga uvjerim kako treba da na raunu Agencije drim njegov novac dok konano ne uredimo da on nestane. U suprotnom, moglo bi se otkriti da posjeduje veliku svotu novca, pori-jeklo kojega ne bi mogao objasniti. ekam ga ve etvrtu no. Ako senoas ne pojavi, ne preostaje nam drugo nego da Zeke zajedno s ekipom za praenje krene u akciju. Juer je stigao tehniar iz odjela D. Rekao je da mu je biljenica sa iframa potrebna samo na nekoliko sati da ih snimi i zatim opet zapeati. Bit e to vjeto nainjen trik: biljenica sa iframa ima dodatne peate na sve etiri stranice, tako da je mogue vidjeti samo gornju stranicu. No ako nam poe za rukom da ih snimimo, moi emo itati sve njihove poruke toliko dugo dok su ifre na snazi. Za mene je najvanije da saznamo podatke o njihovim obavjetajnim operacijama. Hernandez je rekao Zeki da zna apsolutno sve o tome to oni ovdje rade, i ja mu vjerujem. Veeras e se pojaviti. Leonel Brizola, voa krajnje ljevice u Goulartovoj vladi i Goulartov urjak, stigao je u egzil. Brazilska vlada zatraila je da se i on i Goulart interniraju. Internirani, ivjet e u nekom gradu u unutranjosti, bez slo-bode kretanja po zemlji, ime e kontrola biti olakana. Kako je Brizola bio najopasniji politiki voa u staroj vladi, njegov odlazak iz Brazila doprinos je povoljnom razvitku stvari. Skrivao se jo od Goulartova pada. Stanica u Riju eli da ga pratimo to bolje. MONTEVTOEO 15. svibnja 1964. S Hernandezovim regrutiranjem neto zaista nije u redu. Promatrako mjesto koje nadgleda kubansku ambasadu izvijestilo je da Hernandez, od drugog susreta s Ramirezom, gotovo i nije naputao ambasadu. Ekipa za praenje i Zeke ekali su puna etiri dana znak s promatrakog mjesta da ponovno predusretnu Hernandeza. Prislukujui telefon ambasade, otkrili smo da Hernandez nije imao mnogo poziva. Voza* nas je danas izvijestio da u posljednje vrijeme nije esto razgovarao s Hernandezom. Ne elim vozau davati nikakvih posebnih uputa, jer neu da posumnja kako jo nekoga regrutiramo. Nema druge nego da budemo strpljivi i da i dalje pokuavamo. Jo jedan dosadan zadatak. Stanica u Santiagu vodi zaista veliku ope-raciju ne bi li sprijeila da Salvadora Allendea izaberu za predsjednika. Godine 1958. gotovo mu je bilo uspjelo da bude izabran, a ovaj put nitko ne eli ita prepustiti sluaju. Neprilika je da financijski ured u naoj centrali nema dovoljno ileanskih eskudosa u njujorkim

bankama, pa namjerava kupiti eskudose u bankama u Limi i Riju. No ak ni tamo nisu mogli podmiriti zahtjeve, pa su zamolili nas da pomognemo. Agent za kupovanje deviza u ovom je podruju First National City Bank,* ali deviznim se pitanjima obino bavi stanica u Buenos Airesu, jer ima financijski ured klase A, ovlaten da kupuje devize. Kao stanica klase B, ogranieni smo na to da mijenjamo dolare za lokalne valutesamo u hitnim sluajevima. No bez obzira na to tab je poslao ek na raun filijale New York City Bank. ek sam predao Jacku Hennessyju,* Amerikancu koji radi u gradskoj banci Montevidea. Naa je centrala pri kupnji deviza ve poslovala s njim. Njujorka banka bila ga je izvijestila da treba o ekivati ek. Predao sam mu ga. Poslao je svoje kupce u Santiago da kriomice kupuju valutu. Vratili su se za nekoliko dana. Hennessv kae da novac obino donose u koveiima i podmiuju carin-ske slubenike kako ih ne bi pregledavali. Paul Burns i ja poli smo do Hennessvja da pokupimo novac. Nakon povratka proveli smo ostatak dana brojei novac - vie od stotinu tisua dolara. Novac emo poslati stanici u Santiagu diplomatskom torbom. Mora da troe milijune da spase taj sistem, a New York, Lima i Rio de Janeiro zajedno nisu kadru da im izau u susret. MONTEVIDEO 20. svibnja 1964. Hernandezovo je regrutiranje propalo - zasada, svakako. Danas je konano napustio ambasadu. Ekipa za praenje i Zeke uhvatili su ga u gradu. Hernandez je odbio da razgovara s Ramirezom, ak se pravio da ga uope ne poznaje. Ishod operacije ovisi sada o tome je li Hernandez ikome u ambasadi govorio o svojim razgovorima s Ramirezom. Svi znaci kazuju da nije. Kada mu se Zeke danas pribliio, problijedio je. Da je ispripovijedao nekome o regrutiranju, ne bi se tako panino ponaao, jer bi inae njegov poloaj u ambasadi bio vrst. Nema sumnje da njegov strah potjee otuda to nije izvijestio o svojem prvom susretu s Ramirezom -podrazumijevajui, naravno, da je prvi pristanak bio iskren. Ramirez se sutra vraa u Washington. Pustit emo Hernandeza na miru do narednog pokuaja. Iz njegova prvog razgovora s Ramirezom proizlazi da bi njegova politika i kulturna orijentacija mogla prije biti usmjerena prema Argentini ili Brazilu nego prema SAD-u. Moda emo zatraiti pomo stanica iz Buenos Airesa ili Rija da nam poalju ubaenog agenta snaga sigurnosti, koji bi drugi put pokuao stupiti u dodir s Hernandezom u ime vlada Brazila ili Argentine. MONTEVIDEO 2,1. svibnja 1964. Hernandeza je obuzela panika, ali vjerojatno e na koncu ipak pristati. Voza kubanske ambasade jutros me nazvao zahtijevajui da se hitno sastanemo. Izvijestio me kako je jutros, kada je doao na posao, u amba-sadi vladala zbrka. Hernandez je nou napustio ambasadu - ivi tamo s 2.98obitelji - ostavivi svoj vjenani prsten i poruku za enu. Kubanci vjeruju da je dezertirao k nama i da se skriva ili da je ve na putu u SAD, Zabri-nutost i potitenost ljudi u ambasadi navodi na pomisao da je Hernandez ponio ifre sa sobom. Rekao sam vozau da se zadri u ambasadi cijeli dan, ako je to mo-gue - nedjeljom popodne, naime, obino za nj nema posla - i da se po-nudi da radi. Proradilo je i promatrako mjesto kubanske ambasade obiavamo ga u toku vikenda zatvoriti - te sam zajedno s Holmanom, O'Gradvjem i Burnsom pokuao utvrditi to nam je initi. Ne moemo dokuiti gdje je Hernandez i zato se nije vratio u ambasadu. Vrata amba-sade ostavit emo otvorena tako da Hernandez (u sluaju da eka no) moe ui bez

prethodnog poziva da mu se otvori. No u e deurati jedan slubenik stanice. Tako emo Hernandeza ohrabriti da do e. Pojavit e se prije ili kasnije. MONTEVIDEO 24. svibnja 1964. Hernandez mora da je poludio. Voza je zatraio da se jo jedanput hitno sastanemo i izvjestio da se Hernandez vratio u zoru. Dre ga na katu pod straom. Otpravnik poslova juer i danas nekoliko je puta iao u sovjetsku ambasadu, vjerojatno zbog toga to Sovjeti prenose ifrirane poruke o Hernandezu izmeu Kubanaca i Havane. Sto je moglo navesti Hernandeza da se ponovno predomisli? MONTEVIDEO 26. svibnja 1964. Prema tvrenju vozaa, Hernandeza e pod posebnim nadzorom poslati na Kubu. Ricardo Gutierrez i Eduardo Hernandez, obojica obavje-tajni oficiri, bit e mu pratnja. Avionom Svvissaira odlaze u petak u Zenevu, odakle e drugom linijom nastaviti u Prag. Hernandez je ispriao vozau kako je u subotu, nakon to je napustio ambasadu, otiao do svog prijatelja Rubena Pazosa te da su se obojica odvezla do brazilske granice. Hernandez je imao ifre kod sebe. Namje-ravao je prebjei brazilskom konzulu u Riveri, ali je konzul provodio vikend izvan Rivere. Neko ga je vrijeme ekao, a onda je odluio da se vrati i da se osloni na revolucionarnu pravdu - rekao je vozau, AVBA-RON-i, da e vjerojatno morati provesti pet godina na preodgajanju. Sumnjam. Odluili smo da taj sluaj iskoristimo u propagandne svrhe i da poku-amo da Hernandez na putu kui iznenada nestane. Odluka o objavlji2*9vanju cijelog sluaja dola je nakon to je ministar unutarnje sigurnosti, Felipe Gil, odbio da se Ministarstvo vanjskih poslova i vladino nacionalno vijee umijeaju u taj predmet. Holman mu je bio rekao da je Hernandez uhvaen prilikom pokuaja da prebjegne k nama i zatraio da se upotrijebe politika sredstava da se Hernandez spasi. Najvie s ime se ministar sloio bilo je da se Hernandez na aerodromu podvrgne policijskom sasluanju i razdvoji, ako treba i silom, od svoje pratnje. Posredstvom agenta AVBUZZ-i cijeli emo sluaj prikazati kao senzacionalnu otmicu dezer-tera unutar kubanske ambasade koji je pokuao pobjei od komunistike tiranije. MONTEVIDEO 2.8. svibnja 1964. Pria o kidnapiranju Hernandeza preplavila je sve novine i izazvala upravo onakvo reagiranje kakvo smo eljeli. AVBUZZ-i poslao je neko-licinu reportera u ambasadu da zatrae razgovor s Hernandezom, ali su ih tamo odbili, to je samo pridonijelo nagaanjima da e se na koncu konca pojaviti samo Hernandezov les. Upozorio sam na oprez svaku stanicu u mjestima gdje e se avion s Hernandezom spustiti na putu do Zeneve. Stanice u Rio de Janeiru, Mad-ridu i Bernu pripremaju se za akciju. Rio i Madrid utanait e da povezane policijske slube razgovaraju s Hernandezom, a baza u Zenevi uredit e da uniformirani vicarski policajci budu na dunosti kada Hernandez bude u tranzitu, iako bi pritisak da se s Hernandezom razgovara mogao za vicarsku biti i preosjetljiv. Nadamo se da Hernandez nee stii tako daleko. Posredstvom efa policije, pukovnika Venture Rodrigueza, sutra emo, prije polijetanja, raz-govarati s Hernandezom. Inspektor Antonio Piriz* i ef obavjetajne slube Alejandro Otero* bit e tamo. U toku privatnog razgovora Hernandez e biti odvojen od svoje pratnje. Pokuat e ga uvjeriti da ostane,

radije nego da se nakon povratka suoi s kaznom. I ja u biti na aerodromu kako bih razgovarao s njim ako pokae znake pristanka na politiki azil u Urugvaju. MONTEVIDEO 29. svibnja 1964. I bez obzira na propagandu, Hernandeza nije mogu e uvjeriti. Na aerodromu se jedan od pratilaca, Gutierrez, htio oduprijeti pokuaju da policija nasamo razgovara s Hernandezom. U unoj raspravi povukao je 300 I-pitolj i bio prisilno razoruan. Hernandez je, meutim, ostao pri tvrdnji da se vraa dobrovoljno; konano se zajedno sa enom i djecom u pratnji dvojice uvara ukrcao u avion. Do sada nema vijesti od stanica du njegova puta. Kubanci su se jufros odluili na kontrapropagandu i pozvali tampu da u ambasadi intervjuira Hernandeza. Vraa se na Kubu, rekao je Her-nandez, zbog toga to se pobojao odmazde protiv ene i sina, koju bi mogle poiniti stanovite osobe (nije ih otkrio) koje su ga pokuale navesti na izdaju domovine. Prolih dvadeset dana, priznao je, stanovite osobe, dravljanstvo kojih ne zna, pokuale su ga nagovoriti na ulici. Najprije su mu ponudile pet tisua dolara, a kasnije jo pet tisua. ak i tim intervjuom tampa daje na znanje da se Hernandez vraa iz razloga sigur-nosti, a toj injenici pridonosi i to to putuje pod pratnjom. Operacija moe i propasti, ali je sigurno da smo unitili mogunosti da Kubanci ovdje i dalje operativno djeluju. Ambasadu su napustila dva slubenika, trgovinski predstavnik i njegova ena, te otpravnik poslova za kojega ne vjerujemo da je angairan u obavjetajnim zadacima. Iznenada su od pet funkcionera spali na dva i moraju se sluiti vezama sovjetske ambasade dok im ne stigne novi ifrant. Osim toga propaganda moe pridonijeti klimi pogodnoj za raskid odnosa, pogotovo ako u okviru OAS-a venezuelanski sluaj naie na povoljan prijem. Ako i nismo dobili ifre i eljena obavjetenja, izveli smo dobru predstavu u sredstvima javnog obavjetavanja i upropastili im posao. Moda ne izravno s Hernandezovim sluajem - neko vrijeme to neemo znati - ali i dva su nedavna, za nas vrlo povoljna, dogaaja pove-zana s dezertiranjem kubanskih obavjetajaca. U Kanadi je kubanski obavjetajni oficir Vladimir Rodriguez* dezertirao prije nekoliko tjedana i sada iznosi prve detalje o Opoj obavjetajnoj upravi (DGI), koja djeluje u sklopu ministarstva unutarnjih poslova. Naa centrala saopava nam svjee podatke o njegovim iskazima. To otkrie slino je onome to ga je bio iznio prvi dezerter KGB-a. O toj kubanskoj instituciji dosad nismo znali nita - ak ni to da postoji. Tjenje je povezan s kubanskim operacijama u Urugvaju pokuaj de-zertiranja Earlea Pereza Freemana,* biveg efa njihove obavjetajne slube u Montevideu, koji je prebjegao, a zatim, prolog sijenja, u Meksiku pro-mijenio miljenje. Perez je ovih dana dobio azil u urugvajskoj ambasadi u Havani, u kojoj trojica ili etvorica diplomata (agenti AMHALF) rade za stanicu u Miamiju. Jedan od njih, otpravnik poslova, upravo je dobio zamjenu. Ali posredstvom druge dvojice, Germana Roosena* i Hamleta Goncalvesa,* Miami e nastojati otkriti kubanske operacije u Montevideu. U toku vikenda priredit u popis pitanja koji e se zasnivati na ve pozna-tim injenicama i uputiti ga u Miami kako bi agenti AMHALF znali to nas sve zanima. 301MONTCVIDEO 6. lipnja 1964. Borba unutar partije blankista izazvala je novu krizu, upravo kao to je i nemir u sindikatima dosegao vrhunac. Od zi. svibnja ministri kabineta jedan za drugim podnosili su ostavke. Ministar obrane odstupio je 30. svibnja, a danas i ministar unutarnje

sigurnosti, Felipe Gil. Od poetne zabrinutosti nad policijskim sluajem u Canelonesu meu blankistima se razvio sukob oko osnovnih zadataka vlade. Sve su jai glasovi prema ko-jima blankistiki oficiri pripremaju udar protiv politikog rukovodstva svoje partije. Ti su glasovi zasad nepotvreni, ali centrali redovito aljemo negativne izvjetaje, zasnovane uglavnom na informacijama Garija i pu-kovnika Venture Rodrigueza, bliskih armijskim oficirima za koje se tvrdi da su umijeani u pripremanje udara. Holman se nada da e dobiti novog ministra unutarnje sigurnosti, dovoljno jakog da progura misiju javne pomoi za policiju. Kako je vlada prestala raditi, sindikati samostalnih poduzea i decen-traliziranih slubi postaju sve ratoborniji. Prije dva dana organizirali su dvadeset i etverosatni trajk zahtijevajui poveanje budeta za 45 posto u korist vladinih poduzea. Ve ru ranije ti sindikati, zajedno s CTU, orga-nizirali dvadeset i etverosatni opi trajk u znak protesta protiv inflacije. Hernandez se vratio na Kubu, iako su se i policijski agenti stanice Rio sukobili s Gutierrezom kada su nasamo razgovarali sa ifrantom. Objavljeni su podaci o ovogodinjoj berbi eera na Kubi (znatno nepo-voljniji nego to mi je bio rekao Alonso,* moj kubanski funkcioner u industriji eera), tako da Fitzgerald vjerojatno ima pravo. Preostaje mi da otkaem tajno sastajalite koje sam bio unajmio za sastanke s Alonsom. Iz Madrida jo nema vijesti o rezultatima poligrafiranja. Stanica u Miamiju izvijestila je da bi primanje informacija od Pereza iz Havane moglo biti sloenije nego to se misli, jer da oni ne ele da Goncalves i Roosen zajedno rade na tome sluaju. Za sada e posao biti povjeren samo Roosenu, a on dolazi u Miami ili Nassau tek jedanput mjeseno. MONTEVIDEO 17. lipnja 1964. Blankisti su konano otklonili krizu. Imenovani su novi ministri, a razliitim meusobno suprotstavljenim frakcijama dodijeljeni i neki drugi zadaci. Novim ministrom unutarnje sigurnosti imenovan je Adolfo Tejera,* o kojem ef policije u Montevideu, Rodriguez, ima povoljno miljenje. Uz Rodriguezovu pomo Holman e stupiti u vezu s novim ministrom sluei se i operacijom prislukivanja telefona AVENGEFUL, kao izlikom. Kasnije e mu iznijeti program javne pomoi AID-a. 301Sva privredna aktivnost danas je zakoena jednodnevnim opim traj-kom to su ga CTU i sindikati samostalnih vladinih poduzea i decentra-liziranih slubi bili organizirali protestirajui protiv inflacije i drugih eko-nomskih boljki koje teko pogaaju radnike. Prole noi kada je trajk trebao poeti, pukovnik Rodriguez,* ef policije Montevidea i vladin glavni oficir sigurnosti, izdao je saopenje kojim glasine o tome da vojska pre-uzima vlast proglaava potpuno neosnovanima. Kolika razlika od Ekvadora, gdje je opi trajk dovoljan da obori vladu. Promet ovdje tee bez ogranienja. ini se, da gotovo svatko ide na plau, osim, naravno, ako je prehladno za kupanje. Holman, ocjenju-jui da je raspoloenje slino oputenosti u nedjeljno popodne, kae kako se Urugvajci ponaaju kao dokoni gosti u nekoj kavani na obali koji zadovoljno srcu svoj mate i promatraju bibanje valova. Brazilska vlada i dalje vri pritisak da se suzbijaju pokuaji politike aktivnosti Goularta, Brizole i drugih izbjeglica. Iako su nekima od onih to su se sklonili u urugvajsku ambasadu kasnije dopustili da odu iz zemlje, to je privremeno umanjilo napetost, poslali su ovamo svoga izaslanika da na konferenciji za tampu pokua potaknuti akciju za boljom kontro-lom nad izbjeglicama. Izaslanikove su izjave imale suprotan uinak, jer je

on optuio pomagae Goularta i Brizole da, posredstvom studentskih, radnikosindikalnih i vladinih organizacija, rovare protiv vojne vlade. Rekao je i to da su se komunisti udomili u Urugvaju, koji da je, takav, opasan za cijeli kontinent. Urugvajski ministar vanjskih poslova kasnije je rekao kako je komunistika partija u Urugvaju legalna i dodao da se njezin utjecaj u zemlji jedva i osjea. Pritisak Brazila moe izazvati nepoeljan odjek u kratkom razdoblju. No prije ili kasnije Urugvajci e se morati odluiti na slinu otru akciju protiv komunizma, jer je zemlja premalena a da bi se oduprla pritisku Brazila. Kao odgovor na, pretpostavljam Holmanovo, opiranje da pokriva izbjeglice, stanica Rio odluila je da - uz sadanjeg vojnog ataea, pukov-nika Camaru Senu* - poalje jo dvojicu svojih agenata u ovdanju brazilsku ambasadu. Jedan je ubaeni agent na visokoj razini (u ministar-stvu vanjskih poslova) Manuel Pio Correa,* koji dolazi na mjesto amba-sadora, a drugi, njegov tienik Lyle Fontoura,* novi je prvi sekretar ambasade. Do prolog mjeseca Pio je bi brazilski ambasador u Meksiku, gdje je vrlo djelotvorno radio na operativnim zadacima nae stanice. No kako Meksiko nije priznao novu vojnu vladu, Pio je bio opozvan. Stanica Rio uspjela je postii da ga poalju u Montevideo, koji je u ovom trenutku vrue podruje diplomacije brazilske vlade. Kada njih dvojica dou, Hol-man e odravati kontakte s Piom, dok e O'Gradv raditi s Fontourom. Stanica u Riju odluila je da, na ovaj ili drugi nain, zapone operacijama protiv izbjeglica. Pio je, po svemu sudei, uporan tip, pripravan da vri pritisak na urugvajsku vladu. 303 i jMONTEVIDEO 28. lipnja 1964. Stanica Miami nailazi na tekoe u primanju informacija od Earlea Pereza Freemana, kubanskog obavjetajnog oficira koji ima azil u urugvaj-skoj ambasadi u Havani. Nakon nekoliko uzaludnih pokuaja Germana Roosena, jednog od urugvajskih diplomata koji rade za stanicu Miami, da izvue obavjetenja, Perez ga je optuio da radi za CIA i zahtijevao od CIA da poduzme mjere kako bi ga izvukla s Kube. Rekao je Roosenu da nee kazati ni rijei o kubanskim operacijama u Urugvaju sve dok ne ode s Kube i bude na sigurnom. S Roosenom je problem u tome to on ne moe bez uputa urugvajskog ministarstva vanjskih poslova izvriti pritisak na Pereza. Zanijekao je, naravno, Perezove optube o svojim vezama s nama, ali oklijeva da nastavi s pokuajima bez prethodnog odobrenja svoje vlade. Holman je pristao na to da inspektoru Pirizu predloim da on po e u Miami da da Roosenu slubene upute - ali tako da Roosen pri tom ne sazna kako je Piriz s nama u vezi. Pirizu se ideja svidjela, ali je upozorio da ef policije, pukovnik Rodriguez, mora odobriti putovanje zajedno s ministarstvom vanjskih poslova. Holman je predloio Rodriguezu da poalje u Miami jednog od svojih najboljih oficira kako bi suraivao s urugvajskim diplomatima koji su u ambasadi u dodiru s Perezom, a da pri tom ne oda nae kontakte ni s Pirizom, ni s Roosenom. Rodriguez se, to se moglo i oekivati, sloio s tom idejom, osigurao privolu ministarstva vanjskih poslova i odredio Piriza da obavi zadatak. Piriz e narednih dana otputovati u Miami da izda slubene upute Roosenu i Goncalvesu. Oficir tamonje stanice sastajat e se odvojeno s Roosenom, Goncalvesom i Pirizom, od kojih ni jedan nije osobito dobro rjeenje, ali moramo se zatititi od toga da saznaju kako suraujemo sa svom trojicom. Roosen i Goncalves bit e slubeno potak-nuti da vre pritisak na kubanskog obavjetajnog oficira.

Moramo izvui iz njega obavjetenja prije no to bi raskid odnosa s Kubom zahtijevao povlaenje diplomata agenata iz Havane. Kampanja za izolaciju Kube za korak je blie uspjehu. OAS objav-ljuje da je prikupljen dovoljan broj glasova u prilog sazivu konferencije ministara vanjskih poslova, na kojoj e se razmatrati sluaj otkrivenih skrovita oruja i nastojanje Venezuele da sve lanice OAS-a koje jo uvijek imaju odnose s Kubom te odnose raskinu. U meuvremenu, jo nema nagovjetaja hoe li Urugvaj podrati takvu akciju. Zahvaljujui AVBUZZ-projektu u sredstvima javnog obavjetavanja nastavlja se propaganda protiv Kube. U gomili objavljenih materijala na-laze se i oni iz nae stare propagandne operacije Editors Press Servicea,* sa sjeditem u New Vorku, koji priprema mnoge lanke protiv Castrove vlade i komunizma uope. Mnoge od tih lanaka piu kubanski izbjeg-lice, a meu njima je i Guillermo Martinez Marquez.* 304MONTEVIDEO 15. srpnja 1964. Glasine o moguem vojnom udaru utihnule su nakon prolomjesenog opeg trajka. Ali nekoliko trajkova i dalje traje. Naa centrala uputila je neuobiajenu depeu, za koju Holman vjeruje da je uvod u ponovno pribjegavanje operacijama politike akcije. Iako je depeu, kao to to obino ini, potpisao ef odsjeka, Holman tvrdi da ju je zapravo napisao zamjenik efa odjela, Ray Herbert,* njegov prijatelj iz davnih dana kada su zajedno radili u FBI. Prilino neodreenim sadrajem, depeom se nalae da proirimo veze na politikom polju u svrhu pribavljanja obavje-tajnih informacija o politikoj stabilnosti, vladinoj politici prema aktiv-nostima krajnje ljevice te o mogu im rjeenjima dananjih problema, kakav je ustavna reforma. Holman vjeruje kako je Herbert briljivo iz-bjegao spominjanje operacija politike akcije (nasuprot prikupljanju obavjetajnih informacija politike naravi), ali je bilo sasvim jasno nago-vijeteno da je poruka odaslana radi pripreme za obnavljanje tih ope-racija. Holman me zaduio da u pripremnom razdoblju izvjetavam o tome kako napreduju organizacijske pripreme i kako se ostvaruju nove politike veze. On e se ee sastajati s gom Nardone i s Garijem, a uskoro e me upoznati s jo jednim voom ruralista, Wilsonom Elsoom,* saveznim poslanikom. Za sada neemo uspostavljati dodir s drugim glavnim voom ruralista, senatorom Juanom Mariom Bordaberrvjem,. jer je on jo otprije u vezi s naim ambasadorom Coerrom, a Holman ne eli sukob s poto-njim. Ruralisti postadoe znaajni zbog toga to su ve objavili svoju podrku ustavnoj reformi sa svrhom da se Urugvaj vrati pod vrsto pred-sjednitvo jednoga ovjeka. Ostale partije otvoreno se suprotstavljaju takvoj reformi. Osim obaveze da odravam veze s ruralistima, Holman je zatraio da s jednim slubenikom legalne politike sekcije nae ambasade otponem susretati pojedine liberalne voe partije koloradosa, poglavito one koji pri-padaju listi 15 i listi 99. Te dvije frakcije imat e znaajan udio u izbo-rima 1966. godine. Dobrodoli su kao potencijalni agenti za otvaranje veza u programima operacija protiv Sovjeta. U svrhu politikog izvjetavanja. Holman e takoer uspostaviti nove kontakte s Adolfom Tejerom,* ministrom unutarnje sigurnosti, pukov-nikom Venturom Rodriguezom, efom policije, i s pukovnikom Carvaja-lom, efom vojne obavjetajne slube. U ovom trenutku Holman e se uzdrati od ponovnog uspostavljanja veza s pukovnikom Mariom Aguerrondom,* Rodriguezovim predasnikom na dunosti efa policije i bivim bliskim povezanim suradnikom stanice. Aguerrondo je, naime, u sreditu

svih glasina o pokretu vojnih oficira blankista protiv vlade. O'Gradv e se redovitije susretati s Juanom Carlosom Quagliottijem,* 10 CIA 305bogatim ranerom i odvjetnikom vrlo aktivnim u promicanju intervencio-nistikih sklonosti meu vojnim voama. Raspravljajui o proirivanju politikih veza, Holman je rekao da mo-ramo biti paljivi kako ambasador ne bi posumnjao da se vraamo opera-cijama politike akcije. Kada za to doe vrijeme, odluka e se donijeti u Washingtonu, a ambasador e o tome biti obavijeten diplomatskim kanalima. Loe vijesti. Svi poslovi s politikim voama u Quitu pokazali su je-dino to koliko su ovi skloni korupciji i neradu. Ovdje, u Urugvaju, ini se da su politiari tome jo skloniji. Nisam mogao biti neraspoloeniji za posao. Ne elim uzgajati senatore i poslanike ak ni kada to moram initi po direktorovoj naredbi. MONTEVBDEO 20. srpnja 1964. Filijala First National City Bank u Montevideu treba da proda novu svotu ileanskih eskudosa, koji e se diplomatskom torbom prebaciti u Santiago. Ovaj put je financijski slubenik nadlean za kupovanje valuta u Limi i Riju doao u Montevideo da pomogne u primopredaji novca. I ovaj put kupovina vrijedi 100 ooo dolara, a to je, tvrdi taj financijski strunjak, samo jo jedna rupa u remenu. Kae da troimo vie novaca na ileanske izbore nego to smo to inili prije dvije godine u Brazilu. Zapali smo u ozbiljne tekoe u AVENGEFUL/AVALANCHE ope-raciji prislukivanja telefona. Kurir koji dostavlja vrpce prepisivaima, AVOIDANCE,* izvijestio je Paula Burnsa, svojeg oficira zadatka, da je kovei s vrpcama nestao iz prtljanika njegova auta dok je prikupljao i rasporeivao vrpce. AVOIDANCE ne zna je li vrpce odnio obian lopov ili neprijatelj. Iako se zaklinje da je bio vrlo paljiv i uvao se da ga netko ne prati, sva je prilika da e vrpce biti presluane. Uinit e to ak i obi-an lopov da vidi mogu li se vrpce unoviti. Nakon rasprave s Holmanom i Burnsom izvijestio sam Otera i pukov-nika Ramireza, zapovjednika Guardia Metropolitana, da smo izgubili neke vrpce te da mislimo kako sve linije, izuzev kubanske ambasade, valja prekinuti. Ramirez je pristao da se kubanska linija zadri zbog predsto-jeeg sastanka OAS-a i mogunosti raskida odnosa s Kubom. Zadrat e i nekoliko linija kojima prislukuje kontrabandu, u svrhu pokrivanja, iako nema naina da se zanijee koga smo sve prislukivali ako se vrpce presluaju. AVOIDANCE e privremeno biti uklonjen iz operacije, iako e sudjelo-vati u akcijama dnevne prakse. Vrpce kubanske linije slat emo u stanicu dnevnim kuririma policijske obavjetajne slube i predavat emo ih To-masu Zafiriadisu,* Urugvajcu zaposlenom u trgovinskoj sekciji ambasade. 306On e posluiti kao kurir izmeu stanice i svoje ene (AVENGEFUL-3),* koja prepisuje vrpce kubanske linije. Njegova urjakinja (AVENGEFUL--5-,* prepisivao linije centrale PCU, takoer e pomoi u obradi vrpci kubanske linije, jer smo njezin posao ukinuli. Uvlaenje slubenika zapo-slenog u ambasadi u takav posao nije doputeno, ali Holman je spreman da riskira i ambasadorov gnjev samo da odri kubansku liniju. MONTEVIDEO 25. srpnja 1964. *

OAS je prihvatio akciju da sve lanice prekinu diplomatske i trgo-vinske odnose s Kubom. Osim u humanitarne svrhe, izostat e i zrani i pomorski promet. Trebale su etiri godine da do takve akcije doe - ne samo operacije CIA, nego cjelokupna naa vanjska politika prema Latin-skoj Americi bila je usmjerena k tome cilju. Zemlje koje jo nisu raski-nule odnose (ile, Meksiko i Urugvaj) glasale su protiv takve akcije, dok se Bolivija uzdrala. Odobrava li Urugvaj ili bilo koja od tih zemalja takvu akciju ili ne, drugo je pitanje, ali propaganda iz centrale odluna je u po-zivu svim zemljama da se priklone toj akciji. Poslije glasanja u prilog raskidu odnosa, agenti AMHALF u urugvaj-skoj ambasadi u Havani - Roosen i Goncalves - moda e uspjeti izvui eljene informacije iz Pereza Freemana. Jer ak i uz pomo inspektora Pi-riza u Miamiju, dvojica urugvajskih diplomata nisu bila sposobna da iz-vre potreban pritisak kako bi Perez otkrio to zna o kubanskim opera-cijama u Montevideu. A te su nam informacije neophodne da potpomog-nemo kampanju za raskid odnosa izmeu Urugvaja i Kube. Mogli bismo, dodue, umjesto njegovih informacija sami napisati dokument koji e se zasnivati na malo injenica i mnogo mate te ga pripisati Perezu, o ijoj prisutnosti u ambasadi javnost zna. No takav bi nam se dokument mogao osvetiti ako su Kubanci sami poslali Pereza da zatrai azil u urugvajskoj ambasadi. Naime, sumnjamo na to sve vie, jer Perez odbija da bilo to kae. Ako bismo objavili taj dokument, Perez bi mogao pobje i iz amba-sade i posredstvom kubanskih vlasti javno zanijekati nae tvrdnje. Kako sada stvari stoje, inspektor Piriz e se vratiti, a mi emo odloiti objavlji-vanje dokumenta dok ne vidimo kako e se naa kampanja u sredstvima javnog informiranja odvijati i bez toga. Radniko-sindikalne operacije koje vodi Jack Goodwyn* i AIFLD* teku prilino sporo. Ovoga tjedna posjetio nas je Joaquin (Jack) Otero,* predstavnik Meunarodne federacije transportnih radnika* (ITF), koji je prole godine zajedno sa mnom radio u Quitu. Sada je Otero glavni pred-stavnik ITF-a za Latinsku Ameriku i Karibe. Doao je da pomogne u boj-kotu izvoza mesa, to su ga organizirali proizvo ai ambalae koji nisu u 20* 307sindikatima. Nadamo se da e on pripomoi jaanju sindikata koji sudje-luju u bojkotu. Obrazovni programi sindikata, kojima je Agencija pokrovitelj a odvi-jaju se posredstvom ORIT-a, i dalje se proiruju. Posredstvom Meuna-rodnog fonda solidarnosti ICFTU, naa je centrala dala oko 2.00 ooo do-lara za odravanje nastave u koli ORIT-a u Cuernavaci. Dosad su, naime, obrazovni teajevi ORIT-a bili omeeni mogunostima koje je u Mexico Citvju doputala Konfederacija radnika Meksika,* koja je nakon AFLCIO najjaa lanica ORIT-a. Iako do otvaranja kole u Cuernavaci valja prie-kati jo godinu ili dvije, teajevi ORIT-a ve dobivaju na znaenju time to su dobro usklaeni s programima AIFLD-a u Washingtonu. Kao da ve nemamo dovoljno problema s Argentincima, Paragvaj-cima i Brazilcima. Sada valja brinuti i o Bolivijcima. Prije nekih tjedan dana u Montevideo je stigao novi ambasador Bolivije, Jose Antonio Arce.* Stanica u La Pazu zatraila, je da nastavimo s njime odravati odnose koje je dosad imala ta stanica. Od revolucije je u Boliviji obavljao mnoge du-nosti u vladi, a donedavno je radio kao ministar unutarnjih poslova. Na toj je dunosti odravao tijesne veze sa stanicom La Paz. Holman e ga povremeno viati, vjerojatno ne vie nego to je uistinu potrebno. I to iz ovog razloga: kada se

jednom vrati u La Paz, taj ugledni pristaa pred-sjednika Paza Estenssora mogao bi ponovno suraivati u operacijama nae stanice u Boliviji. Glavni Arceov zadatak ovdje bit e kontroliranje pristaa biveg boli-vijskog predsjednika Hernana Silesa Suazoa, pa i njega samog ako - to se oekuje - doe u Montevideo kao izbjeglica. Siles tei da, u skladu s njihovom tradicijom od revolucije 1952.. godine, nakon mandata Paza Estensorra ponovno postane predsjednikom. Paz je, meutim, prekinuo tradiciju i u svibnju ponovno izabran, pa mu sada ne preostaje drugo nego da se bori protiv zavjere koju Siles priprema. Stanici u La Pazu stalo je da sprijei Silesa da se vrati na predsjedniki poloaj, jer je donedavno bio sklon lijevim tendencijama, a odravao je i prijateljske odnose sa So-vjetima dok je od 1960. do 1962,. bio bolivijski ambasador u Montevideu. Da bismo pomogli stanici u La Pazu, zamolio sam, za poetak, efa oba-vjetajne policije Otera da meu Silesovim politikim prijateljima neupad-ljivo provjeri njegove planove i pokua doznati hoe li doi ovamo. MONTEVIDEO ii. kolovoza 1964. Slaganje Urugvaja s rezolucijom OAS-a o Kubi izaziva sumnje. Mini-star vanjskih poslova izjavio je nakon povratka iz Washingtona da vla-dino nacionalno vijee sada mora odluiti hoe li se rezolucija OAS-a pod308nijeti Vijeu sigurnosti Ujedinjenih naroda na odobrenje prije nego to se moe smatrati izglasanom. To je manevar odugovlaenja kako bi se iz-bjegla teka odluka. No najtei udarac nanosi Meksiko svojom izjavom da e ignorirati rezoluciju. Bolivija se jo nije opredijelila. Sve dok ne po-stignemo da Urugvaj ostane usamljen u odbijanju raskida odnosa, nai su izgledi prilino loi. Dapae, iako smo znaajno pojaali nau kampanju na kubanskom pitanju posredstvom AVBUZZ-i, nema izgleda da e kam-panja i uspjeti. Jer ljevica se bori protiv raskida odnosa i istodobno na-pada vladinu ekonomsku politiku. Nacionalna konvencija radnika (CNT), osnovana prije samo tjedan dana kao pridruena, koordinirajua organizacija CTU i sindikata vla-dinih radnika, povela je jo jedan opi trajk. Ponovno je zaustavljena go-tovo sva ekonomska aktivnost zemlje: transport, barovi, restorani, luka, graevinarstvo, tvornice vune, tekstila, benzinske stanice, kole i mnoge druge ustanove. trajk je sazvan u znak podrke nastavljanju odnosa s Ku-bom, dakle u politike svrhe, to u Urugvaju nije nepoznato. I bez obzira na trajk, osnivanje CNT-a vrlo je znaajan korak napri-jed to ga je poduzeo sindikat, na koji utjeu komunisti; po prvi put vla-dini radnici u sredinjoj administraciji (ministarstva i aparat izvrne vla-sti) te samostalna vladina poduzea i decentralizirane slube djeluju u istoj organizaciji kao i sindikati privatnog sektora CTU-a. Inflacija to traje i dalje te devalvacija (sada valja dati 2.3 pesosa za dolar) daju CNT-u mnogo opravdanih razloga za agitaciju u predstojeim mjesecima. Osim na kubanskom pitanju, akcije CNT-a usmjerene su na poveanje plaa i dodatne olakice, koje bi naredne godine valjalo plaati iz budeta. MONTEVIDEO 2,1. kolovoza 1964. Media-operacijom AVBUZZ gotovo svakodnevno objavljujemo uvod-nike u kojima se trai slaganje Urugvaja s rezolucijom OAS-a o raskidu s Kubom. ileanski predsjednik Alessandri ve je to uinio umjesto da prieka ishod izbora. I Bolivija je danas izjavila da prekida odnose u skladu s rezolucijom, pa su tako samo jo Meksiko i Urugvaj ostali pove-zani s Kubom. I vladino nacionalno vijee zacijelo e popustiti jer se nalo usamljeno, ali se ovdje odluke donose sporo. lanovi veine u nacionalnom vijeu odreuju svoje stanovite o

vanim stvarima tek nakon prethodne odluke unutar svake blankistike frakcije zastupljene u vijeu. Na isti nain odlu-uju i frakcije koloradosa. Konano se sastaje NCG da bi slubeno usvo-jilo stajalita svake frakcije, a tek se tada donosi odluka. Kada je rije o odnosima s Kubom, ministar vanjskih poslova mora tek podnijeti izvje309taj o konferenciji OAS-a i o raspravi koja se tamo vodila, iako je od toga dogaaja proteklo vie od mjesec dana. Uspjeli smo, u propagandne svrhe, da Juana Castro,* Fidelova sestra, u pauzi na aerodromu u Montevideu dade izjavu u prilog raskidu. Pre-bjegla je u lipnju u Meksiko i sada je na propagandnom putovanju po Junoj Americi, koje su organizirali stanica Miami i naa centrala. Nje-zinoj emo izjavi dati velik publicitet. Nekoliko dana kasnije uslijedit e posjet jo jednog agenta stanice Miami: Isabele Siero Perez,* ugledne la-nice Meunarodne federacije ena-advokata,* takoer jedne od meuna-rodnih organizacija o kojima brine sluba A. Ona e opisati krizu ha-vanske situacije i naglasiti kako se Sovjeti koriste Kubom kao bazom za ubacivanje u hemisferu. MONTEVIDEO 31. kolovoza 1964. Strani diplomati u Montevideu nedavno su priredili mjeseni zajedni-ki objed, kojem smo prisustvovali Janet, ja i jo nekoliko ljudi iz amba-sade. Sluajno smo zapoeli razgovor s dvojicom sovjetskih diplomata i pridruili im se za rukom. tabu sam poslao podsjetnik o razgovoru -jedan od Sovjeta, Sergej Borisov, poznat je kao oficir KGB-a. Holman mi je kasnije rekao neka nastavim kontakte i izvidim je li Borisov zaintere-siran. Russel Phipps,* na oficir za protusovjetske operacije, nije prodoran tip i Holman oito nije zadovoljan Phippsovim neuspjehom u regrutiranju novog agenta pogodnog za kontakte. I narednog u mjeseca otii na sastanak diplomata, ali nisam spreman da dublje zaem u sovjetske operacije. Analiziranje tekstova s vrpca i po-punjavanje dosjea svjeim podacima smrtno je dosadan posao i zadaje i previe posla za stolom. Vidjet emo je li Borisov zainteresiran za nasta-vak kontakta. On je konzul i ivi u sovjetskoj strani zgrade AVERT. Pokuat u regrutirati novoga Kubanca. Moda nam situacija s raski-danjem odnosa bude korisna. Moja je meta Aldo Rodriguez Camps, ku-banski otpravnik poslova u Montevideu. Njegov tast ivi u egzilu u Me-ksiku. Lani je stanica u Miamiju poslala toga ovjeka, AMPIG-i,* u Mon-tevideo da otkrije kakva politika miljenja o Castru i komunizmu imaju otpravnik poslova i njegova ena. Osjetio je u razgovorima da nisu oso-bito zagrijani komunisti, iako su bez sumnje bili lojalni kubanskoj revolu-ciji. Tada je bilo odlueno da se ne nastoji oko regrutiranja ili dezertiranja ni Alda, ni Estere, nego da se prieka pogodan trenutak. Stanica Miami na moj je zahtjev predloila Aldovu tastu da to prije ponovno doe u Miami kako bi svojoj kerki, koja je podlona tuem miljenju, postavio izravan prijedlog. Ako bi Ester pristala da dezertira, 310ugovorit emo kako da je prebacimo u Miami, ali tek kad pridobije i Alda. Glavni mamac trebala bi biti njihova djeca, kojima je otac vrlo pri-vren. Kada se suoi s injenicom da oni lete u Miami, i on bi se mogao odluiti da poe s njima. Na alost, taj je pokuaj propao. Tast je doao kako je bilo dogovoreno i poeo razgovarati s kerkom, ali je ona ve na samom poetku odbila svaki razgovor o dezertiranju. Vratio se nakon dva dana u Miami, tuan i slomljen, ne znajui hoe li ikada vie vidjeti svoju kerku i unuad.

MONTEVIDEO 4. rujna 1964. Glavni dnevnici blankista i koloradosa objavljuju pravu bujicu la-naka i izjava iz izvora AVBUZZ kojima pozivaju vladu da se paljivo od-nosi prema rezoluciji OAS-a. Meutim taktiziranje razliitih blankistikih i koloradoskih lanova vladina nacionalnog vijea i njihovih frakcija ima kao posljedicu to da se gledita o raskidu s Kubom gotovo svakodnevno mijenjaju. Prije tri dana trebao se odrati sastanak komisije za vanjske poslove nacionalnog vijea, ali nije odran jer nije bilo kvoruma. Sada je, za 10. rujna, zakazana debata o tome na sjednici NCG-a u punom sa-stavu, a prole noi konano je NCG odluio da o rezoluciji OAS-a ras-pravlja na posebnom sastanku 8. rujna. Dosad su samo dva lana NCG-a dala naslutiti kako e glasati - jedan za, drugi protiv - i sva je prilika da emo izgubiti. U meuvremenu, odnosi s Brazilom ponovno su zapali u krizu, a teza da se Urugvaj mora prikloniti veini kako bi odolio priti-scima Argentine i Brazila sputa stvar na zemlju. Ako se odluka o prijekidu odnosa ne proglasi ovaj tjedan, napisat u Izvjetaj Pereza Freemana i objaviti ga ili posredstvom inspektora Pi-riza, ili agenata AMHALF, Roosena i Goncalvesa. Ministar vanjskih po-slova, koji se izjanjava protiv raskida, vjerojatno je prvi momak koga u optuiti da je kubanski agent - to vjerojatno i jest. Odjeci izbora u ileu pokazuju da je Edouardo Frei lako pobijedio Allendea. Jo jedna naa pobjeda u izbornim operacijama. Narednih est godina Allende nee biti opasan. MONTEVIDEO 8. rujna 1964. Velika pobjeda. etrdeset i etiri dana nakon objave rezolucije OAS-a o Kubi NCG je izglasao svoje slaganje s tim dokumentom. Rezultat gla-sanja nije se mogao predvidjeti do posljednjeg trenutka, kada je predsjed311nik NCG-a promijenio stanovite i pridobio svojeg savjetnika da ne pri-hvati stav svoje frakcije nego da glasa zajedno s njim. Konaan rezultat: estorica su se izjasnila za raskid (pet blankista i jedan kolorados) i tro-jica protiv (jedan blankist i dva koloradosa). Dok su vijenici zasjedali, nekoliko tisua prokubanskih demonstranata okupilo se na trgu nezavi-snosti ispred vladine zgrade u kojoj se odravala sjednica NCG-a. U tre-nutku objavljivanja rezultata glasanja dolo je do guve, gomila se sjurila niz glavnu ulicu 18. srpnja, razbijajui stakla na duanima. Sudarila se s policijom i pripadnicima republikanske garde. Najmanje deset policajaca je ranjeno, a dvadeset i est demonstranata uhapeno prije nego to je gomila rastjerana mlazevima vode i suzavcem. Vie demonstranata uspjelo se probiti niz ulicu 18. srpnja do zgrada sveuilita. Tamo se vodi bitka kamenjem i petardama, koje bacaju s krova glavne svuiline zgrade. Provest u no u stanici. Ako se dogodi neto drastino, valja obavije-stiti centralu. Sutra emo vidjeti moemo li pridobiti kojeg Kubanca prije nego to se stanu vraati kuama. MONTEVIDEO 10. rujna 1964. Pobune traju i dalje. Uglavnom u zgradama sveuilita u ulici 18. srp-nja. Iako su neki demonstranti juer ujutro, na poziv efa policije pukov-nika Rodrigueza* i ministra unutarnje sigurnosti Adolfa Tejera,* napu-stili sveuilite, novi su sukobi izbili juer oko deset sati i jo traju. De-monstranti taktiziraju tako da, osim to se nabacuju kamenjem sa sveui-linih zgrada, izazivaju male guve po ulicama ne bi li razbili policijske jedinice. Stakla na lokalima i automobilima parkirana uz nau ambasadu razbijena su kamenjem. Jutros je napadnuto nekoliko amerikih poslovnih ustanova. Snana bomba eksplodirala je ispred zgrade amerike banke. Razmrskani su go-lemi stakleni prozori i otpao je visei strop u prizemlju. Do druge eksplo-zije dolo je ispred Western Telegraph Companv.

Jedan pakleni stroj eksplodirao je u uredima Moore-McCormick Lines. Uredi kompanije General Electric takoer su demolirani. Kubanci su obavijestili Ministarstvo vanjskih poslova da u subotu od-laze u Madrid. Prole sam noi, zajedno s Robertom Mussom,* efom ekipe za praenje, AVENIN, pokuao telefonski razgovarati s novim i-frantom. Posluivi se imenom nekoga za koga ve znamo da je u kon-taktu sa ifrantom, Musso ga je dobio na telefon i predao meni. Rekoh mu da sam bio prijatelj Roberta Hernandeza, njegova predasnika, te da bih i njemu volio predloiti slian nain suradnje. Rekao mi je neka ga 312.lijepo poljubim u dupe i spustio slualicu. Pokuat u ponovno, ako na-em vremena i nakon to isto uinim s jo trojicom - od kojih su dvo-jica dola nakon epizode s Hernandezom. Moda su Kubanci juer poinili veliku pogreku u nastojanju da svo-jim odlaskom ne izgube i sve veze. Poslali su vozaa, mojeg agenta, da preda telegram za Tucuman (Argentina) sa slijedeom porukom Vrati se zbog vjenanja tvog neaka. To moe biti jedino ifrirana reenica, a hitnost kojom je ofer pozvan da preda brzojav navodi na zakljuak da je nekome upuen poziv na sastanak prije subote. Poslao sam sve podatke stanici u Buenos Airesu kako bi poela tragati. Paljivo u kontrolirati sve putnike na avionskim linijama i rijenim brodovima kako bih otkrio ime toga i moguih drugih kubanskih agenata. Ne znamo nita o osobi kojoj je brzojav upuen, ali vjerojatno je rije o nekome tko je umijean u ge-rilske aktivnosti na podruju Tucumana. MONTEVIDEO ii. rujna 1964. Demonstranti su i dalje u zgradi sveuilita. Bombe su baene na pro-storije OAS-a, Coca-Cole, zgrade novina koje su podravale raskid s KUT bom (El Dia, El Pais i El Plata), kue etvorice vijenika koji su glasali za raskid te u susjedstvo sjedita nekoliko frakcija koje su se bile priklonile prijekidu odnosa. Na sveuilitu, koje je jo okrueno polici-jom, studentima mlaim od 2.1 godine doputeno je da odu. Crveni kri i lijenici uli su u sveuilite da razdijele pokrivae i prue pomo stu-dentima koji su trpjeli od hladnoe i gladi. Svaki od studenata koji eli napustiti demonstracije u zgradama sveuilita mora se registrirati, iden-tificirati, a hapenje mu ne gine. Pukovnik Rodriguez pripremio je plan zamki svima onima koji su uli u zgrade sveuilita a nisu studenti. Da ne zaostanu za studentskim i politikim demonstrantima, radnici gradskog prometa odrali su danas popodne trosatni trajk. Radnici sa-mostalnih vladinih poduzea i decentraliziranih slubi priredili su goleme demonstracije ispred palae pravde. Ponovno su zahtijevali olakice iz budeta. Razgovarao sam sa svim Kubancima osim jednoga i svi su odbili sa-stanak koji sam im predlagao. Jedan od njih pozvao me prole noi na kavu u ambasadu, ali sam smatrao pametnijim da odbijem poziv, bez obzira na to to je vjetar koji prodire do kostiju zvidao kroz telefonsku kabinu. Sutra, prilikom njihova odlaska, nai u se na aerodromu - za-jedno s Oterom*, Pirizom* i drugim policijskim funkcionerima - ako se netko u posljednji trenutak predomisli i dezertira. 313 iMONTEVIDEO 12. rujna 1964. Jutros su studenti konano opkoljeni. Doputeno im je da, nakon to su im uzeti otisci prstiju, fotografije i biografski podaci, napuste sveui-linu zgradu. etrdeset i tri osobe, od ukupno 400 koliko ih je bilo u sve-uilitu, uhapene su jer se otkrilo da nisu studenti.

Popodne se na aerodromu okupilo nekoliko tisua demonstranata da Kubancima kae zbogom. Kada je policija stala potiskivati demonstrante prema glavnoj cesti, podalje od glavne aerodromske zgrade, izbio je novi sukob koji se razvio u pravu bitku palicama. Policija ih je ubrzo rastjerala, jer je u akciju na otvorenom stupila konjica. Ima mnogo ranjenih na obje strane. Svi su Kubanci otili kako su i najavili. Ostaje samo jedan: trgovinski savjetnik. Doputeno mu je da ostane jo nekoliko tjedana kako bi zaklju-io kupovinu suene govedine. Od svih latinskoamerikih i karipskih zemalja, samo jo Meksiko odr-ava odnose s Kubom. Ako Meksiko odbije da se prikloni raskidu, a to izgleda moguim, dalo bi se to iskoristiti za razliite operativne akcije protiv Kube. Mogue je ak da je naa tamonja stanica nagovorila me-ksiku vladu da ne raskida s Kubom. Mi smo svoj posao obavili, ali si-romah O'Gradv radit e do kraja godine i slati tabu sve izreske lanaka o Kubi koje smo plasirali u naim media-operacijama. Nastojanja stanice Miami da, posredstvom urugvajskih diplomata Roosena i Goncalvesa, dobije informacije od Earlea Pereza Freemana sada su okonana, jer se diplomati vraaju u Montevideo. Iako e vi-carska zastupati urugvajske interese u Havani, otpravnik poslova ostat e jo neko vrijeme u ambasadi da bi se pobrinuo o prebacivanju osam osoba koje su tu imale azil u drugu ambasadu. Meu tom je osmoricom i Perez Freeman. Prema miljenju stanice Miami, Goncalves je i previe nepo-uzdan i frivolan, a da bi mogao posluiti u operacijama, stoga sam za-traio od njih da pripreme plan veze samo za Roosena. Sasvim je mogue da bi on mogao razviti odnose sa sovjetskim oficirom ovdje, no to e ivisiti o briljivom ispitivanju znaju li Kubanci da je Roosen radio za nas. Nismo se jo rijeili ni Kubanaca, a ve se pokuavaju ubaciti kineski komunisti. Ministar vanjskih poslova tek je juer izjavio jednom novinaru da je komunistika Kina zatraila da otvori trgovinsku misiju u Monte-videu i da e, to se njega tie, taj zahtjev pro i. Holman je naloio O'Gradvju da prati to se dogaa, ali, kao i u sluaju s Brazilcima, za detalje sam odgovoran ja, jer emo se za primanje informacija posluiti policijskom obavjetajnom slubom. Novi brazilski ambasador Manuel Pio Correa stie sutra. Na putu ovamo obilazi brazilske vojne jedinice du urugvajsko-brazilske granice. Holman e drugi tjedan uspostaviti vezu s njim. 314MONTEVIDEO 16. rujna 1964. Usprkos neprekidnim i snanim operacijama stanice protiv Kubanaca, ali i drugim stvarima, na primjer s Brazilom, te uspjesima ovdanjih ko-munista u sindikatima, imamo vrlo ozbiljan moralni problem koji, kako vrijeme prolazi, postaje sve vei. I u drugim stanicama, pretpostavljam, svakim je danom zahtjev za poslom sve vei, no to u ovjeka raa nesla-ganje s tim i svodi njegov entuzijazam na minimum, jer nitko nema ni vremena ni energije za rasipanje. No ovdje problem predstavlja Holman, i to se tie svakog ovjeka u stanici. Problem je u tome to Holman od svih oficira stanice oekuje da daju izvanredne rezultate, ali on sam nije voljan ulagati napore. Poznat je po tome to ima svoje miljenike, pa je tako, ne znam je li to bolje ili gore, upravo mene odabrao za svoga tienika. Nekoliko dana u tjednu poziva me na ruak i inzistira da subotom popodne igram golf s njegovom go-milom u klubu Cerro, iako sam sasvim jasno pokazao da time nisam odu-evljen. Kada smo sami, s podsmijehom govori o drugim oficirima stanice, posebno

o O'Gradvju, Phippsu i Zefferu. Zbog neprestanih Holmanovih kritikih opaski O'Gradv je postao pravo klupko ivaca. Svoje kritike Hol-man obino ispaljuje zbog neijeg nedovoljnog poznavanja jezika ili zbog slabih rezultata u regrutiranju novih agenata, no katkada kritizira ak i supruge. Njegov bi se pristup moda mogao razumjeti kad bi svoju kritinost dokazivao vlastitim poslom, no on izbjegava rad koliko god moe. Za-htjeve drugih stanica, na primjer Rija, La Paza ili Buenos Airesa da se neto uradi tumai kao da mu se nanose osobne uvrede. Jednoga dana dok smo igrali golf, Holman mi je rekao da je zapravo bio prilino za-dovoljan time to nisam uspio regrutirati Hernandeza, kubanskog i-frama. Kazao mi je da je u Montevideo doao za to da se u te etiri go-dine prije mirovine dobro odmori. eli da operacija bude to manje, a ambasador to sretniji. Da je Hernandez bio regrutiran, tab bi nas ne-prekidno gnjavio svojini zahtjevima, a moda bi nam poslao i eksperte da nas ue kako se vode operacije. Ne samo da je Holman odluan da se operacije svedu na najmanju mjeru. No u ili u toku vikenda, kada stiu kablogrami koji imaju prven-stvo ili koje valja odaslati, Holman nee da ide u stanicu i da preuzme akciju. alje ili O'Gradvja da donese kablogram njegovoj kui u Carrasco - to je suprotno svim pravilima sigurnosti - ili nareuje slubeniku koji radi na vezama da mu on donese poruke. Ako neki oficir treba preuzeti akciju, on ga jednostavno nazove kui. Nisam siguran to treba da uinim, jer ja sam jedini od oficira za ko-jega Holman misli da dobro obavlja svoj posao. Ne treba zbog toga biti 315 Jponosan, mogao bi to biti poljubac smrti. Prije nego to sam napustio Quito, Waren Dean rekao mi je da Holmana ne smatraju izvanrednim efom stanice u odsjeku, ali da je tienik Raya Herberta, zamjenika efa odsjeka, i njegov najbolji prijatelj. MONTEVIDEO 25. rujna 1964. Kongres je danas odobrio nove budete dravnim bankama, u okviru kojih priznaje i 30 posto za poveanje plaa, retroaktivno od sijenja ove godine, kao i poveane beneficije. Politiki motiv prevagnuo je u posljed-njem trenutku, iako je NCG prethodno odbacio tako velikoduna pove-anja, za koja se, dodue - ima li se u vidu inflacija - ne bi moglo rei da nisu opravdana. Osnovni je problem u tome to e poveanje od 30 posto ponukati i sve druge vladine namjetenike da i oni postave svoje zahtjeve, posljedica ega e biti ubrzavanje inflacije i novi manjkovi budeta. Nova Nacionalna konvencija radnika, koja je pod snanim utjecajem PCU-a, tako er pojaava svoja nastojanja da se vladini namjetenici i rad-nici privatnog sektora izjednae. Za naredne tjedne planira niz sastanaka i mareva. Vrhunac e biti masovni sastanak na poetku prosinca. Taj se skup ve sada naziva Kongresom naroda, a predstavljat e sindikate i ostale narodne masovne organizacije. Na Kongresu naroda formulirat e se odluke o problemima koji tite zemlju - nije loa ideja da se uini neto u toj konfuziji. Odnosi izmeu Urugvaja i Brazila ponovno su dosegli vrelite. Policija u Porto Alegreu, glavnom gradu brazilske drave koja granii s Urugva-jem, upravo je otkrila novu zavjeru Goularta i njegovih pristaa. Napi-sani plan, otkriven sluajno u jednog sveuilinog studenta, sadravao je i osnivanje teroristikih komandoskih jedinica. U Porto Alegreu ve je bila otkrivena zavjera u koju su bili umijeani armijski oficiri lojalni Goulartu. U Montevideu je 300 brazilskih izbjeglica osnovalo udruenje sa svrhom da

pomae onima to nemaju dovoljno sredstava. Meutim, na prvom sa-stanku raspravljalo se o nainima kako bi se mogla zbaciti vojna vlada. Brizolina ena, Goulartova sestra, izabrana je u upravni odbor udruenja. Utvrujui mogunosti da komunistika Kina osnuje ovdje svoju trgo-vinsku misiju, otkrili smo da je dozvola ve odobrena, ali ne Kinezima, nego Sjevernokorejcima. Oni su upravo stigli i zakupili kuu u istoj ulici u kojoj je i sovjetsko poslanstvo. Holman je zatraio od Tejere,* ministra unutarnje sigurnosti, da vidi to bi se dalo uiaiti kako ne bi ovdje ostali stalno, ali Tejera nije nita obeao. Naa centrala ve trai program na temelju kojeg bi ovi trebali biti izbaeni. 316Nedavno su se zbila dva vana dogaaja u naim, inae ne ba sjajnim studentskim operacijama. Nova publikacija namijenjena sveu ilinim i srednjokolskim studentima izala je iz tiska: zove se Combate, a ure-duje je Alberto Roca.* U institutu Alfredo Vazquez Acevedo, srednjoj koli pridruenoj sveuilitu, koja je kao takva najvanija studentska unija na toj razini a koju podrava naa stanica, poraeni su kandidati usmje-reni prema programu FEUU. Prije ili kasnije, na e se posao s tom gru-pom, Udruenjem studenata pripravnika,* odraziti u FEUU. MONTEVIDEO 29. rujna 1964. Montevideo se probudio s glasinama da blankistiki stariji vojni ofi-ciri pripremaju udar protiv vlade. Razlog je veera koju je Juan Jose Gari, davni agent stanice u Ligi ruralista i sadanji predsjednik State Mortgage Bank sino priredio u ast Marija Aguerrondoa,* biveg efa policije u Montevideu, koji je nedavno promaknut iz ina pukovnika u in generala. Meu gostima na veeri bili su voe ruralista i gotovo svi najvii vojni komandanti, od ministra obrane nanie. Holman je provjeravao glasine kod Garija i Adolfa Tejere, ministra unutarnje sigurnosti, a ja sam se raspitivao kod pukovnika Roberta Ramireza, efa Guardia Metropolitana, koji je tako er bio prisutan. Veera je jednostavno bila izraz poasti Aguerrondu. Glasine, potpuno neosnovane, pokazuju koliko su ljudi ner-vozni zbog mogunosti da vojska preuzme vlast, zbog sve snanijeg utje-caja PCU-a na sindikate i, konano, zbog vladine nesposobnosti da uspori inflaciju. Predviaju se novi trajkovi. Holman misli kako je konano dobio pristanak ministra unutarnje si-gurnosti Adolfa Tejere da misija javne pomoi pone raditi za policiju u sklopu AID-a. Sef policije pukovnik Rodriguez ve je neko vrijeme elio taj program, ali delikatno pitanje otvorenog rada stranaca s policijom na-velo je Tejeru da oklijeva u donoenju odluke. Ne treba se uditi zato se Tejera najzad ipak odluio. Upravo je pred budetskom komisijom na-rodne skuptine izjavio kako je njegovo ministarstvo presiromano da ku-puje papir, da policija nema dovoljno uniformi, oruja, prometnih vozila i ureaja za vezu te da protupoarna sluba nema dovoljno cijevi, kemi-kalija, vozila i druge opreme. No nije rije samo o novcu i opremi za policiju: oni su vrlo slabo kva-lificirani za posao koji obavljaju. Ne samo da su este pljake banaka, nego za uspjean bijeg slue ukradena kola, motorkotai, bicikli, kamioni, autobusi - pa ak i konji. Prilikom nedavne pljake, kola koja su ekala na pljakae nisu se mogla pokrenuti, pa su se pljakai jednostavno od-etali ulicom na plau i nestali u gomili. U kolovozu su etiri lopova uhva317ena prilikom provale u jednu kuu na obali u blizini Punta del Este, ali su pobjegli u oblinja brda, a nakon dvodnevne pucnjave probili su kor-don od nekoliko stotina policajaca. Kola za bijeg zastala su u pijesku, pa su pjeice poli niz plau, orobili jo

jednu kuu, ponovno su otkriveni i konano su pobjegli amcem, veslajui. Punih est dana policija ih je na-stojala pronai, sluei se autima, helikopterima, kreui se pjeice po nji-hovu tragu, ali su oni najzad uspjeli sretno umaknuti, nosei plijen na leima dok su biciklima bjeali glavnim auto-putom u Montevideo. Na slian je nain ograniena sposobnost slube AVALANCHE koja pokuava suzbiti teroristike akcije. Nema nikakve sumnje da su neka od bombardiranja, u vrijeme kada su odnosi s Kubom ve bili raskinuti, djelo teroristike grupe koju vodi Raul Sendic. Sendic se u oujku vratio, nakon to se nekoliko mjeseci skrivao u Argentini zbog toga to je ukrao oruje u nekom streljakom klubu u Coloniji. Stigao je sportskim avionom na mali aerodrom u blizini Montevidea. Kada je otkriven, projurio je pokraj policije i pobjegao kamionom koji ga je ekao. Narednog mjeseca ukra-deno je 4000 sipki dinamita iz jednog skladita, a nekoliko dana kasnije ukraden je, na nekoj drugoj strani, potreban broj tapina. Cijela je poli-cija bila kadra izjaviti samo to kako bi te krae mogle biti djelo Sendi-cove bande. Podizanje razine spremnosti policije slino je radniko-sindikalnim operacijama. Jo smo uvijek na poetku, pred nama je dug put obua-vanja, opskrbljivanja opremom, osiguranja novca, to se nas tie, posebno nam se valja oboruati strpljenjem. MONTEVIDEO 7. listopada 1964. Danas je posljednji dan etrdeset osmosatnog trajka samostalnih vla-dinih poduzea i decentraliziranih slubi. Jedino su radile elektrokompa-nija i vladine banke, iako je svaka smjena u banci zaustavljala rad na jedan sat, u znak solidarnosti. Juer su vladini namjetenici koji su u trajku, zatim sindikati CNT i FEUU odrali demonstracije pred pa-laom pravde zahtijevajui poveanje plaa za 30 posto, tono onoliko koliko su prije dva tjedna dobili slubenici vladinih banaka. Sve privatne benzinske stanice zatvorene su prije dva dana na neodre-eno vrijeme. Vlasnici trajkaju protiv vlade, zahtijevajui povoljniju raz-liku izmeu prodajne i kupovne cijene nego to je ima dravni monopol ANCAP, koji takoer posjeduje mnogo benzinskih stanica. Kako i ANCAP-radnici sudjeluju u etrdeset osmosatnom trajku vladinih rad-nika, juer i danas zatvorene su sve benzinske stanice. Najavljuje se vie novih trajkova i demonstracija: uitelja, slubenika u pojedinim ministar-stvima, potanskih radnika i pojedinih sindikata u privatnom sektoru. 318MONTEVIDEO 17. listopada 1964. Otero i njegovi ljudi zaista su imali sree. Dvojica voa Sendicove grupe terorista - Jorge Manera, inenjer u jednoj elektrotehnikoj kom-paniji, i Julio Marenales, profesor na umjetnikoj akademiji - uhapeni su nakon neuspjelog pokuaja da opljakaju banku. Priznali su da je svrha pljake bila da se namakne pomo beraima eerne trske Bella Uniona i da je umjetnika akademija sredite njihove aktivnosti. Policija im je zaplijenila oruje i sada traga za jo dvojicom pripadnika skupine. Podaci koje je grupa odala Oteru vrlo su vani za njegovu daljnju akciju, jer je to jedina aktivna oruana grupacija. Ako istraga donese dobre informa-cije, mogli bismo se upustiti u regrutiranja koja e nam omoguiti da se ubacimo u grupu. Jer sve dosad djelovali su potpuno tajno. Odluili smo da ponovno uspostavimo AVENGEFUL-linije kako bi-smo prislukivali Sovjete i PCU. Jednu liniju postavit emo do kubanske agencije Prensa Latina, a drugu do ehoslovake ambasade, koje za-stupa kubanske interese. Ako budemo raspolagali dovoljnim brojem pre-pisivaa, postavit emo prislukiva i na telefon Sare Youchak,

mlade aktivistkinje politikog fronta FIDEL, koja je, po svim znacima kojima raspolaemo, kubanski obavjetajni agent. Jo uvijek nema nagovjetaja to se krije iza krae vrpci iz automo-bila kojim se sluio AVOIDANCE. On sada ponovno preuzima kurirske dunosti, tako da za te poslove ubudue ne moramo angairati namje-tenika nae ambasade. Pukovnik Ramirez, ef Guardia Metripolitana, za-ista je zadovoljan naom operacijom AVENGEFUL. Njegovi su ljudi neki dan, radei na temelju podataka dobivenih prislukivanjem telefona, pre-sreli kamion sa 600 tranzistorskih radio-aparata prekrcanih iz aviona koji je kontrabandom stigao iz Argentine. Tri stotine tisua pezosa, kolika je vrijednost plijena, podijelit e meu sobom Ramirez i njegovi ljudi. U meuvremenu, vlada je izjavila kako jednostavno nema novaca da isplati rujanske zarade. ak ni policija ni armija, koje prve primaju plae, nisu za rujan primile ni pare. Nasuprot tome, NCG je upravo odobrio da se za 30 posto poveaju zarade zaposlenima u dravnoj telefonskoj kom-paniji te petrolejskim i elektroprivrednim monopolima. MONTEVIDEO 25. listopada 1964. Perez Freeman ubijen je prilikom pokuaja bijega iz urugvajske amba-sade u Havani! U jutronjim agencijskim izvjetajima kae se da je poku-ao ometati urugvajskog otpravnika poslova koji nastoji pronai amba319sadu voljnu da preuzme osobe to su u ambasadi u azilu. Stanica Miami nastoji provjeriti tonost izvjetaja, ali jo nema nikakvih potvrda. Da je stanica u Mexico Cityju uspjela urediti prolog sijenja da Freeman dezer-tira, raspolagali bismo svim informacijama koje je on znao i sada bi se taj momak izleavao na suncu u Miamiju. MONTEVIDEO 31. listopada 1964. Ministarstvo vanjskih poslova primilo je iz ambasade u Havani o Free-manovu sluaju izvjetaj koji se obino naziva najduljim kablogramom u povijesti - nekih 1300 grupa ifara. Sluba veze u Ministarstvu vanjskih poslova nije mogla iz tehnikih razloga deifrirati kablogram - to vje-rojatno znai da je stvar vrlo delikatna. Stoga je ministar vanjskih po-slova nazvao ambasadu telefonom kako bi mu otpravnik poslova ispriao to se zapravo dogodilo. Prema prianju otpravnika poslova, Perez Freeman bio je voa e-tvorke u azilu, koja je, iskoriujui otpravnikovu ljubaznost, uzela nje-gova kola i pobjegla iz ambasade. Kubanske snage sigurnosti uputile su se u potragu. Kad je grupa, zaustavljena na jednoj cesti, Perez Freeman iskoio je iz kola. Ustrijeljen je pri pokuaju bijega. Ostali su odvedeni u jednu tvravu u kojoj se obino obavljaju pogubljenja. Zatraio sam da stanica Miami provjeri istinitost otpravnikove verzije. Prijanji bolivijski predsjednik Hernan Siles Suazo uhvaen je u poku-aju pripremanja zavjere. Predsjednik Paz Estenssoro deportirao ga je. Vratio se u Montevideo. Od nas se oekuje da izvijestimo o svakom nje-govom nagovjetaju o povratku u Boliviju. Paz Estenssoro nalazi se u oz-biljnim tekoama, pa stanica La Paz ne eli nikakvih komplikacija sa Si-lesom. Holman se i dalje via s bolivijskim ambasadorom Joseom Arceom, kojemu predaje probrane informacije obavjetajne policije. U jueranjem razgovoru s novinarima Arce je uvjeravao da su pobune protiv Paza Estenssora inspirirali komunisti te da su one osuene na propast. Istaknuo je da Paz uiva punu podrku bolivijskog naroda i da e se sadanji pro-blemi uspjeno rijeiti. Dodao je da su grupice to se suprotstavljaju Pazu toliko malobrojne da bi sve zajedno stale u jedan autobus.

Bivi pred-sjednik Siles ne mie se iz Montevidea, ali ga je Otero povjerio specijal-nom odredu sigurnosti kako bi ga jo bolje nadzirao. 32.0MONTEVIDEO 6. studenoga 1964. Bolivijski predsjednik Paz Estenssoro zbaen je s vlasti. Vojska je pre-uzela kormilo. Pazu je doputeno da ode u egzil u Limu. Ambasador Arce dao je ostavku i izjavio kako namjerava jo neko vrijeme ostati u Montevideu. Bivi predsjednik Siles pakuje stvari i narednih e dana krenuti u Bo-liviju. Holman ne izgleda presretan, jer su sve jai glasovi kako se Paz Estenssoro namjerava nastaniti u Montevideu - to znai da e se pra-enje izbjeglica nastaviti, samo to su se promijenile mete. Kasno sino narodna je skuptina konano usvojila budet. Dogodilo se to deset minuta prije no to po ustavu istie rok za takvu odluku i nakon etrdeset osmosatne neprekinute rasprave. Odluka je donesena za-hvaljujui politikom paktu u posljednjem trenutku izmeu blankista, koji su izgubili veinu u parlamentu, ruralista, kranskih demokrata i jedne male frakcije koloradosa. Jedinstveno je miljenje, ak i meu blankistima, da takav budet nema smisla jer je deficitaran, tako da ak ni devalvacija pesosa, koja bi se poduzela s ciljem poveanja budeta, ne bi pripomogla pokrivanju rashoda. Trea devalvacija otkako su blankisti 1959. doli na vlast. Vidio sam svoje sovjetske prijatelje na nekoliko nedavnih diplomatskih primanja, a zbliio sam se i s nekoliko Rumunja i ehoslovaka. Centrala je povoljno reagirala i zatraila da i dalje razvijam kontakt sa sovjetskim konzulom Borisovom. Sutra naveer poi u u sovjetsku ambasadu kao ambasadorov predstavnik na proslavu oktobarske revolucije. Phipps mi kae da mogu oekivati mnogo votke, kavijara i pjesmu. MONTEVIDEO 28. studenoga 1964. Odnosi izmeu Urugvaja i Brazila ponovno postaju vrui, iako Gou-lartovo znaenje sve vie slabi. Ima neprilika sa srcem i nedavno je pod-vrgnut operaciji. Brizola je u sreditu sukoba, jer je nedavno objavio rezo-luciju protiv brazilske vlade. Rezolucija je objavljena istodobno ovdje i u Brazilu. Brazilski ambasador Manuel Pio Correa* uloio je jo jedan slubeni protest protiv naina kako ovdje nadziru Brizolu. No moda je vanije od toga to to su nedavno stigla ovamo dvojica bivih visokih funkcionera Goulartove vlade, Max de Gosta Santos, nekadanji poslanik, te bivi ministar rada Almino Alfonso. Obojica su krajnji ljeviari. Pio je prosvjedovao zbog njihova dolaska, istaknuvi da su u Urugvaj uli ile-galno te da ovdje ne mogu dobiti azil, jer su ga u drugim zemljama dobili li CIA ^SSfafca^asfriSfefcas Jneposredno nakon vojnog udara. Sluaj prouava ministar unutarnje si-gurnosti Adolfo Tejera.* Holman ga pouruje da donese odluku o protje-rivanju dvojice Brazilaca. Federalna vlada Brazila bila je prisiljena da u dravi Goias preuzme stvari u svoje ruke, smijeni dravnu vladu zbog, kako je to nazvano, ko-munistike subverzije. Brazilski ministar vanjskih poslova juer je osudio intervenciju u dravi Goias, poduzetu zbog aktivnosti izgnanika u Monte-videu (dosad najtea kriza vojne vlade). Predsjednik Castelo Branco iz-javio je danas u kongresu da je on osobno naredio preuzimanje vlasti u Goiasu kako bi preduhitrio zavjeru koju Brizola vodi iz Montevidea. Pio Correa e, bez sumnje, uloiti nove proteste.

Iznenadna vojna intervencija Brazila u Urugvaju ini se sasvim mo-gunom. Na osnovi praenja pokreta vojske u junom Brazilu obavjetaj-nim smo putovima primili nekoliko alarmantnih izvjetaja o takvoj mo-gunosti. Prema tim izvjetajima, brazilska je vojska spremna da u sva-kom trenutku otpone invaziju na Urugvaj. Dovoljno je nekoliko sati da ue u Montevideo. MONTE VIDEO 2,. prosinca 1964. Posljednjih tjedana pokuavam slijediti nagovjetaje iz gomile vijesti o mogu im agentima i operacijama Kubanaca. Veinu tih vijesti saznajemo prislukivanjem telefona, praenjem, kontrolom pisama i kontrolom veznih kanala. Neki od tih sluajeva posebno su zanimljivi. I dalje, posredstvom pismonoe AVBUSY-i, primam potu upuenu pomonom kubanskom obavjetajnom agentu Jorgeu Castillu. Kubanci su u svibnju promijenili kriptografski sistem svoje mree u Latinskoj Americi (agenti ZRKNICK), vjerojatno kao rezultat naeg gotovo uspje-log regrutiranja Hernandeza te dezertiranja njihova obavjetajnog oficira AMMUG-i* u Kanadu. Od svibnja, Agencija za nacionalnu sigurnost nije kadra deifrirati njihove poruke koje i dalje alju agentima to djeluju u pojedinim dijelovima Latinske Amerike. Iako nisam otkrio ni jedno pismo koje bi poslao kubanski agent za kojega vjerujem da radi ili u Limi ili u La Pazu, pronaao sam nekoliko vrlo sumnjivih pisama poslanih iz jed-nog provincijskog urugvajskog grada. Prislukivanje telefona i praenje Sare Youchak (njezini esti otvoreni kontakti s jednim kubanskim obavjetajnim oficirom prije raskida odnosa) otkrili su da ona esto putuje u Buenos Aires da posjeti svoga neaka, za kojega stanica u Buenos Airesu smatra da je povezan s gerilskim aktivno-stima u sjevernoj Argentini i s organiziranjem studenata komunista. No Sarin prvi neak (kojega nikad nije vidjela) slubenik je u inozemnim slu-bama State Departmenta. Uskoro u zatraiti od naeg taba da s ljudima 32Aiz slube sigurnosti State Departmenta provjere bismo li toga ovjeka mo-gli postaviti kao agenta koji e nadzirati Saru. Kontrolom veza za rezervaciju avionskih karata Agencija za nacio-nalnu sigurnost otkrila je da je ef ureda Scandinavia Airlines Svstem u Montevideu - Danilo Trelles odgovoran za raspodjelu unaprijed pla-enih karata putnicima iz mnogih latinskoamerikih zemalja na letovima kompanije SAS, to nekoliko puta tjedno polaze iz Santiaga u ileu i s vie usputnih zaustavljanja stiu u Prag. Unaprijed plaene karte obino trai prako predstavnitvo Cubana Airlinesa, a namijenjene su Junoamerikancima koji putuju na Kubu. S obzirom na to da se unaprijed pla-ene karte alju bez imena putnika, Trelles ih oznauje i osigurava da bi se zatitio identitet putnika. Mi nastojimo otkriti kako Trelles saznaje za identitet putnika. Odgovor bi se mogao dobiti posredstvom ehoslovake ili sovjetske ambasade, koje Trellesova pomonica, Flora Papo, esto po-sjeuje. Papo se zapravo brine o detaljima te pomone operacije, a ekipa za praenje AVENIN otkrila je nekoliko zanimljivih i za nju nepovoljnih podataka. Prislukivanje telefona AVENGEFUL u uredu kubanske agencije Prensa Latina u Montevideu ini se da je otkrilo ono u to sam i sum-njao - da Prensa Latina slui kao pomoni mehanizam kubanskih oba-vjetajnih operacija otkako je ukinuta ambasada. Mjeseni trokovi ureda iznose oko pet tisua dolara, koje telegramski uplauje Bank of Canada podrunici Bank of London and Montreal u Montevideu. Otkriveno je i to da plae, najamnine, veze i svi drugi trokovi ne prelaze polovicu te svote. Naa centrala

sada razjanjava te podatke posredstvom pomonika efa Bank of London and Montreal, kojega otprije dobro poznajem i koga u regrutirati da izvjetava o stanju rauna Prense Latine. Bit e zanim-ljivo otkriti tko su primaoci one druge polovice novca, ali za sada mogu samo nasluivati da se taj novac upotrebljava za obavjetajne operacije. Imamo novog oficira zadatka u operacijama protiv Komunistike par-tije Urugvaja i organizacija koje su s njom u vezi. Novi ovjek je Bob Riefe.* Bio je prije pet godina glavni nastavnik za komunistika pitanja u obuci JOT-a. Riefe je lijenik, no cijelu svoju karijeru proveo je kao nastavnik. Mogao se ubaciti u posao u DDP, kao u dio programa usavr-avanja nae Slube za obuku. Prije nekoliko godina dodijeljen je jednoj stanici zapadne hemisfere, ali ga je snaao srani udar. Nadam se da u uvjeriti Riefea da ponovno preuzme biveg vozaa kubanske ambasade, AVBARON-i, kojega sam bezuspjeno pokuavao ubaciti u posao oko PCU otkako su Kubanci otili. Riefeov prethodnik Paul Burns vraa se u centralu prilino obeshra-bren to u etverogodinjem razdoblju nije uspio izvesti ni jedno ubaci-vanje u PCU na visokoj razini. Prolih mjeseci glavninu vremena proveo je trudei se oko projekta AVPEARL, ozvuavanja konferencijske dvorane PCU. Ozvuene porculanske elektrine svjetiljke poslane su prije nekoliko 32-3mjeseci iz centrale. No kada je AVCAVE-i, agent ubaen u PCU odreen za postavljanje instalacija, obilazio dvoranu na svojoj redovitoj dunosti uvara, otkrio je da obojeni dijelovi svjetiljaka koje smo dobili nisu dobro izvedeni. Vratili smo ih u stanicu, gdje ih je popravio Frank Sherno,* strunjak TSD-a. Sherno otvara pomonu radionicu za ovo podruje u stanici u Buenos Airesu kako bi pruao usluge u Urugvaju, ileu i Ar-gentini. (Time emo usluge u tehnikim operacijama dobivati znatno bre nego iz regionalne pomone baze u stanici Panama.) Konano smo pronali i prisluno mjesto - malen stan u zgradi iza centrale PCE, ali je poloaj stana takav da se mogu hvatati signali iz pre-dajnika u svjetiljkama. AVCAVE-i ponovno je na dunosti uvara, Sherno se vratio iz Buenos Airesa. Obavljajui svoju redovitu dunost, agent je mogao prvotne svjetiljke u dvorani za sastanke zamijeniti naima, ozvu-enima, kako bismo ih iskuali. Sherno je na prislunom mjestu imao pre-dajnik da iskua prekidae (na jednoj frekvenciji se ukljuuje, a na drugoj iskljuuje) i prijemnik te RF i kvalitetu prijema. Tada je AVCAVE-i za-mijenio originalne svjetiljke naima, jer se od Sherna nije mogla primiti poruka ako svjetiljke nisu radile na odgovarajui nain. Iskuavanje je bilo vrlo riskantno i za AVCAVE-r, i za Sherna, koji je bio na LP. uvari u centrali PCU uvijek se kreu u parovima. Za AVCAVE-i, koji je trebao napustiti svoga pratioca samo onoliko koliko mu je bilo potrebno da zamijeni svjetiljke, i to je bilo opasno, iako mu je u itavom poslu bio potreban samo odvija. Ulaenje i izlaenje Sherna s predajnikom i prijemnikom u LP takoer je bilo opasno, jer su gotovo svi ljudi oko centrale PCU lanovi partije i sumnjiavi prema strancima. Na neki nain i AVCAVE-i i Sherno uspjeli su ostati nezamijeeni. Riefe e sada pokuati pronai stalnog ovjeka za LP i brinuti se da AVCAVE-i izvede konano postavljanje sredstava za ozvuenje. Sherno tvrdi da su signali izvrsni. MONTEVIDEO 4. prosinca 1964. Brazilski ambasador Pio Correa* die veliku buku oko dvaju bivih voe Goulartove vlade, Maxa da Goste Santosa i Almina Alfonsa. Mi-nistar unutarnje sigurnosti Adolfo Tejera preporuio je prije desetak dana nacionalnom vijeu da tu dvojicu progna, jer su u

Urugvaj uli ilegalno. Tjedan dana kasnije ministar vanjskih poslova izjavio je da oni mogu ostati u Urugvaju, jer su, na koncu konca, njihovi dokumenti u redu kako pokazuje istraga Ministarstva unutarnje sigurnosti. Bijesan, Pio Cor-rea uloio je drugu protestnu notu traei njihov izgon i interniranje Bri-zole - alei se i na to to je Brizoli nekoliko puta stajao na raspolaganju avion za kurirske letove u Brazil i iz Brazila. 3*4NCG je s posljednjim protestom upoznao ministre unutarnje sigur-nosti i vanjskih poslova, s uputama potonjem da zatrai od brazilske vlade objanjenje u povodu ponovljenih upada brazilskih vojnih vozila u Uru-gvaj. Spomenuta su i tri aviona koja su pripadala Brizoli. Odjel za oba-vjetajnu djelatnost i veze policije u Montevideu, kojemu je na elu Otero,* uhapsio je jednog pijuna pukovnika Camare Sene,* pomorskog narednika koji je doao predstavljajui se kao student, ali je uhvaen jer se smatralo da je jedan od izgnanika. Optuen je za pijunau, ali je na intervenciju brazilske ambasade osloboen. Holman tvrdi da e Pio Correa protestirati i dalje sve dok Brizola ne napusti Urugvaj ili dok ga se ne internira i sve do povoljnog stava u Al-fonsovu i Santosovu sluaju. U protivnom, moemo o ekivati da e Bra-zil intervenirati vojskom. MONTEVIDEO 18. prosinca 1964. Nova pobjeda stanice Georgetown u Britanskoj Gvajani u nastoja-njima da zbaci Ijeviarskog nacionalista, premijera i opredijeljenog marksi-sta Cheddija Jagana. Na nedavnim izborima Jaganova partija, koju ine uglavnom Indijci, izgubila je kontrolu u parlamentu u korist crnake partije i pojedinih grupa. Novi premijer Forbes Burnham smatra se umje-renim i njegov uspon do vlasti konano je otklonio strahovanja da bi Jagan mogao Britansku Gvajanu pretvoriti u drugu Kubu. Pobjeda je izvo-jevana zahvaljujui i operacijama CIA u proteklih pet godina to smo ih poduzimali radi ojaavanja sindikata koji su se suprotstavljali Jaganu. Uglavnom posredstvom Meunarodne javne pomoi* koja je posluila kao sredstvo da se financiraju trajkovi slubenika. Jagan je upozoravao da je rije o prijevari ranije ove godine prognao je Genea Meakinsa,* jednog od naih glavnih radniko-sindikalnih agenata u operaciji, ali mu vie nije koristilo. MONTTEVIDEO 25. prosinca 1964. Boi je u Urugvaju kao proslava 4. srpnja kod kue. Vrue je i svi odlaze na plau sam praznik sasvim je nereligijski obiljeen kao Dan obitelji (Uskrsni tjedan zamijenjen je Turistikim tjednom i veina ljudi odlazi tada na odmor). Kakva razlika u usporedbi s Ekvadorom, gdje je Crkva i te kako jaka. 32-5 lZaustavio sam se kod O'Gradvja da mu estitam praznik, ali je na susret zavrio razgovorom o najnovijem Holmanovom ispadu. O'Grady i njegova ena priredili su prije nekoliko dana zakusku u ast novog ope-rativnog oficira CP-a Boba Riefea. Holman je te noi malo vie popio i uskoro stao predbacivati O'Gradvju, a zatim i Riefeu i njegovoj eni. Bilo je zaista neugodno. O'Gradyju se opet vraaju crveni mjehuri po koi, usprkos tome to svi znamo da e na kraju izgubiti samo Holman. Odreene snage u centrali nisu sasvim zadovoljno nainom rada sta-nice, posebno ne na podruju sovjetskih operacija. U narednih est mje-seci Holmana oekuje premjetaj u Guatemalu. Njega e na dunosti efa stanice naslijediti John Horton,* koji je u odjel zapadne hemisfere doao iz odsjeka za Daleki istok, kao i toliki drugi nakon invazije u Zaljevu svi-nja. Holman je upravo dobio slubenu obavijest o tome, ali je ve ranije uo

o premjetaju. Obavijestio ga je bio njegov zatitnik Ray Herbert, zamjenik efa odsjeka. Iako je Herbert donekle uspio spasiti situaciju time to je Holmana premjestio u Guatemalu, Holman je sve ogoreniji. Na Holmanovoj listi osoba koje treba napadati Russ Phipps, oficir sovjet-skih operacija, gotovo je na istoj razini na kojoj je i O'Grady. No napao je i Riefea, jer je on oito pripadnik nove ekipe koju namjerava dovesti Horton. Holman je neraspoloen prema pridolicama iz odsjeka za Daleki istok, jer je on u Junoj Americi jo od drugog svjetskog rata. O'Grady, Phipps i Alexander Zeffer zabrinuti su jer e Holmanovo traenje krivaca poto-poto zacijelo unititi njihove karijere i prilike za napredovanja i nove zadatke. Prije nekoliko mjeseci sluajno sam otkrio tajnu kombinaciju Holmanova sefa i iz radoznalosti poeo itati neke po-ruke samo za osobnu informaciju, koje otprilike jedanput tjedno raz-mjenjuje s Desom Fitzgeraldom,* efom odsjeka. Bio sam toliko iznenaen njegovim napadima na svakoga od nas, da sam kombinaciju odao i O'Gradyju. Sada on ita pisma od ega mu je crvenilo sve jae - i mi-slim da e on kombinaciju odati Phippsu i Zefferu. Opasno je to to se Holman o oficirima u tim porukama izraava toliko loe da oni to ne mogu niti pretpostaviti. itanje tih poruka zapravo je izvanredno opasno, ali je sigurno da su ti oficiri nadleni za svoj posao i bolji radnici od Holmana. Pitam se hoemo li izdrati tih est mjeseci a da ne doe do guve. MONTEVIDEO 15. sijenja 1965. Neke odluke o odnosima s Brazilom nagovjetavaju da blankisti ulau napore ako bi umanjili pritisak Brazila. NCG je izglasao da se ne odobri politiki azil Alminu Alfonsu i Maxu de Gosti Santosu, s obrazloenjemda su u Urugvaj doli nakon to su u drugim zemljama ve imali azil. Meutim, dobili su turistike vize koje vrijede devedeset dana, to nee obradovati Pija Correu. Odluka o Brizoli nije ni bila potrebna, jer je on ministru unutarnje sigurnosti obeao da e najkasnije do Z3- sijenja na-pustiti Urugvaj. No Brizoli e biti doputeno da se vrati u Urugvaj. U tom bi sluaju mogao ponovno zatraiti politiki azil. Ovdje su sada dvojica novih znaajnih izbjeglica. Prvi je bivi oficir brazilskog ratnog zrakoplovstva i ovjek s najvie odlikovanja koji se bi-jegom iz vojnog zatvora u Porto Alegreu spasio i prebacio preko granice. Drugi je bivi poslanik koji je bio u egzilu u Boliviji sve do pada pred-sjednika Paza. Nedavno je doao ovamo iz straha da bi ga novi desni-arski reim u Boliviji mogao protjerati u Brazil. Obojica su ugledne Bri-zoline pristalice. alei se osobno predsjedniku NCG-a, Pio Correa traio je da se ne-to uini u pogledu njegovih etrnaest zahtjeva o izbjeglicama. Time je Ministarstvo vanjskih poslova bilo izazvano da objavi nekoliko nota, ali otpor postoji i dalje. Brazilska tampa, u meuvremenu, vjerojatno na poticaje vlade, otpoela je kampanju jaanja napetosti, nagaajui da e se odnosi raskinuti i da e se i na Urugvaj primijeniti trgovinski pritisak. Prema njihovu tvrenju, urugvajsko i brazilsko ministarstvo vanjskih po-slova zanijekale je da e doi do prijekida odnosa. Vijenik koloradosa u NCG-u zatraio je da ministar vanjskih poslova odstupi s dunosti zbog oklijevanja u rjeavanju problema s Brazilom. Stvari s Brazilom za mene su prava gnjavaa, jer neprestano moram provjeravati glasine i zahtijevati od policije posebne izvjetaje o izbjegli-cama, kako bi se Holman i O'Gradv mogli njima sluiti u kontaktima s Piom Correom, Fontourom i Camarom Senom. Tko moe povjerovati da je aka ovdanjih izbjeglica kadra zaprijetiti brazilskoj vojnoj vladi?

No naa centrala i dalje zahtijeva da pomognemo stanici Rio u njezinim ope-racijama podrke vojsci. Da vojska u Brazilu nije tako snano antikomunistika, naa bi ih po-mo trebala zabrinuti. Nedavno su Brazilci proivljavali krizu oko pitanja da li se mornarica ili zrakoplovstvo treba brinuti o avionima s njihova jedinog nosaa aviona onemoale krave koju im je bila dala amerika mornarica. Dvojica ministara ratnog zrakoplovstva nedavno su dala ostavke zbog odluke predsjednika da se avionima slui mornarica. No on je juer opet promijenio miljenje, pa je ostavku dao ministar mornarice. Sada se ini da e brazilski nosa upotrebljavati ipak piloti ratnog zrako-plovstva. Da bi se odnosi s Brazilom jo pogorali, prjie nekoliko dana bombama su napadnuti trgovinski uredi brazilske ambasade. teta je beznaajna, jer je bomba bila loe postavljena. Meutim na pokrajnjem zidu bio je natpis tupamaros, zamijeen i u nekoliko ranijih sluajeva podmetanja bombi. Sef obavjetajne slube policije, Otero, pokuava utvrditi tko su ti ljudi. 3*7On misli da je rije o Sendicovoj grupi. Raul Sendic, voda revolucionarnih socijalista, uhapen zbog kontrabande u jednom argentinskom gradu u blizini granice, nedavno je osloboen i moda se vratio u Montevideo. Nemo da se zauzdaju podmetanja bombi pokazuje razliku izmeu uspjenog i neuspjenog ubacivanja u komunistiku partiju i srodne gru-pacije. Takva bi grupa u Ekvadoru ve bila otkrivena. Riefe ne uzima podmetanja bombi previe k srcu. ini se da svu pozornost namjerava pridati izriito ojaanoj komunistikoj partiji. MONTEVIDEO 4. veljae 1965. Na nedavnim diplomatskim skupovima susreo sam svoje sovjetske pri-jatelje. Zbliio sam se i s nekim Rumunjima i Cehoslovacima. Centrala je reagirala povoljno i zatraila da razvijeni kontakte sa sovjetskim konzulom Borisovom. Janet i ja smo prole nedjelje zajedno s Borisovom i njegovom enom Ninom krenuli na plau. Doli su u nau kuu u Carrascu, a zatim nas je Borisov odvezao na plau u blizinu Solymara. Vozi vrlo nespretno, to me ivcira - ponaa se kao poetnik. U ahu je drukiji, lako me pobijedio. Phipps mi kae da Borisov bez sumnje zna da sam oficir CIA. Ponekad se pitam zato se uope susreem s njim. Centrala kae da se odnosi odravaju i dalje - za sluaj da Borisov popusti i pokua uspostaviti most. Holman je zatraio da preuzmem svu odgovornost za misije Cehoslo-vake, Rumunjske, Bugarske, Poljske i Jugoslavije. Za isto noevropske zemlje nisu izradili operativne postupke kakve imamo kada je rije o Sovjetima. Centrala ima takve agente ubaene na visokoj razini u tim zemljama, pa briljivo utvrivanje i postavljanje agenata za pristup jedno-stavno nije potrebno. Uspjehe u tim zemljama ostvarili su oficiri CIA u izravnim kontaktima. Za po etak, meutim, aktualizirat e dosje o osoblju svake misije, a narednog tjedna pokuat u posredstvom AVDANDY-i pribaviti dosje iz protokola Ministarstva vanjskih poslova. Zatim u izraditi album fotografija i zatraiti od centrale izvjetaj o novim ljudima koji trebaju doi. U ovom trenutku nisam ak ni siguran tko su zapravo oni, jer se Phipps bio bacio samo na Sovjete, a zanemario zemlje Isto ne Evrope. Prolog tjedna prvi put sam posjetio LP AVENGEFUL, operacije pri-slukivanja telefona u centrali policije u Montevideu. Poveo sam i stru-njaka iz TSD-a koji je elio vidjeti kako se rukuje opremom u operativ-nom dosjeu nisam mogao utvrditi kada je jedan oficir stanice posjetio to mjesto, moda prije nekoliko godina. Prostorija je nasuprot

uredu zamje-nika efa policije, na istome katu na kojem je < Otero, ef obavjetajne slube i veze, sa svojim odjelom. Prostorije toga c djela dijele od LP-a za-kljuana elina vrata - uobiajeni nain da se ue u LP na katu jest liftom iz podzemne garae, za koju je potreban poseban klju. Na istom hodniku, na suprotnoj strani od LP-a, nalazi se nekoliko soba, za koje mi je reeno da slue za odmor efu i njegovom zamjeniku. De Anda i Torres* strunjaci i rukovaoci LP-a, odlino rukuju opre-mom, ali imaju problema s vruinom. Magnetofoni isijavaju toliku toplinu da je u prostoriji toplo kao usred ljeta. Obeao sam da u im pribaviti klimatizacijski ureaj koji se moe postaviti na malom prozoru prema hodniku ili e se negdje drugdje morati probiti otvor. LP nema prozora prema ulici, samo taj prozori na hodnik - dobro za sigurnost, ali bez ventilacije. MONTEVIDEO 7. veljae 1965. Istraga o kubanskoj agenciji Prensa Latina postaje sve zanimljivija. S obzirom na proceduralne sporazume, morao sam odgoditi regrutiranje mojega prijatelja u Bank of London and Montreal sve dok ef obavjetajne slube njegove zemlje ne porazgovara s njim i njegovim pretpostavljenim, upraviteljem banke, kojega takoer poznajem iz golfkluba. Dok se taj spori tok stvari privede kraju, pregledavam raun Prense Latine. Kako se ekovi ne vraaju vlasniku rauna u Urugvaju, bilo je lako otkriti da se skoro sav novac isplauje u gotovini. Opravdani trokovi iznose otprilike polovicu ukupne mjesene svote, po emu je jasno da sav ostali novac ide za druge aktivnosti. Naredni je korak provjeravanje financij-skih izvjetaja vladinih ureda kako bismo otkrili da li se dogodilo da je Prensa Latina ikada bila optuena zbog krivotvorenja financijskih izvje-taja ili slinih nezakonitih postupaka u troenju novca. MONTEVIDEO ii. veljae 1965. NCG je konano izglasao da se Brizola internira dostignue koje je izvuklo i posljednji gram velike energije i upornosti Pija Corree.* Tipino, meutim - NCG je odluio da Brizola moe po volji izabrati grad u kojemu eli ivjeti, svaki izuzev Montevidea i najmanje 300 kilometara udaljen od brazilske granice. Sada se moemo odmoriti od tih zamornih brazilskih operacija. 3*9Pio Correa izvrsno je obavio svoj posao dovevi Urugvajce na pitanju izbjeglica do krajnje granice, to je omoguilo ugodan posjet ministra vanjskih poslova. Brizola je odabrao odmaralite Atlantidu kao grad gdje e biti interniran. Oterovi e oficiri za sigurnost iz obavjetajne slube policije i dalje voditi dnevnik. Atlantida je udaljena samo 35 kilometara od Montevidea, i Brizola moe i tu biti poprilino aktivan. Udaljenost od Brazila takva je da manja ne moe biti - 301 kilometar. Holman je od ministra unutarnje sigurnosti Tejere ishodio konanu dozvolu za misiju javne pomoi AID-u. Prolog mjeseca stigao je novi ef javne pomoi. Zasad emo se uzdrati od toga da jednog naeg oficira stavimo da djeluje pod zatitom javne pomo i, a ja u nastaviti s opera-cijom policijske obavjetajne slube. Kad misija pone pruati pomo poli-ciji (vozila, oruje, oprema za veze, obuka), jedan e na oficir cijelo vri-jeme raditi s Oterovim obavjetajnim odjelom. Najbolje to dotada mogu u initi jest da nastavim operaciju AVENGEFUL i da Oteru poveam pri-manja u ime trokova za obavjetajne poslove. Policiji u Montevideu ne uri se da primi pomo. U najnovijoj pljaki banke, prije tri dana, policijac na dunosti previe se uzbudio i zabunom pucao na jednog klijenta umjesto na pljakaa. Vidio je napadae, mu-karca i enu, kako bjee bez plijena. Preli su nekoliko blokova i upali u taksi koji ih je odvezao na drugi kraj grada. Kako nisu imali

novaca da plate vonju, napada je vozau dao pitolj. Voza je, meutim, na radiju uo o pljaki i pitolj predao policiji. Provjeravajui oruje, policija je otkrila da je to slubeni revolver nekoga od njezinih ljudi. Uhapen je u svome stanu i priznao da je prisilio svoju enu da poe s njim u pljaku. Posljednji su put tu banku 1959. opljakale dvije ene (mukarci?) pre-svuene u opatice. Nikad nisu uhvaene. Novi trajkovi: vozai autobusa i trolejbusa u Montevideu trajkaju radi plaa; luki radnici radi prologodinjeg boinog dodatka; gradski namjetenici radi retroaktivnih dodatnih beneficija. Inflacija je 1964. go-dine iznosila gotovo 45 posto, a posljednjih se mjeseci poveavala za 3 posto mjeseno. Blankisti nastoje provesti jo jednu devalvaciju. Pezos je nestabilan; sada je spao na 30 za dolar. MONTEVIDEO 25. veljae 1965. Vaan pogodak u operaciji kontrole pisama upuivanih Jorgeu Ca-stillu, pomonom agentu kubanske obavjetajne slube koji agentu 101 iz Lime ili La Paza slui kao adresat iz usluge. Listonoa AVBUSY-i po-nudio mi je neki dan oveu tvrdu omotnicu smee boje, upuenu ne 330Castillu nego Raulu Trajtenbergu, koji ivi u istoj zgradi u kojoj i Castillo. Odlu io sam da zadrim to pismo. Bilo je odaslano iz Havane. Rijei Edi-ficio Panamericano bile su potcrtane na isti nain kako je to bivalo u pismima Castillu. S AVBUSY-i dogovorio sam se da pismo zadrim nekoliko dana u sluaju da centrala odlui poslati strunjake za tehnike nevidljivog pisma da ispitaju sadraj. Omotnica je sadravala izreske iz havanskih novina i kubanske nounske vijesti. Centrala je kablogramom javila da smjesta iz Paname alje strunjaka (pomoni strunjak iz Buenos Airesa specijalist je za ozvuenja i fotografiju, ali ne i za SW tehniku), da pokua izvaditi tajnu poruku. Nismo, meutim, uspjeli pronai dovoljno snaan tijesak za kopiranje pisama, pa sam omotnicu morao vratiti AVBUSY-i. Provjeravajui u stanici dosje o Trajtenbergu, otkrio sam pismo koje mu je bilo upueno iz Havane, otprilike dvije godine ranije, a otvoreno je bilo zahvaljujui operaciji AVIDITY. udno, isti rukopis na omotnici. Kao da je Trajtenberg samome sebi pisao iz Havane mislim da je Traj-tenberg, moda, vlastoruno napisao svoju adresu na vie omotnica koje je predao kubanskom obavjetajnom oficiru da ih ovaj kasnije upotrijebi. AVBUSY-i redovito e mi ubudue predavati Trajtenbergovu potu, iako on uskoro odlazi na studij u Pariz. Iz druge korespondencije upuivane Trajtenbergu otkrili smo da njegov otac (Trajtenberg ivi s roditeljima) obre velike svote na raunu jedne banke u vicarskoj. Stanica Bern izvi-jestila je da vicarska sluba sigurnosti pristaje na to da osigura podatke 0 tom bankovnom raunu, ali eli da bude upoznata sa svim potankostima 1 razlozima. A naa centrala, s obzirom na osjetljivost drugih sluajeva u istoj kubanskoj mrei, upravo takve pojedinosti, ne eli odati. MONTEVIDEO 18. oujka 1965. Novi predsjednik NCG-a Washington Beltran suoava se s radnikim nemirima koji izbijaju usprkos skorim karnevalskim sveanostima: eljez-niari trajkaju zbog retroaktivno poveanih plaa, meugradske auto-busne linije ponovno ne rade zbog toga to su izostale plae i potpore, zaposleni u autobusnom i trolejbusnom prometu u Montevideu takoer trajkaju zbog plaa i potpora, a klinike i bolnice trajkaju zahtijevajui da im se isplate sijeanjske zarade. Osim taksija, javni prijevoz u

Montevideu danas miruje. Podsekretar za financije upravo je objavio da vlada prima sredstva tek za polovicu dnevnih trokova sredinje administracije. Pokuavamo se pomalo osloboditi od tmurne atmosfere netrpeljivosti u stanici. Holmanova pisma Fitzgeraldu, to poinju s Dragi Chet, (slu331beni mu je pseudonim Chester D. DAINOLD), postaju sve gora, ako je to jo uope mogue, pa O'Gradvju, kad god ita taj papir, crvenilo postaje sve izrazitije. Bob Riefe, oficir za komunistiku partiju, ima svoj nain itanja dnevnih vijesti o propustima urugvajske vlade, protkan glasnim retorikim pitanjima i isto tako glasnim provalama smijeha i neslanih komentara. Njegovo odobravanje trajkova i drugih oblika agitacijskog djelovanja koje poduzima partija o kojoj on brine dijelimo i mi, ali moda iz drugih razloga. Jer, mi procjenjujemo politiku privrenost reformama (zemljinoj i fiskalnoj) i krutosti potrebnoj da se zaustavi kriza zemlje. Russ Phipps, koji sjedi nasuprot meni i Riefeu, podsmjehuje se njegovim izvjetajima o praenju, prijepisima vrpci o prislukivanju telefona i dnev-nicima promatrakih mjesta, mrmljajui povremeno kako PCU nije glavna imeta nego da su Sovjeti ti na koje valja obratiti punu panju. Riefe i Phipps uvijek me nau negdje u sredini, jer sam ja zaduen za to da izgradim odsjek za obavjetajnu djelatnost policije i da razvijani politike kontakte. Kada stvari krenu loe, obino zovem Alexa Zeffera, koji sjedi iza Riefea, ali njemu je moral toliko opao da se uope ne moe udubiti u posao; samo prigueno sipa psovke. Tada se obraam za pomo O'Gradvju, jer on radi na vojnoj obavjetajnoj djelatnosti, takvoj kakva ve jest, a uz to je i ovjek kojega Holman terorizira vie nego ikoga. I tako nas petorica poinjemo raspravljati o izlazima iz nemilog stanja. Obino je Holman taj koji treba da spasi Urugvaj - postoji plan da Phippsa poaljemo efu KGB-a sa zahtjevom da oni navedu Holmana na dezertiranje, uz nau pomo ako to bude potrebno. No ako oni na to ne pristanu, to je sasvim vjerojatno, e pa dobro, jo uvijek postoji AVA-LANCHE. Slubenici iz taba generalnog inspektora bili su ovdje u uobiajenoj kontroli. Bio je to pravi trenutak da prenesu u centralu miljenja o Hol-manovoj nedoraslosti poslu, ali mislim da nitko nije niti zinuo. MONTEVIDEO 31. oujka 1965. U postavljanju ureaja za ozvuenje, AVPEARL, u dvorani za sjed-nice rukovodstva PCU-a uinili smo jo jedan korak. AVCAVE-i, koji opet obavlja dunosti uvara, postavio je dvije elektrine svjetiljke, a ispitivanje koje je Frank Sherno proveo na prislunom mjestu pokazalo je da je posao dobro obavljen. Sada nam valja pronai ovjeka pogodnog da na pri-slunom mjestu obavlja posao i snima sastanke. Idealno bi bilo kada bi ta osoba mogla i prepisivati vrpce. No sva je prilika da e prepisivanje biti povjereno ponajprije prepisivau AVENGEFUL-5, koji je i ranije ispisivao vrpce s telefona u PCU, pa ve poznaje imena i glasove. 53*MONTE VIDEO 6. travnja 1965. Dananji opi trajk zaista je golemih razmjera; Oterova sluba procje-njuje da sudjeluje oko 90 posto organiziranih radnika. Vladini su uredi zatvoreni, taksiji i autobusi stoje, restorani ne rade, novine ne izlaze. Protestira se protiv vladine ekonomske politike. Povorke su bune i doimaju se impresivno, ali nema izvjetaja o nasilju. Govornici su traili radikalna rjeenja problema zemlje - odluke koje e pogoditi povlatene klase, odakle problemi i izviru. trajk je iskoriten i za to da se promaknu predstojei programi CNT-a, ukljuujui i pripremni sastanak za Kongres naroda, zakazan najprije pro-log prosinca, pa odgoen,

kao i godinji protestni mar beraa eerne trske iz Artigasa, daleko na sjeveru od Montevidea. Nedavno objavljeni statistiki podaci dobrodoli su u najnovijim prosvjedima: OAS je prologa mjeseca objavio kako je inflacija u Urugvaju, u razdoblju od i^z. do 1964. godine, dosegla 59,7 posto - vie nego u ileu (36,6 posto), Argen-tini (z4,4 posto), pa ak i u Brazilu (58,4 posto). Vladu zabrinjavaju uspjesi CNT-a. Ministar unutarnje sigurnosti, Adolfo Tejera, u sinonjem je govoru na radiju posebnu panju poklonio pravima i dunostima graana, govorei, naravno, u kontekstu dananjeg opeg trajka. Holman je i dalje ustrajan u tome da ja razvijam brojnije kontakte. No taj posao drim na najnioj razini. Ako na polju politikih akcija dostig-nemo razinu djelotvornosti kakvu smo imali u Ekvadoru, imali bismo bolje oruje protiv PCU-a CNT-a i drugih lijevih snaga. Ono to je ovdje neophodno jest intenzifikacija obrade zemlje i zbog poveavanja izvoza i zbog porasta zaposlenosti, ali se to nee dogoditi ukoliko izostane zemljina reforma. Da smo bili razradili akcije protiv ljevice, u takvoj ravnotei uspjeh ne bi izostao. Ali urugvajski su politiari zainteresirani za druge stvari, a ne za zemljinu reformu. MONTE VIDEO 14. travnja 1965. Vlada je poduzela prvi korak prema suzbijanju agitacije koju organi-zira ljevica. Prolog tjedna NCG je osnovao izvanrednu komisiju, s po-sebnim izvrnim ovlatenjima, koja treba rijeiti probleme to ih izaziva viemjese na sua. Najozbiljnije je pogo eno stoarstvo. U komisiji su ministri obrane i unutarnje sigurnosti. Sline su komisije osnovane i u pogoenim podrujima, na elu s lokalnim policijskim fnnkcionerima i 333 i-t i T predstavnicima Ministarstva obrane te agronomima i veterinarima. Isti dan NCG je objavio da se ministru unutarnje sigurnosti daju posebna ovlatenja da na dvadeset i etiri sata zabrani javne skupove. Taj drugi dekret, za koji je ministar kasnije priznao da je donesen zato da se sprijei mar beraa eerne trske, objavljen je s namjerom da se pomisli kako je on u vezi s posebnim mjerama protiv sue. Nadali su se da e rasprave o tome izostati. CNT je smjesta tu mjeru oznaio kao izravno upravljenu protiv mara radnika industrije eera, to je ubrzalo ministrovo priznanje. Koloradoska manjina vijenika NCG-a bezuspjeno je pokuala opozvati tu odluku. S obzirom na to da takvi dekreti znae ograniavanje graanskih sloboda, bili su podneseni na odobrenje zakonodavnim tijelima. Blankisti, znajui da e i koloradosi i ostale partije opozvati dekret uperen protiv mara, sprijeili su kvorum jednostavnim izostojanjem sa sjednice. Objavljujui dekret, NCG je objasnio da time ne usvaja izvanredne mjere sigurnosti, kako je to odreeno ustavom (mjere jednake opsadnom stanju). Tejera je uvjeravao da e njegova specijalna ovlatenja biti isko-ritena samo ako za to bude razloga. Meutim u javnoj izjavi prije dva dana optuio je marere da sa sobom vode ene i djecu, da za djecu nije organizirana potrebna zdravstvena i odgojna zatita te da postoji opasnost promiskuiteta. Mi smo razvili taj sukob dodajui izvjetajima za tampu, to dolaze iz Ministarstva unutarnje sigurnosti, da e mar biti slomljen prije nego to se sudionici i priblie Montevideu. U ovom trenutku sudio-nici mara nalaze se u San Joseu, nekoliko

dana hoda od Montevidea, gdje ih policija registrira uzimajui njihove biografske podatke, otiske prstiju i fotografije za - Oterov obavjetajni dosje. Ako Tejera naredi da se mar razbije, nee to zapaziti previe ljudi, jer je sada turistiki tjedan i gotovo je cijela zemlja na odmoru. S naeg stanovita, on mora tako postupiti, jer berae eerne trske predvodi Raul Sendic, sada bjegunac, za kojega se vjeruje da je lani organizirao veinu teroristikih akcija podmetanja bombi. MONTEVIDEO 25. travnja 1965. Berai eerne trske juer su stigli u Montevideo - gotovo nezamije-eni, bez opasnosti da vlada intervenira. Neto mnogo znaajnije iznenada je privuklo opu pozornost: propala je jedna od glavnih urugvajskih ba-naka. Preuzela ju je dravna banka. Dogaaj je izazvao paniku i strah da bi i druge banke mogle bankrotirati. to ne mora biti loe! U ovoj maloj zemlji djeluje oko pedeset privatnih banaka, iako vladine bankarske insti-tucije obavljaju vie od 65 posto trgovinskih poslova. Pezos je pao na 39 za dolar. 354MONTEVIDEO 27. travnja 1965. Inspektor Piriz odreen je da rukovodi istragom o prijevarama i dru-gim kriminalnim aktima u vezi s propau banke. Jedanaest slubenika i direktora banke ve je u zatvoru. Meutim danas je dravna banka pre-uzela jo dvije privatne banke. Zbog strahovanja da ne pone opa navala na banke, dekretom je objavljen dan odmora za sve bankarske institucije. Taj praznik niemu nee pridonijeti, jer su se sve privatne banke i tako bile zatvorile jo prije est dana kada je prva propala, a sindikati organi-zirali trajk kojim su zahtijevali da se osigura zaposlenje slubenicima banke koja je pretrpjela slom. NCG je danas, gotovo nezamijeeno, ukinuo dekret o izvanrednim mjerama zbog sue, donesen 8. travnja, ali poseban dekret o ogranienju javnih skupova i dalje vrijedi. MONTEVIDEO 28. travnja 1965. Ne shvaam invaziju na Dominikansku Republiku. Bosch je na izbo-rima 1962.. bio izabran zahvaljujui glasovima seljaka, koje je bio organi-zirao Sacha Volman.* Volman je osniva Instituta za politiko obrazo-vanje u Kostariki (kriptonim ZREAGER), kamo aljemo na obuku mlade liberalne politike nade. Bosch je istoga kroja kao to su i Munoz Marin, Betancourt i Haya de la Torre. Pristaa je reformi kojima bi se omogu-ila preraspodjela dohotka i integracija. Vojska ga je zbacila 1963. godine nakon samo sedam mjeseci vladavine, to se ima zahvaliti desniarskom protivljenju njegovoj zemljinoj reformi, a i nacionalistikoj ekonomskoj politici. Bila je to za nj ansa da uspostavi ravnoteu prema zapostavlje-nom seljatvu i da dohodak iz industrije, preteno industrije eera, usmjeri na obrazovanje i socijalne projekte. Upravo sada, kad konstitucionalisti ele dovesti Boscha na vlast, mi smo poslali marince da bismo to sprijeili. Nitko ne vjeruje Johnsonovoj prii o zaetku nove revolucije kubanskoga stila. Ni Urugvajci ne shvaaju to se dogaa. Ljudi ovdje smatraju da je Bosch pristaa one vrsti libe-ralnih reformi koje su Urugvaju donijele socijalnu integraciju. Uline de-monstracije protiv SAD-a ve su zapoele. Situacija je teka. AVBUZZ-i ispast e glupo u svojim pokuajima da plasira propagandne lanke. Cen-trala kae da moramo odobriti invaziju radi opasnosti za ivote Ameri-konca i drugih stranaca te zbog mogunosti da komunisti preuzmu u ruke pokret konstitucionalista. l MONTEVIDEO 4. oujka 1965.

Centrala je poslala pedesetoricu operativnih oficira u Dominikansku Republiku da iz seoskih podruja izvjetavaju o podrci naroda Caama-novim snagama. S oficirima su otili i pomonici za veze, opremljeni radio--ureajima za slanje izvjetaja izravno u SAD. Sve stanice zapadne hemi-sfere izvijetene su da stanovit broj svojih oficira stave na raspolaganje za sluaj hitnih putovanja. Holman mi nee dopustiti da idem - vjerojatno zato to bi u tom sluaju on morao malo vie zapeti. Volio bih da poem i vidim to se dogaa. Sigurno je da pokret konstitucionalista nije pao u ruke komunistima. A tek Johnsonova doktrina! Revolucije kojima je svrha da uspostave komunistiku vladavinu nisu unutarnja stvar, nego trae akciju cijele hemisfere. Pucanj u prazno. Oni jednostavno ne ele Boscha, a ti oni vjerojatno su interesi amerike industrije eera. Bilo je vie demonstracija protiv invazije; neke su dovele i do nasilja. Ciljevi napada: ambasada SAD-a, OAS-a, amerike poslovne institucije. etiri demonstranta ranjena su danas u pucnjavi kada je policija slomila ulini mar nakon sastanka na sveuilitu. Privatne banke i dalje su zatvo-rene - sada ve petnaesti dan - a nema nagovjetaja o tome kada e se vladinim namjetenicima isplatiti zarade za travanj. Ministri obrane i unu-tarnje sigurnosti javno opovrgavaju glasine o pripremanju udara. MONTEVIDEO 7. travnja 1965. Doputovao je ambasador Harriman da bi objasnio invaziju na Domi-nikansku Republiku i predloio Urugvaju da sudjeluje u multilateralnim mirovnim snagama. Nakon jueranjeg razgovora s predsjednikom Bel-tranom odrao je konferenciju za novinare na kojoj je osudio pedeset osmoricu uvjebanih komunista koji su preuzeli Boschov pokret i time izazvali invaziju. Priznao je, ipak, da Caamano, voa Boschova pokreta, nije meu tom pedeset osmoricom. Rekao je zatim da amerika vlada nee dopustiti uspostavljanje jo jedne komunistike vlade u hemisferi. Mogu zamisliti stanicu u Santo Domingu kako panino sastavlja popis tih pedeset i osam uvjebanih komunista na osnovi svoje liste za kontrolu osoba osumnjienih za subverzije. Mora da ih je bilo vie od pedeset i osam, ali na kontrolnoj listi imali su samo imena Boschovih i Caamanovih ljudi, a ne i komunista. Pokret je uguen, ne zato to je bio komunistiki, nego zato to je bio nacionalistiki. Harriman nije uvjerio Urugvajce nakon to je otputovao, NCG je izglasao odluku da ne sudjeluje u mirov-nim snagama koje je juer odobrio OAS. Naa je nova lozinka pedeset i osam uvjebanih komunista, a odgovor je deset tisua marinaca. 336MONTE VIDEO 12. svibnja 1965. Demonstracije i napadi na amerike poslovne institucije u znak pro-testa zbog invazije na Dominikansku Republiku sveudilj se nastav-ljaju. CNT, FEUU i druge organizacije pod utjecajem komunista u tim su demonstracijama najaktivnije. Suprotstavljanje invaziji nailazi na ve-liku podrku naroda, a to bi moglo postati opasnim za NCG. Meu amerikim institucijama koje su napadnute bombama nalaze se Ali Ame-rica Cables i IBM. CNT je i na elu pobuna protiv ekonomske politike. Gotovo svako-dnevno izbijaju u javnost nova otkria o korupciji u bankarskom sektoru. Iako je kongres donio poseban zakon kojim se namjetenicima propalih banaka osigurava posao, napetost raste jer je dravna banka juer pre-uzela jo tri privatne banke. Sindikat bankarskih radnika izglasao je da se zaposleni vrate na posao, ali je vlada danas izjavila da banke nee biti otvorene

prije 17. svibnja. Razlog je taj to ne mogu poeti poslovati prije nego to iz Londona ne stigne poiljka od 500 milijuna novih pezosa. Glasine o udaru uju se i dalje. Tejera je juer na sjednici NCG-a izjavio kako vjeruje da je dekret od 8. travnja o ograniavanju javnoga okupljanja neustavan. Objasnio je sa aljenjem da jedini zakon o javnim sastancima potjee jo iz 1897. godine i obeao da e narednog tjedna iz-dati novi ustavni dekret o tom pitanju. Juer su trajkali i luki radnici. Namjetenici u sudskim ustanovama povremeno su obustavili rad zahtije-vaju i isplatu travanjskih zarada. MONTEVIDEO 20. svibnja 1965. Financijskoj korupciji u Urugvaju kao da nema kraja. Juer je NCG smijenio cijeli odbor direktora dravne banke. Zatvoreno je devetnaest slubenika i direktora propalih banaka. Istrage se nastavljaju. Nakon to su dvadeset i est dana bile zatvorene, privatne su se banke opet otvorile, ali nia vrijednost pezosa - sada 41 pezos za dolar - najavljuje nove skandale. Na radnikoj-sindikalnoj fronti trajkaju zbog neisplaenih travanj-skih zarada vladini namjetenici u sudstvu, javnim kolama, luci, petrolej-skom monopolu, ribarskim poduzeima, potama, prometu i na sveuilitu. Predviaju se i novi trajkovi ili se njima, zasad, tek prijeti. Glasovi o vojnom udaru tako su snani da je ministarstvo obrane juer javno opovrglo takve glasine. Najnoviji su glasovi u vezi sa spekulacijama brazilske tampe. Brazilski i argentinski vojni voe, smatra tampa, pa11 CIA 337ljivo promatraju sve brojnije trajkove i bankarske skandale u Urugvaju. Urugvaj moda postaje opasan zbog svojeg suprotstavljanja intervenciji u Dominikanskoj Republici i tolerantnosti prema aktivnosti izbjeglica. NCG razmatra najnoviji prosvjed Pija Corree o financijskoj podrci, o skupo-vima izbjeglica i njihovu prebacivanju iz Urugvaja natrag u Brazil. PCU u posljednje vrijeme planira da bude domain meunarodnoj konferenciji podrke Kubi pod nazivom kontinentalni kongres solidarnosti s Kubom. Predvien je da se odri od 18. do ^o. lipnja. Naa centrala eli sprijeiti konferenciju, pa je Holman predloio Tejeri da je zabrane, jer da bi se njezino odravanje moglo loe odraziti na poloaj Urugvaja u SAD-u (gdje e se zatraiti odobrenje izvanrednih financijskih zajmova) i u Latin-skoj Americi. Tejera je smjesta uvidio vezu s problemima koji postoje u odnosima s Brazilom i obeao da e stvar raspraviti s NCG-om. MONTEVIDEO 29. svibnja 1965. Iznenada smo doivjeli pravu bujicu pokreta snaga sigurnosti, izazvanih spornim aktivnostima jednoga O'Gradvjevog agenta, Juana Carlosa Quag-liottija,* i pripadnika njegove grupe. Prole noi policija je uspostavila izvanrednu kontrolu u Montevideu i unutranjosti. Posebne patrole, kon-trolne toke, odredi sigurnosti pri radio-stanicama, u telefonskoj kompa-niji, vodovodu, eljeznikim stanicama, mostovima i na raskrima. Ju-tros je Tejera dao javnu izjavu da su te mjere bile poduzete kako bi se dravnoj kompaniji koja distribuira struju pomoglo da racionira upo-trebu elektrine energije zbog smanjenog kapaciteta, to je posljedica pro-logodinje sue. Ministar obrane tako er je porekao da postoje bilo kakvi posebni razlozi za policijske mjere, no glasovi o pokretu vojske protiv, vlade jai su nego ikada.

Prema informacijama komesara Otera i njegove obavjetajne slube, Quagliotti je uhapen nakon to je Otero u istrazi utvrdio kako je on (Quagliotti) uredio da se tiska i razailje iskrivljena verzija jednog lanka o opravdanosti vojne intervencije u politici, koji je 1919. napisao otac pred-sjednika Beltrana. Sudac kojega su obavijestili o sluaju odbio je da pre-uzme postupak. U meuvremenu je Quagliotti oslobo en zahvaljujui ne-doreenoj akciji vojnog suda. Njegovo oslobaanje izazvalo je val neza-vodoljstva u policiji. Ali nezadovoljni su i stanoviti vojni krugovi, jer se policija upustila u istragu i hapenje. Quagliottijev sluaj dosad nije povezan s posebnim mjerama sigur-nosti. No O'Gradv namjerava da za sada izbjegava susrete s njim. Slino tome, kada me Otero prije nekoliko dana pitao to znam o Quagliottiju, odgovorio sam odreno. Centrala je bila zabrinuta otvaranjem sukoba 338izmeu policije i vojnih voa, ali smo izvijestili da e oluja vjerojatno proi. Sef policije, pukovnik Ventura Rodriguez, tvrdi da se kriza prebro uje. Na jueranjem sastanku NCG-a, prije nego to su proglaene posebne mjere sigurnosti, Tejera je zatraio odobrenje da zabrani odravanje konti-nentalnog kongresa solidarnosti s Kubom. Sluei se izvjetajem koji smo mu mi priredili o kongresu kao da je njegov vlastiti, ministar je rekao da je svrha kongresa ponovno uspostavljanje odnosa s Kubom i promicanje strane ideologije, nespojive s urugvajskim na elima. Rekao je da eli iz-bjei pogubne obrate u koje e se upustiti komunistiki elementi koji nastoje stvoriti mogunosti za ubacivanje opasnih ekstremista. Dodavi da Urugvaj ima ve dosta problema i bez kongresa, NCG je odgodio od-luku, no svi su izgledi da e zabraniti odravanje kongresa kako bi se izbjeglo pogoravanje izgleda za dobivanje sredstava za dravnu banku, koja je bankrotirala. Njujorkim bankama duguje otprilike 18 milijuna dolara. Predsjednik banke dao je ostavku, a banku je preuzeo NCG. Vri-jednost pezosa pala je na 52 za dolar. Na pomolu su skandali u kompa-nijama za izvoz vune. MONTE VIDEO 2. lipnja 1965. Vladino nacionalno vijee sino je raspravljalo o Quagliottijevom slu-aju. Govorili su Tejera i ministar obrane. Tejera je potvrdio da su po-sebne mjere sigurnosti, na snazi od prologa tjedna, posljedica Quagliot-tijeva agitiranja u vojnim krugovima i neslaganja oko toga treba li mu suditi ili ne treba. Danas se Quagliotti pojavio pred vojnim sudom, ali postupak nije pokrenut s obrazloenjem da okrivljeni nije ulazio u vojna postrojenja. Kriza je zasad prola zahvaljujui Quagliottijevim prijateljima meu viim oficirima. No nezadovoljstvo u policiji traje i dalje; izjalovio joj se plan da okrivljenome sudi d graanski i vojni sud. Prihvaen je Tejerin zahtjev da se.zabrani odravanje prokubanskog kongresa. Nacionalno vijee izglasalo je zabranu povodei se za naelom nemijeanja. Naa e centrala biti zadovoljna. MONTEVIDEO 4. lipnja 1965. Jo svega nekoliko tjedana do Holmanova premjetaja. Nitko od nas ne moe shvatiti zato on ide ba u Guatemalu, gdje su opasnosti od izbi-janja pobuna moda najozbiljnije. Ako je toliko lo da ga iz Montevidea 339premjetaju ve nakon dvije godine, sigurno je da ne moe zadovoljiti ni kao ef stanice u zemlji kojoj predstoje oruane akcije.

Jedini uspjeh na koji se moe pozvati jest to da mu je uspjelo pokre-nuti program javne pomoi. Nakon dolaska prvih slubenika AID-a Hol-man je priredio nekoliko veera kako bi ove predstavio ministru unutarnje sigurnosti i viim oficirima policije. Kao oficir stanice odgovoran za pove-zivanje s policijom, bio sam primoran sjediti za tim veerama u Holma-novoj kui. Uskoro e poeti prireivati i koktele da novog efa stanice uvede u drutvo i da se oprosti s nama. udan je ovjek taj Holman. Sigurno je osjetio kako je u stanici usamljen, ali o tome nikad ne govori. Ograniio se na to da poniava ostale oficire. Holman je zatraio da preuzmem jo jednu operaciju. Nastojimo po-staviti tehnike ureaje protiv ambasade Ujedinjene Arapske Republike. Plan je da ih postavimo u dvorinoj zgradi nae ambasade, iz koje se vide prozori misije UAR-a, te na katu iznad prostorija njihove misije, na kojem su i prostorije AID-a. Operacijom se dosad, ne ba s oduevljenjem, bavio Phipps. Centrala je nestrpljiva. Ako uspijemo, mo i e itati vane kriptograffrane poruke UAR-a. U tu je svrhu centrala zatraila plan raspo-reda prostorija ambasade, koji sam osigurao posredstvom agenta AVENIN iz elektrokompanije. Oficir odsjeka D uskoro e doi ovamo da istrai najpovoljnija rjeenja. Kako je moj ured u unutarnjem krilu ambasade, imam pogled na prozore egipatske misije. Jo uvijek ne mogu povjerovati u razloge invazije na Dominikansku Republiku, koju invaziju nastojimo promicati posredstvom AVBUZZ-i. Holman kae da ishodite valja traiti jo u Trujillovu ubojstvu, koje je izvela Agencija. U to je vrijeme Holman u centrali bio ef grupe za Ka-ribe i duboko umijean u planiranje ubojstva koje su izveli kubanski bje-gunci iz Miamija, opskrbljeni orujem koje smo im poslali diplomatskom vezom. Ubojicama je oruje prenio ameriki graanin, agent stanice u Santo Domingu i vlasnik neke veletrgovine. Nakon ubojstva morali smo ga skloniti na sigurno, jer je u toku istrage bio meu osumnjienima. to me to spreava da prihvatim opravdanost invazije? Ne moe se rei da sam protiv intervencije kao takve, jer, na koncu, sve to inim na ovaj ili drugi nain jest mijeanje u stvari drugih zemalja. Razloge, dijelom, valja traiti u irini razmjera invazije, koji ovjeka osupnjuju. S druge strane, sveobuhvatna vojna invazija logian je posljednji korak to pre-ostaje kada su sva druga sredstva suzbijanja pobune iscrpljena. Stanica Santo Domingo nije vodila stvar do kraja, ili nije mogla voditi. No zbu-njuje me to da smo intervenirali na krivoj strani. Jednostavno ne vjerujem da pedeset i osam obuenih komunista moe zagospodariti pokretom tisua ljudi kojima su na elu iskusni politiari. To je izgovor. Pravi razlog mora da je u suprotstavljanju amerikih kompanija koje imaju svoje inve-sticije u Dominikanskoj Republici predsjedniku Boschu. Sigurno je da bi te investicije mogle donositi profite ak i u uvjetima zemljine reforme i ostvarivanja slinih programa. 340MONTEVIDEO 17. lipnja 1965. Gotovo da smo izgubili jednog od naih glavnih povezanih policijskih oficira, Carlosa Martina,* zamjenika na elnika policije u Montevideu. Martin je, kao i naelnik, armijski pukovnik, ali je i prisegnuti financijski revizor. Vjetaio je u policijskoj istrazi, koja je, od travnja, otkrila brojne sluajeve korupcije. Povukao se s dunosti prije dva dana kada je sudac odbio njegov zahtjev da ispita jednog od zatoenih slubenika prve banke o tome tko je sve na popisu visokih vladinih funkcionera koje je ta banka plaala. Liste sadravaju ifrirana imena koja je Martin htio otkriti i pri-loiti ostalim materijalima istrage. Martinova je ostavka, u znak protesta zbog spreavanja policije u istrazi, izazvala

takvo negodovanje da se vla-dino nacionalno vijee sloilo s tim da se rad na tim listama nastavi, a Martin je danas povukao ostavku. Trideset i jedna osoba dosad je pro-glaena krivom. MONTEVIDEO 24. lipnja 1965. Vladino nacionalno vijee raspolae popisom politikih funkcionera koje je podmiivala banka to je u travnju pala pod steaj. Meu njima je jedan ugledan blankistiki senator, potpredsjednik State Mortgage Bank, jedan blankistiki voa koji je upravo imenovan novini urugvajskim am-basadorom u Ujedinjenim narodima, dva visoka funkcionera ministarstva financija, osoba zaduena za istragu o jednoj od banaka koje su dospjele pod steaj te osoba poznata po inicijalima J. J. G. Taj posljednji moe biti samo Juan Jose Gari, na politiki suradnik meu ruralistima jo od Nar-doneovih dana, a danas predsjednik State Mortgage Banka. U meuvremenu je utvreno da dugovi republike banke doseu 358 milijuna dolara, od ega je 38 milijuna dolara dospjelih za naplatu. Zlato te banke, moda polovica baninih potraivanja, morat e se poslati u SAD u svrhu kolateralnog jamstva za financiranje banke. Takav poni-avajui zahtjev zasigurno e blankiste skupo stajati. Na radniko-sindikalnom planu blankisti su donijeli vanu politiku odluku o primjenjivanju kaznenih mjera prema namjetenicima sredinje administracije zbog trajka odranog 17. lipnja. Opravdanost takvih mjera tumai se nezakonitou trajkova vladinih namjetenika. Vlada je dosad oklijevala da se pozove na nezakonitost zbog inflacije i oitih posljedica politike naravi. Odgovor na tu odluku bio je drugi trajk namjetenika sredinje administracije - po eo je juer i noas se treba okonati. Motivi su: olakice za koje je pristanak osiguran jo lani ali jo nisu plaene; is-plata zarada na vrijeme i, tree, sadanje kaznene mjere. trajk je sveobu-f, hvatan. Zatvoren je aerodrom u Montevideu i cijeli vladin sistem komuni-kacija. trajkovi su izbili i u sudstvu, na sveuilitu i u klinikoj bolnici. Vrijednost pezosa pala je na 69 za dolar. Jedan od vijenika, pripadnik koloradosa, zatraio je ostavku ministra financija. MONTEVIDEO 7. srpnja 1965. Pokret lijevih revolucionarnih snaga (MIR) u Peruu konano je krenuo u akciju. ini se da je u nekoliko poetnih akcija protiv peruanske policije postigao uspjehe. Peruanska je vlada prije tri dana proglasila opsadno stanje i pozvala vojsku da potpomogne policijske operacije. Stotine ljevi-ara iz cijele zemlje strpano je u zatvor. ini se da se gerilske operacije odvijaju uglavnom na isto nim podrujima Anda, prema granici s Brazi-lom. Nema sumnje da je biljenica s obavjetajnim podacima, koju je sta-nica Lima dobila od Enriquea Amaye Quintane,* pripadnika MIR-a kojega smo prije dvije godine obradili u Montevideu, sada u rukama povezanih oficira peruanske vojske. Kontinentalni kongres solidarnosti s Kubom premjestio se u Santiago nakon to smo bili pridobili Urugvajce da ga zabrane. Sada je stanica San-tiago postigla to da ileanska vlada takoer donese odluku o zabrani. Nema im druge nego da potrae narednu zemlju. Vjerojatnije je da e se cijela stvar na kraju zaboraviti. MONTEVIDEO 16. srpnja 1965. Holman je otiao. Osim Johna Hortona, novog efa stanice, nitko od nas nije bio na aerodromu da ga isprati. Atmosfera u stanici ve se promi-jenila iznad oekivanja. O'Gradyjeve crvene pjege gotovo su izblijedile, iako je dobio loe vijesti. Predstoji mu

premjetaj, a na njegovo e mjesto doi novi zamjenik efa stanice, ovjek koji je bolje svladao panjolski. Horton gotovo ne zna panjolski jezik. Rekao mi je kako eli da radim zajedno s njim na vezama na visokoj razini, kao to je, na primjer, mini-star obrane ili unutarnje sigurnosti i ef policije. Pretpostavljam da u biti prevodilac dok on ne bude kadar da sam razgovara. No i to je bolje nego ovdje i dalje imati Holmana. Horton je prava suprotnost: drutven, s iz-razitim smislom za humor, anglofil jo iz dana kada je radio kao ef sta-nice Hongkong. ak je uveo obiaj da nas ujutro pri polasku na posao skuplja slubenim automobilom, tako da se nae ene lake kreu gradom sluei se vlastitim kolima. 34ZMONTEVIDEO 23. srpnja 1965. Sredstva za isplatu olakica vladinim slubenicima sino je odobrio senat, nakon to su proteklih dana trajkovi obuhvatili pote, sveuilinu administraciju, sredinju administraciju, inovnike u sudstvu i u zdravstvu. , trajkali su ak i poreznici ministarstva financija. Ta financijska mjera zahtijevala je da se u promet ubaci 1,7 milijardi novih pezosa, mnogo manje nego to su zahtijevali blankistiki vijenici NCGa, to je senatore iz frakcije predsjednika NCG-a potaknulo na to da glasaju protiv. Ta je frakcija zahtijevala pet milijardi pezosa - gotovo dvostruko vie novca nego to je sada u opticaju. Isplauju se lipanjske zarade, pa mnogi vla-dini namjetenici naputaju trajk i vraaju se na posao. FEUU, meutim, organizira munjevite demonstracije po ulicama protiv vladine odluke da ne isplati 100 milijuna pezosa zastarjelih potraivanja sveuilitu. Naredni sukob oekuje se za koji dan kada Narodna skuptina poinje razmatrati budet. Sindikati vladinih namjetenika pokuat e poveanje plaa uklju-iti u raspravu o budetu. Od sijenja do lipnja ove godine inflacija je iznosila 26,3 posto, to i jest jedan od razloga da je vlada odbacila svoju raniju prijetnju kako e uvesti sankcije protiv trajka. Horton je nestrpljiv da povea sposobnosti odsjeka za obavjetajnu djelatnost ovdanje policije nastojei je pretvoriti u specijalnu grupu za politiki rad, otprilike onako kako to radi britanska policija. 2eli da vie vremena utroim na obuavanje Otera, naelnika odsjeka za obavjetajnu djelatnost i veze, i da mu dadem vie novca za namjetaj i opremu njegova kabineta i drugih ureda u njegovu odsjeku. Horton namjerava to hitnije poslati Otera u Meunarodnu policijsku akademiju na dodatnu obuku, koju nakon zavretka Akademijina teaja organizira naa centrala. Prije nego to je krenuo iz Washingtona, Horton je od AID-a dobio odobrenje da jednog od oficira CIA stavi pod zatitu javne pomoi. Nakon to za to dobijemo odobrenje efa policije, postavit emo svojeg ovjeka koji e se posvetiti iskljuivo radu s odsjekom za obavjetajnu djelatnost i veze. Fiziko praenje osoba i kontrola putnika dvije su operacije koje na-mjeravamo poeti temeljito i od poetka. Proirenje operacije AVENGE-FUL dolazi na red kasnije. Moda zajedno TS operacijama regrutiranja ljudi s ljevice. No te e promjene uslijediti kad Otero zavri obuku u Washing-tonu. U kontroli putnika otpoet emo s operacijama na aerodromu u Montevideu: kontrole pasoa zbog zastarjelih fotografija te listama osoba osumnjienih za moguu subverzivnu djelatnost. Program javne pomoi AID-a tee povoljno. Vozila, sredstva veze, ure-aji za kontrolu izbijanja pobuna i obuka snaga policije - glavne su toke na kojima valja raditi. Dok ne stigne na oficir koji e raditi pod zatitom javne pomo i, policijska obavjetajna

djelatnost bit e pod strogom kon-trolom naega ureda. Bit e to dugoroan i teak posao, a ja ga zbog dru343l gih obaveza neu moi obavljati kako valja. Moramo na neki nain navesti policiju da pone ozbiljno raditi na osnovnim stvarima, kao to su sigur-nost i neprimjetno prikupljanje podataka za dosje. Centrala alje strunjaka za preruavanje, koji e u tome obuavati operativne oficire stanice. Strunjak je Joan Humphries,* ena strunjaka za prislune ureaje koja radi u stanici Mexico City. Donijela je vlasulje, boje za kosu, specijalne cipele i odjeu, posebne naoale, umjetne brkove, bradavice, madee i nekoliko kompleta krivotvorenih dokumenata. MONTEVIDEO 15. kolovoza 1965. Umjesto Russa Phippsa, koji je premjeten natrag u centralu, dolazi novi oficir za sovjetske operacije. Zove se Dick Conolly,* diplomirao je na West Pointu, a dosad je radio u Kairu i u Tokiju. Kako se Conollv jo ne moe sluiti panjolskim, Horton je zatraio da pomognem u jednoj ope-raciji koju je Phipps zapo eo posljednjih tjedana svog boravka. Rije je o jo jednom regrutiranju vozaa - ovaj put to je AVAILABLE-i,* voza sovjetskog trgovinskog predstavnitva. Iako taj agent ima sovjetsko drav-ljanstvo, u sovjetskoj misiji dre da je on ovdanji ovjek. U stvari, odra-stao je u Urugvaju, a sin je ruskog emigranta. Za tu operaciju Phipps je bio uzeo jednog lana AVBANDV ekipe za praenje. Taj agent, AVBANDY-4,* otac je efa ekipe, inae vojni major. Ima uza se nekoliko posjetnica, a obino se predstavlja kao dr Nikolich, savjetnik za uvozno-izvozne poslove iz Buenos Airesa. Priao je vozau, toboe zainteresiran, da mu ovaj pomogne u nastojanjima da unaprijedi uvoz robe u Argentinu i Urugvaj iz Sovjetskog Saveza. Za svaku informa-ciju o radu sovjetskog trgovinskog predstavnitva u Montevideu dr Niko-lich e platiti vozau proviziju od ostvarenog posla. Phipps je, meutim, bio zainteresiran da se vozaem poslui kao agentom koji bi mu omogu-io da dopre do Sovjeta koji rade u trgovinskom predstavnitvu - za dvojicu se zna da su obavjetajci, a za jednog se pretpostavlja. Kako je regrutiranje izvedeno upravo kada je Phipps bio na odlasku, AVBANDV-4 prebacio je vozaa meni, kanadskom poslovnom prijatelju koji radi u Montevideu. Dr. Nikolich, odnosno AVBANDY-4, dolazit e povremeno zbog poslova iz Buenos Airesa u Montevideo i viat e vozaa ako nae za to vremena. Phipps je osigurao i tajni stan za sastanke, bi-jednu rupu u jednoj zgradi na aveniji Rivera, nekoliko blokova udaljenoj od zoolokog vrta. Iz tog sobika u prizemlju jedva da se vidi nebo. Vrlo je hladno. No bez obzira na to voza i ja sastajemo se u toj sobici jednom tjedno, uvijek nou. Njegov izvjetaj o petorici trgovinskih slubenika, nji-hovim obiteljima i sekretarici, o tome kako svi stanuju u sedmorokatnoj 344zgradi u kojoj je i trgovinsko predstavnitvo nije me ba uzdrmao, ali i to je bolje nego sve to smo dosad saznali od drugih agenata za prilaenje. Teroristika grupa tupamarosa i dalje je aktivna. Nedavno su podmet-nuli bombe u uredu kompanije Bayer i ostavili za sobom natpis kojim protestiraju zbog amerike intervencije u Vijetnamu. Riefe jo uvijek ne misli da su oni dovoljno vani a da bi se odobrio program akcije i regru-tiranja protiv njih. Stoga sam stao poticati efa obavjetajne policije Otera da svu panju obrati na njih. Nema danas vie sumnje da je to grupa koju

od i<j6z. vodi Raul Sendic, Ijeviarski voa beraa eerne trske, koji je raskinuo sa socijalistikom partijom. MONTEVIDEO 2,0. kolovoza 1965. Kongres naroda, pod pokroviteljstvom CNT-a, odgaan nekoliko puta otkako je prvotno zakazan prole godine, najzad je zapoeo i pokazuje znake uspjeha. Glavnu ulogu ima PCU, naravno. No uspjelo je privui i nekomuniste da sudjeluju u radu kongresa. Sudjeluju praktiki sve znaaj-nije organizacije sindikata, studenata, slubenika vlade i penzionera, za-jedno sa zajednicama potroaa, srodnim organizacijama, pokrajinskim organizacijama i Ijeviarskom tampom. Sastanci se odravaju na sveui-litu i drugdje. Sudionici pripremaju pismene odluke o pitanjima koja tite zemlju, polazei pri tom s Ijeviarsko-nacionalistikih pozicija. Obarajui se oito na tradicionalne partije i kongres, kongres naroda privukao je znaajnu panju. Nema sumnje da e PCU-u i slinim grupacijama doni-jeti nove pristalice i obogatiti njihovu propagandnu platformu. Taj je skup isuvie uspjean a da bismo ga ignorirali. Stoga smo, po-sredstvima AVBUZZ-i, objavili uvodnik koji ocjenjuje da je kongres prim-jer klasine taktike komunistike ujedinjene fronte. Kongres zapravo nije isto to i politiki mehanizam ujedinjene fronte, no mi se pribojavamo da bi takvim mogao postati i odigrati svoju ulogu u izborima naredne go-dine. Posredstvom AVBUZZ-i tiskali smo podzemni letak, pripisujui ga kongresu, kojim se letkom urugvajski narod poziva da zapone trajk po-bunjenika i da radnici smjesta okupiraju tvornice i ustanove u kojima rade. Tisue letaka rastureno je u toku dana izazivajui organizatore kon-gresa da bijesno pobijaju svoju odgovornost za sadraj letka. U toj kam-panji, kojoj je svrha da nekomuniste odvrati od sudjelovanja na kongresu, bit e jo vie uvodnika i lanaka u kojima se napada kongres. Jedna od akcija kongresa naroda jest otpor programima stabilizacije, koje je bio zatraio Meunarodni monetarni front, jer te mjere tee poga-aju slojeve ljudi s niskim i srednjim primanjima. Grupa vrlo uglednih urugvajskih politikih voa boravi u New Yorku pokuavajui dobiti nove zajmove kako bi spasili republiku banku (urugvajsku sredinju 345banku). Njujorki bankari, meutim, trae nove financijske reforme koje e odgovarati zahtjevima Meunarodnog monetarnog fonda. To je njihov uvjet za odobravanje novih kredita - koji bi mogli iznositi ukupno 150 do zoo milijuna dolara. Na sastanku vladina nacionalnog vijea prole noi dok je cijela zemlja ekala vijesti iz New Yorka o misiji koja je ila po zajmove, otkriveno je da je prije dva dana u urugvajskoj diplomatskoj poti stigla u Montevideo hitna povjerljiva poruka koju je bila poslala ta delegacija. Nitko to nije kadar objasniti, ali diplomatska torba, u mnogim zemljama najbriljivije uvani sistem vladinih komunikacija, nije zadrana na aerodromu. Na-rednim je letom vraena u New York, pa nacionalnom vijeu ne preostaje drugo nego da eka dok se poilja ne pronae i ne dopremi natrag, kako bi se o njezinu sadraju mogle donijeti odluke. Blankisti se i dalje meusobno nateu oko toga kako plaati vladine namjetenike. Vrilac dunosti ministra financija juer je izvijestio nacio-nalno vijee da se za ovaj mjesec plae, bez novih izvora, jednostavno ne mogu isplatiti. Odluno je traio novu emisiju novca. U ovom trenutku rauna se da e ovogodinji deficit iznositi 6,3 milijardi pezosa. Novii od pet i deset centavosa nestali su iz opticaja, jer su vredniji kao rastaljeni metal nego kao novac.

MONTEVIDEO 27. kolovoza 1965. Jedan od najnovijih Holmanovih zahtjeva ministru unutarnje sigur-nosti Adolfu Tejeri bio je da pronae nain na koji e protjerati sjeverno-korejsku trgovinsku misiju, koja je ovdje ve gotovu godinu dana. Tome zahtjevu uslijedila su moja pitanja policiji o Korejcima, ali bez zadovolja-vaju ih odgovora. Da bih uspio namamiti policiju na suradnju, odluio sam se na neuobiajen korak. Zatraio sam podrku stanice Miami, even-tualno i nekih drugih, da slijede kretanje aviona koji je u Miamiju primio tovar tranzistorskih radio-aparata i televizora da bi ih prokrijumario u Urugvaj. Informaciju o tom krugu kontrabande, zahvaljujui operaciji pri-slukivanja telefona, osigurala je sama policija. Sef Guardije Metropoli-tane, pukovnik Ramirez, zatraio je da vidim moe li stanica Miami pratiti kretanje aviona. Ramirez i njegovi kolege nestrpljivi su da postave zamku toj poiljci, jer svaki tovar* kontrabande koji uhvate zadravaju za sebe. Stanica Miami izvijestila je o polijetanju aviona, Lima i Santiago o teh-nikim slijetanjima u toku leta. Neku no avion se tajno spustio na jedan aerodrom u unutranjosti, istovario teret i ponovno uzletio. Guardia Me-tropolitana zaustavila je dva kamiona natovarena televizorima i tranzi-storskim prijemnicima - po prvoj procjeni poiljka vrijedi 10 milijuna pe34zosa. Jo uvijek nema akcije oko Korejaca. No na to emo podsjetiti efa policije prvom prilikom kada se s njime susretnemo: ne prima esto tako vrijednu pomo kakvu smo mu upravo ukazali. Zrana, baza broj i urugvajskog ratnog zrakoplovstva bila je pozor-nica prijema prvih osam novih aparata koji su im isporueni u okviru naeg dodatnog vojnog programa. Ambasador Hoyt priredio je primanje za urugvajsku delegaciju u kojoj su bili ministar obrane, komandant rat-nog zrakoplovstva, naelnik taba i druge visoke vojne linosti. Ambasa-dor je naglasio da se toga dana slavi etvorogodinjica potpisivanja povelje u Punti del Este, o poetku djelovanja Saveza za progres. Citirao je dekla-raciju predsjednika Johnsona, prema kojoj Savez za progres ne samo da mijenja povijest slobodnog svijeta nego i dugu povijest slobode. Nakon invazije na Dominikansku Republiku - ovjek ostaje u nedoumici. Foto-grafije u jueranjim novinama prikazuju ambasadora, ministra i ostale gotovo su zaklonili pogled na malu cessnu sa etiri sjedala, koja je i bila povod sveanosti. / MONTEVIDEO 10. rujna 1965. trajkaka aktivnost ponovno je u punom zamahu nakon gotovo mje-sec dana prividnog zatija. Vratila se delegacija koja je u New Yorku tra-ila financijsku pomo. Dobili su samo 55 milijuna dolara, dosta da isplate 38 milijuna dolara dospjelih dugovanja, no ipak se mora poslati zlato kao kolateralno jamstvo. No uskoro e biti potrebni novi krediti kako bi se sprijeila nova nelikvidnost republike banke. Uvjeti koje postavlja Meu-narodni monetarni fond sigurno e sadravati ponovljene stavove o tro-enju novca na unutarnje stvari, kao to su plae vladinim namjetenicima i novane potpore. Prevladava pesimizam. Svi se slau s tim da predstoje jo tea vremena. Vrijednost pezosa pala je na 68 za dolar. Borba medu blankistima zakoila je imenovanje novog savjeta direk-tora republike banke. Stanje je takvo da su ministar i podsekretar za fi-nancije juer podnijeli ostavke tek toliko da bi danas svoje neopozive ostavke obojica povukla. U pitanju je samo to koja e blankistika frak-cija dobiti mjesta u vijeu direktora. Racioniranje opskrbe elektrinom energijom nastavlja se, iako je sua to je vladala na poetku godine sada

ustupila mjesto ozbiljnim poplavama koje su dovele do toga da uzdu ri-jeke Urugvaja valja evakuirati stotine obitelji. Suoeni smo s epidemijom bjesnoe - bolesti za koju se vjerovalo da je u Urugvaju iskorijenjena jo prije nekoliko godina. Prole je godine otprilike 4000 ljudi ugrizao pas, iako je u isto vrijeme samo u Montevideu uhvaeno 10 ooo pasa luta-lica. Svuda vlada osjeaj nelagodnosti. 347Nova govorkanja iz Brazila i Argentine o moguoj intervenciji u Urug-vaju izazivaju otre reakcije. U tjednu proslava brazilske armije njihov je ministar rata veliao na najistaknutijim mjestima povijesnu misiju brazil-ske vojske: Obrana demokratskih institucija ne samo unutar naih gra-nica ve u svim dijelovima Amerike mora jaati zbog opasnosti od meu-narodnog komunizma. Nekoliko dana kasnije komandant argentinske vojske general Juan Carlos Ongania rekao je, na povratku iz Brazila, kako su se argentinska i brazilska armifa sloile da se bore protiv komunizma u Junoj Americi, posebno onoga kubanskoga. Iako nije izriito spomenuo Urugvaj, njegova izjava dolazi u vrijeme javnih rasprava i u Argentini i u Brazilu o ekonomskim i socijalnim problemima Urugvaja. Ongania je kasnije demantirao svoju izjavu kakva je objavljena u tampi, no ta prvotna verzija ovdje se i dalje smatra istinitom. Protesti urugvajskih voj-nih oficira doveli su do otkazivanja poziva komandantu brazilske vojske da posjeti granino podruje. Urugvajska mornarica povukla se iz zajed-nikih vjebi koje su se imale odrati uz sudjelovanje amerikih i argentin-skih jedinica. Urugvajski su oficiri bojkotirali konferenciju koju je u Mon-tevideu trebao odrati jedan od rukovodilaca argentinske vojske. Mini-starstvo vanjskih poslova objavilo je u ime vladina nacionalnog vijea iz-javu kojom bilo ijim oruanim vojnim snagama odrie ulogu tutora Uru-gvaju. ini se da ne mogu izbjei dublje zalaenje u podruje sovjetskih ope-racija. Osim Borisova (koga povremeno i dalje viam), Semenova (prvog sekretara ija je pripadnost obavjetajnim poslovima, ako iija jest, sasvim nepoznata) i vozaa trgovinskog predstavnitva, imamo na liniji novog efa KGB-a Kalturina. Posredstvom AVENGEFUL saznali smo da Kaltu-rin trai stan. Kada jedan Sovjet ivi izvan zajednice u kojoj su svi ostali, mora da je obavjetajni oficir, jer svi ostali moraju biti pod kontrolom. Stan koji Kalturinu odgovara vlasnitvo je Carlosa Salguera,* rukovoditelja prodaje kompanije Philip Morris za Latinsku Ameriku, inae naturali-ziranog Amerikanca kolumbijskog podrijetla. Salguero ivi u velikom stanu u Carrasku, karno je preao zajedno s obitelji prije nego to sam ja uselio u njegovu bivu kuu. Salguerov stan, vlasnitvo kompanije koju zastupa, nalazi se u modernoj zgfadi iz koje se prua pogled na Pocitas. Conolly je zatraio da razgovaram sa Salguerom o mogunosti da mi dopusti pristup u stan prije nego to se Kalturin useli. Kalturin je konano odluio da unajmi taj stan. Na regrutnom ruku u golf-klubu Salguero se sloio s tim da posjetimo stan prije nego to se Kalturin useli. Salguera sam predao Conollyju, operativnom oficiru za sovjetske poslove, koji e zajedno s Frankom Shernoom, strunjakom dodijeljenim stanici Buenos Aires, organizirati postavljanje prislunih ure-aja. Jedan razlog za operaciju prislukivanja jest i taj to Kalturin vjero-jatno ima ljubavne odnose s Ninom Borisovom, enom mojega prijatelja Mkonzula - takoer oficirom KGB-a. Borisova radi u ambasadi, vjerojatno na klasificiranju dokumenata, i moda e s Kalturinom, ako se nae u njegovu stanu, zametnuti za nas zanimljiv razgovor. Kalturinova ena do-sad jo nije stigla, iako je on u jednom telefonskom razgovoru rekao kako je uskoro oekuje. Postoji takoer mogunost

da je Kalturin iznajmio stan kako bi privukao potencijalne agente, a moda i za sastanke s njima. MONTEVIDEO 23. rujna 1965. trajkovi su sve jai: trajkaju zaposleni u gradskoj upravi, dravnim bankama, samostalnim poduzeima i decentraliziranim slubama. Blanki-stiki lanovi vladina nacionalnog vijea i direktori dravnih poduzea od-luili su juer da pozovu policiju kako bi ova natjerala namjetenike para-liziranih dravnih banaka da odrade punih deset dana. Svaki namjetenik koji se ne odazove tome pozivu bit e smijenjen - teka mjera za urugvaj-ske standarde. Danas se pozivi za povratak na posao nastavljaju. Ali re-publika banka i State Mortgage Bank opet su jutros bile zatvorene. Rad-nici u privatnim bankama poinju pola sata kasnije i zavravaju posao ; pola sata ranije, u znak solidarnosti s namjetenicima dravnih banaka. Blankistiki lanovi NCG-a i direktori dravnih poduzea odluili su na dananjem sastanku da odobre samo 2.5 posto poveanja plaa zapo-slenima u svim samostalnim poduzeima i decentraliziranim slubama, bez ikakvih daljnjih pregovora. Sindikati, meutim, ustrajno zahtijevaju 48 po-sto poveanja u 1966. godini, citirajui upravo statistiku inflacije za raz-| dobije od sijenja do kolovoza: 33,8 posto. Blankistiki su voe rijeeni da ostanu na svojoj liniji zbog neophodnosti da se potuju zahtjevi Meu-narodnog monetarnog fonda. To e u svakom sluaju djelovati depresivno na bankovne radnike, koji su takoer otvorili vrata zahtjevima za pove-anje plaa. Na strani sindikata nema znakova ublaavanja. Pezos je ponovno pao, sada valja dati 74 pezosa za dolar. Ministar i podsekretar za financije opet su podnijeli ostavke, a vladino nacionalno vijee ovaj put ih je i prihvatilo. Rezolucija predstavnikog doma u Washingtonu od zo. rujna prouzro-ila je izgrede i ovdje i u drugim dijelovima Latinske Amerike. Rezolucijom se SAD-u ili bilo kojoj drugoj amerikoj dravi doputa pravo unilateralne vojne intervencije u drugim amerikim dravama ako je to potrebno da se komunizam zadri izvan zapadne hemisfere. Ovdje se ocjenjuje da je rezo-lucija ohrabrenje intervencionistikim snagama u Brazilu i Argentini. Ako ta rezolucija ima svrhu da iskae podrku invaziji na Dominikansku Re-publiku, kako se ini da jest, mogu se jedino uditi kako su se to mnogi politiki voe u SAD-u dali uvjeriti da pedeset i osam uvjebanih komu-nista mogu potiniti Boschov pokret. 349MONTEVIDEO 27. rujna 1965. Posjetio nas je John Hart, novi zamjenik efa odsjeka zapadne hemi-sfere za kubanske poslove. Dosad je obavljao dunost efa stanice u Bang-koku i u Rabatu. Stari je Hortonov prijatelj. Kako je on novi oficir odgo-voran za operacije protiv Kubanaca, proveo sam prilino vremena upuon jui ga u nae operacije i sluajui njegova obrazloenja kako valja vie raditi protiv Kubanaca. Hart tvrdi kako Agencija gotovo i nema izvjetaja agenata sa same Kube (iako je tehniko pokrivanje elektronikim prikupljanjem obavjete-nja i praenjem iz zraka osigurano na odgovarajui nain). No on eli da regrutiramo agente za kontrolu pote. Nain na koji to valja izvesti svodi se na to da se vrlo paljivo kontrolira pota s Kube ne bi li se opazili znaci nezadovoljstva u onoga koji pie. Ako podaci u centrali i stanici JMWAVE u Miamiju ne otkriju tko je razoarani pisac - mogui agent, stanica koja je otkrila njegovo nezadovoljstvo, ili neka druga u zapadnoj hemisferi, moe odgovoriti na pismo nepoznatoga s Kube uputom da to pismo sa- uva. Ako Kubanac odgovori na

adresu iz usluge koja se navede u pismu, njemu se pie drugo pismo s uputama kako e razviti nevidljivu poruku napisanu u prvom pismu. Razvijena poruka zapravo je ponuda za regru-tiranje. Ako Kubanac na tu ponudu odgovori povoljno, poslat e mu se specijalni karbon-papir i uspostavit e se redovito dopisivanje. Ovdje u Montevideu naa operacija kontrole pisama AVIDITY pratit e potu i otkrivati mogue agente. Iako sam Ijubezno kimao glavom i pokuavao iskazati oduevljenje da potraim iglu u stogu sijena, mislio sam u sebi kako taj ovjek mora da je lud ako misli da imamo vremena za takve igre. Jedva uspijevam snimiti pismo s Kube, a nekmoli da se uputam u regrutiranja i sve to ona do-nose. Sljedei Hartov njeni prijedlog jest da pronaemo Che Guevaru. Gue-vara je nestao prije est mjeseci. Iako je bilo nekih znakova o njemu u Africi, nitko ne zna gdje se nalazi. Hart misli da bi Guevara mogao biti u nekoj bolnici u Sovjetskom Savezu, mentalno slomljen uslijed uzimanja pokvarenih lijekova protiv astme. Zatraio je da briljivo nadziremo liste putnika. Obeao je da e nam poslati upravo dovrenu fotografiju Che Guevare bez brade - to je zapravo slika, jer nema ni jedne fotografije na kojoj bi Guevara bio bez brade. Hart takoer trai da nastavimo ve za-poetu kampanju oko objavljivanja nepoeljnih spekulacija o Guevarinu nestanku, nadajui se da e se on ponovno negdje pojaviti kako bi presje-kao takve spekulacije. I ostale stanice bave se istim poslom. Hartov posjet doao mi je u pogodno vrijeme, jer se njemu svidjelo kako radim protiv Kubanaca. Nakon est mjeseci potrait u posao u cen-trali, ukoliko ne odluim napustiti Agenciju. U ovom trenutku nisam 350sasvim siguran za to u se odluiti, no Hortonu sam iznio svoj plan da se u centralu vratim u oujku, kada se navravaju dvije godine mojeg bo-ravka ovdje. Postoje dva problema: ini se kao da prvi pojaava drugi. U kui je situacija gora nego ikada: nemamo zajednikih interesa osim djece, nema razgovora, sve je izraenije negodovanje zbog upadanja u stupicu usam-ljenosti. Rekao sam Janet da je, kada se vratimo u Washington, namjera-vam napustiti - ini se da mi ona ne vjeruje - no inzistirala je na tome da se vrati ranije. Odvajanje od djece ne mogu prihvatiti. Paklena situacija za svakoga od nas. Drugi problem jo je tei. Invazija na Dominikansku Republiku navela me na razmiljanje to mi to zapravo radimo u Latinskoj Americi. S jedne strane zaustavljeno je irenje utjecaja kubanske revolucije. Programi su-zbijanja ustanaka pokazali su se najee uspjenima. Komunistika je sub-verzija, u najmanju ruku, pod kontrolom. No dobre strane ispravljanja nepravdi, to komunizam i ini privlanim, ne pokazuju napretka. Ovdje je problem u tome to postoji malen broj posjednika zemlje koji proizvode za izvoz i iji se interesi sukobljavaju s interesima veine ostalih. Sve dok Urugvaj nema zemljine reforme, nema ni pravedne raspodjele, ni dobiti, ni gubitaka proizvodnje. Nee biti poticaja zemljoposjednicima da proiz-vode i izvoze na zakonskoj osnovici. I izvozne e cijene dramatino rasti, beneficije e uglavnom pripadati aici ljudi koja posjeduje zemlju - istoj onoj aci ljudi koji i u ovim tekim vremenima najmanje trpe. Sigurno je da e se zemljoposjednici oduprijeti, kao, uostalom, i u drugim zemljama, no Savez za progres mora na neki nain stimulirati zemljinu reformu, ako elimo da i druge reforme postignu uspjeh. Sto vie razmiljam o invaziji na Dominikansku Republiku, to se ee pitam ele li politiari u Washingtonu da zaista doe do reformi u Latin-skoj Americi. Moda udio

komunista i ne bi bila losa stvar, jer bi ih se na taj nain moglo uspjenije kontrolirati. No misliti da pedeset i osam komunista, koji sudjeluju u narodnom pokretu za liberalne reforme, mogu preuzeti kontrolu nad tim pokretom u najmanju ruku znai pokazati ne-povjerenje prema samim reformama. Najgore od svega jest to da to vie radimo na jaanju snaga sigurnosti, policije i vojske, posebno obavjetaj-nih slubi, sve manje vanosti pridajemo reformama. Kakve su koristi od-stranjivanja subverzija ako nepravde postoje i dalje? Ne vjerujem da Savez za progres obavlja svoju ulogu i mislim, na koncu, da nisam odabrao pravu karijeru. Morat u i dalje raditi kada se odvojim od Janet, nakon povratka u Washington, jer e joj trebati novac za djecu, a ona se vjerojatno nee htjeti zaposliti. Moj e cilj biti da pronaem drugi posao, a da se pri tom ne naem u situaciji da ivim s malo novaca ili bez njih. Rekao sam Hartu da bih volio raditi na kubanskim poslovima. Moda je Riefeov cinizam najbolji nain da se ostane u Agenciji i umiri vlastita savjest.MONTEVIDEO i. listopada 1965. Ozvuenje Kalturinova stana izvedeno je uspjeno - predajnici su u krevetu i u sofi. Baterije e trajati est mjeseci, moda i vie, jer predajnici imaju prekidae kojima se upravlja radio-putem. Conollvju sada preostaje da pronae prisluno mjesto, dovoljno blizu da bi mogao upravljati preki-daima i snimati. Zatim mu valja pronai ovjeka koji e upravljati ure-ajima na prislunom mjestu i prepisivaa. Te su prislune operacije prljava stvar. MONTEVIDEO 3. listopada 1965. Nastavljaju se trajkovi vladinih namjetenika, posebno bankovnih rad-nika. Sve se glasnije govori da vlada namjerava proglasiti opsadno stanje kako bi slomila trajkove. Dosad jedina vladina akcija jest zatvaranje ba-naka i prijetnja ekonomskim mjerama svakom namjeteniku koji se pri-kloni novim trajkovima. Meutim sindikati samostalnih poduzea i de-centraliziranih slubi, koji su upravo okonali dvodnevno izbivanje s posla, oglasili su novi trodnevni trajk od 13. do 15. listopada. Pukovnik policije u Montevideu Ventura Rodriguez,* najvii funkcio-ner sigurnosti u zemlji, otiao je u Miami na konferenciju efova amerike policije, no iznenada je pozvan da se hitno vrati. Iako razlozi njegovu po-vratku nisu povezani sa sadanjim trajkovima, njegov je povratak doveo do novih nagaanja. Rekao nam je da jo nije donijeta odluka o progla-enju opsadnog stanja. Naa centrala postaje nervozna i zahtijeva da je neprekidno izvjetavamo o situaciji. Opsadno stanje u Peruu konano je ukinuto, Gerilski pokret MIR je po-raen, jo samo preostaje da se likvidira. Nedavni posjetilac koji je proao kroz Umu rekao mi je da je tamonja stanica otvorila svoju ispostavu u jednom planinskom selu u kojem se smjestila i peruanska vojna komanda. Od srpnja do rujna, mjesecima vrlo vanim za operaciju, istureno mjesto nae stanice sluilo je za prikupljanje obavjetajnih podataka o uspjesima i promaajima vojnog angairanja te za predavanje obavjetenja iz izvora stanice Lima vojnoj komandi. U akcijama gradske organizacije MIR, uhap-en je na glavni ubaeni agent, Enrique Amava Quintana.* U policijskoj istrazi otkrio je da radi za nas. Konano ga je stanica oslobodila i premje-stila u Meksiko sa - siguran sam - sasvim pristojnim naknadama za po-vlaenje. Suzbijanje MIR-a smatrat e se klasinim sluajem djelotvornosti na uguivanju pobuna kada se, u toku najvanijeg razdoblja organizacijskih

352.priprema, prikupljaju dobra obavjetenja i uvjeba sve to treba prethoditi po etku gerilskih operacija. Kako je dobro obuenih gerilaca na Kubi bilo mnogo, uguivanje pobune bilo bi oteano i dugotrajno da nemamo uba-enog agenta poput Amaye. I MONTEVIDEO 7. listopada 1965. Nacionalno vijee izglasalo je popodne odluku o opsadnom stanju (est blankista za, trojica koloradosa protiv), koja se, prema urugvajskom zakonu, naziva hitnim mjerama sigurnosti. Prijedlog, obrazloen neop-hodnou da se stane na kraj sindikalnim nemirima, podnio je ministar unutarnje sigurnosti Adolfo Tejera. Dekretom se zabranjuju svi trajkovi i skupovi na kojima bi se zagovarali trajkovi i drugi oblici propagande. Provoenje opsadnog stanja povjereno je ministrima unutarnjih poslova i obrane. Odluka je zapravo tajno donijeta jo juer. Jer trajka cijela zemlja, vladine banke, sudstvo i druga ivotno vana podruja - glavni motivi trajkaa jesu plae, inflacija, sankcije protiv trajkaa i dodatne olakice. Da bi spremne doekale akciju, policiji i vojsci isplaena su primanja za rujan. Pukovnik Ventura Rodriguez, koji je bio krenuo u Miami na konfe-renciju efova amerike policije a zatim bio hitno pozvan da se vrati, ko-mesar Otero i inspektor Piriz rekoe mi da je policija ve nekoliko dana u stanju pripravnosti. Naa centrala eli da je svakodnevno izvjetavamo o trajkovima i nasiljima sve dok traje opsadno stanje. Nitko nije zateen - jueranja tajna odluka blankista osvanula je u jutronjim dnevnicima no CNT nije odloio svoje planove da popodne organizira javni skup, a zatim i mar od predstavnike palae do trga ne-zavisnosti. U trenutku kada je NCG donosio odluku, demonstranti su se okupljali na trgu ispred ureda NCG-a. im je odluka o opsadnom stanju prihvaena, policija je upala na trg da rastjera demonstrante. Do sada, a ve je duboka no, uhapena su trideset i etiri radnika, svi iz elektrokom-panije, osim dvojice voa sindikata bankovnih namjetenika. MONTEVIDEO 8. listopada 1965. Dosad je uhapeno vie od stotinu ljudi, ali svi ugledniji sindikalni voe sklonili su na sigurna mjesta. Popodne su u vladinim bankama na-stavljeni trajkovi sjedenjem. Uslijedilo je izbacivanje trajkaa iz banaka i hapenja. U razliitim dijelovima grada organiziraju se munjevite demon-stracije protiv opsadnog stanja. 13 CIA 353Dekret o uvoenju opsadnog stanja predan je, u skladu s ustavom, na odobrenje predstavnikom domu. Znajui da e koloradosi i otcijepljene grupice pokuati oboriti dekret, blankisti se nisu odazvali pozivu i tako sprijeili kvorum. CNT je za 13. listopada sazvao opi trajk. Samostalna poduzea i decentralizirane slube obustavit e rad na tri dana. Vlada je u nevolji. MONTEVIDEO 15. listopada 1965. Policija nije dorasla dobro organiziranim sindikatima. Opi je trajk uspio. Odazvalo se vie od zoo ooo vladinih radnika, i veina radnika u privatnim poduzeima. Novine, javni prijevoz, industrija vune, tekstila, zdravstvo, kole - zakoene su gotovo sve djelatnosti. Danas, posljednji dan, trajkaju samostalna poduzea i decentralizirane slube. Odrano je mnogo munjevitih ulinih demonstracija, po zidovima su ispisane protraj-kake parole i dijeljeni su leci.

Policija je uhapsila vie stotina trajkaa, no najvaniji voe jo su uvijek na slobodi. Radio stanica PCU-a, Radio Nacional, zatvoren je na sedamdeset i dva sata zbog toga to je emitirao vijesti o trajkovima, a jedno izdanje Ijeviarskog dnevnika Epoca juer je zaplijenjeno. U znak protesta, udruenje tampe i novinski sindikat ponovno su stupili u trajk, pa novine danas nisu izale. Tejera* je javno osudio komunistiko vodstvo sindikata vladinih namjetenika zbog nereda, a blankistiki vode odluuju se na sve ee mjere. Direktori etiriju vladinih banaka objavili su otpu-tanje osamnaestom namjetenika zbog sudjelovanja u trajku. Samostalna vladina poduzea i decentralizirane slube objavile su sankcije oduzima-nja zarada sudionicama trajka - dvodnevne zarade za prvi dan trajka, trodnevne za jueranji i petodnevne zarade za dananji, trei dan trajka. Ako se trajk nastavi, uslijedit e otputanja s posla.- Dogovoreno je ko-nano sasvim samovoljno - da se plae poveaju za 15 posto, iako sin-dikati zahtijevaju poveanje od 48 posto. Inflacija ove godine biljei porast od 50 posto. PCU predvia, izvjetavaju nai agenti, da e se nastaviti uline demon-stracije i druge mjere pritiska na vladu da odustane od izbacivanja ljudi s posla i kaznenih odredbi. Dvojica naih agenata, AVCAVE-i i AVOI-DANCE-9, pripadnici su strogo tajnih odreda samoobrane PCU-a, anga-iranih u munjevitim demonstracijama i dijeljenju propagandnih materi-jala. Izvjetavaju iznad oekivanja dobro, ali nisu bili kadri saznati skro-vita stanovitih sindikalnih voa, o emu - kad saznamo - obavjetavamo policiju kako bi ih pohapsila. Policija je komunistima i srodnim grupacijama danas izvoljela dati po-godnu rtvu za njihovu kampanju protiv vlade. Pro ulo se o muenju ko354jemu je bio podvrgnut mlad ininjer gradskog vodovoda Julio Arizaga, uhapen prije nekoliko dana. Jutros je gotovo pobjesnio u eliji u centrali AVALANCHE i prevezen je u vojnu bolnicu. Napao je uvara i uspio ga raniti njegovim vlastitim orujem. Ipak je svladan, a njegovo se ponaanje pripisuje policijskoj torturi kojoj je bio podvrgnut. Moram cijelu stvar provjeriti kod komesara Otera, jer nije obiaj da policija mui politike zatvornike. Arizaga je lan prokineskog Pokreta lijevih revolucionarnih snaga (MIR) i bivi lan PCU-a. Bio je svojedobno i jedan od voa FEUU-a, ali nikad osobito aktivan u sindikatima. Riefe je posljednjih mjeseci usmje-ravao AVCAVE-i prema tjenjim vezama s MIR-om, ali s time da zadri dobru poziciju u PCU-u. No kako se MIR radije priklanja akcijama na seoskim podrujima, podrazumijevajui i gerilu, na tetu organiziranja sin-dikata, AVCAVE-i dobit e upute da potpuno napusti PCU i prikloni se pokretu MIR. U meuvremenu daje nam dobre obavjetajne podatke o svojim bivim kolegama iz PCU-a, na primjer o Arizagi, ali i PCU-u openito. MONTEVIDEO 19. listopada 1965. Vladino nacionalno vijee (koloradosi su se uzdrali) usvojilo je pro-gram ekonomske stabilizacije s ciljem da vladi omogui dobivanje dodat-nog zajma Meunarodnog monetarnog fonda koji bi otvorio vrata novim privatnim i slubenim zajmovima. Veina promatraa slae se da je opsadno stanje bilo uvedeno ne samo zbog slamanja trajkova nego i zato da se predusretne otro suprotstavljanje novim ekonomskim mjerama, koje sindikati nee prihvatiti. Najnoviji problem: Ministarstvo financija dodijelilo je Ministarstvu unutarnje sigurnosti milijun pezosa za pokrivanje trokova izazvanih opsadnim stanjem. No da bi se ta odluka ispunila, valja osigurati do-voljno novanica. Britanska tvrtka koja tampa urugvajski

novac zadrava isporuku jer republika banka nije kadra platiti trokove - dosad nije pla-eno 100 ooo britanskih funti. MONTEVIDEO 22. listopada 1965. Komesar Otero nije se ba sasvim jasno izrazio o muenju Julija Ari-zage, aktivista MIRa. Time je u stvari na svoj nain potvrdio istinitost prie. Arizaga je u ponedjeljak priveden sudu na sasluanje o tome zato 355je pucao u svog uvara, ali je njegovo stanje bilo tako loe a tragovi mu-enja vidljivi, da je sudac donio oslobaajuu presudu. Policija je to od-bila, pa je vraen u vojnu bolnicu, gdje se jo uvijek ne moe doprijeti do njega. O cijelom sluaju razgovarao sam i s inspektorom Antonijem Pirizom. Rekao mi je da je inspektor Juan Jose Braga,* pomonik direktora za istrage, bio taj koji je naredio i nadgledao muenje. Svrha je bila da se do-biju obavjetenja o MIR-u i o tupamarosima, iji organizacijski sastav i poblii podaci jo nisu poznati. Antonio ne misli da je i Otero sudjelovao u muenju, no sve je mogue. Objasnio je da je soba za muenje u istom hodniku gdje je i prisluno mjesto AVENGEFUL, u odijeljenom dijelu iz-nad ureda naelnika policije i njegova zamjenika. Primjetio sam te pro-storije za svojega posjeta prislunom mjestu, ali mi je bilo reeno da se sobama, iskljuivo za odmaranje, koriste pukovnik Rodriguez i pukovnik Martin. Prema Antonijevim tvrdnjama, obino se uhvaenome prebacuje kapuljaa preko glave i vee ga se na krevet, a picana (elektrini dinamo ureaj na runi pogon) prikljuuje se na zatvorenikove genitalije. Otkad su zavrene protuteroristike operacije policije, koje je vodio Tom Flores,* i otkako je general Aguerrondo smijenjen s dunosti efa policije,* muenje politikih zatvorenika zaista je rijetkost. Meutim picana se jo uvijek pri-mijenjuje na kriminalcima (to i jest razlog zato kradljivci i pljakai esto sami sebe ranjavaju prije nego to ih uhvate - da bi prvih nekoliko dana nakon hapenja proveli u bolnici). A moda je muenje Arizage tek izuze-tak, znak Bragina razoaranja zbog nemo i da zaustavi tupamarose u nji-hovim akcijama podmetanja bombi. MONTEVIDEO 28. listopada 1965. Sve do danas blankistiko je rukovodstvo odluno odbijalo sindikalne zahtjeve o poveanju plaa i ukidanju kaznenih mjera. Ali sindikalni su voe angairani da, na pitanju ukidanja sankcija, dobiju podrku kolora-doskih predstavnika u zakonodavnim tijelima. Bojei se politikih sukoba s koloradosima, blankisti danas objavljuju da e na plae za listopad pri-mijeniti samo polovicu ranije izglasanih sankcija zbog sudjelovanja u trajku, a da e druga polovica tih mjera biti primijenjena na plae za stu-deni. Dali su na znanje i to da postoji mogunost poveanja plaa i olak-ica i iznad Z5 posto, ali tek naredne godine. Mjere sigurnosti toliko su popustile da je teko i povjerovati kako jo uvijek vlada opsadno stanje. Gotovo su svi uhapeni sada osloboeni. CNT je, dopae, odrao masovni skup protiv kaznenih mjera, a policija uope nije intervenirala. Jedini trajk koji jo uvijek traje jest trajk mje356snih radnika. Vojska je poela istiti otpatke po ulicama od prolog tjedna. Jedini razlog zbog kojeg je opsadno stanje jo na snazi jest - Ariza-gino vrlo loe zdravstveno stanje. Da je osloboen, znaci muenja bili bi svima oiti. Stoga su blankistiki voe prisiljeni da zadre takvo stanje kako bi zatitili naelnika policije Venturu Rodrigueza i ministra unutar-nje sigurnosti Adolfa Tejeru. Arizagin sluaj doveo

je do ozbiljnog sukoba meu tom dvojicom, a koloradosi su to iskoristili kao politiko pitanje. Tejera provodi internu istragu u policiji. Posredstvom misije javne pomoi uspio sam komesara Otera, efa oba-vjetajnih operacija policije, ubaciti u Meunarodnu policijsku akademiju, gdje novi teaj poinje u sijenju u Washingtonu. Nakon to provede dva-naest tjedana na Akademiji, Otero e u naoj centrali pohaati poseban teaj o obavjetajnim operacijama. Zatraio sam da na ured za obuku pokloni punu panju nastavi fizikog praenja i operacijama ubacivanja u komunistike partije odabiranju ciljeva, regrutiranju, radu s agentima. Moda e odgovarajua obuka oficira kakav je Otero pridonijeti da se po-licija osposobi da regrutira agente i plaa informacije umjesto da mui zatvorenike. Sam bog zna koliko je Oteru takav teaj potreban. Jo od oujka za-glibio je u Cukursov sluaj (kidnapiranje jednog biveg nacista koje se nije posreilo), a sve zbog sitnog publiciteta i malo putovanja. Cukurs je ko-nano kremiran, a prije nekoliko dana Otero je njegovu sinu predao urnu s pepelom i zubni most. No Cukursov sin i njihov obiteljski lijenik izja-vili su reporterima da pokojnik nikad nije imao zubni most. Oteru ne preostaje drugo nego da se uputi u potragu za novom leinom. MONTEVIDEO 4. studenoga 1965. Opsadno stanje danas je konano ukinuto - Arizagino se zdravlje to-liko poboljalo da ga mogu pustiti na slobodu. Koloradosi i dalje napa-daju vladu zbog tog primjera muenja, ali Tejera se zaklinje da ministar-stvo nastavlja istragom. Nita od svega toga, naravno, jer to naelnik po-licije nee dopustiti. Ako bi bio prisiljen, zatrait e podrku vojne ko-mande, a blankistima ne odgovara da se zbog jedne prljavtine lie snage koju im ulijeva vojska. Ni koloradosima nije stalo da se to dogodi. Nema, dakle, opasnosti za Bragu, Otera ili muitelje. U razdoblju opsadnog stanja blankistiki senatori i poslanici nisu se odazivali pozivu na zasjedanja o hitnim dekretima. Mogli su zbog nedo-statka kvoruma sprijeiti koloradose da izglasaju ukidanje opsadnog sta-nja. Meutim, pregovorima su koloradosi prisilili blankiste na situaciju 357koja ih daleko vie kompromitira. Juer je senat, u kojem prevladavaju koloradosi, ponitio sve odluke o izbacivanju trajkaa s posla, kao i ka-znene mjere umanjivanja plaa trajkaima. Slina se akcija oekuje i u skuptini. MONTEVIDEO 10. studenoga 1965. Pregovori su propali. Opet su na pomolu trajkovi, a time i mogu-nost ponovnog uvoenja opsadnog stanja. Iako radnici u cijeloj zemlji po-novno trajkaju (a prometni radnici u Montevideu zbog listopadskih plaa), glavni pravac napada vode sindikati sredinje administracije. Od-bacili su prijedlog o poveanju plaa narednog srpnja. trajkaju ve etr-deset i osam sati, sljedeeg tjedna bit e to ve sedamdeset i dva sata - i tako unedogled. Pregovori izmeu vlade i sindikata samostalnih poduzea i decentraliziranih slubi nastavljaju se, ali rjeenja nema na vidiku. Uspr-kos trajkovima, narodna je skuptina danas prihvatila da poniti ranije odluke, a sada cijela stvar ide pred vladino nacionalno vijee, gdje e tek veto posvjedoiti o potpunom padu dominirajue frakcije blankista. Ako su trajkovi vladinih namjetenika nezakoniti, onda i odluka o ponita-vanju odluka mora biti suprotna ustavu. No sve se ovdje ini toliko nepodudarnim da bi i jedan protuustavni zakon bio neto sasvim prirodno.

Koloradosi su Arizagin sluaj potegnuli u narodnoj skuptini - neki meu njima ele zadobiti politike prednosti hinei ok i iznenaenje -ali skuptinska istraga nema prilike da, u sluaju AVALANCHE, napre-duje bre od istrage ministra unutarnje sigurnosti. MONTEVIDEO 16. studenoga 1965. Otero i policija u cjelini opet su se pokazali pravim eprtljama. Dravni sekretar Rusk, koji je ovdje u posjetu, jutros je na Trgu nezavi-snosti poloio vijenac na spomenik Joseu Artigasu, ocu urugvajske neza-visnosti. Cijeli tjedan nastojao sam kod Otera, odgovornog za pripremu mjera sigurnosti, da u vezi s Ruskovim posjetom poduzme sve mjere predostronosti kako bi se izbjegao svaki incident. Jutros se 300 Oterovih policajaca postavilo u kordon oko spomenika, kada je, iznenada, jedan mlai ovjek probio kordon i potrao prema Rusku pljujui dravnom se-kretaru ravno u lice. Otero je stajao desno od Ruska, sav se bio ukoio. Ipak, prvi se oporavio i zajedno s jo nekolicinom policajaca odvukao na-padaa. Rusk je rupiem otro lice i poloio vijenac. Pukovnik Rodriguez* 358i drugi vladini funkcioneri veeras su posjetili ambasadu kako bi se slu-beno ispriali. Napada, lan omladinske organizacije PCU, prevezen je, zbog batina koje je dobio na policiji, u bolnicu. Tvrdi se da je u komi. MONTEVIDEO 19. studenoga 1965. Prije nekoliko dana ovdje je, pod pokroviteljstvom FEUU i Meuna-rodne unije studenata sa sjeditem u Pragu, poela vana studentska kon-ferencija. Skup je nazvan Seminarom za socijalno i ekonomsko ujedinje-nje Latinske Amerike. Prisustvuje otprilike 60 delegacija iz cijele hemi-sfere. Posredstvom AVBUZZ-i objavili smo u tampi Montevidea nepri-jateljski intoniran uvodnik, istaknuvi da seminar organiziraju, financiraju i njime rukovode Sovjeti kroz IUS i FEUU, koja je pod kontrolom PCU-a. Uredili smo da se rasturaju leci s istim sadrajem, kao i aljiv faksimil novanice od 100 urugvajskih pezosa koju prekriva rubalj, hotei time pri-kazati kako Sovjeti daju novac za seminar. Iz odsjeka tehnikih slubi na-ruili smo kopije papira, slubenih pisama sa zaglavljem Seminara i pot-pisom sekretara seminara za vanjske odnose Daniela Waksmana. Papiri su razliite duljine, tako da bi se na njima moglo napisati svako pismo koje bismo eljeli pripisati Waksmanu. Ako se za tim ukae potreba, imat emo podzemno pismo koje moemo pridodati drugim propagandnim materijalima protiv seminara. Waksman je voa FEUU-a. Pokuaj proboja u sindikat dravne banke nije uspio. Siri se novi val trajkova protiv veta nacionalnog vijea na ukidanje kaznenih mjera. Vla-dinim bankama pridruila se i sredinja administracija, klinike bolnice, osnovne i srednje kole, sveu ilite i pravosue. Radnici civilnog zrako-plovstva odluili su da na dva dana, danas i sutra, zatvore aerodrom. Uslijedit e novi trajkovi. Preostaje jo tjedan dana do roka, odreenog ustavom, za poveanje plaa vladinim namjetenicima, jer su izbori zakazani za 7. studenoga 1966. Kako se nikakvo poveanje plaa ne moe obeati u toku godine to prethodi izborima, svi su izgledi da e naredni tjedan obilovati potresima. MONTEVIDEO 2,7. studenoga 1965. Prologa tjedna stavljen je jo jedan veliki znak pitanja na urugvajsku demokraciju. Poelo je sa trajkom civilnog zrakoplovstva, 19. i 20. stu-denoga, a zavrilo prole noi odobrenjem kongresa da se poveaju plae. 359t

U meuvremenu nije bilo dana bez trajka jednog od sindikata vladinih namjetenika. kole, banke, sveuilite, potanski i telekomunikacijski si-stemi, grafiari, luki radnici, sredinja administracija i drugi - stupali su u trajk jedni za drugima, sve dok 5. studenoga cijela zemlja nije bila pa-ralizirana opim trajkom to ga je organizirao CNT. Luka u Montevideu je zatvorena, aerodrom je ponovno zatvoren, 2,5. i 2.6. studenoga nisu iza-le novine. Ulini marevi i demonstracije tisua radnika bile su gotovo svakodnevna pojava. Zavravale su obino pred predstavnikom palaom govorima u kojima su se zahtijevale olakice kako bi se postigla ravnotea uslijed inflacije. Juer, posljednjeg dana u toku kojega se moglo odluid o poveanju plaa, demonstracije su dosegle vrhunac. Znajui da ima na raspolaganju vrijeme do ponoi, vladino nacionalno vijee sastalo se u sedam sati naveer. Svi blankistiki ministri pozvani su u sjedite vlade, gdje im je bilo reeno da ekaju u pokrajnjoj sobi. U 7 sati i 2.0 minuta iz narodne je skuptine nacionalnom vijeu poslan doku-ment na sedamdeset i dvije stranice koji broji 195 lanova. (Dokument sadri mnogo podataka o vladinim financijama, posebno s obzirom na poveanje plaa.) Dokument je nakon kratke rasprave prihvaen. Vijenici koloradosi bili su dovedeni u situaciju da odglasaju, a da ak nisu imali prilike niti vidjeti tekst. U slinoj su situaciji bili i blankistiki ministri (osim ministra financija), koji su trebali potpisati odluku. U osam sati i pedeset i pet minuta ministar financija stigao je s dokumentom u narodnu skuptinu, u kojoj se rasprava vodila do konane odluke, koja je pala u 11.34 te noi. Ispred skuptine ekao je predsjednik senata. Pohitao je s dokumentom u senat, stigavi sedamnaest minuta prije ponoi. Iako se nekoliko senatora javilo za rije, nije preostalo vremena niti da se doku-ment proita. Tono minutu prije ponoi senat je najzad izglasao da pri-hvaa dokument. Tim se odlukama osigurava znaajno poveanje plaa vladinim namje-tenicima, iako nisu prihvaeni svi zahtjevi. Usporedno je donesena od-luka o novim taksama za poljoprivredu i stoarstvo, izvoznike vune i za banke. Uza sve to opozicija je izjavila da i takav dokument donosi jo veu inflaciju. Gotovo svi trajkai danas se vraaju na posao - osim rad-nika vodovoda. Sukobi, meutim, nisu okonani, jer su kaznene odredbe jo uvijek na snazi. S obzirom na veto nacionalnog vijea o ponitavanju sankcija, blankistiki lanovi zakonodavnog tijela spreavaju kvorum. A savjetnici blankistikog nacionalnog vijea zahtijevaju jo i nove kaznene odredbe za najnovije trajkove. Mir izmeu vlade i njezinih radnika jo nije na pomolu. 360MONTEVIDEO 3. prosinca 1965. Da bismo prislukivali Kalturina, osigurali smo, tono iznad Salgue-rova stana, jo jedan u kojem emo postaviti prisluno mjesto. Moju se-kretaricu raduje to e zasada tamo raditi, ali time problem nije i rijeen. Prema izvjetajima AVENGEFUL prislukiva a telefona u sovjetskoj ambasadi, Kalturin subotnja popodneva redovito provodi u tom stanu. Njegova veza s Borisovom traje i dalje. Uz to se pojavila i njegova ena -iako nije sretna i daje naslutiti da bi se uskoro mogla vratiti u Sovjetski Savez. Sve dok ne pronaemo osobu koja bi cijelo vrijeme radila na prislu-nom mjestu, ta e operacija biti sporedna. Iako Conollv, oficir sovjetskih operacija, odlazi svake subote i ponekad nedjeljom na prisluno mjesto da ukljui, odnosno iskljui, odailja te, ako je Kalturin tamo, snima to ovaj govori. Prole subote nakon ruka poao sam s Conollvjem. Odai-ljai za ukljuivanje smjeteni su u sivim samsonite koveiima. Kad se otvore i antena upravi u smjeru Kalturinova stana, rukovalac pritie dugme

predajnika pet sekundi. Ako prekida ne radi, postupak se ponav-lja sve dok se predajnik ne ukljui, iako to ne valja raditi preesto, jer se odailja moe pregrijati. U koveiu je i prekriva, tako da rukovalac moe izbjei nepoeljno kvarenje ureaja. Moda bi i Kalturin poelio ta-kav zaklon. No Conollv ne shvaa to elim kazati. U drugom samso-nite koveu je prijemndk-magnetofon, koji se pokree na slian nain. Te tehnike operacije zaista su dosadne - a osim toga od njih jo nema neke koristi. MONTEVIDEO 6. prosinca 1965. Blankisti u nacionalnom vijeu zahtijevaju da kaznene odredbe i dalje ostanu na snazi. Dapae, da se u sluaju svakog novog trajka jo poja-aju. Oduzimanja od plaa primijenjivat e se na etiri dana u mjesecu sve dok kaznene odredbe ne budu zadovoljene, to u nekim sluajevima znai da e trajkai ostati bez osamnaestodnevnih zarada. U samostalnim poduzeima i decentraliziranim slubama ve su, u znak protesta, djelo-mino obustavili rad. Sindikat Ministarstva financija zatraio je da mini-star podnese ostavku. Sluba za ubiranje taksa toga ministarstva uzvra-tila je istom mjestom, proglaavajui ministra nepoeljnom osobom. Slu-benici sredinje administracije pridruili su se ostalima koji najavljuju nove trajkove. Uputili su se u maru prema Ministarstvu financija zahti3!jevajui da o kaznenim odredbama razgovaraju s ministrom. Policija je upotrijebila jake snage i razbila trajkae. Sutra se ponpvno uvodi opsadno stanje. Antonio Piriz i Alejandro Otero nazvali su da me izvijeste kako e policija noas nastojati uhvatiti to vie uglednih sindikalnih voa. Nadaju se da e im to bolje poi za rukom ako zaponu noas nego da ekaju da nacionalno vijee sutra iz-glasa odluku o ponovnom uvoenju opsadnog stanja. Isti policijski agenti izvjetavaju da blankistiki funkcioneri ele uhap-siti voe vladinih sindikata prije nego to se prouje o ponovnom uvo-enju opsadnog stanja - to je zaista poeljno miljenje o nainu na koji se ovom zemljom ire tajne. Bez obzira na to ministar financija najavio je noas da je nacionalno vijee odbacilo najnoviji plan namjetenika sre-dinje administracije za olakavanje kaznenih odradaba. Zakljuio je da e se pregovori nastaviti sutradan. Sva je prilika da su sindikalni vo e ve pobjegli u svoja sklonita. MONTEVIDEO 7. prosinca 1965. Kao to se moglo i oekivati, gotovo svi voe sindikata vladinih rad-nika saznali su da se ponovno uvodi opsadno stanje i izbjegli policijskom hapenju. Jutros, kada su radnici sredinje administracije u maru stigli na Trgu nezavisnosti nasuprot vladinoj palai, blankistiki lanovi nacio-nalnog vijea izglasali su odluku o ponovnom uvoenju opsadnog stanja. Zahtjev je postavio ministar unutarnje sigurnosti Adolfo Tejera, dokazu-jui ga potrebom da se sprijei pokuaj organiziranih sindikata za subver-zijom nacionalne ekonomije. Dekret je proslijeen zakonodavnim tijelima, no blankisti su ponovno izostali sa sastanka kako bi onemoguili kvorum. Policija, a osobito Oterov odsjek, daje prilino jadnu sliku, iako je jutronje demonstracije ispred zgrade nacionalnog vijea slomila bez na-silja. Premda su rano poeli, uhapeno je samo petnaest osoba. Odredi samoobrane PCU-a ponovo ire propagandu i openito se opiru opsad-nom stanju. Da bi pomogao Oteru i policiji spasio obraz, Horton se slo-io s tim da komesaru predam ime i adresu jednog od vo a odreda samo-obrane Oscara Bonaudija, u svrhu zatitnog pritvora. Kako postoje samo tri

takva odreda, AVCAVE-i je u jednom, a AVOIDANCE-9 u drugom, Bonaudijevo e hapenje prouzroiti strah od pijuna i vjerojatno navesti PCU da aktivnost odreda u propagandi zaustavi na neko vrijeme. Riefe ne eli da se Bonaudi uhapsi, jer se pribojava da bi njegovi agenti mogli imati neugodnosti, ali Horton eli pomoi policiji, osobito Oteru, da po-pravi ugled.MONTEVIDEO 10. prosinca 1965. Prava vijest! Blankistiki lan vladina nacionalnog vijea Alberto He-ber, koji e u oujku preuzeti dunost predsjednika NCG-a, predloio je danas da Urugvaj prekine diplomatske odnose sa Sovjetskim Savezom zbog sovjetskog uplitanja u neprilike s urugvajskim sindikatima. Nemamo izravne veze f. Heberom, ali stvar moemo provjeriti kod pukovnika Ro-drigueza. Nema naina da sovjetskog vozaa susretnem prije narednog tjedna kako bih otkrio njihova reagiranja, no Conollv je svu panju usmje-rio na AVENGEFUL-operaciju prislukivanja. Naa centrala je oduevljena i potvruje da raskid moramo pomoi svim raspoloivim sredstvima. Lee Smith, novi operativni oficir tajnih akcija koji je nedavno zamijenio Alexa Zeffera, priprema tzv. podzemno pismo kojim e sovjetskog kulturnog ataea dovesti u vezu s Ijeviarskim studentskim aktivnostima. Lee se slui formularima sa zaglavljem Seminara o socijalnoj i ekonomskoj intergraciji Latinske Amerike, koje nam je odsjek tehnikih slubi priredio prologa mjeseca. Moji policajci izgledaju bolje no ikada. Juer je sindikat grafikih rad-nika izglasao da NE stupi u trajk nakon to je policija upala u sindikalnu dvoranu i uhapsila vie od stotinu ljudi. Kasnije su osloboeni. Meutim prilikom drugog glasanja odlueno je da se ue u trajk. Danas i sutra u Montevideu nee biti novina. MONTEVIDEO u. prosinca 1965. Cijeli smo dan radili na pripremanju izvjetaja za lana vladina nacio-nalnog vijea Alberta Hebera, koji e opravdati raskid diplomatskih od-nosa sa Sovjetima i stavljanje PCU-a izv,an zakona. Poeli smo raditi prole noi, kada je Johna Cassidvja,* koji je zamijenio O'Gradvja na dunosti efa stanice, hitno pozvao jedan od njegovih ljudi u obavjetajnoj slubi urugvajske vojske. Heber ih je ju er bio zamolio da mu priprema izvjetaj o Sovjetima. No kako ni s im nisu raspolagali, obratili su se stanici za pomo. Svi oficiri stanice sastali su se jutros da rasprave o pisanju izvjetaja za Hebera. Nakon to smo odluili da ga napiemo na podlozi potpunog loma u odnosima, Conollv je odabrao imena etvorice Rusa koji e biti odgovorni za njihove radniko-sindikalne operacije i tada krenuo na posao da u dosjeima pronae konkretne informacije kako bi svojoj mati dao kakvu-takvu teinu. Slino je Riefe odabrao stanovite kljune linosti CNT-a i vladinih sindikata kao urugvajsku protuteu Sovjetima, podra3*3zumijevajui i istinite informacije koje se mogu po potrebi ubaciti u iz-vjetaj. Na primjer, nedavna putovanja voa PCU-a u Prag i Moskvu, Cassidv, Conollv, Riefe i ja napisali smo tada konanu verziju, koju smo Cassidv i ja preveli na panjolski. Cassidv je veeras taj dokument predao agentu AVBUZZ-i radi korigiranja i dotjerivanja panjolskoga, a sutra e ga predati vojnoj obavjetajnoj slubi (kriptonim AVBALSA). Dvadeset stranica izvjetaja za jedan dan - nije loe. Dokument sadri dovoljno pro-vjerenih informacija koje daju naslutiti da e biti prihvaen. Pripremili smo taj izvjetaj imaju i na umu da e, osim raskidu odnosa sa Sovjetima i stavljanjem PCU-a izvan zakona, posluiti i naim media--operacijama. Heber je javno ve rekao da raspolae s dovoljno stvari koje idu u prilog raskidu, iako nije raspolagao svim detaljima. Ako, me-utim, do raskida ipak ne doe, u svakom sluaju moemo

objaviti taj izvjetaj i pripisati ga Heberu - on, vjerojatno, ne e biti sklon tome da ga porekne. Izvjetaj e naii na senzacionalan odjek i utrti put odlukama koje elimo. Imat emo materijal koji u sredstvima informiranja mogu ob-javiti i druge stanice, na primjer Buenos Aires i Rio de Janeiro. Heber tvrdi da e se' lanovi blankistikog nacionalnog vijea sastati sutra (u nedjelju) da donesu odluku o raskidu. Slubena akcija vladina nacionalnog vijea uslijedit e u ponedjeljak ili utorak. Ministar obrane u meuvre-menu predlae da se PCU stavi izvan zakona, a njegovi propagandni or-gani, na primjer El Popular, zabrane. Podzemno pismo koje dovodi u vezu sovjetskog kulturnog ataea sa Seminarom o socijalnoj i ekonomskoj integraciji objavit e se u El Plati, veernjem listu koji pripada blankistikoj frakciji to je predvodi pred-sjednik NCG-a. Pismo sadri izjavu zahvalnosti za strunu pomo i upute u vezi sa seminarom, a donio ga je jedan prijatelj to se nadavno vratio u Montevideo. Zahvaljuje se i na svoj drugoj pomoi. Iako je pismo neodreeno, lako se dade naslutiti da je rije o sovjetskoj financijskoj po-moi i nadzoru nad seminarom. Krivotvorili smo potpis Daniela Waks-mana, sekretara za vanjske odnose na seminaru. Napetost na radniko-sindikalnoj fronti jaa je nego ikada. Masovna hapenja radnika (vie od zoo uhapenih u republikoj banci i otprilike toliko u tvornici guma). CNT poziva na jo jedan opi trajk 14. prosinca. Nastavljaju se munjevite uline demonstracije protiv vlade. U blizini ne-koliko stanova vladinih prvaka i politikih klubova tradicionalnih partija podmetnute su bombe. Procjenjujemo da e, ako se novi opi trajk ne otkae, blankisti raskinuti odnose sa Sovjetima, a zatim e uslijediti otre mjere protiv PCU-a i Ijeviarskih radnikih prvaka.MONTE VIDEO 12,. prosinca 1965. Jutros, prije nego to e Cassidy predati Heberu izvjetaj vojne oba-vjetajne slube, Horton je odluio da taj dokument najprije pokae pu-kovniku Venturi Rodriguezu, naelniku policije i najviem vojnom oficiru javne sigurnosti. U Rodriguezovu uredu sjeli smo za okrugli konferencijski stol, zajedno s Rodriguezom i pukovnikom Robertom Ramirezom, nael-nikom Guardije Metropolitane, koji je na svojem malom tranzistoru sluao prijenos nogometne utakmice. Dok je Rodriguez itao izvjetaj, zauo sam udan mukli glas. uo se sve glasnije i prepoznao sam ljudsko krkljanje. Pomislio sam u prvi mah da to ulini prodava izvikuje svoju ponudu, sve dok Rodriguez nije rekao Ramirezu da pojaa radio. Uzvici su bivali sve snaniji, prerastali su u krikove. Rodriguez je nekoliko puta rekao Ramirezu da pojaa prijenos. Znao sam da smo sluali krikove nekoga koga su muili u sobi do AVEN-GEFUL prislunog mjesta, iznad Rodriguezova ureda. Kada je Rodriguez konano zavrio s itanjem izvjetaja, rekao nam je kako misli da e do-kument biti vrlo djelotvoran. Horton i ja vratili smo se u ambasadu. Na povratku Horton se sloio da krikovi koje smo uli potjeu od nekoga koga su muili. Objasnio sam mu smjetaj sobe za muenje prema prislunom mjestu AVENGEFUL i Rodriguezovu uredu. Glasno sam se pitao da li bi rtva mogao biti Bonaudi, ije sam ime predao Oteru radi zatitnog pritvora. Sutra u zatraiti da mi Otero kae istinu. Ako je to bio Bonaudi, nisam sasvim siguran to u uiniti. Ne znam to uiniti s takvom policijom - tako su sirovi i nedjelotvorni. Bilo mi je jasno da nije trebalo davati policiji nikakva imena, pogotovo nakon Arizagina sluaja prolog mjeseca, a da se prije toga s nekim ne posavjetujem, i sa efom stanice ako je potrebno, o tome kakvu e akciju policija poduzeti.

Sluajui taj glas, bez obzira na to iji je bio, osjeao sam se uasnutim i bespomo nim. Sve to sam elio bilo je da pobjegnem od toga glasa i iz policijske centrale. Bilo kamo. Zato ni Horton ni ja nismo nita rekli Rodriguezu? Samo smo sjedili tamo, zaprepateni, okirani. Taj e mi glas jo dugo odjekivati u uima. U ambasadi je ambasador obavijestio Hortona da se jutros pred-sjednik nacionalnog vijea raspitivao o informacijama koje bi se mogle iskoristiti za potkrepljivanje odluke o raskidanju odnosa sa Sovjetima. Horton mu je pokazao Heberov izvjetaj. Ambasador je predloio da izvjetaj predamo Washingtonu Beltranu, predsjedniku NCG-a. Odnio je izvornik Beltranovoj kui, a kopiju smo poslali vojnoj obavjetajnoj slubi s upozorenjem da Hebera valja obavijestiti kako i Beltran posjeduje jedan primjerak dokumenta. Predavanje izvjetaja za Beltrana ambasadoru moe donijeti stanovite prednosti, ali bi Heber moda mogao oklijevati da se sada tim izvjeta-jem i poslui. To je zaista loe. Jer Heber je lan NCG, koji je uvjerio ostale da valja ponovno uvesti opsadno stanje. On je predloio prijekid odnosa, a osim toga za manje od tri mjeseca postat e predsjednikom vladina nacionalnog vijea. MONTEVIDEO 13. prosinca 1965. orsokak je prebroen. Za sada nee doi do raskida sa Sovjetima. Prole su se noi vlada i sindikati banaka sporazumjeli da se ponite is-kljuenja s posla, a da e kaznene odredbe protiv trajkaa biti raspore-ene na to vie mjeseci kako bi se provele to bezbolnije. Tome spora-zumu uslijedilo je putanje iz zatvora svih radnika banaka koji su potkraj prolog tjedna bili uhapeni. Rano jutros slian je sporazum postignut i sa sindikatima sredinje administracije. Komunistima i militantnim vo- ama CNT-a nije preostalo drugo nego da, kada su vladini sindikati ve prihvatili takve odluke, otkazu opi trajk koji je trebao zapoeti sutra. Kako je opi trajk slomljen i kako su postignuti sporazumi sa sin-dikatima, vlada je otklonila svoju prijetnju da e raskinuti odnose sa Sovje-tima. Izvjetaj pripremljen za Hebera jo neko vrijeme nee izai iz vlade - moemo to uiniti kasnije. Opsadno stanje nastavit e se sve do vrstih sporazuma sa svim vladinim sindikatima. Ljeviarski dnevnik Epoca jo je uvijek zatvoren zbog irenja podjarujue propagande. Vie od 300 ljudi jo je uvijek u zatvorima. Neto suprotno toj opoj klimi, ali ipak korisno. Operacija podzemnog pisma protiv FEUU-a i sovjetskog kulturnog ataea, objavljena u poslije-podnevnoj El Plati, izazvala je senzaciju. Glavni naslov Dokumenti za raskid s Rusijom i istaknuto mjesto tome materijalu dat e i sutranje jutarnje novine. Demanti Daniela Waksmana, voe FEUU-a kojemu je pismo pripisano, stigao je u isti as, no tome e se dati beznaajan pro-stor, izuzev u Ijeviarskom tisku. AVBUZZ-i odgovorio je s Albertom Roccom, izdavaem studentskih novina Combate koje financira stanica, da preuzme odgovornost za podzemno pismo kako bismo El Platu oslo-bodili od opasnosti da se izvrgne neprilikama. Posredstvom AVBUZZ-i objavit emo nov propagandni materijal u obliku uvodnika sluei se kapitulacijom sindikata da bi se izbjegao raskid sa Sovjetima kao dokazom sovjetskoga utjecaja na sindikate (iako je, istini za volju, vlada dala znatno vee ustupke nego sindikati). 366MONTEVIDEO 14. prosinca 1965. Neoekivani razvoj dogaaja. Ministar unutarnje sigurnosti Adolfo Tejera pokuao je pukovnika Rodrigueza, naelnika policije, staviti u po-loaj da ovaj dade ostavku.

Zavjera kojom se ministru htjela ponuditi ostavka dojavljena je nacionalnom vijeu. Sve je to toliko sloeno i bizarno, da ak ni nakon Oterovih i Pirizovih objanjenja nisam sasvim siguran to se zaista dogodilo. Epizoda je zapoela neto prije ponoi kada me Otero nazvao da me obavijesti kako je ministar unutarnje sigurnosti upravo javio da su sta-noviti sindikalni prvaci u sovjetskoj ambasadi te da je policija okruila ambasadu kako bi ih sprijeila da pobjegnu. Otero kae kako je izvjetaj o tome da su sindikalni voe pobjegli u ambasadu zapravo laan, iako je policiji zaista nareeno da opkoli ambasadu. Dogovorili smo se da se jutros sastanemo radi razjanjenja situacije. Senzacionalni izvjetaj o bijegu sindikalnih prvaka u sovjetsku amba-sadu osvanuo je u jutarnoj tampi. Prema izjavi generalnog direktora Mi-nistarstva unutarnje sigurnosti, koji je novinarima dao podatke neposredno prije nego to me Otero nazvao prole noi, policija je slijedila stanovite sindikalne vo e koji su na listi za hapenje nakon sjednice na kojoj su pregovarali s ministrom. Policija je javila da su sindikalni prvaci uli u zgradu sovjetske ambasade, koju je policija tada opkolila. Otero mi pak jutros kae da policija nije slijedila sindikalne voe nakon njihova susreta s ministrom, ve da ih je slijedio generalni direktor ministarstva. Izgubio ih je iz vida u blizini sovjetske ambasade i kasnije, vjerojatno u dogovoru s ministrom, izdao policiji nareenje da opkoli am-basadu, a izvjetaj o tome da se kriju u toj zgradi pripisao policiji. Ge-neralni direktor radije je izdao takvo interno nareenje nego da to uini preko policijske centrale, kako bi ambasada bila opkoljena prije nego to se cijela stvar provjeri. Cilj je da se policija uini smijenom. Jer pukovnik Rodriguez u svojoj je blankistikoj frakciji protestirao protiv toga da mi-nistar izravno pregovara sa sindikalnim prvacima koji su na popisu za hapenje. Kasnije, u toku dana, policija je objavila saopenje s Rodriguezovim potpisom kojim se saopenjem porie da je ona dala bilo kakav izvjetaj ministru unutarnje sigurnosti o osobama koje su pobjegle u sovjetsku am-basadu. Opovrgava se i to da je policija slijedila sindikalne prvake nakon njihova susreta s ministrom. Policija je kasnije u toku dana uhapsila jed-nog od sindikalnih prvaka o kojima je rije, iako je ministar naredio da ga puste. Tek na intervenciju dvojice lanova nacionalnog vijea uhapenik je osloboen. Otero mi je potvrdio da su krici koje smo Horton i ja uli zaista bili Bonaudijevi. Braga,* zamjenik naelnika za istrage, naredio je muenje 367koje je trajalo tri dana. Bonaudi je odbio da odgovori i na jedno pitanje. Otero tvrdi da su Braga i ostali iznenaeni Bonaudijevim otporom. Bonau-dijevo je ime posljednje koje sam predao policiji sve dok imaju Bragu. MONTEVIDEO 16. prosinca 1965. Blankisti su prihvatili ostavke ministra i naelnika policije. Ministar-stvo unutarnje sigurnosti prelo je sada blankistima koje predvodi Alberto Heber. On u oujku treba da postane predsjednikom NCG-a. Novi je ministar Nicolas Storace,* a novi naelnik policije Rogelio Ubac,* takoer vojni pukovnik. Trenutno je urugvajski vojni atae u Asuncionu, u Paragvaju. Juer se mogao stei dojam da e solidarnost to su je vii vojni oficiri izrazili Rodriguezu imati kao posljedicu samo Tejerino smjenjivanje s du-nosti. No i prvi izvjetaj o Ubachu, to ga je dao ured vojnog ataea ambasade, takoer je povoljan. Horton i ja susrest emo se slubeno s njim nakon to preuzme dunost, vjerojatno narednog tjedna. Na osnovi dosjea nae stanice, povoljne su i informacije o Storaceu, jo

otkako je, ranih 6o-tih godina, bio na dunosti ministra unutarnje sigurnosti. Naredni tjedan sastat emo se i sa Storaceom. U meuvremenu e moda i odsjek policije izai iz paralize koja ga je bila zahvatila posljednja tri dana i uvesti opsadno stanje. Osim Rodrigueza, i ostali vojni oficiri policijske hijerarhije tako er su odstupili s dunosti ili e to uskoro uiniti - to znai da emo imati novog naelnika Guardije Metropolitane i novog kontrolora AVENGEFUL, po-licijske operacije prislukivanja telefona. Nema izgleda da e nastavak te operacije izazivati tekoe. Ovdje je u kratkom posjetu boravio Jake Esterline,* novi zamjenik efa odsjeka zapadne hemisfere. Zamijenio je na toj dunosti Raya Herberta, koji odlazi u mirovinu. Esterline mi je rekao da nee biti mogue da se vratim u Washington za tri mjeseca, kako sam bio predviao, jer da je moj premjetaj odgoen na est mjeseci. S obzirom na kune prilike, raz-oaranje je teko, ali sloio sam se da ostanem dokle god je potrebno. Horton je u Esterlinovu ast priredio hladnu veeru kojoj je prisustvo-valo i osoblje stanice. U prilino usijanoj raspravi o tome zato je u Guate-malu, gdje je situacija tako sloena, poslan ba Holman, Esterline je priznao da je pokuao sprijeiti Holmanovo imenovanje na tu dunost, jer su vijesti o Holmanovoj nespremnosti da vodi stanicu Montevideo po-stupno ipak stizale u centralu. Des Fitzgerald, koji je preuzeo DDP od Helmsa, oklijevao je da to uini, jer je prethodno o tome ve bila postig-nuta suglasnost sa State Departmentom. Esterline je, meutim, rekao da su on i novi ef odsjeka zapadne hemisfere Bili Broe,* uredili da se Hol368manove kritike oficira stanice uine nekodljivima za njih, potpisavi po-seban dokument za dosjee tih osoba. Volio bih da sam s Esterlineom govorio o naelima vezanim uz suzbi-janje pobuna - na primjer o tome kako moemo opravdavati nae opera-cije podrke policiji i nanoenja udaraca PCU-u, FEU-u, i drugim lijevim snagama, kada sve to slui uvrivanju pozicije bijedne, korumpirane i nedjelotvorne urugvajske vlade. Ako mi u CIA i drugim amerikim pro-gramima traimo naine da ojaamo takve i sline vladajue klike samo zbog toga to su antikomunistike, tada je nae djelovanje svedeno na to da uvodimo jedan tip nepravde kako bismo izbjegli drugi. Nisam to spomenuo Jakeu iz istog razloga iz kojeg nitko u stanici o tome ne raspravlja ozbiljno, iako je u kuloarima cinizam i ismijavanje blankista, koloradosa, policije, vojske i drugih koje pomaemo jae nego ikada. Sto je samo jasan dokaz da smo svi mi u dilemi. No ozbiljno dovo-enje naela u pitanje moe prouzroiti ideoloko slabljenje i cijeli vlak problema s poligrafiranjem, sigurnosnim provjerama, karijerom, osobnom sigurnou. Za sve nas rasprava ostaje na razini ironije. MONTEVIDEO 24. prosinca 1965. Nacionalno vijee ukinulo je juer opsadno stanje. Dravna banka za-po ela je dijeliti u svrhu boinih dodataka razliitim vladinim slubama svotu od 500 milijuna pezosa. Sedmorica bankara, uhapenih zbog prije-vara otkrivenih u travnju, danas su oslobo ena - s obzirom na sve gubitke koje su nanijeli, to ba i nije teka kazna. Promicanje raskida sa Sovjetima u sredstvima obavjetavanja u obliku oglaavanja postojeih i izmiljenih organizacija, koje provodimo posred-stvom AVBUZZ-i, ponovno jaa. Jedan od tipinih takvih oglasa objavio je prije neki dan Nacionalni feministiki pokret za obranu slobode,* koji je raskid odnosa povezao s velikim djelom na nacionalnoj obnovi.

U doglednoj budunosti do raskida ipak nee doi, kako je to Storace, novi ministar unutarnje sigurnosti, rekao Hortonu i meni prilikom naeg prvog susreta s njim. On eli da se operacija AVENGEFUL i dalje odvija i o tome je dao upute naelniku policije. Storace je glavni vladin prego-vara sa sindikatima. Da bi odravao pritisak na sindikate i na Sovjete, zatraio je da tjenje suraujemo s novim direktorom njegove slube za iseljavanje, Luisom Vargasom*, koji priprema novi plan u vezi s diplo-matskim misijama komunistikih zemalja u Montevideu. Horton je za-traio da redovito suraujem s Vargasom, kojega smo sreli prilikom naeg drugog susreta sa Storaceom. Horton i ja susreli smo se i s novim naelnikom policije Rogelijom Ubachom,* koji nas je predstavio potpukovniku Amaurvju Prantlu,* 24 CIA 369li "S31 novom efu metropolitanske garde i glavnom kontroloru prislunog mjesta AVENGEFUL. Ubach eli da proirujemo program javne pomoi AID, prva godina kojega je upravo zavrena. Naglasak je jo uvijek na komuni-kacijskim sistemima. Ali sada se posebna panja poklanja metropolitanskoj gardi, jedinicama za iznenadno uguivanje pobuna, za koje smo osigura-vali suzavac, municiju, ljemove i plinske maske. U okviru programa obuke AID-a, u Meunarodnu policijsku akademiju u Washington otilo je deset policijskih oficira. Dosadanja cijena: otprilike 300 ooo dolara. Pretprole noi odigrala se jo jedna pljaka oruja - vjerojatno djelo tupamarosa. Odnijeli su osamdeset i est revolvera, etrdeset i sedam sa-marica, pet puaka i municiju - sve iz jedne trgovine orujem u Monte-videu. Komesar Otero putuje u Washington, gdje e se zadrati tri tjedna. Naa je centrala odluila da ga koluje u koli meunarodnih policijskih slubi,* javnoj ustanovi centrale, umjesto na Meunarodnoj policijskoj akademiji kojom upravlja AID. Zatita AID-a, meutim, zadrana je i dalje. MONTEVIDEO 3. sijenja 1966. Otkako je prolog mjeseca slomljen opi trajk, dolo je do radnikih nereda u gradskom prometu u Montevideu. I to se uspjelo rijeiti. Ali inflacija je vea nego ikada, to znai da se sa sigurnou mogu oekivati jo vee neprilike. Prema podacima iz vladinih izvora, ivotni su trokovi samo u prosincu porasli za 16,6 posto. Inflacija je u 1965. dostigla 85,5 posto - dvaput je vea nego 1964. godine. Na koli ekonomskih nauka sveuilita tvrde, meutim, da je stupanj inflacije u 1965. iznosio 99,6 posto. Nije onda ni udo da je UPI (United Press International, amerika novinska agencija prim. pr.) urugvajsku drutvenu i privrednu krizu ubrojio meu deset najvanijih novinskih dogaaja godine. Osnovni razlog porastu inflacije u studenome i prosincu bile su pri-vredne reforme usvojene u listopadu. Oslobaanje pezosa na uvoz dovelo je do toga da je ranija slubena stopa porasla sa 2.4 na 60. Te su reforme bile neophodne kako bi dravna banka omoguila refinanciranje i stvorila mogunosti za privremeni kredit od 48 milijuna dolara, potpisan i. pro-sinca. No, bit e potrebne nove reforme da bi Meunarodni monetarni fond dao svoj pristanak na jo 50 milijuna zajma. Bez potpore IMF-a, kredit se ne moe osigurati; osim pod lihvarskim uvjetima. Ministar finan-cija opet je otputovao u Washington na sastanak u Meunarodnom mo-netarnom fondu. Nevolja je u tome to reforme koje zahtijeva IMF treba da potpomognu izvoz. Neposredni odrazi stabilizacije

pogaaju nie slo-jeve srednje klase i siromane, koji ionako mogu najmanje pridonijeti stabilizaciji. 370Takve prilike stvaraju blankistima nevolje u ovogodinjim izborima. Zbog opozicije seoskih proizvoaa, poglavito ovara i onih koji se bave trgovinom vune, novi porezi izglasani u studenom ne mogu pokriti pove-ane plae i olakice vladinim namjetenicima. Posljedica je jo vei deficit i dublja inflacija. Iako su listopadske mjere ile prije svega na ruku seoskim proizvoaima, svi su izgledi da e se kontrabanda u Brazilu na-staviti. Blankistima bi mogla donijeti spas ustavna reforma. Cijelu prolu go-dinu razvijao se pokret u prilog tome. Ruralisti su jo uvijek na elu pokreta za reformu (danas je Juan Jose Gari* podnio ostavku na dunost predsjednika State Mortgage banke u znak protesta to se njegova ujedi-njena blankistika frakcija nije izjasnila za reformu). No zahtjevi za re-formom jaaju i meu blankistima, i meu koloradosima. Najvanija pro-mjena bila bi povratak izvrnoj vlasti s jednom linou, ime se eli utrti put djelotvornijem odluivanju. No prijetei je znak u pokretu za reformu prevlast ruralnih proizvoaa. Jedan koloradoski dnevnik nedavno je, u uvodniku kojim se izjasnio protiv povratka na predsjedniki sistem, ista-kao da su svih 200 obitelji koje dre 70 do 80 posto urugvajske zemlje pristae izvrne vlasti kojoj e na elu biti jedna osoba. Po tome proizlazi da e se zemljina reforma to dulje odlagati. Na sreu za mene, Horton se sloio s tim da napustim sav posao na otvaranju politikih kontakata. Sve stanice u hemisferi angairane su u propagandi protiv trikontinen-talne konferencije, to je juer poela u Havani. Sastalo se vie od 500 delegata iz sedamdeset i sedam zemalja - neki delegati nastupaju u ime vlada, drugi predstavljaju krajnje lijeve politike organizacije. Osnovne teme konferencije ne zauuju: antiimperijalizam; antikolonijalizam; borba protiv neokolonijalizma; solidarnost s borbom naroda Vijetnama, Domi-nikanske Republike i Rodezije; unapreivanje solidarnosti na ekonomskoj, socijalnoj i kulturnoj razini. To je glavni dogaaj komunistikog dijela svi-jeta. Oekuje se da e trajati do iz. sijenja. Centrala je ve nekoliko mjeseci pripremala propagandnu kampanju i bila zatraila da stanice uznastoje ubaciti u delegacije svoje agente. Mi nemamo agenta kojega bismo poslali na konferenciju, no AVBUZZ-i pri-premio je za objavljivanje u novinama cijelo brdo materijala. Nai su pravci: isticanje konferencije kao instrumenta sovjetske subverzije pod nadzorom KGB-a, te otvoreno priznanje da opasnosti koje donosi konfe-rencija zahtijevaju politike, diplomatske i vojne protumjere. Kako je svrha konferencije da dovede do jedinstva izmeu razliitih razjedinjenih revolucionarnih organizacija, propagandne su operacije usmjerene i na te organizacije uspjeh se oekuje upravo u podravanju otpora prevlasti sovjetske linije i partija koje tu liniju zastupaju. Sto se vie zauzimamo za nezavisnost i podjelu meu revolucionarnim organiza-cijama, to e one vie slabiti, pa emo se u njih lake ubacivati i lake ih poraavati. 37*Luis Vargas,* direktor slube za iseljavanje, sloio se s tim da razmotri sluaj Sjevernokorejaca koji su bili doli na ogranieno vrijeme, a ovdje su ve gotovo godinu i pol. Ve je Tejera mjesecima bio u prilici da se odlui na akciju, ali nita se nije dogodilo. Moemo se nadati da e Vargas i Storace,* ministar unutarnje sigurnosti, pristati da zatrae od njih da napuste Montevideo. MONTEVIDEO 7. sijenja 1966.

Sovjeti su jueranjim govorom S. P. Raidova, efa sovjetske delega-cije, lana prezidija i zamjenika premijera, na trikontinentalnoj konferenciji dali naim propagandnim operacijama savreno oruje. Raidov je po-tvrdio odlunost Sovjetskog Saveza da dade najveu moguu pomo u novcu, naoruanju i municiji pobunjenikim pokretima koji ele izazivati socijalne revolucije. Rekao je da u ovom trenutku Sovjeti podupiru oslo-bodilake pokrete u Guatemali, Peruu, Dominikanskoj Republici, Porto-riku, Gvajani i Venezueli. Govor su prenijele novinske agencije. Centrala eli dolino prikazi-vanje u lokalnim novinama. U zemljama koje jo imaju diplomatske od-nose sa Sovjetskim Savezom pobrinut emo se da tamonji vladini funkcioneri dobiju primjerke saetka Raidovljeva govora. Pripremit e se redakcijski komentari kojima e se zahtijevati preispitivanje odnosa sa Sovjetima u skladu s Raidovljevim tvrdnjama. Kalturinova ena odluila je da se vrati u Sovjetski Savez jer ne moe podnijeti vruinu. Iako je Dick Conollv,* oficir za sovjetske operacije, mogao samo povremeno ukljuivati prislune ureaje u Kalturinovu stanu, uspjelo mu je snimiti nekoliko sastanaka i povremenih posjeta Nine Bo-risove. S obzirom na potekoe oko prepisivanja, vrpce su diplomatskom potom odaslane u centralu. Dosad nisam uo podatak koji bi privlaio posebnu panju. U meuvremenu se Kalturin poinje zanimati za enu Carlosa Salguera,* vlasnika stana. Conollv surauje s njima kao agentima za pristup do Kalturina. Nakon to sam razmislio kako bih se mogao okoristiti svojim poznan-stvom s Borisovom, sovjetskim konzulom i muem Nine Borisove, da bih iskoristio nastali trokut, predloio sam Conollvju i Hortonu da Borisovu otkrijem nevjernost njegove ene manjevie kao mukarac mukarcu. Svrha bi bila da Borisova dovedem u teku situaciju da: ili ne izvijesti o neemu vanom to mu kaem - ili da izvijesti kako mu je oficir CIA rekao da njegova ena spava s njegovim efom. Iako je seksualno pona-anje meu Sovjetima prilino olabavilo, injenica da CIA motri na veze unutar slube KGB-a, moe dovesti u tekoe i Kalturina, i Borisova. Ako, moda, istiniti izvjetaj dospije u Moskvu, ili Borisov ili Kalturin, a 37*moda i obojica, mogu biti opozvani, iskljueni iz slube i diskreditirani. U skladu s Hortonovom uputom, prijedlog sam pismeno uputio centrali - i on, i Conollv dre da je to dobra ideja. 13. sijenja 1966. Otero je otputovao na nastavu u kolu meunarodnih policijskih slubi u Washington. Horton i ja poli smo u policijsku centralu da se opro-stimo s njim i iskoristili priliku da se susretnemo s pukovnikom Uba-chom,* naelnikom policije, kako bismo predloili da jedan od naih ofi-cira radi s obavjetajnom slubom policije upotrebljavaju i misiju javne pomoi AID kao zatitu. Ubach ba nije tip koji izvanredno brzo shvaa, ali ipak se sloio, kao to, uostalom, prihvaa sve to mu predloimo. Sada nam preostaje da za to dobijemo odobrenje od Storacea, ministra unutar-nje sigurnosti, i obavijestimo nau centralu da nekoga odabere. Kada se ta stvar jednom uredi, po et emo s ministrom, naelnikom i drugima ra-diti na tome da obavjetajni odsjek izvu emo iz odsjeka za istrage. Voljeli bismo da ga na administrativnoj ljestvici izjednaimo s odsjekom za istrage ili, u najmanju ruku, da mu pribavimo stanovitu samostalnost. Ako do-bijemo odobrenje, pokuat emo na to privoljeti inspektora Piriza, efa obavjetajne slube, jer on ima vee iskustvo, zreliji je i sposobniji od Otera, koji pati od nestrpljivosti i nije omiljen medu suradnicima. Piriz je, tovie, ve bio na naoj platnoj listi prolih godina,

njegova su lojal-nost i duh za suradnju odlini. Dok je Otero odsutan, tijesno u surai-vati s njegovim zamjenikom, potkomesarom Pablom Fontanom*. MONTEVEDEO 20. sijenja 1966. AVBUZZ-i lupao je po trikontinentalnoj konferenciji, koja je prije nekoliko dana zavrila ali je moda ipak poneto pretjerao. Uredio je da se objavi izjava u ime organizacije koju je nazvao sveopim demokratskim graanskim organizacijama Urugvaja. Izjava je savrena jer trikontinen-talnu konferenciju povezuje s kongresom naroda, CNT-om i valovima trajkova potkraj prole godine. Problem je bila njegova matovitost u imenovanju organizacija potpisnica, koje su trebale iskazati masovnu pot-poru: Nacionalni feministiki pokret za obranu slobode,* Urugvajski ko-mitet za slobodno opredjeljivanje naroda,* Na strai slobode,* Udruenje prijatelja Venezuele,* Urugvajski komitet za osloboenje Kube,* Antito-talitarni omladinski pokret,* Radniki komitet za demokratsku akciju,* 373aj broj dva, jednak funkciji podsekretara. Nakon to se ve bio vratio, predstavnik brazilskog ministarstva vanjskih poslova izjavio je kako je Pio Correa, dolazei na oprotaj u urugvajsko ministarstvo vanjskih poslova, propustio da uloi novu protestnu notu zbog djelatnosti izbjeglica. Prije nego to je otputovao iz Montevidea, Pio Correa bio je rekao Hortonu da e, ako se stvari u Urugvaju ne poboljaju, prije ili kasnije Brazil intervenirati - moda ne vojnom silom, ali zato na bilo koji nain koji se pokae svrsishodnim da bi se slabi susjed zatitio od toga da padne kao rtva komunistike subverzije. E pa lijepo - barem neemo morati mi slati trupe, kao to smo to uinili u Dominikanskoj Republici. Brazilci e srediti onih pedeset i osam uvjebanih urugvajskih komunista kada bude vrijeme. MONTEVIDEO 2. veljae 1966. Storace* je juer odobrio protjerivanje Sjevernokorejaca. Za nekoliko sati Vargas e izdati nareenje o tome. U istrazi je Vargas otkrio da je bivi ministar unutarnje sigurnosti jo u kolovozu prole godine naredio Korejcima da poblie objasne svoje trgovinske aktivnosti, ali su oni odbili da to uine. U studenome bio je zatraio izvjetaj dravne banke o njiho-vim poslovima, ali taj izvjetaj nikada nije pripremljen. Na Vargasov po-novljeni zahtjev, banka je odgovorila da su Sjevernokorejci, otkako su 1964. stigli ovamo, obavili jedino kupovinu manje koliine koa, a i to prije otprilike godinu dana. Kako je njihovim turistikim vizama vrijed-nost odavno istekla, a ne obavljaju nikakvih trgovinskih transakcija, nji-hovo e protjerivanje izazvati zanemarljiv otpor. ime su se svi Sjeverno-korejci bavili sve to vrijeme - ostaje misterij najvjerovatnije ipak obavje-tajnim akcijama u korist Sovjeta. Blankistiki lanovi nacionalnog vijea podravaju visoku temperaturu protiv Sovjeta i Raidovljeva govora na trikontinentalnoj konferenciji. Na jueranjoj sjednici, koja je dobila zapaen publicitet, ministar vanjskih po-slova predao im je zbirku dokumenata o trikontinentalnoj konferenciji, ukluujui i dokumente to smo ih bili pripremili za naeg ambasadora. Primjerak Raidovljeva govora takoer se naao meu dokumentima. Na-stojimo pribaviti i snimku njegova govora kako bismo je posredstvom na-ega ambasadora predali ministru vanjskih poslova. Nadamo se da je sta-nica Miami snimala taj govor, ako je bio emitiran preko radija. Iako ni-kakvih odluka nije bilo, sastanak je posluio da se ponovno pokrenu spe-kulacije o moguem raskidu odnosa. U toku vikenda

argentinski ministar vanjskih poslova sastat e se sa svojim urugvajskim kolegom u Punti del Este. Pripremamo nagovjetaje u tampi da e njihov sastanak protei u 37*znaku rasprave o znaenju sovjetske diplomatske prisutnosti u River Plati u svjetlu trikontinentalne konferencije. Danas smo pridonijeli porastu napetosti. Naveli smo vojnu obavje-tajnu slubu da izvri pregled poiljke nekih trideset sanduka iz Sovjet-skog Saveza, koji su iskrcani u luci. Za te sanduke saznali smo zahvalju-jui AVENGEFUL-operaciji prislukivanja telefona. Kada je vojska danas otvorila sanduke, Sovjeti su uloili otar protest. U sanducima su bili samo traktori i dijelovi za te strojeve. Ali taj se incident lijepo uklopio u sadanju propagandnu kampanju. Ostali oblici propagande protiv Sovjeta i trikontinentalne konferencije sastoje se preteno u pretampavanju znaajnih lanaka objavljivanih na mnogim stranama - upravo sada stanice u cijeloj hemisferi uvode uskla-enu kampanju kako bi pokazale da kanal komunistike subverzije poinje u Moskvi, s KGB-om, i protjee kroz Kubu i organizacije poput trikonti-nentalne konferencije sve do lokalnih organizacija. U sreditu je te kampa-nje lanak u Le Mondeu od 2.0. sijenja u povodu osnivanja latinskoamerike organizacije solidarnosti. Moda je jo znaajnije objavljivanje, posredstvom agenata stanice Caracas, tajnog dokumenta o partiji Accion Democratica. Taj dokument, za koji se pretpostavlja da je do-biven na trikontinentalnoj konferenciji, vrlo detaljno pokazuje osnivanje organizacije latinskoamerike solidarnosti. Objavile su ga razliite stanice. Odluili smo da se posluimo Fernandezom Chavezom,* jednim od naih media-agenata i dopisnikom talijanske agencije ANSA. U Fernandezovoj verziji, za program organizacije solidarnosti kae se da je bio razraivan na vie sastanaka u Montevideu, Riveri (na granici s Brazilom) i Porto Alegreu (glavnom gradu brazilske drave koja granii s Urugvajem). Kae se da su tim skupovima prisustvovali slubenici urugvajsko-sovjetskog kulturnog instituta. 4i MONTEVIDEO 4. veljae 1966. Predsjednik vladina nacionalnog vijea iznenada je poduzeo itavu skalu poteza protiv sovjetske misije. U vladinoj zgradi danas je rekao no-vinarima kako ministar unutarnje sigurnosti Storace priprema novi izvje-taj o ubacivanju komunistikih diplomata u urugvajske radniko-sindi-kalne i studentske organizacije. Rekao je i to da na osnovi svojih vlastitih izvora i na temelju onoga to mu je rekao Storace nema nikakve sumnje u nezakonito mijeanje diplomata komunistikih zemalja. Dodao je da e Storaceov izvjetaj narednog tjedna biti predan vladinu nacionalnom vi-jeu i da treba dovesti do proglaenja velikog trenutka. Storaceov izvjetaj napisali smo prije dva tjedna Storaceu i Vargasu kako bi se odobrilo protjerivanje osam sovjetskih i dvojice ehoslovakih 377diplomata. Izvjetaj je ve u Storaceovim rukama. Ako sve poe kako oekujemo, narednog e tjedna biti nekoliko senzacionalnih protjerivanja. Sovjeti su odabrani vrlo briljivo, kako bismo postigli eljeni uinak. I Kal-turin, ef KGB-a, i Borisov, konzul i oficir KGB-a, izostavljeni su s liste osoba za protjerivanje, tako da bismo mogli i dalje motriti na vezu izme-u Kalturina i Borisove. Na popis smo, meutim, stavili Kalturinove naj-djelotvornije i najsavjesnije suradnike, ukljuujui i ataea za kulturu, ko-jemu smo lani stvorili neprilike krivotvorenim Waksmanovim pismom, tako da e Kalturin morati prebaciti vie posla na svoja lea. Iz Salguerova izvjetaja i iz prislunog

mjesta AVBLIMP saznajemo da Kalturin gotovo cijelo vrijeme provodi u poslu i da ivi strahovito napeto. Ako mu nava-limo jo posla, mogli bismo ga dovesti do lipsanja. Na popis smo stavili i zavhoza ambasade (administrativnog slubenika) zbog toga to e nje-gov odlazak izazvati ne male tekoe u kuepaziteljskim poslovima u sov-jetskoj misiji. Dodao sam i dvojicu ehoslovakih diplomata kako bih po-kazao da se KGB slui ehoslovakim diplomatima u svojim operacijama, ali i zbog toga da bismo se rijeili dvojice najaktivnijih ehoslovakih oba-vjetajnih oficira. S tim novim koracima protiv Sovjeta tijesno je povezana i jueranja odluka vladina nacionalnog vijea da urugvajskoj misiji u Organizaciji amerikih drava izda uputu o podravanju peruanske akcije za osudu trikontinentalne konferencije i sovjetskog sudjelovanja na tome skupu. OAS je prihvatio taj korak i poslat e ga Vijeu sigurnosti Ujedinjenih na-roda. Sovjeti znaju to ih eka. AVAILABLE-i, moj sovjetski voza, rekao mi je da cijela misija s velikom napetou iekuje odluku koliko e njiho-vih ljudi morati otii kui. MONTEVIDEO ii. veljae 1966. Sjevernokorejci su otili. Ali protjerivanje Sovjeta je odgo eno. Vargas nije mogao pridobiti Korejce da dou u njegov ured kako bi im saopio odluku, pa je poslao policiju da ih privede. Trojica slubenika, zajedno sa svojim obiteljima, danas su otputovala. Protjerivanje Sovjeta zasad je od-goeno, jer Washington Beltran, predsjednik vladina nacionalnog vijea koji uskoro odlazi s te dunosti, eli da takvu odluku provede Alberto He-ber. A on nastupa dunost predsjednika NCG-a i. oujka. Odgo eno je i Storaceovo podnoenje naeg izvjetaja nacionalnom vijeu, ali Vargas me uvjeravao da e se ta akcija prije ili kasnije poduzeti. U ovom trenutku on nastavlja sa sve veim uznemiravanjem i pripremama za protjerivanjem - ako se pokae politiki prihvatljivim istononjemake trgovinske mi-sije te trgovinskih predstavnitava ehoslovake i Sovjetskog Saveza. Kako 378funkcioneri tih slubi nemaju diplomatski status, Vargas moe zahtijevati kontrolu i bez mijeanja Ministarstva vanjskih poslova. On priprema i novi dekret kojim se Ministarstvu unutarnje sigurnosti i odsjeku za uselja-vanje daje ista vanost kao i Ministarstvu vanjskih poslova u odobravanju svih viza, ukljuujui i diplomatske, za dravljane komunistikih zemalja. Stvari s protjerivanjem stoje loe. Sovjetski ambasador Kosolovskv od-govorio je danas ministru vanjskih poslova o Raidovljevu govoru. Rekao je da je Raidov na trikontinentalnoj konferenciji govorio u ime stanovi-tih sovjetskih drutvenih organizacija, a ne u ime sovjetske vlade. Uslijedit e odgovarajua akcija novina kako bi se odgovor Kolosovskoga nainio smijenim, kao i da se pohvali akcija protjerivanja Sjevernokorejaca. MONTEVIDEO 17. veljae 1966. Radniko-sindikalne operacije stanice poduzimaju se preko Urugvaj-skog instituta za obrazovanje sindikata,* koji je zapravo sluba AIFLD-a u Montevideu. Direktor instituta Jack Goodwyn* prisno surauje s Leejem Smithom,* oficirom stanice za tajne akcije, kako bi u okviru obrazovnih programa instituta stvorili grupu radnikih voa protivnih CNT-a. Naj-djelotvorniji je program, naravno, onaj u kojem polaznici, kad zavre devetomjesenu obuku, dobivaju pristojnu plau. U toku te nastave rade pod Goodwynovim rukovodstvom iskljuivo na organiziranju sindikata. Taj organizacijski posao i jest prava svrha AIFLD-a, kako bi nai sindikati naj-zad bili kadri preoteti rukovodeu ulogu iz ruku CNT-a. Osim to radi na programu obuke, Goodwynov je posao da briljivo prati

mogue agente koje bi Smith mogao regrutirati pod uvjetima za koje e se pobrinuti Goodwyn. Bit e potrebno mnogo vremena da se ostvare ti ciljevi, a napredova-nje ponekad tee vrlo sporo. No Goodwyn je ve postigao nekoliko vrijed-nih uspjeha na podruju socijalnih projekata, na primjer u stambenoj iz-gradnji i kooperativama potroaa. Koristei se ponudom AFL-CIO za kredit za stanove od etiri milijuna dolara, o emu garancije daje AID, Goodwyn je okupio nekoliko sindikata da bi osnovao komitet ujedinjenih sindikata za stambenu izgradnju. Neki od tih istih sindikata osnovali su tijelo koje su nazvali Permanentnom konferencijom, zametkom budu eg nacionalnog radnikosindikalnog centra koji e se pridruiti ORIT-u i ICFTU.* O drugom takvom projektu, takoer u vrijednosti od etiri mi-lijuna dolara, pregovara se s Nacionalnim udruenjem slubenika javnih slubi - jednini od dvaju najjaih sindikata namjetenika sredinje admi-nistracije. Goodwyn je osnovao i potroaku kooperativu s proizvoaima eera u Bella Unionu - istom podroju na kojemu znaajan revolucio-narni socijalistiki voa Raul Sendic nailazi na podrku. Propagandnim 379operacijama stanice sada se osvjetljavaju nedavna hapenja sovjetskih disi-dentskih pisaca Julija Daniela i Andreja Sinjavskog, kao i trikontinen-talna konferencija. Danas je nacionalno vijee raspravljalo o sluaju Da-niela i Sinjavskog i izdalo ministru vanjskih poslova uputu da uloi slu-beni protest UNESCO-u. lanovi NCG-a takoer su otrim rijeima kriti-zirali odgovor Kolosovskoga o tome kako Raidov na trikontinentalnoj konferenciji nije govorio u svoje ime. l MONTEVIDEO 25. veljae 1966. Moja mala tehnika operacija da doemo do ifara ambasade UAR-a oduzima mi sve vrijeme. Ve vie od tjedan dana dvojica strunjaka iz odsjeka D, Donald Schroeder* i Alvin Benefield,* borave ovdje planira-jui kako da postave ureaje. Vodio sam ih od duana do duana da kupe posebna ljepila, trake za maskiranje i ostalo, to je ovdje zaista teko nai. Schroeder je boravio u Montevideu potkraj prole godine. Na njegov sam zahtjev poslao inspektora elektrokompanije i lana ekipe za praenje AVENIN u ambasadu da ispita unutarnji razmjetaj. Nakon njegova po-sjeta nije vie bilo sumnje gdje je smjetena soba odakle se alju ifrirane poruke - upravo nasuprot uredu direktora AID-a Franka Stuarta.* Prije nekog vremena Stuart je iz centrale AID-a u Washingtonu primio upute da surauje sa stanicom koliko je god to potrebno - iako nam se ini da on nije sasvim upuen u to to se dogaa. Pomalo se boji da e se na njegov stol, kroz moderan visei akustini strop, sruiti neki golemi ure-aj. Dogovorio sam se s njim da dobijem kljueve prostorija AIDa, te da on odstrani svojeg pratioca u vrijeme dok mi ovdje budemo poslovali. Ureaj e se sastojati od dva posebna kontakt-mikrofona (kontakt znai da mikrofoni mogu hvatati izravne vibracije umjesto zranih vibra-cija, kao to je to sluaj s normalnim mikrofonima) povezana s malim oda-iljaem to se napaja na baterije. Schroeder i Benefield postavit e ure-aj u onom dijelu stropa odakle e udaljenost do stola egipatskog ifranta u prostoriji iznad nae biti najmanja. Iz mojeg ureda u ambasadi, preko puta ulice s pogledom na ambasadu UAR-a i urede AID-a, aktivirat emo odailja kako bismo snimali vibracije iz ureaja. Ambasada UAR-a upotrebljava stolni stroj za ifriranje, vicarske pro-izvodnje, neku vrst pisaeg stroja s dodatnim ureajem. U stroju je odre-en broj diskova, poloaj kojih se

mijenja svaka dva ili tri mjeseca. Da bi odaslao tajnu poruku, ifrant pie na stroju cijeli tekst poruke u grupama od pet slova. Nakon svakih pet slova povlai ruicu to pokree diskove. Kada se diskovi zaustave, zbrkana slova predstavljaju ifru. Kada se cijela poruka ifrira, grupe od pet slova koje se na taj nain dobiju alju se uobi-ajenim potanskim brzojavom u Kairo. 380Agencija za nacionalnu sigurnost za sada ne moe otkriti taj sustav ifara ni na kakvoj matematikoj osnovici. Mogli bismo uspjeti samo onda ako bismo raspolagali vrlo osjetljivim snimkama vibracija maine za ifri-ranje u trenutku kada se diskovi zaustavljaju. Takva se snimanja mogu obavljati osciloskopom ili drugim ureajima koji mogu otkriti pokretanje diskova. Ako ih dobije, NSA moe ifrirane poruke, do kojih bi dolazila na taj nain da sebi osigura tekst poruke to se upuuje obinim brzoja-vom, stavljati u vlastite strojeve s jednakim obrtanjem diskova i tada bi mogla otkriti izvorni tekst poruke. Iako vicarski proizvoa prilikom pro-daje svojih strojeva izriito naglaava da ih je neophodno upotrebljavati u sobi zatienoj od drugih zvukova, na podlozi izoliranoj pjenuavom gu-mom nadamo se da je ifrant u ambasadi UAR-a takva upozorenja zane-mario. Kada bismo bili kadri otkriti kako se postavljaju diskovi u Monte-videu, NSA bi mogla proitati ifrirane poruke UAR-a u cijelom krugu ko-jem pripada i njihova ambasada u Montevideu. U tom su krugu i amba-sade u Londonu i Moskvi, to i jest razlog zbog kojega je nama stavljeno u zadatak da razvijemo tu operaciju. Uspijemo li, snimat emo vibracije stroja i svaki put kada se one, bilo kada u budunosti, promjene. Otkri-vajui tajne poruke UAR-a, stvaraoci politike u Washingtonu moi e predviati diplomatske i vojne poteze Ujedinjene Arapske Republike i upoznati se s trenutnim reagiranjima na amerike inicijative. Schroeder i Benefield postavit e ureaje za dan ili dva. Predviamo da se dovezemo u Paraguav Street oko 9 sati naveer i kroz prednja vrata uemo u prostorije AID-a, sluei se Stuartovim kljuem. Nakon to se provjeri sigurnost i navuku zavjese, parkirat u auto podalje od prostorija AID-a za sluaj bijega. Dok Schroeder i Benefield budu postavljali ureaj, s prozora mojega ureda u ambasadi kontrolirat u zgradu ambasade UAR-a i prostorija AID-a. Kad se budu postavljali ureaji, Horton e ta-koer boraviti u ambasadi. Za vezu izmeu Schroedera i Benefielda te Hortona i mene posluit emo se voki-tokijima. Opasnost je vrlo mala, a prednosti mogu biti izvanredne. MONTEVIDEO i. oujka 1966. Ureaje su postavljali gotovo cijele noi - Horton je rekao Schroederu i Benefieldu da bez obzira na to to se dogodilo, ureaj ne smije pasti na Stuartov radni stol. Utroili su stoga mnogo vremena kako bi ureaj na stropu postavili tako da ne bude opasnosti. Ve smo snimili rad stroja. Vrpce emo pustiti na osciloskopu u naem odjelu za komunikacije. Schro-eder i Benefield sigurni su da e snimke biti dobre. Diplomatskom potom poslali smo ih naoj centrali kako bi ih ona proslijedila u NSA, odakle e uslijediti izvjetaj o kvaliteti naeg posla. 381Osjetljivost mikrofona je izvanredna. Svaki put kada se ispire zahod-ska koljka, kada se dizalo uspinje ili sputa, ak i ako zakripe vrata -mikrofoni registriraju sve umove. Stjee se dojam da se u toj zgradi od dvanaest katova ne moe dogoditi nita to ne bi bilo zabiljeeno na vrp-cama. MONTEVIDEO 7. oujka 1966. Alberto Heber preuzeo je dunost predsjednika vladina nacionalnog vijea. ONT mu je priredio dobrodolicu pozivom na novi opi trajk 16. oujka, savezni, u znak p.-osvjeda

zbog nastavljene inflacije i nezapo-slenosti. trajk transportnih radnika u Montevideu traje ve tri tjedna. Storace, u ulozi glavnog vladina pregovaraa, nastavlja razgovore sa sindi-katima. U ovom trenutku, kada do izbora preostaje samo devet mjeseci, radniki se mir mora kupiti i uz cijenu jo veih ustupaka. Uz tu cijenu uspjelo mu je da transportni radnici Montevidea danas obustave trajk. Sindikati autonomnih djelatnosti i decentraliziranih slubi prihvatili su njegovu formulu po kojoj e se odbici od prologodinjih trajkova, oduzeti na osnovi kaznenih odredaba, isplatiti radnicima, a sve druge kaznene odredbe ukinuti. Na to je ONT izjavio da se opi trajk, zakazan za 16. oujka, odgaa do 31. oujka. Nai agenti ubaeni u PCU vjeruju da je to znak cjenkanja sa Storaceom zbog sankcija i da do trajka vjerojatno nee niti doi. l MONTEVIDEO 12. oujka 1966. 'Direktor slube za useljavanja Luis Vargas ima novi plan kako da sma-nji broj trgovinskih predstavnika iz komunistikih zemalja. Takvi su pred-stavnici u znatno neravnopravnijem poloaju nego njihovi kolege s diplo-matskim statusom (iako se u trgovinskim odsjecima imunitet esto iskori-tava u svrhu prikrivanja obavjetajaca), jer urugvajski zakon ne priznaje slubeni status strancima koji ne posjeduje diplomatske putnice. Kako gotovo svi trgovinski slubenici - kako sovjetski i ehoslovaki, tako i oni iz drugih komunistikih zemalja - imaju slubeniki ili diplomatski status, Vargas namjerava primijeniti zakon prema kojem svi stranci kojima je is-teklo razdoblje privremenog boravka moraju zatraiti dozvolu stalnog bo-ravka ako ele ostati u Urugvaju. Kako zahtjev za stalnim boravkom sadri i izjavu o namjeri da se postane urugvajskim dravljaninom, Vargas je si-guran, kao to sam i ja, da e svi slubenici kojih se to tie biti premje3**teni. Otezanjem da se odobre zahtjevi za vize zbog premjetaja broj slu-benika u trgovinskim misijama prilino e se smanjiti, a da se i ne primi-jene mjere protjerivanja. Prva komunistika misija koja e osjetiti novi postupak bit e istononjemaka. Ta misija, u kojoj rade etiri ovjeka, djeluje gotovo kao ambasada. Na ambasador esto je u obavljanju diplo-matskih poslova u neprilici ako je prisutan i ef isto nonjemake misije. Prije nekog vremena zatraio je od nas da izvidimo ima li naina da se ta misija otjera iz Urugvaja. Iako sam i dalje vrio pritisak na Vargasa i Storacea glede protjeriva-nja sovjetskih slubenika, obojica su mi rekla da taj potez ele sauvati za sluaj da sindikati nastave izazivati neprilike. U meuvremenu Vargas pri-prema poseban dekret kojim on i Storace dobivaju pravo odobravanja svih viza, ukljuujui i diplomatskih, za dravljane komunistikih zemalja. Ministarstvo vanjskih poslova suprotstavlja se tome da Ministarstvu unu-tarnje sigurnosti preda pravo veta na diplomatske vize. Ali Storace i Var-gas, ljudi Heberova povjerenja, ipak e pobijediti. Centrala nam javlja da je NSA kadra na osnovi naih vrpci utvrditi brzinu okretanja diskova. Ureaji, dakle, ostaju kako smo ih bili posta-vili. Kada se promijeni nain postavljanja diskova, nainit u nove snimke u svojem uredu i poslati ih diplomatskom potom. Konano u se rijeiti dvojice prijatelja iz odsjeka D. Benefield odlazi u Afriku, gdje e raditi na operaciji protiv jedne nove misije komunistike Kine, a Schroeder u Mexico City, gdje je ve i dosad radio na otkrivanju sistema francuskih ifara. MONTEVIDEO 20. oujka 1966.

Nastavlja se suradnja s policijom, ali rezultati su slabi. Storace je odo-brio da primi jednog od naih oficira pod zatitom javne pomo i. Cen-trala je konano odredila ovjeka. To je Bili Cantrell.* Ranije je radio u tajnoj slubi, zatim nakon dolaska u Agenciju u odsjeku za Daleki istok. Na nesreu, Cantrell nee doi prije rujna, jer prethodno mora nauiti panjolski. Preostaje mi, prema tome, da s policijom suraujem sve do odlaska - nadam se potkraj kolovoza. Naa nastojanja da uvjerimo pukovnika Ubacha kako odsjek za obavjetajne operacije treba da se izjednai ili izdvoji iz odsjeka za krimi-nalistike istrage nisu urodila plodom. Horton je, meutim, odluan da policijsku obavjetajnu slubu valja organizirati kao specijalnu grupaciju u britanskom stilu, kakva je ona s kojom je suraivao u Hongkongu. Ni-sam siguran misli li on da je to neophodno zbog toga da se posao obavlja uspjenije, ili zato to je rije o britanskom stilu - ini mi se, naime, da je sada vei anglofil nego ranije: etnje u prirodi, promatranje ptica, tenis, obavezni aj i cijela zbirka sakoa od tvida, koje nosi i po najveoj vruini. 383Uspostavljanje autonomne specijalne grupacije pod inspektorom Pi-rizom u svakom sluaju nee sada biti mogue jer Piriz jo uvijek radi na sluajevima prijevara i drugih financijskih prekraja otkrivenih u trav-nju prole godine, kada je propala prva banka. Preuzimajui predsjed-niku dunost u vladinu nacionalnom vijeu, Heber je osnovao posebnu financijsku policiju koju vodi Storace, a sainjavaju je predstavnici dravne banke, Ministarstva financija i gradske policije Montevidea. U toj novoj jedinici Piriz je vrhovni policijski oficir. Bit e ga teko odstraniti, jer nje-govo sudjelovanje u takvim sluajevima moe biti vrlo korisno. Kako je prilino izdvojen iz policijske centrale, njegova je vrijednost kao izvora obavjetajnih podataka opala. No i dalje ga plaam. U stvari, nekoliko smo mu puta podizali plau kako bi ila ukorak s inflacijom, s obzirom na iroku skalu mogunosti njegova djelovanja. Frank Sherno, regionalni tehniki strunjak s prebivalitem u Buenos Airesu, poslao nam je stolni recordak stroj za kopiranje dokumenata. Na-dam se da u taj stroj postaviti na aerodromu u Montevideu kako bih po-boljao kontrolu putovanja. Tim strojem moemo fotografirati putnice svih dravljana komunistikih zemalja, kao i svakoga drugoga tko je na popisu sumnjivih. Nedavno sam na tome poeo raditi s Jaureguizom,* policijskim komesarom odgovornim za opu kontrolu putovanja ljudi koji ne borave stalno u Montevideu. Jaureguiza se sloio da se pobrine za od-govarajuu prostoriju na aerodromu, u blizini slube za naseljavanje, kamo emo smjestiti stroj. Kada osiguramo prostoriju, Sherno e postaviti ureaj i uvjebati ovjeka koji e raditi na stroju. Vjerujemo da e nam to poi za rukom prije nego to se Otero vrati iz Washingtona. Jer on e za-sigurno htjeti nadgledati cijeli posao, a njegov e bolesni karakter uiniti sve da omete poetak rada. Dosad je zavrio policijski teaj u koli meu-narodnih policijskih slubi. Sada prelazi na specijalnu obavjetajnu obuku koju vode oficiri OTR-a nae centrale. Ne valja se uditi to operacija za fotografiranje putnica toliko dugo traje. Juer je metropolitanska garda otkrila na aerodromu velike koliine krijumarene robe. Carinici su se upustili u pravu trku za tako bogatom lovinom. Njihovo je mukanje razlog to se itava stvar tako otegnula. Piriz kae da je i policija na aerodromu u silnom poslu. Svaka stroa kon-trola ugrozila bi njihov kruh svagdanji. MONTE VIDEO 30. oujka 1966.

Centrala smatra da je operacija praenja ifara UAR-a od takvoga zna-enja da nam valja kupiti ili na dugo razdoblje iznajmiti prostorije iznad egipatske ambasade. Razlog je tome taj da emo se za nekoliko godina preseliti u novu zgradu ambasade koja se sada gradi na Rambli, a s nama 384e vjerojatno i AID. Kako e ta operacija trajati nekoliko godina, centrala eli osigurati sebi pristup u zgradu i zadravanje tako povoljnog smjetaja za ureaje. Loe vijesti. Moram pronai nekoga tko e kupiti stan od jed-nog starijeg branog bara koji tu ivi, a zatim i nekoga tko e tu ivjeti i raditi kao rukovalac prislunog mjesta. Stan je golem, jedini na katu. Valja pronai obitelj s debelim depom. RIO DE JANEIRO 6. travnja 1966. ak ni turistiki plakati ne mogu prikazati ljepotu toga grada - pla-nine u samom sreditu grada, zaljevi to se presijavaju poput niski bisera, iroke pjeane plae. Nezaboravno. Svi oficiri zadatka to rade na kubanskim operacijama u stanicama June Amerike doli su ovamo na konferenciju. Svrha je da se oivi zani-manje za pridobivanje agenata koji bi poli ivjeti na Kubu, regrutiranje kubanskih vladinih funkcionera koji putuju u inozemstvo te da se proire operacije ubacivanja u kubanske obavjetajne djelatnosti u zemljama u ko-jima i mi djelujemo. Tom Flores,* bivi ef stanice u Montevideu, sada vodi sve kubanske poslove u centrali i predsjedava konferenciji. Proli tje-dan rukovodio je konferencijom u Mexico Cityju, kojoj su prisustvovali oficiri kubanskih operacija u Centralnoj Americi, Karibima i Meksiku. U uvodnim napomenama Flores se alio kako Agencija praktiki nema agenata koji ive na Kubi i izvjetavaju s Kube. Tehniko pokrivanje, od elektronike do brodova za hvatanje veza, kao to je ameriki brod Oxford, od satelita do zranog promatranja - sve to nije dovoljno. Nije nas izne-nadilo to je pokrenuo staru temu o regrutiranju putem nevidljivih pisama. Zatim smo cijeli tjedan proveli prouavajui sastav i djelovanje kubanske obavjetajne slube - uglavnom podaci jednaki onima koje smo primili prije gotovo dvije godine prilikom dezertiranja kubanskog obavjetajca u Kanadu. Zaista dosadno. Juer i danas svaki je od nas trebao opisati lokalne operacije protiv Kubanaca - moje su jo uvijek vrlo slabe zbog beskonanog bavljenja sluajevima drugih kontraobavjetajnih operacija i nastojanja da privolimo vladu da poduzme akciju protiv slube Prensa Latina u Montevideu. No bilo je zanimljivo sasluati izlaganja o operacijama u Quitu i Ca-racasu. Fred Morehouse,* raniji ef ZRBEACH-ekipe za kontrolu komu-nikacija u Montevideu, bio je svojedobno premjeten u Caracas i dobio zadatak da tamo pronae dvoje ljudi, koji su bili uspostavili tajne radio--veze s Kubom. Nije reeno jesu li regrutirani ili nisu, no u svakom sluaju sprijeen je krug veze. Stanicu Quito zastupa nitko drugi nego stari gazda Warren Dean -na konferenciju su inae pozvani operativni oficiri, ali Dean se zaelio malo 15 CIA 385l odmora u Riju. Objasnio je da je Rafael Echeverria, nakon to je vojna hunta 1963. preuzela vlast, otiao na Kubu i da je tamo operirao tumor na mozgu. Nakon oporavka vratio se kao kubanski obavjetajne u Quito. Hunta ga nije uznemiravala. Posredstvom Marija Cardenasa, agenta uba-enog u PCE u Quitu, otkriveno je da je Echeverria posjedovao opremu za nevidljivo pisanje poruka koje e upuivati na Kubu i plan radio-

signala kojima e poruke primati. Ured za komunikacije postavio je u radio, kojim se Echeverria sluio u primanju kratkovalnih poruka s Kube, svoj predaj-nik, tako da je stanica mogla snimati poruke u stanu preko puta ulice, kamo sam bio smjestio Luisa Sandovala kao fotografa jo prije nego to je Arosemena bio zbaen. Stanica je takoer nainila kopije Echeverrijine biljenice s kriptogramima i tako je mogla kontrolirati njegove veze s ku-banskom slubom u Havani. Najvei uspjeh postigla je stanica Quito re-grutiranjem Jorgea Arellana Gallegosa,* voe PCE-a o kojemu su se po-daci o pogodnosti za vrbovanje prikupljali godinama. Jo dan ili dva do zavretka konferencije. Nitko nije osobito uzbuen naim zasjedanjima, izuzev, naravno, oficira za kubanske operacije u cen-trali Floresa. Mi ostali sve smo ee na plaama. Kada se konferencija okona, provest u tjedan dana na ribarenju u Karibima zajedno sa svo-jim ocem - zatim se vraam u Montevideo i ekam premjetaj. Jo uvijek nisam siguran hou li nakon povratka u Washington dati ostavku ili ne. Odluio sam se razdvojiti od Janet, ali prije nego to napustim CIA mo-ram pronai nov posao. MONTEVIDEO 18. travnja 1966. Pokret za ustavnu reformu posljednjih je mjeseci iznenaujue ojaao. Ruralisti su jo uvijek najvanija grupacija koja tei izvrnoj vlasti s jed-nom osobom na elu, no njihovoj su se kampanji pridruili i ugledni blan-kisti i koloradosi. No neki ljudi vjeruju da se bolja djelotvornost u donoe-nju odluka moe postii i zadravanjem izvrne vlasti kolegija, ali s tim da ga sainjavaju pripadnici jedne partije. Izvrna vlast u rukama jednog ovjeka, mnogi se pribojavaju, mogla bi se izroditi u neku vrst diktature, o emu svjedoe mnogobrojni primjeri urugvajske i latinskoamerike po-vijesti uope. Posredstvom svoje politike fronte FIDEL, PCU provodi vlastitu kam-panju za reformama - ne za predsjedniki sistem, jer znaju da bi, u sluaju degeneracije takvog sistema, oni prvi bili na udaru. Njihova kampanja za ustavnom reformom podrazumijeva zadravanje slabije izvrne vlasti, ali predvia zemljinu reformu i nacionalizaciju banaka, vanjske trgovine i vanih industrija, koje su jo uvijek u privatnim rukama. Naravno, oni ne-maju anse da pobijede. No valja priznati da je zemljina reforma jo uvijek 386najvanija potreba Urugvaja. Prilikom posljednjeg popisa pokazalo se da od ukupno 390 ooo poljoprivrednika samo njih 3000 - manje od jedan po-sto - dri u svojim rukama oko 70 posto zemlje. Ako bogati raneri (koji se protive reformi ruralista) uspiju, zemljina e reforma biti manje vjero-jatna nego u uvjetima predsjednikog sistema. Osnovni problem s kojim se blankisti sukobljavaju i dalje je inflacija (13,6 posto u razdoblju od sijenja do oujka) i neobino teka privredna situacija. Uskoro valja oekivati vie stabilizacijskih mjera, koje uvjetuje Meunarodni monetarni fond. Te mjere nee biti lijepo doekane. Uz ostalo, pogoravaju izborne anse blankista. Upravo sam zavrio jednu operaciju u svojoj kratkoj pijunskoj karijeri. S tom sam se operacijom najmanje slagao. Prije nekoliko mjeseci centrala je na jedan od mojih izvjetaja o ovdanjoj jugoslavenskoj misiji - poslao sam, naime, najnovije podatke o osoblju misije na osnovi dosjea Ministar-stva vanjskih poslova - odgovorila zahtjevom da pokuani s regrutiranjem. Jedan od ataea u jugoslavenskoj ambasadi stari je znanac naeg agenta DMHAMMER-i, dezertera koji je prije nego to je pobjegao k nama bio na visokom poloaju. Dezerter, sada u ezdesetim godinama, bio je u rangu efa administracije u jugoslavenskom Ministarstvu vanjskih po-slova. Donedavno je kruio

svijetom nastojei stupiti u vezu sa svojim biv-im kolegama kako bi ih pokuao regrutirati. Centrala namjerava da ga uskoro povue s te dunosti, no zahtijevalo se da on doe u Montevideo da obavi svoj posljednji pokuaj regrutiranja. Atae je, naime, istodobno i ifrant. Horton je pristao da jedan od nadlenih oficira iz centrale doe ovamo kako bi zajedno sa mnom planirao nain prilaza. Ekipa za praenje AVE-NIN utvrdila je uobiajeno dnevno kretanje nae mete, njegovu etnju od stana do nekoliko blokova udaljene ambasade. Ujutro ide pjeice, zatim kui na ruak i naveer se vraa. Oficir iz centrale doveo je sa sobom de-zertera, visokog zgodnog mukarca valovite duge bijele kose, koji ivi u Buenos Airesu. Odigrat e ulogu u sluajnom susretu na ulici, na bule-varu Espana, nekoliko blokova od sovjetske ambasade prema plai. Kao da ga je dobra srea dovela, ovjek na koga smo smjerali pojavio se ba na vrijeme. Susret, iako je trajao samo petnaest minuta, bio je vrlo topao i vedar. Dezerter je rekao naoj meti da je na poslovnom putovanju iz Pariza, gdje sada ivi, svratio u Montevideo i Buenos Aires. Pozvao ga je na veeru, danas ili sutra. Atae je prihvatio poziv za sutra, pa smo pomislili da smo postigli pogodak. Odluili smo se za iste mjere opreza kao i prvoga dana - oficir iz centrale i ja zajedno s Titom Mussoom,* efom ekipe AVENIN, bili smo na drugoj strani ulice s vozilom spremnim za sluaj potrebe. Dezerter se naredne veeri, kako je bilo dogovoreno, pojavio u elegant-nom restoranu Agilla, no atae nije doao. Iako smo posumnjali da je naa meta odustala od toga da se ponovno susretne s naim prijateljem -jer su pokuaji regrutiranja koje je dezerter bezuspjeno izvodio zacijelopoznati jugoslavenskoj slubi - odluili smo da ipak priredimo i drugi slu-ajan susret. Ovaj put je ovjek na koga smo smjerali jednostavno odgo-vorio dezerteru da je shvatio o emu se radi i da ga taj plan ne zanima. Odbio je da razgovara i produio svojim putem. Bilo je tuno, saaljivo, gledati tog nekad izuzetnog ovjeka kako iz zasjede na ulici vreba svoju metu. Oficir iz centrale rekao mi je da vie nemaju posla za njega, da u toj dobi jedva i moe nauiti neki drugi posao i da e ga uskoro brisati s platne liste. Sada je ameriki graanin i imat e stanovitu socijalnu sigurnost, ali svoje posljednje godine provest e u nevolji. Ne treba se uditi to dezerteri najvema postaju alkoholiari ili trpe od duevnih poremeaja. Nerijetko im se i jedno i drugo navali na lea. Kada jednom iscijedimo iz njih sve to vrijedi, odbacujemo ih poput starih krpa. MONTEVIDEO 2.5. travnja 1966. Direktor slube za useljavanja Luis Vargas sve je priredio da bi najurio istononjemaku trgovinsku misiju. Rekao im je da se u roku od trideset dana moraju izjasniti ele li zatraiti stalan boravak ili napustiti zemlju. Nakon otrog verbalnog susreta sa efom misije von Saherom izbacio ga je iz ureda i bio spreman da pokrene postupak za deportaciju, kada su se von Saher i jo jedan slubenik misije, Spinder, iznenada vratili u Istonu Nje-maku. Preostala dvojica Istonih Nijemaca, Kuhne i Vogler, zatraili su, na nae iznenaenje, da im se odobri stalan boravak. Jo uvijek posjeduju privremenu dozvolu, i im ona istekne, za nekoliko mjeseci, Vargas e od-biti njihov zahtjev za stalnim boravkom. Jedan od mojih bivih agenata iznenada je dobio zapaeno mjesto u novinama. To je Anibal Mercader,* bivi AVBASK-i koji je radio za nas kao agent ubaen u Urugvajski revolucionarni pokret (MRO). Mjesec ili dva prije moga dolaska u Montevideo Mercader

je otiao u Miami, gdje se zaposlio u nekoj banci. Sada, dvije godine kasnije, nestao je sa 2.40 ooo dolara. Vjeruje se da se zajedno s djecom i enom skriva u Buenos Airesu. Neobian je to nain osiguranja sredstava za revoluciju, moda je sve to vrijeme bio na strani MRO-a. FBI moe preuzeti sluaj - mi ga ne pozna-jemo. MONTEVIDEO 12. svibnja 1966. Kampanja koju PCU vodi za ustavnu reformu postigla je znaajan uspjeh - uglavnom zbog toga to je partija uvukla CNT u kampanju. Po-sredstvom AVBUZZ-i pokuavali smo istaknuti da se PCU slui organizi388ranim sindikatima u politike svrhe. Juer su njegove sveope graanske demokratske organizacije objavile izjavu za tampu u kojoj je lijevi sin-dikalni pokret u Urugvaju oznaen kao agentura meunarodnog komu-nizma i inozemne zavjere koji se ubacio u politiku konfrontaciju s tra-dicionalnim demokratskim politikim partijama o ustavnoj reformi. Kako je komunistima bilo doputeno da zagospodare radnikim pokretom, za-kljuuje se u izjavi, postali su snaga nad snagama u situaciji potpune sub-verzije. Pretpostavljam da AVBUZZ-i poznaje svoje itatelje, ali ponekad zaista ide na ivce. Komesar Otero vratio se s teaja. Izgleda zadovoljniji nego ikada. Cen-trala se vrlo povoljno izraava o njegovim rezultatima. Uspjelo mi je da operaciju fotografiranja dokumenata na aerodromu zaponem neposredno prije njegova povratka. Ali Otero namjerava brinuti o razvijanju i umnoa-vanju fotografija. im bude mogue, Frank Sherno* vratit e se i pre-urediti tamnu komoru u obavjetajnoj policiji da bi se u nju smjestili novi ureaji. Nisam ba siguran hoe li to biti uskoro, jer Sherno glavninu vre-mena provodi u ileu, u Santiagu, gdje zajedno s Larrvjem Martinom,* izrauje u novoj zgradi sovjetske misije pravo sae ureaja za prislukivan)e> Sherno je etiri dana proveo na ovdanjem aerodromu uvjebavajui policajce koji rade zajedno s inspektorima za useljavanje. Obino je po-trebno nekoliko sati da se naui rukovanje tim strojevima, ali ovi su ljudi neto posebno. Utanaio sam da jedan policijski kurir prenosi snimljene filmove u Oterov ured, a dnevni kuriri raznosit e iz policijske centrale negative i fotografije. Takva organizacija posla, naravno, ima svoju cijenu. Stoga sam otpoeo s mjesenim plaanjima trokova ekipi na aero-dromu koji se obraunavaju prema broju snimljenih putnica i drugih do-kumenta o putovanju. Time ih tjeramo na posao koji se plaa po ko-madu, a da to ipak tako ne nazivamo. No da tako ne postupamo, re-cordak bi i dalje leao negdje skupljajui prainu. Sluim se i listom sum-njivih osoba - jednostavno da ih naviknem na nju - koja se sastoji od nekoliko opih kategorija dokumenata i fotografija, na primjer za Sovjete i njihove saveznike. Konano, svakome od njih predao sam fotografiju obrijanog Che Guevare i zatraio da utisnu njegovo lice to dublje u svoje mozgove. Iako, bojim se, dubina ba nee biti velika - ti momci ne bi prepoznali Chea ni kada bi etao pokraj njih s bradom, beretkom, u uni-formi, naoruan automatskom pukom. Proradila je nova radio-komunikacijska mrea policije. Stru njaci mi-sije javne pomo i postupno e iriti mreu u odsjeke u unutranjosti. Na-rednog dana ef javne pomo i predao mi je frekvencije. Postavili smo vla-stiti prijemnik kako bismo mogli snimati policijsku vezu. Oteru u naredni tjedan zaista obilato poveati plau. Dok je bio od-sutan, njegova sam zamjenika Fontanu* takoer stavio na platnu listu, ali nije elio da Otero to sazna -

bogme ni ja. Odsada se ti ljudi posve-uju ubacivanju meu tupamarose, koji su, ini se, jedina organizacija 389koja u ovom trenutku slijedi liniju oruane borbe. Bit e to kao i s Echeverrijinom grupom u Quitu, ali znatno opasnije nego s PCU-om na sovjetskoj liniji. Iako, nitko se u stanici u tome sa mnom ne slae. Otero, meutim, prihvaa da svu panju pokloni tupamarosima. Pridobio sam ga da pone regrutirati za obavjetajne akcije, ali bez muenja. MONTEVIDEO 19. svibnja 1966. Centrala je odbila prijedlog da s Borisovom razgovaram o odnosima njegove ene i njegova efa. Afera se, meutim, nastavlja. Horton je ne-koliko puta slao ozbiljne kablograme molei da se prijedlog ponovno raz-motri. Stvar je dola do vrhunca ovoga tjedna posjetom efa odsjeka za sovjetski blok Davea Murphvja* i njegova zamjenika Petea Bagleva.* Obi-laze stanice na podruju kojih djeluju sovjetske misije. Izmeu Conollyja, ovdanjeg oficira za sovjetske operacije, i Bagleva tee zla krv ve godi-nama i, prirodno, dolazilo je do uasno uljivih prizora. Iako je Conol-lyju zaprijeeno da e biti premjeten natrag u centralu, on je vjerojatno siguran, jer Murphv i Baglev ve trae novog oficira za sovjetske operacije u stanici Buenos Aires. Bili su tamo prije posjeta Montevideu. Kada su zamolili tamonjeg oficira za sovjetske operacije da ih proveze pokraj so-vjetske ambasade, nije mogao pronai zgradu. Bilo je to sasvim dovoljno da ga premjeste. Sto se tie prijedloga o Borisovu, Murphv nee popustiti. Pribojava se da bi se Borisov mogao razljutiti te da ne bi bilo mogue izbjei tunjavu. On to pouzdano zna - prije nekoliko godina jedan mu je Sovjet sasuo punu au piva u lice kada ga je pokuao regrutirati. Taj skandal jo nije zaboravio. MONTEVIDEO 9. lipnja 1966. Vargas je svu pozornost usmjerio na ehoslovaku trgovinsku misiju i na dopisnika sovjetske agencije TASS, inae oficira KGB-a. Kada je po-zvao ehoslovake trgovinske slubenike, konzul Frantiek Ludwig, koji je doao umjesto njih, inzistirao je na tome da trgovinski predstavnici pri-padaju misiji ambasade te da, prema tome, potpadaju pod Ministarstvo vanjskih poslova prije nego Ministarstvo unutrarnje sigurnosti. Vargas nije nita odgovorio. Samo je rekao Ludwigu da e po trgovinske predstav-nike, ako se ne odazovu, poslati policiju, kao to je to uinio i sa Sjever-nokorejcima. Ludwig je prosvjedovao, uslijedilo je uno dokazivanje. 390Nakon toga Vargas je pokrenuo u Ministarstvu vanjskih poslova postu-pak da se Ludwiga protjera. Ludwig se, meutim, hitno vratio u ehoslo-vaku, ne ekajui da mu se to naredi. Moda e se vratiti, a moda i nee. No u svakom sluaju bio je jedan od dvojice ehoslovaka koje sam zajedno sa Sovjetima stavio na listu za protjerivanje. Poznajem ga dobro sa sastanaka diplomata. Trgovinski predstavnici konano su doli u Var-gasov ured i zahtijevali stalan boravak - zahtjev koji e Vargas odbiti kada im isteknu dozvole privremenog boravka. Vargas inzistira na tome da se sovjetski diplomatski slubenici protje-raju, kako je bilo predvieno. No Heber eli da postupak tee sporo, pa da tako protjerivanje Sovjeta u sluaju potrebe iskoristi protiv sindikata. U meuvremenu je Vargas zahtijevao od dopisnika TASS-a da zatrai sta-lan boravak, ali mu je ostavio vremena za odluku.

Sumnjamo da e dopisnik TASS-a zatraiti stalan boravak, jer je ovdje ve vie od pet godina i uskoro mu predstoji povratak kui. No ak da i bude tako, Vargas e odbiti zahtjev, ako do njega uope doe. Jack Goodwyn* postigao je to da jedan od njegovih ljudi iz AIFLD-a bude imenovan urugvajskim predstavnikom na konferenciji Meunarodne organizacije rada, to e se ovoga mjeseca odrati u Zenevi. To ugledno imenovanje odobrila je vlada, pa Goodwynov ovjek ide kao predstavnik Urugvajske konfederacije rada* (CSU). PCU i druge lijeve snage vrite, jer je CSU potpuno nemona, a ONT zastupa 90 do 95 posto organizi-ranih radnika. Imenovanje oito pokazuje kako vlada sve vie uvia pred-nosti suradnje, pa ak i promicanja AIFLD-a i srodnih sindikalnih pro-grama. I privatna je industrija slino raspoloena. U Washingtonu se Agencija dogovorila s Josephom Beirneom,* pred-sjednikom sindikata radnika veza Amerike* (CWA), da se kola za obuku CWA u Fort Rovalu u Virginiji stavi pod okrilje AIFLD-a. kola je godi-nama sluila kao glavni centar Meunarodnog sindikata radnika pota, telegrafa i telefona* (PTTI) za uvjebavanje radnikih voa iz drugih ze-malja. Sada kola postaje uto ite teajeva AIFLD-a, koji su se dosad odravali u Washingtonu. Dogovor nije lo: sedamdeset i est akri na Shenandoah Riveru, gdje osamljenost i kontrola omoguuju zaista podrobno procjenjivanje polaznika za mogue koritenje u Agencijinim radniko-sin-dikalnim operacijama. Ove godine AIFLD otvara i jednogodinji teaj ekonomike rada na sveuilinoj razini koji e se odravati na Lovolinu sveuilitu u New Orleansu. AIFLD ba i nije bogzna kako jeftin: ove e godine ukupna cijena iznositi 15 milijuna dolara, od ega gotovo 90 po-sto plaa amerika vlada posredstvom AID-a, a ostatak nadoknauju rad-niko-sindikalne organizacije i velike amerike tvrtke. Od 1962. godinji je budet EIFLD-a porastao sa 640 ooo dolara na gotovo 5 milijuna do-lara, dok je budet ORIT-a ostao na 325 ooo dolara godinje. Uza sve to, milijuni dolara usmjeravali su se posredstvom AIFLD-a u obliku kredita za njegove programe izgradnje stanova i ostalih socijalnih projekata. 391MONTEVIDEO 24. lipnja 1966. Heber je odobrio, a Ministarstvo vanjskih poslova poslalo svim kon-zulatima obavijest da je novi postupak za izdavanje viza dravljanima ko-munistikih zemalja povjeren Vargasu i Storaceu. Novi postupak zahtijeva prethodno odobrenje svih zahtjeva za vize koje postavljaju dravljani komunistikih zemalja. Postupak odobrenja zahtijeva da sluba za uselja-vanje i Ministarstvo unutarnje sigurnosti u odgovarajuim slubama si-gurnosti policijskoj i vojnoj obavjetajnoj slubi ispitaju sve podatke o podnosiocu - pa tako Ministarstvo vanjskih poslova ne moe nikome izdati vizu, a da to prethodno nisu odobrili sluba za useljavanje i Mini-starstvo unutarnje sigurnosti. To je vrlo znaajna pobjeda, jer otvara mogunosti zabranama, odu-govlaenju i izbjegavanju, to e sve nervirati i ometati sovjetsku misiju i druge ovdanje komunistike misije. Mi emo imati na raspolaganju do-voljno vremena da iz centrale i drugih stanica dobijemo izvjetaje o pod-nosiocima zahtjeva za vize, a osim toga moemo utjecati na odluke tako da pripremamo falsificirane izvjetaje. Da bi zatitio sebe, Vargas je za-traio da izvjetaje usmjerim prema vojnim obavjetajnim slubama, oda-kle e i stizati zahtjevi - on zna da smo u redovitim kontaktima s pukov-nikom Zipitrijom.* MONTEVIDEO 30. lipnja 1966.

Iz stanice Buenos Aires doveo sam Freda Hausera* da nam poslui kao agent u kupnji stana u okviru operacije hvatanja ifara ambasade UAR-a. Kao da nas je srea htjela, postariji brani par koji je vlasnik prostorija, ve je razmiljao da ih u povoljnom trenutku proda. Poslije kraeg pregovaranja dogovorili smo da cijena iznosi, preraunato, 35 ooo dolara. Stan je vlasnitvo izmiljene korporacije Diner, S. A. Tako je Hau-ser jednostavno kupio sve dionice te kompanije i stan je bio na. Zaklju-ao sam te papire u svoj sef i ostat e tamo najvjerojatnije dok UAR ne preseli svoju ambasadu u neku drugu zgradu. Hauser je bio savrena osoba za taj zadatak, jer ima i ameriko i argentinsko dravljanstvo, to mu je omoguilo da kao argentinski dravljanin kupi stan. Sada emo use-liti Dereka Jonesa* i njegovu obitelj, kako bismo sakrili pravu namjenu stana. Jones je stari Cassidvjev* prijatelj, posjeduje i britansko i urugvaj-sko dravljanstvo. im se oni usele i mi na taj nain osiguramo pristup, vratit e se Schroeder i Benefield da bi utvrdili stalna mjesta za mikrofone, vjerojatno u uredima AID-a, spojene icama sa stanom ili - to je jo vjerojatnije - izravno iz stana. 39*MONTEVIDEO 3. srpnja 1966. Juer se predsjednik dravne banke zajedno sa svojom ekipom vratio i SAD-a s hrpom slatkih vijesti: do prosinca 1967. odgoda plaanja ukupno 47 milijuna dolara dugovanja privatnim njujorkim bankama koja su dospijevala prije kraja godine; novi zajam od zz milijuna dolara iz njujorkih banaka; stabilizacijski kredit amerike vlade od 7,5 milijuna dolara; kredit AID-a od 3 milijuna dolara za gnojivo; 1,5 milijuna dolara iz Interamerike banke za razvoj, za studije o ekonomskom razvitku. Zahvaljujui najnovijim usvojenim stabilizacijskim mjerama, to su re-zultat pritiska Meunarodnog monetarnog fonda od svibnja, inflacija u lipnju iznosila je 14 posto od ukupnog porasta ivotnih trokova u raz-doblju od sijenja do lipnja, koji su dostigli 36,3 posto. Kako se moglo i oekivati, sindikati iznova zlokobno prijete novim trajkovima, dok blan-kisti nude minimalna poveanja iz budetskih vikova. Storace je i dalje glavni vladin pregovara, no anse da se izbjegne druga runda iscrplju-juih trajkova vrlo su malene ako se radnicima ne daju nove olakice. Kongres PCU-a treba da se odri sredinom narednog mjeseca. Pokre-nuli smo glavnu propagandnu kampanju protiv toga skupa. Partijski kon-gres, to se odrava jednom u pet godina, velik je njihov dogaaj na koji su pozvali i bratsku delegaciju Komunistike partije Sovjetskog Saveza. Posredstvom Vargasa pokuavam da im se ne odobre vize. Ako se to po-kae nemoguim, kako se sada ini, ustrajno emo raditi na tome da su-djelovanje Sovjeta na kongresu tumaimo kao njihovo mijeanje u uru-gvajsku politiku. MONTEVIDEO 14. srpnja 1966. Glavne koloradoske i blankistike frakcije obavezale su se da ustav-nom reformom vrate zemlju predsjednikom sistemu, iako se stanoviti krugovi obiju partija protive takvoj liniji. Pristae reformi dviju partija redovito se sastaju kako bi prihvatili projekt ustavne reforme koji e odo-briti predstavniki dom i predloiti zemlji na referendum. Prihvaajui udrueni pakt o reformi, tradicionalne partije pobrinut e se da njihova verzija reforme jedina dobije ansu da bude prihvaena. Stoga, ako gla-sai i odbiju zajedniki projekt koloradosa i blankista, to nije vjerojatno, Urugvaj e zadrati sadanji kolegijalni sistem. Svrha je da se potpuno odstrani svaka mogunost da bi mogao biti

prihvaen projekt PCU-a o reformi. CNT je ve ustvrdio da pakt blankista i koloradosa ustoliuje jaku izvrnu vlast. 393U meuvremenu, trajkovi ponovno poinju. Sindikati vladinih namje-tenika trae nove olakice u obliku zajmova - kako bi zaobili ustavnu odredbu kojom se vladi zabranjuje poveavanje plaa uoi izbora. MONTEV1DEO 27. srpnja 1966. Storace je uspio odgoditi trajk vladinih namjetenika, zakazan za zi. srpnja, kao i jo jedan trajk transportnih radnika Montevidea, koji je trajk danas trebao poeti. Opinski radnici, meutim, nastavljaju u sva-koj smjeni provoditi jedan sat sjedei. Raste napetost oko kredita i na-ina kako da ih vlada isplati. Storace i blankistiki lanovi vladina nacionalnog vijea na tajnom su sastanku raspravljali o naim prijedlozima da se odbiju vize bratskoj sov-jetskoj delegaciji koja treba da prisustvuje kongresu PCU-a narednog mjeseca. Odlueno je - ispravno, mislim da se ne uskrati viza sovjet-skim predstavnicima, nego da se njihovo sudjelovanje na kongresu isko-risti kao opravdanje za akciju protiv njihove misije nakon kongresa. Osim toga vlada upravo studira sovjetsku ponudu za kredit od zo milijuna do-lara za kupovinu sovjetskih strojeva koji bi se mogao isplatiti urugvajskim izvozom. Don Schroeder i Al Benefield vratili su se kako bi poboljali tehniku operaciju protiv ambasade UAR-a. Sluajno, njihovo se putovanje podu-darilo s promjenama u stroju. Radili su u naem novom stanu u sobi iznad one u kojoj smo mi boravili i kroz prozor vidjeli ifranta kako po-stavlja diskove. Fotografirali su ga u trenutku najveeg posla. Sada im nije bilo potrebno niti da se poslue vrpcama. Sifrant ak nije navukao zastore na prozorima. Zaista, nije nam mogao bolje olakati posao. MONTEVIDEO 19. kolovoza 1966. Najzad, stigao je moj zamjenik. Otputovat u potkraj mjeseca. Novi ovjek je Juan Noriega,* bivi pomorski pilot koji je nedavno zavrio bo-ravak u stanici Managua, gdje je bio odgovoran za uvjebavanje pred-sjednikove tjelesne strae i strae Somozine obitelji. Noriega je stigao u trenutku, pogodnom da vidi jo jedan pad uru-gvajske demokracije. Cijeli proli tjedan predsjednik Heber sam je bio trajkao - ne protiv inflacije, nego protiv svojih kolega u nacionalnom vijeu koji su spreavali neka njegova imenovanja u vojsci. Najvanija imenovanja snanih vojnih linosti, na koja se Heber bio odluio, posebno 394imenovanje generala Aguerronda* komandantom prve vojne zone (Mon-tevideo) u lipnju izazvalo je glasine i nagaanja kako Heber planira udar protiv svoje vlastite vlade u sluaju da se ne usvoji predloeni sistem iz-vrne vlasti s jednim ovjekom na elu. Nemamo jaih izvjetaja da po-drimo njegovo stanovite, ali nema sumnje da Heber uvodi jake anti-komunistike oficire na vane poloaje. Vladino nacionalno vijee djelo-valo je bez njega sve do danas, kada je zavrio trajkom i pojavio se na televiziji da ot razloi svoju akciju. MONTEVIDEO 24. kolovoza 1966. Sve svoje operacije predao sam Noriegi. Za nekoliko dana letim kui. U ove dvije i pol godine budet nae stanice porastao je na oko milijun i pol dolara, dok je u stanicu dolo samo nekoliko oficira zadatka. Bili Cantrell* stie za nekoliko tjedana da bi radio s Oterovim odsjekom za obavjetajnu djelatnost policije. Uskoro se oekuje dolazak jo jednog ofi-cira pod neslubenom zatitom za operacije protiv PCU-a i srodnih revo-lucionarnih organizacija. Dugo se odgaao dolazak tog oficira - o nje-govoj se

zatiti pobrinuo Holman, zajedno s Alexom Perrvjem,* jednim od Holmanovih suigraa u golfu. Perry je direktor Uruguavan Portland Cement Co.,* podrunice Lone Star Cement Corporation.* Centrala je od tvrtke Lone Star dobila odobrenje jo prole godine, ali je bilo dosta te-koa da se pronae oficir koji e popuniti stroj. Predvieno je da se za sovjetske operacije pronae jo jedan oficir pod neslubenom zatitom. Kakav estok kontrast osjeam sada na odlasku u usporedbi s odu-evljenjem, optimizmom i povjerenjem one nedjelje mojega dolaska kada sam iz O'Gradyjeva stana promatrao gomile ljudi na Pocitosu! Ovdje sam stekao jo jedno unapreenje i dobio povoljne karakteristike o svojoj spremnosti za posao. Ali moj osjeaj poistovjeivanja s poslom i ljudima iz CIA sigurno je blijedio. Holmanov pristup i moja nemogua kuna situacija prouzroili su neke tekoe, moda i gorke osjeaje. Ali to dulje promatram ovdanju vladu, to iskrsava vie pitanja zato podravamo i pomaemo takve stvari. Na primjer, sluaj s novim autobusima i trolejbusima za gradski pro-met u Montevideu. Nekoliko tjedana nakon dolaska poao sam u luku da preuzmem svoj auto. Zamijetio sam velik broj novih vozila plave i crne boje, parkiranih i spremnih da se ukljue u slubu u prenapuenom gradu. Bila su tamo 114 autobusa i trolejbusa, koje je 1960. u Italiji bio naruio Nardone, tadanji predsjednik vladina nacionalnog vijea, uz ci-jenu od nekoliko milijuna dolara. Vozila su stigla potkraj 1963. Ali grad-ska uprava pod kontrolom koloradosa nije bila kadra platiti neumjereno visoke cijene iskrcavanja i carinskih pristojbi, koje su bile odredile luke 395vlasti i carina, nad kojom su kontrolu imali blankisti. Kako su se blankisti opirali politikoj pobjedi koja bi pripala koloradosima ako se autobusi i trolejbusi ukljue u gradski promet (iako ih je zapravo bila kupila blan-kistika administracija), vozila su stajala u luci sedamnaest mjeseci prije nego to su u svibnju 1973. prva etiri autobusa ukljuena u promet. U tom razdoblju vozila su bila vani, izloena slanom zraku, vandalizmu. Kako je blankistika dravna vlada sporo odobravala transportnoj kom-paniji u Montevideu novac kojim je valjalo platiti trokove carine i iskrca-vanja, a pridoda li se tome jo i spor posao oko raiavanja uvoznih pa-pira, 104 vozila jo uvijek trunu u luci. Takvo podreivanje javnih interesa stranakim politikim ciljevima uope nije u suprotnosti s nainom na koji je nedavnih godina upravljala koloradskoblankistika vlada. Urugvaj, model sjajnih demokratskih reformi, srozao se na uzorak korupcije i ne-sposobnosti. 396ETVRTI DIO WASHINGTON 15. rujna 1966. U centrali radim u grupi za Meksiko. Oficir sam za podrku u ope-racijama protiv Sovjeta u Mexico Citvju. Prvi tjedan boravka provodim u osiguravanju zatite i slinim poslovima. Zadrat u status slubenika State Departmenta. Prividno, radit u u okviru slube za istraivanje Ureda za obavjetajnu djelatnost i istraivanja. Sredinji odsjek za zatitu jo uvi-jek provodi sistem poziva pod zatitom. Dali su mi, uobiajeno, dva imena na koja u se pozivati kao na neposredno pretpostavljene. Telefonski broj po inje s Du-3, kao i svi brojevi State Departmenta, ali taj telefon zvoni u centralnoj slubi zatite u Langlevu. Zapitao sam Jakea Esterlinea,* zamjenika efa odsjeka, postoji li mo-gunost da me poalju u Vijetnam. Jer svi su odsjeci prinueni da svaka tri mjeseca popunjavaju kvotu oficira potrebnih za rad u toj zemlji. Jake mi je odgovorio da o tome ne brinem i

neizravno potvrdio ope uvjerenje da veina odsjeka alje u Vijetnam isluene. Pitao sam se da li bih po-ao da to i zatrai od mene. S posebnim dodacima koje prima, veina ofi-cira moe zapravo utedjeti cijelu mjesenu plau. Nakon osamnaest mje-seci, koliko se tamo obino ostaje, imao bih lijep sveanj novanica koji bi mi potrajao dok ne naem drugi posao. Ali ipak ne; iskuao sam u svo-joj slubi sve vrste poslova kojima bih se morao baviti i u Vijetnamu. Ljudi koji brinu o karijerama oficira Tajnih slubi takoer su me po-zvali na razgovor. Rekoe mi da sam uao u novi program Agencije za penzije - to znai da se mogu povui kada navrim pedeset godina i pri-mati sasvim pristojan godinji prihod. U trideset i prvoj ini mi se da jo ostaje dobar komad puta. No ipak je lijepo znati da si primljen u najpo-voljniji program. Ali ni tako dobri izgledi za penziju ne mogu me navesti da jo devetnaest godina provedem bave i se ovim poslom. Oficir na ijem mjestu radim u grupi za Meksiko ista je osoba koju sam zamijenio kada sam naputao Quito. Na tih nain napustio je posao. Prilikom poligrafiranja nije bio kadar odgovoriti na stanovita pitanja o novanim trokovima za boravku u Quitu. Zaista alosno. U etrdesetim 399je godinama, s obitelji koju valja uzdravati, a bez posla. To mi je po-moglo da shvatim kako moram biti oprezan kome povjeravam svoje pla-nove - bit e bolje da novi posao pronaem prije nego to i ta kaem. WASHINGTON 4. listopada 1966. U proteklih est godina organizacija odsjeka zapadne hemisfere nije se temeljitije promijenila. U izvrnim slubama, uz Billa Broea,* efa odsjeka, i Jakea Esterlinea, nalaze se i pomoni oficiri za osoblje, obuku, sigurnost i za protokoliranje. Imamo i slubu za obavjetajnu djelatnost u inozem-stvu, u kojoj je pet oficira. Na elu je Tom Polgar,* u slubi tajnih akcija rade etiri oficira, a vodi ih Jerry Droller, glasoviti MrBender jo iz doba invazije u Zaljevu svinja. Ti tabovi ispituju projekte i druge doku-mente podrunih stanica za koje je potrebno odobrenje odsjeka za finan-ciranje i za operativne odluke. Dva taba usklauju svoje odluke s drugim slubama centrale izvan odsjeka zapadne hemisfere. Regionalne grupacije jesu: velika kubanska grupacija s otprilike tri-deset oficira i Tomom Floresom na elu, zatim manje grupe za Meksiko, Centralnu Ameriku, Karibe, bolivarske zemlje, Brazil, Urugvaj, Paragvaj, Argentinu i ile. U odsjeka centrale radi ukupno stotinjak oficira, a neto vie od dvije stotine rasporeeno je po stanicama. Budet odsjeka iznosi oko 47 milijuna dolara za financijsku 1967. godinu - od toga e se 5,5 milijuna dolara potroiti u Meksiku. Grupacija za Meksiko (WH/i) odgovorna je za pomo centrale opse-nim i sloenim operacijama stanice Mexico City. Na elu ekipe od deset oficira, od kojih je svaki odgovoran za razliite operativne dunosti u sta-nici, jesu naelnik Walter J. Kaufman* i njegov zamjenik Joe Fisher.* Kako su stanovite slube DDP-a preseljene iz centrale, naa i kubanska grupacija privremeno su udomljene u zgradi Ames, jednoj od nekoliko novih graevina u Rosslvnu, kamo se uselila Agencija. Raditi samo Pota-macom razdvojen od Washingtona znai mnogobrojne prednosti, ali pro-metne me guve jednostavno unitavaju. Joe Fisher dao mi je upute o operacijama u stanici Mexico City. Sada razumijem zato je ta stanica na sumnjivu glasu da ima previe kostiju, a premalo miia. Operacije su uglavnom usmjerene prema veznim slu-bama te prema operativnoj podrci (praenje,

promatraka mjesta, kon-trola putnika, prekidanje pote, prislukivanje telefona). Stanica loe stoji s agentima ubaenim protiv svojih glavnih ciljeva: Sovjeta, Kubanaca, lo-kalnih ravolucionarnih organizacija te u meksikoj vladi i dravnoj poli-tikoj strukturi. Operacije su mlitave, gotovo i nema politikih operacija poput onih u Ekvadoru i veini drugih latinskoamerikih zemalja. No zato su meksike slube sigurnosti tako efikasne u guenju ekstremne 400ljevice da nemamo zbog ega brinuti. Da je vlada u tome manje radina, nama bi, naravno, palo u zadatak da utiremo put represivnim mjerama. U podrci sekciji stanice za operacije protiv Sovjeta i njihovih save-znika moje su dunosti da obuhvaam i razvijam pojedine sluajeve, to se uglavnom svodi na bavljenje papirima. U nekim sluajevima odgovoran sam i za akciju, koju usklaujem s odsjekom za sovjetski blok. U drugim sluajevima akciju preuzima odsjek za sovjetski blok i tada djeluje u su-radnji sa mnom. Operacije protiv pojedinih misija na koje se usmjeru-jemo, ali ne takve kojima je svrha ubacivanje ili regrutiranje osoblja poje-dine misije, op enito ulaze u moju nadlenost. Regrutiranja, provociranja i osjetljivije operacije pripadaju domeni akcija odsjeka za sovjetski blok. U svim sluajevima meusobno suraujemo. Prislukivanje telefona, pro-matraka mjesta, ekipe za praenje, kontrola putnika, agenti za pristup, dvostruki agenti - za sve sam to ja odgovoran. Ali svakom operacijom regrutiranja ili dezertiranja Sovjeta rukovodi operativna grupa slube za zapadnu hemisferu, koja djeluje u okviru odsjeka za sovjetski blok /SB/O/WH/. Grupacije za saveznike, tj. SB/Poljska i SB/ehoslovaka ulaze u domenu suradnje SB i slubi za pojedinu zemlju. Sreom za mene, ljudi iz odsjeka za sovjetski blok odgovorni su za prikupljanje i aktualizi-ranje SPR (podaci o sovjetskom osoblju). To su vrlo detaljne analize o svakom Sovjetu za kojega se zanimamo. Obino se informacije namije-njene SPR-u stjeu nakon dugih promatranja Sovjeta koji radi u nekoj misiji. Prikupljaju se informacije o njegovim radnim obiajima, ponaanju u slobodnom vremenu, prijateljima, o njegovu karakteru, o tome to voli a to mu se ne svia, o njegovoj eni i obitelji, zdravlju, njegovim slabim tokama. U meksikoj su grupaciji sve povezane i veina pomonih operacija pod kontrolom Charlotte Bustos,* koja u toj slubi radi ve vie od deset godina i poznaje svaki detalj vrlo sloenih poslova. Stoga se za te operacije zanimam vrlo povrno, ak i ako su one usmjerene protiv Sovjeta i njiho-vih saveznika, jer se takve operacije primjenjuju i protiv mnogih drugih na koje smjeramo. Uza sve to, brinem o zahtjevima to se odnose na tri promatraka mjesta zaduena za sovjetsku ambasadu te o jo pet ili est zgrada koje posjedujemo u susjedstvu njihove ambasade. Djeluje tu jo i petnaest do dvadeset agenata za prilaenje, Meksikanaca i stranaca koji ondje ive i imaju osobne odnose sa Sovjetima. Za njih pribavljam opera-tivna odobrenja, provjere imena, a obavljam i drugi administrativni posao. Brojeve registarskih tablica amerikih vozila, zajedno s fotografijama njihovih vlasnika ili vozaa, prikupljaju promatraka mjesta sovjetske i kubanske ambasade te saveznikih ambasada. Ti se podaci prosljeuju centrali na daljnju istragu. Sluba sigurnosti pribavlja imena i ostale po-trebne podatke iz dravne slube za registraciju. Sve podatke koji go-vore o amerikim graanima ili strancima nastanjenim u SAD-u proslje-ujemo FBIju. CIA

401Postoji, takoer, stanovit broj sluajeva kontrapijunae u koje su umi-jeani i ameriki graani za koje se znade ili sumnja da imaju veze sa sovjetskom slubom ili obavjetajnim slubama njihovih saveznika u Me-xico Citvju. U takvim sluajevima obino se smatra da su sudionici pod kontrolom Sovjeta, ili obavjetajnih slubi njihovih saveznika, ovisno o tome o kome je rije. Sluajeve dvostrukih agenata kontrolira naa stanica. Jedan osobito sloen i ne ba jasan sluaj pribliio se kraju. Bio je to vrlo osjetljiv pokus zatite naih oficira. Prije dvije godine, dok je jo bio ef odsjeka zapadne hemisfere, Des Fitzgerald odluio je da vidi koliko e biti djelotvorna grupa oficira CIA ako radi pod zatitom trgovinske slube, gotovo bez dodira za stanicom CIA, koja je pod kontrolom State Departmenta u ambasadi. Pokus je mo-gao temeljito utjecati na budue koritenje zatite State Departmenta za CIA. To, u stvari, i jest glavni oblik zatite u zemljama u kojima ne postoje velike slube amerike vojske. S obzirom na to da je glavni problem ne-slubene zatite u tome da oficiri koji su pod slubenom zatitom u amba-sadama esto moraju velik dio svojega vremena poklanjati podrci svojih kolega koji takvu zatitu nemaju (sigurnost, komunikacije, financiranje, izvjetavanje, provjera imena, itd.), neslubena zatita mogla bi davati su-protne rezultate. Pokus u Mexico Cityju svodio se na to da se nekoliko oficira postavi za trgovinske predstavnike koji e biti u izravnoj vezi s centralom i nastojati da se, to je mogue manje, oslanjaju na stanicu. Slubu LILINK* - kriptonimi za Meksiko poinju s LI - inila su tri operativna oficira koji su nastupali kao predstavnici za uvoznike poslove. Ured za veze priredio je poseban kriptografski stroj slian teleksu, koji je predavao i primao ifrirane poruke pomou infracrvenih zraka. Sluba LILINK smjetena je u jednoj poslovnoj zgradi odakle se takve linije osi-guravaju slubi stanice u ambasadi, koja ima sline primopredajne ure-aje. Sigurnosne veze postoje, pa nema potrebe za osobnim sastancima iz-meu slubenika koji rade u stanici i onih izvan stanice. Sluba LILINK moe biti uklju ena i u redovit komunikacijski sistem stanice s centralom. Zadaci oficira u ambasadi da pomau svojim kolegama svedeni su na naj-neophodnije. Pokus je uspio samo djelomino. Nai su oficiri imali tekoa u osi-guravanju dovoljno trgovinskih poslova kako bi opravdali svoje djelova-nje. S druge strane, pomo stanice bila je svedena na najmanju moguu mjeru. U sluaju kontrapijunae, koji sam bio naslijedio, umijean je i jedan oficir u slubi LILINK. To je i dovelo do nedavne odluke da se ta sluba zatvori. Oficir o kojem je bila rije imao je ozbiljnih problema zbog opijanja. Odravao je veze s djevojkom koja je radila kao slubenik u uredu za komunikacije i snimanja u naoj ambasadi - ne u stanici, nego u redovi-toj slubi State Departmenta. Otkriveno je da su fotografirali i snimali pornografske filmove o sebi i drugim parovima, ponekad sa ivotinjama. 402Jedan od sudionika tih seansi bio je ovjek sumnjiva dravljanstva, pove-zan sa sluajem sovjetsko-poljske pijunae u Americi prije nekoliko go-dina, ali smo ga bili izgubili iz vida. Kada se saznalo za fotografije i filmove, kao i za to da je u toj raboti sudjelovao i sovjetsko-poljski agent, centrala je odluila da e dopustiti oficiru da podnese ostavku slinu je odluku donio i State Department kada je obavijeten o ulozi svoje inovnice u cijeloj igri. Njihov pomaga ponovno je nestao, i stanica je uzalud nastojala pronai i njega, i filmove. Na oficir iz slube LILINK i djevojka nisu eljeli da o itavom sluaju

razgovaraju prije njegove ostavke, a zatim su nestali u Kaliforniju. Moj je zadatak da uskladim istragu koju provodi stanica sa slubom sigurnosti State Departmenta. Nitko jo nije utvrdio je li poljsko-sovjetski agent re-grutirao naeg oficira ili djevojku - to i jest glavni razlog da je LILINK ukinut. Mlai oficir koji je radio pcd zatitom LILINK, Arthur Laden-burg,* ve se vratio u centralu. Radei sa tabom za kontrapijunau u takvim osjetljivim sluajevima, otkrio sam rjeenje jednog misterija o kojem se rijetko razgovaralo u cen-trali. Prouavajui administraciju u centrali u toku slubene obuke 1959. godine, nikad nam nije bila spomenuta izraelska grupa ili sluba u od-sjeku za Bliski istok. Kada je netko o tome jednom prilikom bio zapitao predavaa, dobili smo odgovor koji je jasno davao na znanje da je pitanje indiskretno. Sada sam otkrio da izraelska grupa radi u tabu za kontra-pijunau, kako bi njezini tajni zadaci bili bolje skriveni od izraelske oba-vjetajne slube nego kada bi grupa bila na otvorenome, u odsjeku za Bliski istok. Jedna od mojih veza u tabu za kontrapijunau rekla mi je da je to, na alost, neophodno da ne doe do rascjepa u lojalnosti Zidova koji su zaposleni u Agenciji. WASHINGTON 5. listopada 1966. Konano mi je polo za rukom da pronaem malen stan. Napustio sam Janet. Trenutak kada sam se opratao od djece bio mi je tei nego to sam mogao pretpostaviti iako u ih redovito viati. Mislim da mi s Janet predstoji duga i gorka bitka. Ostavljajui djecu da budu s njom, gu-bim emocionalnu ravnoteu - jednostavno ne mogu dobiti pravo da se brinem o njima, snaga tradicije previe je jaka. Nisam elio izazivati kunu svau koja bi mogla zabrinuti slubu sigurnosti u centrali i ljude koji brinu o zatiti. Bolje je da rtvujem u ovom trenutku neto od svojih pra-vednih zahtjeva. ll 403WASHINGTON 6. listopada 1966. Rad u centrali me otupljuje sve to inim svodi se na raznoenje pa-pira na potpis. No istina je da posao nije dosadan. Prije ili kasnije, svi su izgledi da e se stvari pogorati. Ako odstupim iz CIA sada, morat u pronai nov posao u ovom nesretnom gradu, ali samo zato da i dalje viam svoje sinove. Janet mi kae da bi eljela priekati godinu, pa i neto due, prije no to zatrai razvod. Zaista bih elio da se vratim u Kalifor-niju, no tada gotovo da i ne bih viao djecu. Ako ne podneseni ostavku, morat u se i dalje baviti tim bijednim poslom i konano u opet biti poslan nekamo u Latinsku Ameriku, dakle i opet daleko od djeaka. Kako god okrenem, stvari stoje loe. Napustit u CIA. Ne vjerujem vie u ono to Agencija ini. Zavrit u resume, obavijestiti Jakea ili Broea da traim drugi posao i ekati da se neto dobro pojavi na vidiku. Neu im rei istinu zbog koje raskidam. Kada bi se to saznalo, garancija za moju sigurnost bila bi otkazana i jed-nostavno bi me pustili da odem. Rei u im da je rije o osobnim razlo-zima koji se odnose na moju obiteljsku situaciju. U suprotnom, ostao bih bez plae neophodne dok traim novi posao. Pitanje nije u tome hou li nego kada u dati ostavku. Pitam se kako bi reagirali kad bih im napisao zbog ega uistinu podnosim ostavku i to o svemu mislim. Na primjer, ovako: Potovani g. Helms!* Uljudno podnosim ostavku u Centralnoj obavjetajnoj agenciji iz ovih razloga: Uao sam u agenciju jer sam mislio da u raditi na zatiti sigurnosti svoje zemlje borei se protiv komunizma i sovjetske ekspanzije i istodobno pomaui drugim zemljama da

ouvaju svoju slobodu. estogodinji boravak u Latinskoj Americi pouio me da nepravde kojima vladajue manjine vre pritisak na mase ne mogu biti olakane pokretima reformi, kakav je Savez za prOgres. Vladajua klasa nikad nee dobrovoljno napustiti svoje povlastice i lagodnosti. Ta klasna bitka i jest razlog zato se komunizam obraa prije svega masama. Nazivamo to slobodnim svijetom, no u ovim je prilikama jedina sloboda u stvari sloboda bogatih da iskoritavaju siromane. Ekonomski rast u Latinskoj Americi moe poveati dobrobiti nekih zemalja. No u veini podruja strukturalne suprotnosti i porast stanovnitva iskljuuju predvieni porast dohotka za veinu ljudi. Jo gore, vrijednost privatnih investi-cija, kredita i svega drugog to se iz SAD-a alje u Latinsku Ameriku, iz godine u godinu je znatno manja od onog to se odatle dobiva - profita, zarada, ka-mata, vraanja zajmova - svega to se vraa u SAD. Dohodak koji se preputa Latinskoj Americi ostaje u rukama vladajuih manjina koje ele ivjeti po naim bogatakim standardima. Operacije Agencije ne mogu se promatrati izdvojeno od takva stanja. Naa podrka i osposobljavanje policije i vojnih snaga, osobito obavjetajnih slubi, u suglasnosti s drugim vidovima amerike pomoi posredstvom misija za vojnu 404pomo i programa Javne pomoi, daje vladajuim manjinama sve jae oruje da zadravaju svoju mo i odre neravnomjernosti u raspodjeli narodnoga dohotka. Nae operacije ubacivanja i guenja lijevih snaga takoer slue jaanju vladajuih manjina, jer odstranjuju glavnu opasnost koja bi mogla sruiti njihovu mo . Ameriki biznis i vlada povezani su s vladajuim manjinama Latinske Ame-rike - s nosiocima poljoprivrednih i industrijskih posjeda i postrojenja. Nai i njihovi interesi stabilnost i vraanje investicija - jednaki su. No mase ljudi i dalje trpe jer nemaju ni minimalne uvjete za obrazovanje, zdravstvenu zatitu, stanovanje i prehranu. A mogli bi to imati kada se narodni dohodak ne bi raspo-reivao tako neravnomjerno. Za mene je bilo vano vidjeti da se i ono malo to se tamo zbiva, zbiva dobro. Komunistika bolnica lijei jednako dobro kao i kapitalistika. Ako je komunizam alternativa onome to sam vidio u Latinskoj Americi, tada Juno-amerikancima treba prepustiti da odlue. Nama je jedina alternativa da i dalje podravamo nepravdu, ili da se povuemo i ostavimo da karte same padnu. A Sovjeti? Dolazi li teror KGB-a neizbjeno sa socijalizmom i komunizmom? Moda da, a moda i ne. No za veinu ljudi u Latinskoj Americi situacija je takva da tea ne moe biti - tite ih tee stvari nego da itaju disidentske pisce. Za njih je u pitanju svakodnevna borba za ivot. Ne. Ne mogu odgovoriti na dileme o sovjetskoj ekspanziji i njihovu nasto-janju da nas unite i uvedu socijalizam u Latinskoj Americi. Urugvaj je, meu-tim, dakaz da ustavna reforma nije dostatna. Meni je jasno da su jedina prava rjeenja ona koja zastupaju komunisti i druge lijeve snage. Nesrea je da su oni na strani Sovjeta, ili Kineza, ili Kubanaca - sve samih naih neprijatelja. Mogao bih poslati takvo pismo, ali ne bi bilo koristi. Jedina prava alternativa nepravdi u Junoj Americi jest socijalizam. Bez obzira na to koju nijansu crvene boje revolucionar nosi, on je ujedinjen sa snagama koje ele unititi Sjedinjene Drave. Najprije se moram pobrinuti za sebe, a principijelna pitanja ostaviti po strani. Zavrit u resume i nai drugi posao prije nego to kaem to uistinu mislim. WASHINGTON 7. listopada 1966.

Jutros je u slubi za Urugvaj prireeno slavlje. Vlada je najzad protje-rala nekoliko Sovjeta - etvorica su otputovala juer - pa tampa u Mon-tevideu sada spekulira hoe li nacionalno vijee otkazati nedavni poziv Gromiku da posjeti Urugvaj. Protjerivanja su posljedica upornosti Luisa Vargasa - kada sam se opratao s njim, rekao mi je da e kada vladini sin-dikati ponovno zaponu agitaciju pred izbore, Sovjeti snositi posljedice. (Prije nego to sam otiao iz Montevidea napisao sam pismo kojim pre-poruujem da se Vargasa nagradi turistikim putovanjem u SAD, prizna-njem ako mu poe za rukom da nekoga protjera. To je samo mala na-doknada, jer ga nikad nisam plaao.) 405Nareenje o protjerivanju temeljilo se na istom krivotvorenom izvje-taju koji smo bili priredili za Storacea,* u sijenju, s neznatno osvjee-nim podacima. Optuuje Sovjete za mijeanje u stvari urugvajskih sindi-kata, kulturne i studentske poslove. U ovom trenutku protjerana su samo etiri Sovjeta, jer su kulturni atae i jo jedan s prvog popisa na odmoru u Moskvi. Produenje njihovih viza Vargas moe sprijeiti. Dvojica za koju nismo predvidjeli protjerivanje jesu trgovinski predstavnici. Bit e, kae Vargas, protjerani im zemlju napuste etvorica s diplomatskim sta-tusom. I Montevideo i druge stanice iskoristit e protjerivanja za novu kom-panju u sredstvima informiranja protiv Sovjeta. Na izvjetaj pripremljen za Storacea povezuje najnoviji val trajkova s kongresom PCU-a u kolo-vozu i sudjelovanjem sovjetske delegacije na tom skupu, zajedno s uobi-ajenim dodacima o subverziji koju Sovjeti provode posredstvom KGB-a, GRU-a i lokalnih komunistikih partija. Dokaz vjerodostojnosti plana subverzija prikazanog u izvjetaju, prema Storaceu, jest jedanaest razlii-tih trajkova koji se u Urugvaju prireuju istodobno. Nedavno je odobren i dekret o protjerivanju dvojice preostalih Istonih Nijemaca, Voglera i Kuhnea. Ostavljeno im je trideset dana da odu. Igra s protjerivanjem Sov-jeta mogla se iskoristiti protiv Sovjeta prole godine, ali sada vie ne. traj-kovi se ire. Stanica izvjetava o ulinim sukobima izmeu policije i traj-kaa. Juer su trajkali transportni radnici, namjetenici banaka i brojnih vladinih slubi. CNT smatra da je Storaceov izvjetaj uvreda sindikalnom pokretu i trai da se nastavi borba protiv vladine ekonomske politike -uglavnom protiv reformi na kojima je ustrajao IMF. Ponovno pritisak na predsjednika Hebera. Na sastanku vladina naci-onalnog vijea prole noi on je razmijenio otre rijei s jednim kolora-doskim vijenikom koji je napustio sastanak, ali se ubrzo vratio da He-bera izazove na dvoboj. Sastanak NCG-a prekinut je da bi se imenovali sekundanti. Ali kasnije je postignut sporazum o tome da ast ni jednog od njih nije bila povrijeena. Sekundanti su potpisali dokument kojim po-tvruju da je dvoboj otkazan. Sukob je izazvan kada se Heber razbjesnio nakon to ga je koloradoski vijenik podsjetio da je prole godine, dva dana prije propasti prve banke, povukao iz nje 800 ooo pezosa. WASHINGTON 15. listopada 1966. Zanimljiv kablogram iz stanice Mexico City naveo me ponovno na razmiljanje. Kaufman mi je dodijelio akciju - predlae se da se oficir CIA imenuje ataeom amerike ambasade za olimpijske igre 1968. Ve neko vrijeme stanica izvjetava o sve veem broju trenera iz ko-munistikih zemalja koji su pod ugovorom s Meksikim olimpijskim ko406mitetom da pomognu u pripremama meksikih natjecatelja za igre. I est amerikih trenera sklopilo je sline ugovore, ali ih je znatno manje u uspo-redbi s etrnaest ili petnaest komunista - sve isto noevropskih zemalja. Izmeu nekolicine Amerikanaca i

njihovih komunistikih kolega zapoeo je pravi mali hladni rat na sportskim borilitima, no taj hladnoratovski ovinizam zaista je degeneracija profesionalnog rivalstva. U to je umijeana i ambasada u Mexico Citvju, jer je kulturna sekcija USIS-a dala specijalno odobrenje Amerikancima u okviru Programa razmjene strunih kadrova. Na osnovi tih odobrenja njih plaa Meksiki olimpijski komitet. U neko-liko je sluajeva upravo to pridonijelo da neki treneri koji su trebali dobiti otkaz ostanu i dalje. Stanica takoer izvjetava kako su obavjetajni oficiri komunistikih zemalja dobili zadatke da obavljaju dunosti u vezi s pripremama za olim-pijadu. Takvi im poslovi omoguuju kontakte sa irokim krugom meksi-kih inovnika koji rade u Olimpijskom komitetu, kao i s velikim brojem ljudi koji u Organizacijskom komitetu olimpijskih igara obavljaju razliite poslove. Obavjetajne slube komunistikih zemalja privlai da iskoriste olimpijske igre kao mogunost da svoj operativni potencijal proire u tako velikoj grupaciji vladinih namjetenika, poslovnih ljudi, kulturnih i slinih poslenika. U kablogramu iz stanice Mexico City obrazlae se nedavni prijedlog ambasadora Fultona Freemana da CIA osigura jednog oficira koji e obav-ljati poslove olimpijskog ataea amerike ambsade. Takav e zadatak, re-zonira ambasador, biti opravdan, jer oficir CIA moe nadzirati obavje-tajne oficire komunistikih zemalja na redovitim sastancima olimpijskih ataea - od kojih su neki graani sa stalnim boravkom u Mexico Citvju, a drugi su slubenici diplomatskih misija. Oficir CIA moi e nadzirati olimpijske ataee komunistikih zemalja, jer e se njegov posao u meksi-kom Olimpijskom komitetu i Organizacijskom komitetu ispreplitati sa zadacima tih ataea. Ako Agencija nije kadra pronai odgovarajueg ofi-cira za ataea, ambasador e se odluiti za najpogodniju mogunost koju ve ima u izgledu. Jer, sve vei zahtjevi koje Meksikanci upuuju amba-sadi zbog poslova u vezi s olimpijadom, uz o ekivani veliki interes Ame-rikanaca da prisustvuju olimpijadi, opravdavaju da se odredi jedan oficir koji e cijelo vrijeme raditi na tim poslovima. Sef stanice, Win Scott,* kae u kablogramu da bi odreivanje jednog oficira za taj posao donijelo stanici viestruku korist. Najprije, stanica je u nepovoljnoj situaciji, jer samo tri od ukupno petnaest ili dvadeset slube-nika imaju slubenu zatitu ambasade i uvedeni su u popis diplomatskog osoblja. Takvo ogranienje, za koje valja zahvaliti prethodnim ambasado-rima, spreava pokretljivost oficira stanice u diplomatskom zboru, uprav-ljanje (ak i najvanijim) meksikim politikim partijama, ministarstvom vanjskih poslova i drugim vladinim slubama i profesionalnim organiza-cijama. A sve su to vani ciljevi stanice za ubacivanje i operacije tajne 407akcije. Jedan oficir dodijeljen da izvrava zadatke u vezi s olimpijadom mogao bi imati slobodan pristup svima njima za odabiranje i regrutiranje novih agenata za otvaranje kontakata. Drugo, oficir bi iz dovoljne blizine mogao motriti barem neke od olimpijskih ataea komunistikih zemalja i uspostavljati osobne odnose s njima. U ovom trenutku stanica niti nema oficira u izravnim odnosima s bilo kime iz diplomatskih misija komuni-stikih zemalja. Tree, oficir stanice za olimpijadu mo i e dobiti informa-cije o trenerima iz komunistikih zemalja koji uvjebavaju meksike natje-catelje, i to posredstvom amerikih trenera koji su ve i tako pod zatitom ambasade zbog svojih specijalnih odobrenja. Sef stanice dodaje u kablo-gramu da e oficir za olimpijadu imati poseban ured u ambasadi i djelovat e kao odsjek ambasadorova ureda - s obzirom na to da je nuno imati to diskretnije veze sa stanicom.

Naruio sam dosjee iz odsjeka za prikupljanje podataka o prolim olimpijadama. Bit e to uzbudljiv posao. WASHINGTON 25. listopada 1966. Primio sam dosje operacija o dosadanjim olimpijadama - bili smo na svim igrama otkako su se Sovjeti I95Z. godine pojavili u Helsinkiju. Mel-bourne, Rim, Tokio i sada Mexico City. Provokacije, dezertiranja, pro-paganda, regrutiranje amerikih natjecatelja za operacije u olimpijskom selu, zimske igre, ljetne igre - uvijek i svuda CIA. Billu Broeu* i Daveu Murphvju,* efu odsjeka za sovjetski blok, napi-sao sam dokument kojim preporuujem da se prihvati prijedlog stanice Mexico City. U biljeci sam rekao da imam uvjete, da postanem ambasa-dorov olimpijski atae, jer sam uvijek bio velik takmiar - iako u mati. Napisao sam to u ali i mislio da e se svi slatko nasmijati, ali Murphv je pokazao zanimanje za moj prijedlog. Broe je bio ef stanice Tokio na olim-pijadi 1964. godine. Nije previe oduevljen cijelom tom stvari. No stanici Mexico City poslao sam kablogram javljajui da je prijedlog u naelu pri-hvaen i da e centrala sa State Departmentom raspraviti predmet i potra-iti kandidata. Kaufman mi je rekao da su moje anse da odem tamo vee od polovice. Mislim da u odgoditi svoju ostavku moda u na olimpi-jadi stupiti u vezu koja e mi donijeti nov posao. Veeras u nekoliko puta podignuti utege i moda optrati oko bloka u kojem stanujem. Kau da je Mexico City pravo mjesto da se u njemu ivi. 408WASHINGTON i. prosinca 1966. Na izborima u Urugvaju prole je nedjelje prihvaen pakt blankista i' koloradosa o ustavnoj reformi. Koloradosi su osvojili predsjednitvo -general Gestido preuzet e dunost. U travnju je bio dao ostavku u nacio-nalnom vijeu kako bi zapoeo kampanju za reformom. Koloradosi e takoer kontrolirati zakonodavstvo, pa tako nee vie biti isprika zbog izostajanja akcije. FIDEL, politika fronta PCU, zabiljeila je prilian do-bitak. Osvojili su est sjedita u predstavnikom domu, od ukupno 70 ooo glasova (5,7) posto). Godine 1962. bili su od 41 ooo glasova osvojili 3,5 posto, a 1958. godine, kada su blankisti bili preuzeli vlast, od ukupno 2.7 ooo glasova njima je pripalo z,6 posto. U tih osam godina PCU je vie nego udvostruio postotak glasova i utrostruio svoju prisutnost u pred-stavnikom tijelu. Heber i Storace nisu se ba dobro proveli. Djelovali su zajedno. Heber za predsjedniki, a Storace za potpredsjedniki poloaj. Medu blankistima bili su dosta zaostali, trei sa svega 83 ooo od moguih neto vie od mi-lijun glasova. Juer je Heber odluio da uzme dvomjeseni odmor - pre-ostaju mu jo samo tri mjeseca dunosti u nacionalnom vijeu. Luis Vargas podnio je ostavku na dunost direktora ureda za useljavanje. Nije vjerojatno da e se poduzeti bilo kakva dodatna akcija protiv Sovjeta, Isto nih Nijemaca ili drugih, ali rezultati koje smo postigli u pro-teklih jedanaest mjeseci otkako smo poeli raditi sa Storaceom i Varga-som, zaista su impresivni: est Sovjeta, tri Sjevernokorejca, dva Istona Nijemca i jedan Cehoslovak. WASHINGTON 5. prosinca 1966. Jo se uvijek nadam da u u stanici u Mexico Cityju dobiti zadatak kao olimpijski atae, iako se imenovanje odgaalo nekoliko puta zbog do-govora izmeu stanice i ambasadora i izmeu centrale i odsjeka. U meu-vremenu, javio sam se na predavanja koja otkrivaju da je Meksiko jed-nako zanimljiv kao i Ekvador ili Urugvaj - moda i vie zbog strahovitih neuspjeha njegovih pokreta za socijalnom pravdom.

Kao to je to sluaj u Ekvadoru i drugim latinskoamerikim zemljama, Meksiko je takoer imao svoju oslobodilaku revoluciju u devetnaestom stoljeu, ali je ona i ovdje sluila prije svega podrezivanju krila katolike Crkve. Kada je 1910. buknula revolucija okonavajui 3o-godinju dikta-turu, vie od tri etvrtine svih ulaganja u Meksiku bilo je u privatnim rukama. Ameriki kapital procjenjivao se na milijardu dolara. Ne iznena409uje, meutim, da su dvije osnovne poluge revolucije 1919-192,0. bile zemljina reforma i podravljenje ekonomike. Vanost potonje postajala je sve vea nakon to su amerike vojne snage bile okupirale Veracruz kako bi time podrale zahtjeve za vraanje na stanje prije 1919. godine. Meutim, borbe oko stupnja i hitnosti uspostavljanja ciljeva revolucije izazvale su graanski rat koji je uzeo milijun, a moda i dva milijuna, i-vota do 19 zo. kada je zavrio. Meu rtvama bili su mnogi prvaci revolucije. Veina idealnih postavki zemljine reforme i podravljenja privrede iz doba meksike revolucije ugraena je u ustav iz 1917. godine, koji je i danas na snazi. Neki ustavni principi bili su, meutim, ostavljeni za kasnije dravne i federalne zakone - to je pomalo dovodilo do toga da se odredi to se moe odgoditi i o emu se moe pregovarati na krau stazu, a koje su to glavne promjene koje e se izvriti kasnije. Od samog poetka revolucije smatralo se da je zemljina reforma osnovica svih socijalnih i ekonomskih promjena, iako su postojala brojna neslaganja o stupnju i brzini preraspodjele zemlje. Glavna tema bilo je okretanje unatrag: traenje prava vlasnitva na zemlju oduzetu ranije od seljaka u svrhu okrupnjavanja. Zemlja u seljakim rukama, mislilo se, poveat e proizvodnju i iznad svega stvoriti ponos, seoski ponos, koji e posluiti utemeljenju novog osjeaja dravnosti, kao to je i revolucija uspostavila nove vrijednosti i umanjila stare. Iako su privatna vlasnitva nad zemljom porasla nakon to je zapoela preraspodjela, glavno ustavno pravilo za agrarnu reformu bio je ejido: zajednika zemlja u vlasnitvu sela, razdijeljena seljacima koji mogu svoje parcele otuiti samo uz velike tekoe. Ejido je u teoriji znaio povratak pravu koje je postojalo prije reforme, a uklonjeno je ustavom iz 1857. godine. Zemljina reforma nastavila se u poetku sporo, ograniena preteno na ozakonjenje oduzete zemlje, do ega je bilo dolo za graanskoga rata. No kasnih dvadesetih godina eksproprijacija i preraspodjela su ubr-zane, a vrhunac su dosegle pod predsjednitvom Lazara Cardenasa (1934-1940). Cardenas je rasporedio vie od etrdeset milijuna akri zem-lje, to je izazvalo povoljan odjek u vie od dva milijuna ljudi. Predsjed-nici nakon Cardenasa nastavili su s preraspodjelom zemlje, iako ograni-eno, dok je tvrdokorno masovno seosko siromatvo izazivalo tvrdnje o propasti tog najvanijeg programa revolucije. Osim preraspodjele zemlje, smatra se da je Cardenasov reim pred-stavljao vrhunac ciljeva revolucije da se industrija i prirodni izvori izdvoje iz kontrole stranaca. Podravljenje amerike i britanske petrolejske indu-strije 1938. godine najpoznatija je Cardenasova mjera kojom je dokazao prihvaanje odluka ustava iz 1917. o podravljenju ekonomike. U drugom svjetskom ratu Meksiko se ponovno zbliio sa SAD-om; za mnoge je pro-matrae promicanje agrarne reforme i podravljenja industrije u tom raz-doblju i zavrilo. 410Za vladavine Miguela Alemana (1946-1952) strani je kapital ponovno pozvan u Meksiko i sve je vie rastao, usprkos programu meksikaniza-cije, kojim se zahtijevalo 51 posto meksikog vlasnitva u vanim tvrt-kama. Aleman i vlade poslije njega

usmjeravale su nove investicije u velike rudnike i tvornice te u poljoprivredu, sisteme navodnjavanja, elektrine centrale i turizam. Do 1965. inozemne su investicije u Meksiku porasle na 1,75 milijardi dolara, od ega 80 posto pripada stotinama amerikih kom-panija koje ovdje rade. Osim toga, meksika je vlada od drugog svjetskog rata izgradila tisue milja novih putova, stotine novih kola i ostvarila brojne izvanredno vane socijalne projekte, kao to su sistemi pitke vode. Godine 1965. koeficijent investiranja iznosio je 18,9 posto, slijedei pro-sjeni porast stope ukupnog narodnog proizvoda od 1961. do 1965. od 6,6 posto, odnosno 3 posto po stanovniku. Meksiko je proirio izvoz (kava, pamuk, eer, penica, kukuruz, voe, sumpor, fini metali) i po-veao ga u prosjeku za 8,5 posto godinje u istom razdoblju. Na prvi pogled sve to odaje dojam optimistike situacije, zemlja u ru-kama seljaka, visoke stope rasta poljoprivrede i industrije. Sigurno, to bre raste industrija, to bre novi prirodni izvori omoguuju investiranje u seoske projekte, navodnjavanje i transport, a na socijalnom planu kolovanje, podizanje stanova i medicinsku pomo . No poblie istrai-vanje otkriva neoekivanu prirodu razvitka Meksika nakon drugog svjet-skog rata i doputa da se povjeruje kako su prvotni ciljevi socijalne pravde i pravednije raspodjele narodnoga dohotka nestali nakon Cardenasova reima. Sredinji je problem isti kao i u veini drugih zemalja Latinske Ame-rike: javlja se moderan sektor, s intenzivnim prilivom kapitala, u kojem mogu nosti zapoljavanja postoje samo za malen dio radnika - u sluaju Meksika, oko 15 posto. Usprkos brzom proirenju, moderni sektor ini se da ne moe primiti vei dio radnikog potencijala, ostavljajui tako go-lemu veinu da tavori u nezaposlenosti ili tek povremenom zapoljavanju na unajmljenim zemljitima, i to na najprostijim poslovima. Moda se najbolji primjer nejednakog razvitka Meksika moe vidjeti u nainu ras-podjele dohotka po stanovniku, koji je dostigao 475 dolara - daleko vie od latinskoamerikog prosjeka. Prema podacima banke za interameriki razvoj, siromanija polovica meksikog stanovnitva prima samo 15 posto ukupnog dohotka po stanovniku - u prosjeku otprilike dvanaest dolara mjeseno po osobi. Prema podacima Ekonomske komisije Ujedinjenih naroda za Latinsku Ameriku,1 15 posto nacionalnog dohotka koji prima siromana polovica stanovnitva manje je nego to prima ista kategorija stanovnitva u bilo kojoj drugoj zemlji Latinske Amerike. Najsiromanijih 2.0 posto meksikog 1 La Distribucion del Ingreso en America Latina, Naciones Unidas, New York, 1970. Temeljeno na slubenim meksikim statistikama iz sredine ezdesetih godina. 411tstanovnitva prima samo 3,6 posto dohotka po stanovniku - manje nego u Salvadoru, Kostariki ili Kolumbiji. Najsiromanijih deset posto popula-cije Meksika, oko 4,2 milijuna stanovnika, prima prosjean dohodak od oko pet dolara mjeseno. Dapae, oba dijela, i u onih najsiromanijih 2,0 posto, i u one polovice ukupnog stanovnitva zemlje koja slabije ivi, dohodak je izmeu 1950. i 1965. opao - tako da je apsolutna vrijednost dohotka to ga prima dvadeset posto najsiromanijeg stanovnitva Me-ksika tako er opala. Jasno je da siromani postaju u Meksiku jo siro-maniji, usprkos pravom bumu poljoprivrede i industrije. Dakle, koje je grupacije favorizirala meksika vlada nakon drugog svjetskog rata? Prema istim podacima ECLA, gornjih 5 posto na meksi-koj skali dohotka prima gotovo 26 posto narodnoga dohotka - iako je dio te grupacije spao nakon 1950. sa gotovo 33 posto.

Ostalih 45 posto gornje polovice meksikog stanovnitva povealo je svoj dio, pa sada ras-polae s oko 55 posto narodnoga dohotka. U zakljuku ECLA izvjetava da se ne naziru promjene u raspodjeli dohotka u Meksiku od 1950. go-dine, osim to siromaniji prolaze sve gore, dok je gornjih pet posto ispu-stilo neto od svoga dijela, ali je ipak zadralo etvrtinu narodnoga dohotka. Sto da se pomisli o takvoj neravnomjernoj raspodjeli - od prosjenog dohotka po stanovniku, koji iznosi 475 dolara, polovica stanovnitva prima samo oko 150 dolara godinje. Ili, drukije, najbogatijih 2.0 posto stanovnika Meksika prima otprilike 55 posto nacionalnog dohotka, dok 2.0 posto najsiromanijih prima manje od 4 posto. Bez obzira na materi-jalne poticaje i stvaranje unutarnjih trita - meksika revolucija, ako je ikada teila socijalnoj pravdi, danas slui interesima manjine. WASHINGTON 10. prosinca 1966. Sto vie o Meksiku znam, to mi se vie meksika revolucija ini pra-znom retorikom ili, bolje, deformiranim pokretom kojim su ovladali po-duzetnici i birokracija. Odluke koje su omoguile tako velike nerazmjere u raspodjeli dohotka donosila je politika organizacija to se razvila na pobjednikoj strani revolucije i tako postala kiobran za privlaenje raz-liitih dijelova meksikog drutva u revolucionarni proces. Ta partija, to se sada naziva Institucionalno-revolucionarnom partijom (PRI), pro-vodi jo od 192,0. jednopartijsku diktaturu. PRI je institucija koja privlai panju i zbog dugog monopola na mo, a i zbog svojeg vrlo heterogenog sastava. Naelno, sastoji se od tri sek-tora, od kojih svaki ukljuuje masovne organizacije: seljaki sektor u Na-cionalnoj konfederaciji kampesinosa (CNC), radniki sektor u Konfede-raciji radnika meksika (CTM) te narodni sektor (srednja klasa) u Nacio-nalnoj konfederaciji narodnih organizacija (CNOP). Svaka masovna orga-nizacija ima svoju vlastitu nacionalnu, dravnu i lokalnu politiku struk-turu, koja sudjeluje u odgovarajuim nacionalnim, dravnim i lokalnim administracijama PRI, raspravljajui o politikim odlukama u skladu sa svojim interesima. No vane odluke, ukljuujui i imenovanja kandidata za pojedine dunosti, donosi centrala. PRI u Mexiko Citvju. Na elu PRI je izvrni komitet od sedam ljudi, u kojem je esto prvi ministar (koji dri resor unutarnje sigurnosti) i predsjednik. Rasprave masovnih orga-nizacija i lokalnih organizacija PRI pomau u procesu donoenja odluka, ali se tim procesom upravlja odozgor. Podreujui te tri masovne organizacije i njihove unutarnje sisteme demokratskog centralizma svom okviru, PRI ima monopol u interpreti-ranju ciljeva i izvravanju programa revolucije. Prednosti su politika sta-bilnost od ipzo-tih godina i pogodna klima za inozemne investicije jo od drugog svjetskog rata. Djelotvornost se ima zahvaliti i tome to su zako-nodavstvo i pravosue potinjeni izvrnoj vlasti i pod kontrolom PRI. Pri-tisak na politiku opoziciju, posebno na komuniste i druge marksistike organizacije, mogao se lako i djelotvorno primijeniti kad god je zatrebalo. Prema politikoj opoziciji, koja se povremeno javlja, PRI se jo uvijek odnosi tradicionalistiki. Ponajprije pokuava pridobiti opoziciju da se ukljui ili u nekom obliku surauje s PRI. Ako to nije mogue, zadrava se nadzor nad takvom grupacijom i u pravom trenutku stupaju na snagu represivne mjere. Svje primjer prve metode bilo je lutanje biveg pred-sjednika Cardenasa, kada je 1961. postao voom novoosnovanog Ijeviar-skog Pokreta za nacionalno osloboenje (MLN). Godine 1964, nakon to su ga javno napali voe PRI, Cardenas se vratio u obor i podrao slu-benog kandidata PRI za

predsjednika - izazivajui ozbiljne podjele unutar MLN-a. Drugi primjer bila je konfederacija nezavisnih kampesinosa (CCI), osnovana na po etku i96o-tih godina kao suparnik CNC-u, organizaciji u krilu Institucionalno-revolucionarne partije. Na elu CCIa bio je Al-fonso Garzon, bivi voa CNC-a. Imao je snaan program koji je pod-razumijevao radikalne zemljine programe. Vladin pritisak na CCI i na-govaranje Garzona da se vrati u PRI dovelo je na koncu do toga da je Garzon obnovio svoju podrku PRI. U meuvremenu je doveo do ras-cjepa u CCI, pokuavajui protjerati njegove komunistike prvake, koji su, meutim, nastavili svoju aktivnost u grupaciji CCI koju su kontrolirali. Kako je izazov revolucije rukovodstvu PRI morao doi s lijeva, i ideo-loki i u smislu posebnih socijalnih i ekonomskih programa, PRI poka-zuje najmanju trpeljivost prema lijevim grupama koje odbijaju suradnju. Represije su redovite, kanjavanja okrutna. Nedavni je primjer iz 1964. go-dine, kada je bio uhapen Ramon Danzos Palomino, voa prokomuni-stike grupacije u CCI, koji je vodio kampanju da te godine postane pred-sjednikom, iako njegovoj izbornoj organizaciji, koju su sainjavali komu413 lS*BW5.1 niti, nije bilo doputeno da slubeno nastupa. No njegova djelotvornost u kampanji ipak je navela PRI da ga se rijei na neko vrijeme. Obino je optuba za neeljene politike aktivnosti opozicije socijalno raspadanje ove ili one vrste. PRI, uza sve, ima vlastitu verziju demokratskog centralizma i preno-enja odluka na masovne organizacije. Politika opozicija koja se moe nadzirati ili kooptirati podnosi se, a zapravo obeshrabruje. No opozicije koje ne poputaju, suoavaju se s represijom teke ruke. Graanske slo-bode zavise od toleriranja razlika u miljenjima, a ta se trpeljivost povre-meno mijenja. Sredstva javnog informiranja vrlo su dobro uvjebana da sama sebe cenzuriraju. Razboritost nalae suradnju sa sistemom, a parole PRI, to ne iznenauje, pozivaju na drutveni mir i nacionalno jedinstvo. No neka jednostavna pitanja ne mogu se izbjei: ako PRI predstavlja kampesinose, radnike i ostali narod kao svoje masovne organizacije i pro-pagira da je tome tako, kako je onda mogue da je dozvolila da biznis-meni, industrijalci i drugi profesionalni upravljai uivaju tako preko-mjerni dio narodnoga dohotka? Moe li biti da prvaci PRI tee da se, za-hvaljujui svojim politikim aktivnostima, i sami nau meu gornjih 5 po-sto? Ili, to je moda vjerojatnije, nije li PRI kao i ranije revolucionarni proces jednostavno instrument biznisa, industrije i profesionalnih orga-nizacija i, u stvari, sluga gornjih 5 posto? Zato su, konano, tekovine meksike revolucije jo uvijek neostvarene, gotovo pedeset godina nakon pobjede revolucije? WASHINGTON 15. prosinca 1966. Grupacije za Meksiko i Kubu vratile su se iz zgrade Ames u centralu, to mi je olakalo sastajanje s kolegama iz odsjeka za sovjetski blok. No dnevni posao, koji se svodi na okretanje papira, zamoran je i ne potie ovjeka na razmiljanje. itajui obavjetajne izvjetaje, dnevne kablo-grame i depee izmeu centrale i stanice Maxico City, kao i dosje o poje-dinim operacijama, otkriva se isti osnovni pristup suzbijanju pobuna kao i u Montevideu, Quitu i drugim stanicama zapadne hemisfere. Podra-vamo dobre momke, nae prijatelje, a briljivo nadziremo loe momke, nae neprijatelje, i tuemo ih to ee.

U Meksiku vlada uz nau pomo kontrolora naeg zajednikog nepri-jatelja dosta dobro a ono u emu vlada ne uspije stanica moe uiniti sama. Operativna je sredina, dakle, prijateljska, iako je neprijatelj znaa-jan po veliini, opasan po intencijama i osjetljiv u pogledu tijesne blizine SAD-a. Neprijatelji u Meksiku: 414SOCIJALISTIKA NARODNA PARTIJA (PPS) PPS je najvea lijeva politika grupacija. Procjenjuje se da okuplja oko 40000 lanova. Osnovao ju je kasnih 4o-tih godina Vicente Lombardo Toledano, koji je za Cardenasova predsjednikovanja reorganizirao mek-sike radnike u Konfederaciju radnika Meksika (CTM). PPS je jedina ko-munistika partija koju meksika vlada priznaje. U razdoblju prijelazne vlade, nakon Cardenasa i prije Alemana - za vrijeme drugog svjetskog rata Lombardo je bio voa radnikog sektora PRI. No u narednih ne-koliko godina izgradio je PPS tako da je postala jednom od najveih marksistikih partija zapadne hemisfere. Bio je i predsjednikom Konfede-racije latinskoamerikih radnika (CTAL), regionalne lanice Svjetske sin-dikalne federacije (WFTU) sa sjeditem u Pragu, sve dok CTAL nije ugasnuo 1964. godine. Iako se za potrebe CIA smatra da je PPS komunistika partija, ona je neortodoksna zbog svojeg lokalnog karaktera i autonomije. Obje te ka-rakteristike posljedica su silovite, kaudiljistike Lombardove linosti. PPS podrava sovjetsku vanjsku politiku i marksistika rjeenja nacionalnog pitanja, a prezire nasilne revolucije na raun taktike miroljubivosti i po-stupnosti. Otro se suprotstavlja amerikim investicijama u Meksiku i ti-jesnim vezama izmeu vlada Meksika i SAD-a. Neobina autonomija PPS-a u meunarodnim prilikama zbrkana je zbog suradnje, iako ograniene, i podrke koju daje PRI u zemlji. Stoga je, moda, upravo PPS najbolji primjer politike PRI, koji doputa kontroliranoj opoziciji djelovanje kako bi se disidenti privlaili pokornoj opoziciji i odbijali od nepokolebljivih grupacija. Od izbora 1958, na pri-mjer, PPS je javno podravao predsjednike kandidate PRI, a istodobno je imao vlastite kandidate za sjedita u kongresu. PPS prima od PRI odgovarajuu pomo na nekoliko naina, osim to mu se jednostavno doputa djelovanje. Prema meksikim zakonima, da bi jedna partija bila slubeno registrirana za izbore, potrebno je da prikupi 75 ooo potpisa. Iako PPS broji znatno manje ljudi, PRI doputa privid da se PPS moe registrirati. Kao reultat - na izborima 1964. godine PPS je poveao broj svojih predstavnika u parlamentu od jednoga na deset, zahvaljujui novom izbornom zakonu koji doputa posebna poslanika mjesta za manjinske partije. Tih deset mjesta koja ima PPS ini pet posto svih mjesta u parlamentu, iako je PPS dobio samo i posto glasova. Ope je uvjerenje da PPS prima i izravnu financijsku pomo od PRI, iako nema pouzdanih obavjetenja o tome. PPS ima i svoje omladinsko krilo, Juven-tud Popular, sa otprilike dvije do tri tisue lanova. To krilo ima stanovit utjecaj na dvije glavne organizacije meksikih studenata: Nacionalnu fede-raciju studenata tehnike (FNET) i Federaciju sveuilinih studenata (FEU). PPS je podravao este studentske demonstracije ove godine, iako se po-brinuo da ne doe do nasilja.Frontovski posao PPS-a zaokruen je u Generalnoj uniji radnika i se-ljaka (UGOCM), koju je osnovao Jacinto Lopez, raniji voa CNC-a, seo-skog fronta PRI. Procjenjuje se da UGOCM ima 2.0 ooo lanova, uglav-nom kampesinosa. lanica je WFTU. S glavnim uporitem u dravi So-nari, UGOCM je bio pokrovitelj invazije seljaka na zemlju, ali je odmazda bila neznatna - to pokazuje da PRI tolerira opoziciju koju moe nadzirati i kojom se okoriuje. Sam Lopez, iako je dezertirao iz PRI, izabran

je u parlament 1964. Openito se smatra da je ovjek broj dva u PPS-u. On je takoer pristaa postupnih mjera i suradnje unutar datog sistema. Usprkos taktikim uspjesima, PPS ima velike nevolje zbog podjele na ljevici. Nedavno se Ijeviarska grupa PPS-a, koju predvodi Rafael Estrada Villa, odijelila od PPS-a i prozvala se Nacionalnim revolucionar-nim direktoratom (DNR). Estrada je i dalje poslanik PPS-a, iako se DNR pribliava militantnijoj kineskoj liniji. PPS je, osim toga, dokazano okupljalite lijevih snaga u oima onih koji smatraju da se PRI ponaa previe umjereno. PRI opet smatra da se funkcija PPS-a moe podnositi sve dok lanovi PPS-a slijede pravila. PRI povremeno nagrauje rukovodstvo PPS-a - na primjer sa deset mjesta u kongresu - i jedina je opasnost u tome da PPS ne dopusti irenje nepo-eljnih frakcija, kakva je Estradina grupa. KOMUNISTIKA PARTIJA MEKSIKA (PCM) Iako djeluje u Meksiku od 1920. godine, PCM nikad nije bila kadra privui brojnije lanstvo. Procjenjuje se da sada broji oko 5000 lanova, uglavnom iz seoskih i urbanih niih srednjih i niih klasa. U PCM-u su i neke istaknute intelektualne i kulturne linosti Meksika. Meu njima je najpoznatiji slikar fresaka David Alfaro Siqueiros. No zbog malobroj-nog lanstva PCM se nikad nije mogla slubeno prijaviti za izbore. PCM tijesno slijedi sovjetsku liniju, s glavnim naglaskom na legalnoj borbi, ostavljaju i oruane akcije za specifine taktike potrebe. Njezini unutarnji programi temelje se na antiamerikom nacionalizmu, dok u vanjskoj politici podravaju pozicije Sovjetskog Saveza i obranu kubanske revolucije. Iako partijske aktivnosti ozbiljno trpe zbog nedostatka sred-stava, PCM ima svoju knjiaru i izdaje tjedne novine La Voz de Mexico. Omladinsko krilo partije, Komunistika omladina Meksika, broji oko 500 lanova, ali i oni uspijevaju znatno utjecati na vanu studentsku or-ganizaciju, Nacionalni centar demokratskih studenata (CNED), te na na-stavu prava, politikih nauka i ekonomije na nacionalnom sveuilitu u Mexico Citvju. Poput PPS-a, i PCM je podravao ovogodinje studentske demonstracije, ali je bio dovoljno paljiv da javno ne podri donoenje odluka nasilnim putem. Sve donedavno PCM je biljeio znaajne uspjehe u ubacivanju u sin-dikate radnika petrolejske industrije, eljeznica i u sindikate uitelja. Me416utim zahvaljujui represiji koju je proveo PRI posredstvom vlade prema voama PCM-a u trajkovima petrolejskih i eljeznikih radnika 1958, utjecaj je komunista na ta dva sindikata oslabio. No zato utjecaj na Na-cionalni sindikat nastavnika (SNET), takoer lanicu WFTU-a, djeluje i dalje. PCM je uspjeno djelovao i u seoskim organizacijama. Godine 1963. partija je, zajedno s MLN-om i organizacijom seljaka koju je predvodio bivi voa PRI Alfonso Garzon, osnovala Konfederaciju nezavisnih kam-pensinosa (CCI). Kada se Garzon kasnije raziao s PCM-om, lanovi Ko-munistike partije pod vodstvom Ramena Danzosa Palomina zadrali su kontrolu u jednoj frakciji CCI-a. Iste te godine PCM je zajedno s CCI i frakcijom MLN koju je kon-trolirao osnovao Narodni izborni front (FEP) da bi pripremao svoje kan-didate za izbore 1964. PRI, meutim, nije dopustio da se FEP registrira. Pa ipak, Danzos je dobio zo ooo pismenih glasova. Nedugo nakon izbora, Danzos, nepokolebljiv i neprijateljski raspoloen prema PRI, uhapen je i jo i danas ami u zatvoru. Nastavlja se vladina represija protiv PCM-a, FEP-a i frakcije CCI koju kontrolira Komunistika partija. Vlada vrsto dri pokret u

rukama. Uguivanje tih aktivnosti jasno pokazuje da je PRI zabrinuta utjecajem koji PCM ostvaruje meu siromanim seljakim masama. POKRET ZA NACIONALNO OSLOBOENJE (MLN) MLN je osnovan na latinskoamerikoj konferenciji za nacionalni su-verenitet, ekonomsku nezavisnost i mir, to je o.drana 1961. u Mexico Citvju. Bivi predsjednik Lazaro Cardenas, koji je predsjedavao konferen-ciji, postao je jedan od vo a MLN-a. Svrha MLN-a bila je da se osnuje politiki pokret posveen dogaajima na ljevici koji e natkriliti ideoloke razlike, a ne razdvajati pojedine partije, kao to su PPS i PCM te neza-visne grupacije. MLN je pod Cardenasom imao znaajnih poetnih uspjeha u ujedi-njavanju marksista raznih boja u njihovim programima promicanja meksi-kog nacionalizma, podrke kubanskoj revoluciji, optubama protiv ame-rikog imperijalizma, borbi za slobodu politikih zatvorenika, preraspo-djelu bogatstva, socijalizaciju zemlje i slino. Ali iy6z. godine, nesposoban da kontrolira MLN, Vicente Lombardo Toledano izvukao je PPS iz MLN. Tada je, 1964. godine, i sam Cardenas ustuknuo pred napadima PRI i iste godine podrao predsjednikog kandidata PRI, umjesto da podri Dan-zosa Palomina, koji je vodio ilegalnu kampanju Narodnoga izbornoga fronta, uz podrku PCM i MLN. Nesuglasice oko izborne kampanje FEP znaile su poetak raspada u MLN-u, iako je meksiku delegaciju na tri-kontinentalnoj konferenciji u Havani predvodio jedan od voa MLN-a. 17 CIA 417 hfeftfaiPoluslubene novine MLN-a, Politicu, i dalje izdaje Manuel Marcue Pardinas, jedan od bivih voa u PPS-u. Djelomino zbog Cardenasova sudjelovanja u MLN-u, zasad PRI nije poduzeo ozbiljne mjere protiv te organizacije. No neki prvaci MLN-a doli su pod udar PRI, to je poslje-dica vladinih represivnih mjera protiv PCM-a, FEP-a i CCI-a. BOLJEVIKA KOMUNISTIKA PARTIJA MEKSIKA (PCBM) Neke od malih komunistikih partija, meu kojima je najvanija PCBM, slijede kinesku liniju. Smatra se, meutim, da ta partija nema vie od nekoliko stotina lanova. NARODNI REVOLUCIONARNI POKRET (MRP) Od tri trockistike grupacije, MRP je najvanija, iako su neki njezini voe, ukljuujui i Victora Rica Galana, bili ove godine u zatvoru zbog toga to su agitirali u seoskim zajednicama. Bez Rica Galana aktivnost MRP-a poela je opadati. SOVJETSKA MISIJA U Mexico Citvju, ne raunajui Kubu, Sovjeti imaju najveu misiju u Latinskoj Americi. Dvadeset i pet diplomatskih slubenika i jo toliko ljudi koji rade u administraciji, trgovini, tampi i drugim nediplomatskim djelatnostima. Od gotovo pedeset slubenika, za trideset i pet se zna ili sumnja da su obavjetajni oficiri (oko dvadeset i pet rade za KGB, a de-set za GRU), to je znatno vie nego to je sovjetski prosjek za latinskoamerike zemlje. I za misiju KGB-a, i za misiju GRU-a vjeruje se da imaju viestruke programe, ukljuujui ubacivanje u ameriku ambasadu i sta-nicu CIA, prikupljanje obavjetajnih podataka o amerikim vojnim objek-tima na jugozapadu i zapadu SAD-a. Neobino velik broj sovjetskih oba-vjetajnih oficira u Mexico Citvju radio je u sovjetskim misijama u Wa-shingtonu i New Yorku prije nego to su premjeteni u

Meksiko. Vje-ruje se da nastavljaju djelovati protiv amerikih meta s novih, povoljnijih, toaka. Misli se i to da sovjetske obavjetajne misije rade na operacijama uba-civanja u PRI i meksiku vladu posredstvom svojih programa utjecajnih agenata i s pomou komunistikih partija Meksika i Centralne Amerike, propagandom, kulturnim i prijateljskim drutvima. 418CEHOSLOVACKA MISIJA Djeluje osam ehoslovakih diplomata i etvoro ili petoro ostalih. Za trojicu se zna, a za dvojicu sumnja, da su obavjetajni oficiri. Misli se, tako er, da je ta obavjetajna misija usmjerena protiv amerike ambasade i protiv ciljeva u amerikom vlasnitvu. Kao i svagdje, smatra se da su oni pomona sluba Sovjeta, ak i kada su angairani u operacijama od nji-hova vlastitog interesa, kao to je kulturna razmjena i program drutava prijateljstva. POLJSKA MISIJA Poljaci imaju est diplomata i petoro lanova nediplomatskog osoblja. Za polovicu se od toga zna ili sumnja da su obavjetajci. Njihovi su za-daci slini onima koje obavljaju sovjetski i ehoslovaki obavjetajni ofi-ciri, iako se ini da su aktivniji meu poljskim emigrantima i drugim stran-cima koji ive u Mexico Citvju. JUGOSLAVENSKA MISIJA I Jugoslaveni imaju est diplomata i nekoliko slubenika. U misiji su vjerojatno tri obavjetajna oficira. Njihove operacije, nezavisne od obavje-tajnih slubi drugih komunistikih zemalja, usmjerene su ini se na kon-trolu ovdanjih grupacija jugoslavenskih emigranata. KUBANSKA MISIJA Kubanci jedinu svoju diplomatsku misiju u cijeloj Latinskoj Americi imaju u Mexico Citvju. Trinaest diplomatskih slubenika i jednak broj nediplomatskog osoblja. Za vie od polovice slubenika u ambasadi zna se ili sumnja da su obavjetajci. Glavni je njihov zadatak ubacivanje u zajednice kubanskih izbjeglica u Mexico Citvju i Centralnoj Americi. No imaju i operacije u Mexico Citvju usmjerene na ubacivanje u izbjeglike zajednice u SAD-u, osobito u Miamiju. Obavjetajne operacije Kubanaca usmjerene su i na propagandu i po-drku revolucionarnim organizacijama sline vrsti u Meksiku i Centralnoj Americi. Ve odavno kubanska misija u Mexico Citvju pomae putovanja revolucionara iz svih krajeva Latinske Amerike i SAD-a, estim letovima Cubana Airlinesa izmeu Mexico Citvja i Havane. 419m NOVINSKA AGENCIJA NOVA KINA (NCNA) Kineski komunisti imaju dopisnitvo NCNA u Mefidco Cityju ve ne-koliko godina. Prolog mjeseca, meutim, trojica kineskih slubenika pro-tjerana su posredstvom povezanih operacija stanice, s obrazloenjem da su se bili angairali u politikim aktivnostima. Kinezi se zapravo slue dopis-nitvom NCNA za propagandu i pomo prokineskim revolucionarnim organizacijama u Meksiku i Centralnoj Americi. IZBJEGLICE IZ CENTRALNE AMERIKE Meksiko je ve tradicionalno utoite politikim izbjeglicama iz cen-tralnoamerikih zemalja. Meu njima su komunisti i druge lijeve snage. Nekoliko partija iz Centralne Amerike, ukljuujui i gvatemalsku, odra-vaju sve vezne sekcije u Mexico Citvju, kako

bi imali otvorene linije prema Sovjetima, Kinezima i drugima. Uglavnom djeluju polutajno, kako bi iz-bjegli represiju meksike vlade. WASHINGTON 20. prosinca 1966. Strateka vanost koju Meksiko ima za Sjedinjene Drave, njegova ve-liina i susjedstvo, leglo neprijateljskih aktivnosti - sve su to razlozi zbog kojih je stanica Mexico City najvea u hemisferi. U stanici je ukupno pet-naest operativnih oficira pod zatitom State Departmenta i politike sek-cije ambasade te jo oko dvanaest oficira pod razliitim vrstama neslu-bene zatite, izvan ambasade. Tu je i odgovarajui pomoni tab slube-nika to rade na komunikacijama, tehnikim slubama, zatim: obavjetajni pomonici, slubenici koji brinu o dosjeima, tajnice. Ukupno, dakle, oko 50 ljudi. POVEZANE OPERACIJE Osnovni operativni program stanice jest LITEMPO* projekt, kojim upravlja Winston Scott,* ef stanice od 1956. godine. Pomae mu Annie Goodpasture,* oficir zadatka, koja je tako er nekoliko godina u toj sta-nici. U okviru toga projekta je sloena serija programa operativne podrke razliitim meksikim civilnim snagama sigurnosti s ciljem razmjene oba-vjetajnih podataka, zdruenih operacija i neprestanog osposobljavanja meksikih slubi za unutarnje obavjetajne operacije i javnu sigurnost. 420Veza izmeu Scotta i meksike vojne obavjetajne slube sastoji se uglavnom u razmjeni informacija kako bi se drala otvorena vrata za budunost. Dapae ameriki vojni atae u stalnom je dodiru sa svojim kolegama u meksikoj vojnoj obavjetajnoj slubi. Stanica redovito prima njihove izvjetaje. Stan Watson,* zamjenik efa stanice, susreo se nedavno s junokorej-skim oficirom CIA koji je ovamo poslan pod diplomatskom zatitom da provjerava glasove o tome kako Sjeverna Koreja namjerava otvoriti svoje misije u Meksiku i Centralnoj Americi. OPERACIJE PROTIV KOMUNISTIKIH PARTIJA Sekciju za komunistike partije u stanici sainjavaju dva oficira za-datka, Wade Thomas,* i Ben Ramirez,* obojica pod zatitom ambasade, te dva oficira zadatka izvan stanice i bez slubene zatite: Bob Driscoll,* umirovljeni operativni oficir koji sada radi pod ugovorom, te Julian Zam-bianco, koji je prije godinu dana premjeten iz Guayaquila u Mexico City. Ti su oficiri nadleni za ubacivanje agenata i tehnike protiv vanih revo-lucionarnih organizacija. Kvaliteta je tih obavjetajnih operacija visoka, iako ne onakva kakva je bila prije 1963. godine. Potkraj i96z. Carlos Manuel Pellecer,* najvaniji agent stanice ubaen u komunistiku partiju, otvoreno je prekriio s komunizmom i o tome objavio knjigu. Bio je voa komunistike partije Guatemale (PGT) i ministar rada u Arbenzovoj vladi 1950. Meutim nakon to je, pod pokroviteljstvom Agencije, Arbenzova vlada bila zbaena, Pellecer je doputovao u Mexico City, gdje je godinama bio najbolji izvor nae stanice (kriptonim LINLUCK) o svim revolucionar-nim organizacijama u Meksiku, ne samo o gvatemalskim izbjeglicama. Njegovu je knjigu, naravno, financirala stanica, a Agencija ju je razaslala po cijeloj Latinskoj Americi. Stanica Mexico City jo se uvijek slui Pel-lecerom kao propagandnom agentom, kao to radi i s drugim bivim uba-enim agentima to su slubeno raskrstili s komunizmom a da nije otkri-veno da su godinama radili kao pijuni. Eudicio Ravines,* poznati peruan-ski komunistiki dezerter, slian je sluaj. Stanica je financirala jo jednu Pellecerovu knjigu, koja je upravo izala iz tampe. Tom knjigom CIA i dalje iskoritava sluajeve Kubanaca Marcosa Rodrigueza i Joaquina Ordoquia. Svrha je da se ocrnjuje kubanska revolucija.

Stanica prikuplja i informacije o komunistima iz SAD-a koji ive u Meksiku. Mnogi od njih stigli su u makartistikom razdoblju, a pojedinci su postali meksikim graanima. Za informacije o njima najvie je zainte-resiran FBI, koji ih naziva Amerikom komunistikom grupom u Mexico Citvju (ACGMC). Informacije koje se prikupljaju o njima sadre i podatke do kojih se dolazi prislukivanjem telefona, operacijom LIENVOV. 42.1Stanica prima i primjerke izvjetaja operacija ubacivanja koje priprema FBI protiv meksikih revolucionarnih organizacija. Meksiko je jedina latin-skoamerika zemlja, osim Portorika, gdje FBI nastavlja operacijama protiv lokalne ljevice, otkako je te poslove 1974. preuzela CIA. Obavjetajne operacije FBI vrlo su vrijedne. OPERACIJE PROTIV SOVJETA I NJIHOVIH SAVEZNIKA Najvea sekcija stanice pokriva operacije protiv Sovjeta i njihovih sa-veznika. U sekciji rade etiri oficira zadatka, tri obavjetajna pomonika i sekretarica, svi pod zatitom ambasade, te etiri oficira zadatka koji nisu pod slubenom zatitom. Na elu sekcije je Paul Dillon.* Ostali oficiri pod slubenom zatitom jesu Donald Vogel, *Cynthia Hausman i Robert Steele.* Brinu o brojnim, vrlo osjetljivim, operacijama. Stanica ima dva promatraka mjesta nasuprot sovjetskoj ambasadi koja pokrivaju ulaze. Tree je promatrako mjesto iza ambasade da se moe kontrolirati vrt. Promatrako mjesto LICALLA, sa stranje strane, najblie je od pet zgrada koje okruuju kompleks ambasade - stanica je vlasnik svih pet zgrada. Prije nekoliko godina odavde je snimljen film o razgovoru to su ga Sovjeti vodili u vrtu. No itai ruskog jezika s usana nisu uspjeli otkriti sadraj razgovora. S jednog od prednjih promatrakih mjesta postoji radioveza s ekipom za praenje LIEMBRACE, kako bi se signaliziralo kada sovjetska meta, koju valja pratiti, naputa ambasadu, smjer njezina kretanja i ostali podaci. S promatrakih mjesta redovito se snimaju svi Sovjeti, lanovi njihovih obitelji i svi posjetioci ambasade. Ako posjetioci dolaze vozilima, snimaju se registarske tablice kola. Povremeno promatrako mjesto LICALLA slui i za elektronska snimanja, jer je naj-blie ambasadi. No svi dosadanji pokuaji da se uhvate emisije sovjetskih kriptografskih ureaja ostali su bez uspjeha. Osim ekipe za praenje LIEMBRACE, pokrivanje Sovjeta podrazumi-jeva jo nekoliko pomonih operacija. Posredstvom operacije LIENVOV neprestano se snimaju sovjetski telefoni, a posredstvom operacije kontrole putnika LIFIRE - fotografiraju se pasoi i putniki dokumenti te osigu-ravaju podaci o dolascima i odlascima. Snimanjem meksikih diplomatskih komunikacija otkrili smo zahtjeve da se meksike vize izdaju sovjetskim slubenicima, ak i diplomatskim kuririma. NSA takoer snima nekoliko komunikacijskih sistema, ukljuujui i rasprskavanje emisija iz SSSR-a zasad neidentificiranim agentima, za koje se vjeruje da su u Meksiku -moda ak sovjetskim obavjetajnim oficirima koji su na ilegalnim zada-cima u inozemstvu, s falsificiranim identitetom i bez slubene zatite. Stanica raspolae s petnaest do dvadeset agenata za pristup koji djeluju protiv Sovjeta s razliitim stupnjevima djelotvornosti i pouzdanosti. Na 42-2-neke od njih sumnja se kako su ih regrutirali Sovjeti da bi im sluili kao dvostruki agenti i radili protiv stanice. Najvaniji meu sadanjim agen-tima za pristup jesu Katherine Manjarrez, sekretarica Udruenja strane tampe, i njezin mu - oboje rade protiv sovjetskog ataea za tampu i protiv dopisnika TASS-a. Drugi su LICOWL-i* i LIOVAL-i.*

LICOWL-i vlasnik je male prodavaonice povra ispred zgrade sov-jetske ambasade, gdje Sovjeti kupuju osvjeavajua pia. TSD studira na-ine ozvuavanja drvenih sanduka za boce, pa i samih boca. Vanije je, meutim, da je LICOWL-i u ovom trenutku ukljuen u operaciju protiv zavhoza (administrativnog slubenika) ambasade, koji dosta vremena pro-vodi brbljajui s agentom. Kako je Silnikov (zavhoz) uvijek spreman na to da vodi ljubav - ili je tako barem rekao agentu - stanica je odluila da jednu mladu Meksikanku regrutira kao mamac. Posredstvom agenta BESABER,* koji je inae usmjeren protiv poljskih obavjetajnih oficira a vodi malu radionicu keramikih suvenira, pronali smo odgovarajuu dje-vojku. Zastajkujui pred trgovinom LICOWL-i, djevojka je privukla Silnikovljevu panju. U stranjoj sobi duana imali su vatreni sastanak koji je urodio s nekoliko ozbiljnih susreta u djevojinu oblinjem stanu, iznajmljenom posebno za tu priliku. Silnikovljeva krepkost zabrinula je i djevojku i stanicu, koja snima i fotografira njihove susrete bez djevojina znanja. Iako promiskuitet meu Sovjetima nije neprirodan, zabranjeni su odnosi s lokalnim djevojkama. Konano e se odluiti da li da se Silnikova pokua ucjenjivati ili da se, ako odbije ucjenu, izazove lom slanjem vrpci i fotografija u ambasadu. LIOVAL-i* nije tako zanimljiv sluaj, ali je vaniji. Agent je Ameri-kanac koji u Mexico Citvju poduava engleski. Pasionirani je ribi. Riba-rei, upoznao je Pavela Jatskova, sovjetskog konzula i poznatog vieg ofi-cira KGB-a - moda i rezidenta za Mexico City (naelnik KGB-a). Jat-skov i agent provode jedan ili dva vikenda mjese no ribarei na planin-skim rijekama. Razvili su vrlo tijesno prijateljstvo. Kada se Jatskov bude vraao u Moskvu - proveo je u Meksiku ve nekoliko godina - odluit emo da li da ga posredstvom LIO VAL-1 navedemo na dezertiranje. Ne-davno je Peter Deriabin,* poznati dezerter KGB-a iz 1950. godine, sada ameriki graanin i namjetenik CIA, doao u Mexico City da proui opsene izvjetaje o Jatskovu koje je napisao LIOVAL-i. Zakljuio je da postoji mogunost da je Jatskov zapravo regrutirao LIOVAL-i i od njega prima informacije o Faulu Dillonu, oficiru stanice nadlenom za taj sluaj. No operacija se nastavlja, a kontraobavjetajni aspekti prouavaju se sve dublje. Sluajevi dvostrukih agenata stanice protiv Sovjeta, LICOZY-i* LI-COZY-3* i LICOZY-5,* prekinuti su zbog nedostatka rezultata i tekoa u nadzoru. Jedan meu njima, LICOZY-3, Amerikanac je iz Philadelphije koga su Sovjeti regrutirali dok je studirao u Meksiku. Ispriao je o svom regrutiranju i radio za stanicu Mexico City. Vrativi se u SAD, radio je 42-3za FBI. Sovjeti su se nedavno prestali zanimati za njega, pa nam je FBI predao cijeli sluaj kako bi ga Agencija otkazala. Protiv Cehoslovaka i Poljaka usmjerene su mnoge operacije istoga tipa. Agenti za pristup, promatraka mjesta, prislukivanje telefona, praenje i kontrola putovanja neprekidno traju, iako su slabije snage od onih koje provodimo protiv Sovjeta. Sve dok meksika vlada nije prolog mjeseca zatvorila dopisnitvo ki-neske novinske agencije Nova Kina (NCNA), sekcija stanice za operacije protiv Sovjeta i njihovih saveznika bila je odgovorna i za praenje pokreta kineskih komunista. Protiv njih bilo je usmjereno upadanje u telefonske linije posredstvom LIENVOY te povremena praenja koja je obavljala ekipa LIRICE, no najvanije obavjetajne podatke dobivali smo ozvue-njem njihovih prostorija. Tu je prislunu operaciju potpomagao odsjek za Daleki istok u centrali koji je poslao operativnog oficira i prepisivaa u Maxico City. Sada, kad

je ured NCNA zatvoren, ureaji za prislukivanje bit e odstranjeni, a stanica e i dalje pratiti tragove utvrene u operaciji ozvuenja. mit p KUBANSKE OPERACIJE U sekciji stanice za kubanske operacije dva su oficira zadatka, Francis Sherrv i Joe Piccolo, te sekretarica. Pod zatitom su ambasade. Jedan oficir zadatka nije pod slubenom zatitom. Djeluje jedno promatrako mjesto, koje obavlja fotografiranja i odrava radio-vezu s ekipom za praenje LIEMBRACE. Ukljueno je i snimanje telefonskih razgovora posredstvom LIENVOY te kontrola putnika na aerodromu posredstvom LIRICE. Uz pomo ekipe LIFIRE stanica osigurava redoviti tajni pristup korespon-denciji Prense Latine iz Havane. Kopije pisama izmeu centrale Prense Latine u Havani i dopisnitva iz cijele hemisfere proslje uju se zainte-resiranim stanicama. Posredstvom povezane operacije LITEMPO meksika sluba za use-ljavanje osigurava posebno pokrivanje svih putnika za Havanu i iz Ha-vane na estim kubanskim letovima. Svaki se putnik fotografira, u njego-voj se putnici oznaavaju dolasci ili odlasci, koji upuuju na to da je boravio ili namjerava boraviti u Havani. Svrha je da se razbije kubanska praksa izdavanja viza na posebnim papirima umjesto u pasoima, to se provodi da bi se prikrila putovanja. Prije svakog polijetanja aviona Cu-bana Airlinesa stanica dobiva podatke o svim putnicima, kako bi se mogla provjeriti imena. Ako je rije o amerikim graanima, meksika sluba obavezno spreava odlazak ako to stanica zatrai. Najvanija operacija, usmjerena protiv kubanske misije, jest pokuaj ubacivanja u njihove telefonske linije. Ininjeri telefonske kompanije koji rade u operaciji prislukivanja telefona LIDENV konano e postaviti nove zidne kutije za telefone ambasade, u kojima e biti smjeteni minija-turni predajnici s prekidaima, za to e se pobrinuti TSD. U ovom tre-nutku, meutim, ininjeri rade na izazivanju smetnji u telefonima amba-sade prilikom prespajanja. Svaki put kada se ambasada poali telefonskoj kompaniji zbog smetnji na linijama, ininjeri e odgovoriti da je s prespajanjem sve u redu. Konano, budui da e se smetnje javljati i dalje, ini-njeri e provjeriti uline veze i ureaje u ambasadi. Pronai e da su zidne kutije neispravne i zamijeniti ih ozvuenima, koje e u meu-vremenu prirediti TSD. Zasad je ta operacija (kriptonim LISAMPAN) jo uvijek u stanju smetnji - albi - provjeravanja. Naredna vana operacija usmjerena protiv Kubanaca jest promiljeno izazivanje, koje je Stanu Archenholdu,* oficiru zadatka koji je tu opera-ciju zaeo, donijelo Agencijinu medalju za obavjetajne uspjehe. Opera-cija se sastoji od serije pisama koja se alju kubanskoj obavjetajnoj slubi u kubanskoj ambasadi u Mexico Citvju. Pisma navodno alje oficir CIA koji im eli pomoi. Pisma sadre elemente iz kojih proizlazi da je Joaquin Ordoqui, ugledan prvak stare garde kubanske Komunistike partije i vojni funkcioner s visokim inom, zapravo oficir CIA. Pisma se temelje na in-formacijama Carlosa Manuela Pellecera, gvatemalskog izbjeglice i ubae-enog agenta, koji je tijesno suraivao s Ordoquiem i Marcosom Rodri-guezom kada su sva trojica, 5o-tih godina, ivjela u Mexico Citvju.

Nisam prouio sve detalje operacije, ali je moj dojam da je Ordoqui moda bio informator jo-tih godina kada je prebjegao u Meksiko, ali je sada odbio da nastavi tim poslom. Kako Sherrv, ef sekcije za kubanske operacije, ima zatitu konzularne sekcije ambasade, mogao se izravno sastajati s nekoliko kubanskih konzu-larnih slubenika. No njegov je glavni agent za pristupanje Kubancima Leander Vourvoulias, grki konzul i doajen konzularnog zbora. POMONE OPERACIJE Pomone operacije takoer valja ralaniti. Zdruena operacija pri-slukivanja i snimanja telefona, LIENVOV, ostvaruje se u suradnji s me-ksikim vlastima. Kapacitet joj je otprilike etrdeset linija. Stanica osigurava ureaje, strunu pomo, kurire i prepisivae. Meksikanci se brinu za veze i odravaju prisluna mjesta. Osim to snima linije diplo-matskih misija komunistikih zemalja i meksikih revolucionarnih grupa-cija, LIENVOY ukljuuje i specijalne sluajeve. Godinama su se snimali telefonski razgovori predsjednika Cardenasa i njegove kerke. Nedavno smo poeli snimati i telefon Luisa Quintanille, meksikog intelektualca koji planira putovanje u Hanoj zajedno s izdavaem lista Miami News i jednom osobom iz Centra za studij demokratskih institucija u Santa Barbari. Izvjetaji o planiranju toga putovanja odmah su poslani Bijeloj kui. 425Stanica ima i vlastitu unilateralnu operaciju snimanja telefonskih raz-govora, koja se provodi u specijalnim sluajevima kada se ocjenjuje da bi mijeanje Meksikanaca bilo nepoeljno. Veze za te operacije ne uspostav-ljaju ininjeri telefonske kompanije, kao to se to radi u sluaju ozvuenja kubanske ambasade (LISAMPAN). Operacija je strogo ograniena, kako bi se izbjeglo upropatavanje odnosa s Meksikancima u sluaju da se takve specijalne operacije otkriju. Kontrola putnika, ope istrage i povremena praenja ulaze u dunosti estorolane ekipe nazvane LIFIRE. Zadatak joj je da na aerodromu pri-bavlja liste putnika, koje dnevno proslijeduje stanici, te da fotografira put-nike koji dolaze iz komunistike zemlje (ili putuju u takvu zemlju) i nji-hove pasoe. Osmerolana ekipa za praenje LIEMBRACE ima vozilo (volkswa-gen s periskopom) i radio-ureaje. Uglavnom se bavi ciljevima meu So-vjetima i njihovim saveznicima te metama meu Kubancima. Ekipu vodi Jim Anderson,* koji takoer nadzire i osmerolanu ekipu LIRICE, slino opremljenu, koja se bavi meksikim revolucionarima i raznovrsnim dru-gim ciljevima. Kao i u svakoj drugoj stanici, razliiti agenti pomau u pomonim za-dacima koje obavljaju uz svoj redoviti posao. Za odobravanje imigracionih papira za osoblje stanice koje nije pod slubenom zatitom brine se, na primjer, Judd Austin,* ameriki odvjetnik u kancelariji Goodrich, Dalton, Little and Riquelme (glavnoj pravnikoj kancelariji koja zastupa amerike klijente). Izvrni potpredsjednik Amerike trgovinske komore u Mexico Citvju Al Wichtrich* usmjeruje stanici politike informacije do kojih do-lazi u svom redovitom poslu s amerikim i meksikim poslovnim ljudima. Za tehniku pomo stanici ovdje je jedan slubenik TSD-a koji je pod slubenom zatitom ambasade, strunjak za prislune ureaje i fotogra-firanja. OPERACIJE TAJNE AKCIJE U sekciji stanice za operacije tajne akcije nalaze se Stanlev Watson,* zamjenik efa stanice, dva oficira zadatka pod zatitom ambasade i jedan oficir bez takve zatite. Operacije se poduzimaju radi opskrbljivanja glav-nih dnevnika, nekoliko magazina i

televizije Mexico Citvja propagandnim materijalom. Studentske operacije odvijaju se uglavnom na Nacionalnom sveuilitu Meksika (UNAM), dok su radniko-sindikalne operacije usre-dotoene preteno na pomo i usmjeravanje centrale ORIT* u Mexico Citvju. U radniko-sindikalnim operacijama stanice djeluje nova kola ORIT-a u Cuernavaci (podignuta sredstvima CIA) za odabiranje i procje-njivanje polaznika koji e se, nakon povratka u svoje zemlje, odabrati za 4^6sindikalne operacije. Meksiki programi Amerikog instituta za razvoj slo-bodnih sindikata* (AIFLD) takoer su pod upravom stanice. Iako operacija LITEMPO i druge osiguravaju stalne obavjetajne po-datke o situaciji u Meksiku, jedan oficir stanice pod slubenom zatitom, Bob Feldman, neprestano radi u operaciji LICOBRA ubacivanju u PRI i meksiku vladu. On tijesno surauje s politikom sekcijom ambasade i u ovom trenutku priprema se za regrutiranje nekoliko lanova PRI-a koji su i lanovi predstavnikih tijela. Naredna je meta operacije LICOBRA vladina sluba, koja se naziva odsjekom za politika i socijalna istrai-vanja. Iako dio vladina ministarstva, ta je sluba glavni izvor PRI za in-formiranje o politikom inovnitvu (i u PRI, i u opoziciji) u cijeloj zemlji. LICOBRA je usmjerena i protiv Ministarstva vanjskih poslova, gdje su operacije sada zastale zbog ambasadorova inzistiranja na tome da se sta-nica suzdri od operacija protiv toga ministarstva. Stanica i centrala vje-ruju da bi atae za olimpijadu mogao biti osobito koristan ba u opera-cijama LICOBRA. Odreenim naporima na regrutiranju i unilateralnim ubacivanjima u PRI i meksiku vladu mogla bi se postii bolja ravnotea izmeu odlinih povezanih operacija i kontroliranih izvora naih agenata. Rafael Fusoni,* agent koji je stanovito vrijeme radio u programu LICOBRA, ve djeluje kao na agent u Organizacijskom komitetu olimpi-jade na mjestu pomonika direktora za odnose s javnou. Stanica Mexico City, poznata po irokoj skali operativnih aktivnosti i brojnom osoblju, glasovita je i po svojoj izvanrednoj administraciji. Dva administrativna slubenika i sekretarica bave se financijama i imovinom, ali Win Scott, ef stanice, izuzetan je po panji koju pridaje administra-tivnim poslovima i operacijama. Od svakog oficira stanice zahtijeva da u prijemnom uredu kae kamo odlazi i kada e se vratiti. Jutarnja se zaka-njenja ne toleriraju, na kablograme i depee mora se hitno odgovarati, uvijek se oekuje da se zahtjevi za obnavljanjem projekata i izvjetaji o razvitku operacija podnose pravodobno. Sve u svemu, stanica Mexico City vrsta je operacija - mora to i biti ako ima pedeset zaposlenih i budet od 5,5 milijuna dolara. Stanica ima i sekciju za izvjetavanje, u kojoj su jedan stariji slubenik i njegov pomonik. Sluba obrauje sve informacije koje stanica prima i koje bi mogle biti zanimljive centrali ili drugim stanicama, pie izvjetaje i upotpunjuje dosjee. Sekcija za dokumentaciju najvea je i najdjelotvornija u hemisferi. Tvrdi se da je ona Scottov ponos. Sadri vrlo detaljne dosjee o tisuama Meksikanaca i stranaca to borave u Montevideu, kao dodatak dosjeima o obavjetajnim sluajevima, zatim dosjee o pojedinim projektima te regi-star svih dosjea. U sekciji su strunjak za obradu podataka, dva pomo-nika i etiri supruge namjetenika ambasade. Tako velika stanica, o ito, ne moe imati vie od polovice slubenika koji rade kao namjetenici State Departmenta. Stoga neke sekretarice i 4x7pomonici za obavjetajne poslove koji rade u stanici putuju u Meksiko toboe kao turisti i tu ih ambasada stavlja na platnu listu kao lokalne slubenike. Ostali rade u stanici kao namjetenici ambasade. Oni pak koji ne rade u ambasadi, nastupaju kao

turisti, predstavnici oglasnih agen-cija, poslovni ljudi, ak i kao penzioneri. Odgovarajua zatita trajan je problem, ali se odgovarajua rjeenja uvijek mogu pronai. Blizina Sjedi-njenim Dravama, izuzetni odnosi izmeu stanice i meksike vlade te jak ameriki turizam doputaju rjeenja koja bi u drugim zemljama bila nemogua. WASHINGTON 15. sijenja 1967. Jo valja priekati da vidim hou li ikada otputovati u Mexico City kao atae za olimpijadu. Za sada, na nesreu, panju odsjeka zapadne hemisfere privukla je stanica Montevideo, gdje su zapoele pripreme za konferenciju predsjednika drava OAS-a koja e se u travnju odrati u Punti del Este. Prisustvovat e i predsjednik Johnson. U odsjeku zapadne hemisfere osnovana je posebna skupina koja e poslati dodatno osoblje u Montevideo da bi se u Punti del Este uspostavila posebna baza i speci-jalni povezani postupci s Tajnom slubom Bijele kue. John Hanke,* oficir nadlean za odred centrale koji e raditi na tom specijalnom za-datku, rekao mi je da je stanica Montevideo zatraila da se vratim kako bih radio s policijom. Meutim, stari birokrat Kaufman ne eli da moje radno mjesto bude prazno dulje nego to je potrebno, pa namjerava to vie odloiti moj odlazak. Nisam ba oduevljen to u opet raditi s Ote-rom i kompanijom, no povratak u Montevideo uivanje je u usporedbi s poslom ovdje u centrali. Prije nego to krenem valja mi dovriti sve potrebne dokumente za dvojicu novih oficira koji u Mexico City idu pod neslubenom zatitom da rade na sovjetskim operacijama. Jedan je agent pod ugovorom koji je ranije uvjebavao ekipe za prodiranja i izvlaenja u pomorskim operaci-jama protiv Kubanaca - on vodi posebnu bazu na jednom otoku neda-leko od Miamija. Drugi je Jack Kindschi,* oficir iz taba, koji je u Mexico City poslan iz stanice Stockholm. Njegova zatita, kao savjetnika za pro-pagandu u Robert Mullen Co,* bit e jednaka onoj koju je imao i u Stockholmu. Za moje odsutnosti poslovima e rukovoditi Bruce Berck-mans;* nedavno je zavrio Career Training Program, to je novi naziv za program JOT. Berckmans je bivi marinac. U Mexico City ide na neko-liko mjeseci, radit e na operacijama ubacivanja u komunistike partije, za to je sada zaduen u grupaciji. Bit e pod neslubenom zatitom, kao konzultant za marketing poljoprivrednih proizvoda. 4z8MONTEVIDEO i. oujka 1967. Ako Johnsona ubiju, to nee biti uslijed loe zatite. Na odred za specijalne zadatke porastao je na ezdeset ljudi. Ima ih i iz centrale i iz drugih stanica zapadne hemisfere. Svaka rupa u uredima stanice ispunjena je stolom ili stoliem za tipkaice. U Punti del Este postavili smo bazu u jednoj kui nedaleko od Johnsonove rezidencije, sasvim u blizini hotela u kojem e se odravati konferencija. Prva grupa Tajne slube Bijele kue postavila je svoju slubu u stanici kako bi hitno prosljeivala obavjetajne izvjetaje koje prima od mnogo-brojnih stanica, kao i iz naih vlastitih vrela. Zadatak je da se slijede svi tragovi do moguih pokuaja ubojstava, koji bi se otkrili ovdje ili u dru-gim zemljama - sve stanice zapadne hemisfere izvjetavaju o putovanjima ljeviara ili njihovim iznenadnim nestancima. Dvije sekcije naeg odreda obavljaju veinu posla slijedei takve tragove, a druge predajemo ljudima iz urugvajske slube sigurnosti. Sekcija za komunistike partije stanice, koju vodi Bob Riefe, pro e-Ijava dosjee o svakom vanijem Urugvajcu kod kojega su otkrivene lijeve tendencije i koji bi mogao biti umijean u akciju protiv Johnsona ili dru-gih predsjednika. Vodei rauna o tome da se izbjegne slanje informacija koje bi mogle ugroziti nae izvore, izvjetaji za policijsku

obavjetajnu slubu pripremaju se zajedno s glavnom listom za nadzor imena na kon-trolnim tokama razliitih zona sigurnosti izmeu Montevidea i Punte del Este. Sekcija za povezane operacije, u kojoj radini i ja, zaduena je da te izvjetaje pie na panjolskom i da ih predaje Oteru i policijskoj centrali. U normalnim okolnostima ne bismo im predavali informacije iz unilate-ralnih izvora visoke vrijednosti, jer postoji velika vjerojatnost da bi, za-hvaljujui nesposobnosti policije, ti izvjetaji mogli doi u neprijateljske ruke. No poduzimamo sve zatitne mjere. U te izvjetaje ukljuujemo Ar-gentince, Paragvajce, Brazilce i druge koji predstavljaju moguu prijetnju. Oterovi su dosjei deblji nego ikada. Potkraj narednog mjeseca stotine tih pojedinanih izvjetaja nai e se pred nama, upotpunjeni mnogobrojnim posebnim upozorenjima iz izvora u Montevideu, ali i iz drugih stanica. MONTEVIDEO 2. travnja 1967. Izgleda kao da u stanicu svakog dana stie nova pria o teroristikim planovima napada, podmetanja bombi, trovanja sudionika konferencije. Provjeravanje tih pria odvodilo me u kue uasnih ljudi, ponekad u prat-nji pretjerano revnog agenta Tajne slube, nestrpljivog da muenjem tih 429 ljudi otkrije cijelu istinu. Jedna od tih pria ne moe se, meutim, olako shvatiti. Proli sam tjedan troio dane i no i pokuavajui je rasvijetliti. Prvi je izvjetaj doao od BIDAFFY-i,* ubaenog agenta stanice Bue-nos Aires, koji se dri teroristike grupe Johna Williama Cookea. Cooke je poznati peronist lijevog krila koji ima tijesne veze s kubanskom oba-vjetajnom slubom. U izvjetaju BIDAFFY-i dodaje se da Cooke i ne-poznat broj njegovih sljedbenika dolazi u Montevideo pred poetak kon-ferencije kako bi se ubacili u zabranjenu zonu Punte del Este i ondje izvo-dili napade bombama i druge teroristike akte. Agent ne zna imena osoba koje e pratiti Cookea, ali je plan da najprije djeluje iz apartmana koji Cooke ima u hotelu Rambla, olinjaloj zgradi od dvanaest katova ispred Pocitosa. Radije nego da te podatke predamo policiji, ime bismo mogli ugro-ziti BIDAFFY-i, odluili smo da pokuamo provjeriti izvjetaj i pozovemo policiju tek kada Cooke do e ovamo. Posredstvom ekipe za praenje AVENIN dobio sam sobu na istom katu na kojem je i Cookeov apart-man. Pozvao sam Franka Shernoa, regionalnog pomo nog strunjaka iz Buenos Airesa. Dvije duge noi Sherno je bezuspjeno pokuavao otklju-ati Cookeov apartman sluei se specijalnim vibratorom. Tada je odluio da naini klju za vrata prole su jo tri noi. Nae stalno kretanje iz-meu moje sobe i Cookeova apartmana pobudilo je sumnju ovjeka koji upravlja dizalom. Portiri su se glasno udili to to rade tri ovjeka no na no u dvokrevetnoj sobi. Pobojao sam se da bi upravitelj hotela mogao obavijestiti policiju, to e u svakom sluaju jednog ili dvojicu mojih age-nata otkriti Oteru. Prole noi Shernou je konano uspjelo otvoriti Cookeov apartman. Na ulazu, nakon to smo briljivo provjerili ne eka li nas kakva zamka, vidjeli smo veliku drvenu krinju u glavnoj sobi veliine koja nam je dala naslutiti da su u njoj puke ili slino oruje. Bila je zakovana i omo-tana metalnim trakama. Na jednom kutu pokrov je bio odlomljen. Vidio sam da su unutra knjige, magazini i druge tampane stvari - vjerojatno da se sakrije pravi sadraj. Sanduk nismo dirali. No postavili smo dva mala radio-predajnika na baterije - jedan u blizini uzglavlja kreveta, drugi iznad zastora. U mojoj sobi ostavili smo prijemnik i ureaj za snimanje za agente AVENIN, koji e se izmjenjivati na snimanju.

Jutros je iz Buenos Airesa stigao kablogram s novim izvjetajem BIDAFFY-i: Cookeova kerka dolazi danas i vjerojatno e odsjeli u apartmanu - moda e ubrzo poslije nje krenuti i drugi. Razgovarao sam o sanduku sa efom Tajne slube. Ponudio nam je da se posluimo stolnim strojem na rendgenske zrake, koji Tajna sluba upotrebljava da ispituje darove to se poklanjaju predsjedniku Johnsonu. Noas e me agent Tajne slube koji radi sa strojem pratiti i ponijeti stroj koji emo postaviti na ulaz. Cookeova kerka zaista je stigla poslije podne - sa svojim ljubav-nikom. Ekipa AVENIN slijedit e je kada napusti zgradu i obavjetavati nas radiovezom kada krene natrag. U meuvremenu, mi emo se uuljati 430u Cookeov apartman i uzeti rendgenske snimke sanduka. Nadam se da emo moi ukrcati u dizalo taj portabl stroj, bez obzira na to kako emo ga kriomice prenijeti kroz predvorje. Svatko tko nas pokua omesti dobit e dovoljno zraenje da mu prodre do sri. MONTE VIDEO 4. travnja 1967. Nakon to smo se nou i ujutro nasluali uobiajenog koncerta s uz-glavlja, najzad smo uli kako Cookeova kerka i njezin prijatelj naputaju apartman. S velikim smo naporom postavili stroj sa X-zrakama na odgo-varajue mjesto, obukli konate pregae i krenuli na posao. Snimili smo nekoliko fotografija iz svih kutova. Prilino smo brzo obavili posao. Ru-kovalac i ja prenijeli smo stroj natrag u stanicu. Razvio je film na sreu, nismo vidjeli nita osim avala. Popodne se par koji smo snimali vratio u Buenos Aires, ne odajui ni jednim znakom dolaze li i ostali na konfe-renciju. Bio je to vrlo kratak, tih posjet; nai su monitori zabiljeili jedan ili dva nova trika. U svojem izvjetaju predloit u za BIDAFFY-i po-seban dodatak na njegovo matovito izvjetavanje. Predavanje izvjetaja i lista s imenima za provjeru policijskim snagama sigurnosti oduzimalo je u ovom razdoblju posljednjih priprema znatno vie vremena. Sada smo poeli organizirati postupak za Johnsonovu si-gurnost na aerodromu u Montevideu i za let helikopterom u Puntu del Este. Sef stanice, John Horton,* bit e u avionu postavljenom pokraj zgrade terminala, zajedno s agentima Tajne slube. Deset ostalih oficira CIA na strateki vanim to kama u samoj zgradi. Svaki od nas bit e zaduen da motri na pojedine prozore koji se ne smiju otvarati. Moje mjesto bit e na krovu zgrade, neposredno ispod kontrolnog tornja. Svatko e biti voki-tokijem povezan s ostalima, a ja u imati jo jedan jai voki-toki kojim u o svakom detalju izvjetavati stanicu. Na osnovi mojih zapaanja, stanica e slati hitne izvjetaje u Washington istog tre-nutka kada ugledam Johnsonov avion, u trenutku slijetanja, zaustavljanja, Johnsonova silaska iz aviona i pozdrava, njegova ukrcavanja u helikopter, uzletanja, sve dok helikopter ne nestane iz vida. Izvjetaje e zatim pre-davati oficiri iz kola na auto-putu prema Punti del Este - Johnsonov he-likopter nee biti ni sekunde izvan kontrole oficira CIA, od sputanja na aerodrom u Montevideu, pa do ateriranja u Punti del Este, udaljenoj se-damdeset milja. Kada Johnson stigne u Puntu del Este, sigurnost e pred-stavljati manji problem, s obzirom na to da postoji ogranienost kretanja u toj zoni, ljudi na dunosti nose specijalne znake, a poduzete su i druge mjere opreza. Johnson je meu posljednjim predsjednicima to dolaze, pa emo se moi izvjebati na njegovim kolegama koji e pristizati dva dana prije njega.MONTEVIDEO 14. travnja 1967. I u vrijeme Johnsonova dolaska, prije tri dana, i prigodom njegova odlaska sve je teklo u najboljem redu. Na primanju u stanici, po zavr-enom poslu, Horton mi je uruio kablogram iz centrale kojim me obavje-tavaju da se hitno vratim kako bih se pripremio

za zadatak na olimpi-jadi u Mexico Cityju. Veeras u pokuati nai mjesto u teretnom avionu ratnog zrakoplovstva koji se vraa u Washington. Rezultati konferencije? Konano su odbacili prvotnu brigu Saveza za progres o zemljinoj reformi, preraspodjeli dohotka i socijalnom i eko-nomskom ujedinjenju. I tako, mislim, ni jedna vlada nije bila ozbiljno zainteresirana da raspravlja c tim problemima. Sada je naglasak na regionalnom ekonomskom razvoju. Ekonomski razvoj, moe se pretpo-staviti, bit e usmjeren na zapostavljenu veinu i reformu e, u svakom sluaju, biti lake prihvatiti ako je ona proirena - to znai da e po-vlateni moi izbjei da se podreu njihova krila. Pomo iz inozemstva bit e usmjerena u naelu na obrazovanje i poljoprivredu, to - u odsutnosti zemljine reforme - znai razvitak visoko produktivnih farmi. Ti e se suvremeni sektori ponovno ujediniti, jer e njihov sve vei dio narodnoga dohotka i dalje rasti. Zaboravite reforme - zahvaljujui uguivanju po-buna, pritisak je nepotreban. WASHINGTON 30. travnja 1967. Dok sam boravio u Montevideu, doneseno je - i u Agenciji, i u State Departmentu nekoliko odluka o nadziranju olimpijade. Sef odsjeka za-padne hemisfere Bili Broe mlako je primio odluku da ja odem onamo. Bio je ef stanice Tokio za olimpijskih igara 1964. i vjeruje da e politiki pristup na jednom kulturnom dogaaju kakav je ovaj zapravo sprijeiti regrutiranja. Jedino ako u stanici Mexico City ostanem i poslije igara, Broe misli da u moi opravdati vrijeme utroeno odsad do kraja naredne godine. S druge strane ef odsjeka za sovjetski blok, Dave Murphv, vje-ruje da e mi blaga politika atmosfera pomoi da se kreem u krugo-vima koji bi inae bili zatvoreni slubenom predstavniku amerike vlade. Osim toga stanica Mexico City nema operativnih kontakata izmeu ofi-cira stanice i sovjetskih obavjetajaca. Kako me Sovjeti ve znaju iz Montevidea, moi u razviti osobne kontakte s njima i obavjetajnim ofi-cirima ostalih komunistikih zemalja, koji u svojim ambasadama obav-ljaju poslove vezane uz olimpijadu. Murphvjevo miljenje dijelila je i stanica Mexico City, koja tako er eli iskoristiti posao oko olimpijade da razvije svoje agente za mete projekta LICOBRA: PRI i meksiku vladu. 43*Razlike u miljenjima rijeene su u moju korist. No iskrsnuo je drugi problem. Ambasador je uvjetovao moj zadatak time da latinskoamerikim funkcionerima nikad nisam bio poznat kao ovjek CIA. Sef grupacije za Meksiko - Kaufman - rijeio je to tako da mi je rekao neka napiem biljeku koju e Broe uputiti State Departmentu, o tome da nisam poznat ni jednoj policiji. Kaufman kae da istinu moemo malo i zaobii kada je potrebno, jer ako me i neki policijski oficir poznaje kao agenta CIA, onda je on u prvom redu plaeni obavjetajni agent, a tek poslije toga policajac. Ohrabruje da ambasador sada eli dva ataea za olimpijadu - drugi e biti Dave Carrasco, bivi koarkaki trener na jednom amerikom sve-uilitu, a sada ef sportskog programa Korpusa mira u Ekvadoru. Pri-vidno, ja u biti njegov pomonik, to e mi znaajno pomoi, jer on ima sve prave sportske preporuke. Dapae, roen je na meksikoj granici i ve godinama ima prijatelje u meksikim sportskim krugovima. Narednog mjeseca Carrasco e doi u Washington radi sastanka u State Depart-mentu, zatim s Kaufmanom i sa mnom. Imajui na umu i druga mogua odgaanja, slubu ambasade za olimpijske igre otvorit emo u lipnju. Luis Vargas, moj stari direktor slube za useljavanje iz Montevidea, ovdje je na putovanju sa svojom enom. Putovanje financira stanica. To je nagrada za koju sam ga

bio preporuio prole godine zbog njegova do-prinosa protjerivanju i drugim akcijama protiv Sovjeta, Istonih Nijemaca, ehoslovaka i Sjevernokorejaca. Kao kontrolni slubenik centrale za po-sjete, odveo sam ga na razgovor u kabinet senatora Montove, zatim u kuu Ravmonda Warrena* na koktel - on je ef grupacije zapadne hemi-sfere u kojoj je i Urugvaj - zatim u Bijelu kuu na posebni obilazak za prijatelje Tajne slube. Juer smo u New Yorku promatrali paradu u ast Dana zahvalnosti. Vargas je bio impresioniran velianstvenou podrke naporima u vijetnamskom ratu. Bio sam i ja. Kada bi sudionici mara znali uinke borbe protiv ustanka u Latinskoj Americi! WASHINGTON 5. lipnja 1967. Odluili smo da Dave Carrasco doputuje u Mexico City tjedan ili dva prije mene. Tako sam se, dok on sreuje svoje osobne poslove, vratio pre-vrtanju papira u grupi za Meksiko. Upravo sam zavrio teaj sovjetskih operacija, dvotjedni program koji je prividno pod nadzorom Slube za obuku, a zapravo ga vodi odsjek za sovjetski blok. Trebalo je da taj teaj pohaam prole godine, ali sam ga uspio izbjei zbog nedostatka osoblja u grupi za Meksiko. Ovaj put isprike nije bilo. Odsjek za sovjetski blok imao je zapaen uspjeh u svojim teajevima -oni su, u stvari, postigli da DDP proglasi te teajeve obaveznim za sve efove i zamjenike efova stanica koji su na zadacima u zemljama u ko18 CIA 433jima postoje sovjetske misije, kao pomo operativnim oficirima koji su angairam u sovjetskim operacijama. Kako u ja vjerojatno razvijati osobne odnose sa sovjetskim obavjetajnim oficirima, nije bilo naina da mimoiem teaj. Imao sam, meutim, sree, jer se Jim Noland, moj bivi ef stanice u Quitu, vratio ovamo s jednog kratkog putovanja u Santi-ago, ile, i takoer pohaa teaj - prije nego to preuzme slubu u od-sjeku za sovjetski blok, koja usklauje sovjetska pitanja s odsjekom za-padne hemisfere. Teaj sovjetskih operacija posljednja je rije Agencije o regrutiranju i dezertiranju Sovjeta. Temelji se uglavnom na miljenjima i teoriji Davea Murphvja, efa odsjeka za sovjetski blok. Teaj je prilino kontroverzan zbog dogmatskog pristupa Murphyja i njegovih potinjenih te zbog nedo-statka uspjeha. Veina oficira na teaju dolazi iz odsjeka koji pokrivaju druga podruja. Dobar dio oficira jednostavno se uzdrava od javnog komentiranja. Znamo da e odsjek za sovjetski blok zabiljeiti takve disi-dente, dati tome svoju teinu unutar DDP-a, pa bi nam se takva hereza prije ili kasnije vratila. Zanimljivo je da na teaju nema predavanja o Marxu, Lenjinu i dru-gim komunistikim teoretiarima i vodama, iako su teajci dobili debelu knjigu o povijesti Rusije (depni format). Teaj se bavi stvarnou suvre-mene Rusije i kako da se te realnosti iskoriste kao nae prednosti - kako da Sovjeti izdaju svoju zemlju i ponu je pijunirati. No kako doi do tih Sovjeta? Jer oni za koje smo zainteresirani la-novi su KPSS. Najlake je doi do onih, a i najranjiviji su, koji rade u ustanovama i tvornicama u zapadnom svijetu - ima ih vie od 25 ooo. A jo je vie onih koji putuju u inozemstvo po specijalnim zadacima. Obino su oni kojima se moe pristupiti lanovi diplomatskih slubi, mi-sija za tehniku pomo, trgovinskih misija, ukljuujui tu i vojno osoblje. No od posebne su vanosti sovjetski uenjaci koji prisustvuju konferenci-jama i kongresima u inozemstvu. Od Sovjeta koji u misijama u inozem-stvu ostaju po nekoliko godina najlake je pristupiti diplomatima i oba-vjetajnim oficirima. Izmeu njih, osim ambasadora, najpoeljnije je re-grutirati oficira koji radi za GRU - zbog njegovih vojnih

veza. Sljedei je na listi elja oficir KGB-a, jer on poznaje organizaciju dravne sigurnosti. arite teaja sovjetskih operacija, dakle, uzimajui u obzir neprocje-njivu vrijednost regrutiranja nekoga tko je spreman da se vrati u Sovjetski Savez, usredotouje se na sovjetske zajednice u nekomunistikim zem-ljama te na operativne programe CIA o tome kako da se otkriju njihove slabe to ke i nedostaci. Teorija je da pritisak na Sovjete da se u inozem-stvu ponaaju strogo konformistiki, uglavnom iz razloga unutarnje si-gurnosti, stvara u njih prirodno nezadovoljstvo i pretpostavlja priklanjanje suprotnosti, relativno veoj slobodi miljenja, pokreta i udruivanja nego to su navikli. Postoje, nadovezuje teorija, Sovjeti koji ve idu ka dezerti-ranju, a cilj je CIA da ih pronae i navede na konanu odluku. Sto se due takvu osobu moe uvjeriti da i dalje radi (prije nego to nestane 434i pojavi se u SAD-u), najbolje je ako se vrati u Sovjetski Savez, vee su mogunosti da se ona iskoristi. No najvanije je pronai kandidate. Veinu teorija i doktrina za operacije protiv Sovjeta stvorili su sami dezerteri onako kako su opisali svoje osobne ispovijesti i snage koje su ih navele na dezertiranje. Prouavali smo vrlo podrobno slubeno opisanu organizaciju profesionalnih i slobodnih aktivnosti lanova sovjetskih mi-sija. Obino nema velikih razlika. Tu je otvorena diplomatska i admini-strativna zadaa misije, kojoj je na elu ambasador, sa sekcijama posve-enim politikim, ekonomskim i kulturnim poslovima - uobiajenim u svakom pogledu. Administrativnu sekciju, na elu sa zavhozom (ef) i komandantima (pomonicima), predstavlja zbor uvara kue. Zadatak joj je da obavlja poslove prijema posjetilaca ambasade i druge zadae na po-lju sigurnosti. Trgovinska sluba ukljuuje predstavnike sovjetskih podu-zea koja promiu knjige, filmove, strojeve i drugu robu i pripremaju uvoz proizvoda iz zemlje domaina. Vanija je druga razina zadaa - iskoritavanje tog javnog poloaja kao pokria obavjetajnog osoblja KGB-a i GRU-a. Razmatrali smo razli-ite tehnike prepoznavanja rezidenta (efa obavjetajne slube) i njegovih potinjenih u svakoj od slubi. Vrlo je zanimljiva i lokacija podruja na koje je ogranien pristup, gdje se uvaju svi klasificirani dokumenti i obav-lja kriptografiranje i radio-veze. Otkrivanje osoba te sekcije o ito je meu najvanijim zadacima. Sa stanovita operacija regrutiranja, izgledi su ogra-nieni, jer samo odreene osobe u sovjetskoj misiji mogu imati osobne odnose sa strancima, posebno onima koji nisu komunisti. O svakom su-sretu s takvim ljudima zahtijeva se pismeni izvjetaj. Obino su dozvole za takve odnose ograniene samo na oficire obavjetajnih operacija, diplo-mate i jo neke, na primjer na zavhoza koji mora raditi s ljudima izvana. Ogranienja u dodiru s ljudima izvana za ve inu lanova sovjetskih misija zahtijeva vrlo strogu unutarnju organizaciju. Komsomol, komuni-stika omladinska organizacija, obino djeluje u obliku sportskih klu-bova, dok KPSS radi pod firmom sindikalnih organizacija. Prave sin-dikalne organizacije nazivaju se mestkomima, lokalnim komitetima. SK, oficir sigurnosti njihove zajednice, odgovoran je za sigurnost osoblja u svakoj misiji. Osim toga svaka misija ima svoj klub s programom zabave, filmovima, politikom nastavom, predavanjima i drutvenim aktivnostima. Sve se odvija u odreenoj klupskoj prostoriji. Sudjelovanje u aktivnostima kluba odreeno je i obavezno; tako se cijela grupa dri na okupu i izbje-gava mogunost da se zapadne u iskuenje u dekadentnoj buroaskoj okolici. Osobni sukobi, svae, ljubomore, klevetanja - normalne

su po-sljedice takve mentalne i emocionalne zatvorenosti, pa se raa nunost, prema doktrini SB-a, da sve to zajedno probije. Svrha je veine operacija CIA protiv sovjetskih zajednica u inozemstvu da se osigura to cjelovitije znanje o sovjetskoj prisutnosti u odreenoj zemlji. Glavni je naglasak na sistematinoj organizaciji, tako da se i naj-iri zahtjevi mogu djelotvorno ispunjavati. Standardne su operacije u ne4J5komunistikom svijetu na primjer onakve kakve imamo u Meksiku i Uru-gvaju: kontrola odlazaka i dolazaka putnika, biografski podaci putnika i fotografiranje putnih isprava, analiza odnosa unutar zajednice, pomo ekipama za praenje, praenje u svrhu otkrivanja tajnih i otvorenih aktiv-nosti, snimanje telefonskih razgovora radi analize odnosa i opih informa-cija, prislukivanje radi dobivanja opih i tajnih informacija. Sto uspjenije agent za pristup gaji tijesne odnose sa Sovjetom, to bo-lje stanica moe procijeniti njegove slabe to ke. Najbolji su agenti za pri-stup slubenici u misijama sovjetskih saveznika koji rade u istom gradu esto se daju regrutirati da slue protiv Sovjeta iz nacionalistikih mo-tiva. Zatim diplomati treih zemalja, lokalni politiari i vladini funkcio-neri te osobe koje imaju iste hobije koje imaju i Sovjeti. Dvostruki agenti, u prvom redu ubaeni da otkriju sovjetske zahtjeve za obavjetajnim informacijama i modus operandi te da im to vie ogranie vrijeme, te-koer nam otkrivaju identitet obavjetajnih oficira i osiguravaju podatke 0 njihovoj profesionalnoj spremnosti i karakteru. Programi agenata za pristup odreeni su da osiguraju razoaranim So-vjetima kanale za dezertiranje - mostove na drugu stranu - koje mogu, malo-pomalo, graditi, ve kako mijenjaju miljenja i donose odluku. Agenti za pristup jesu ljudi kojima se Sovjet moe povjeravati, podrazu-mijevajui da unutarnji pritisak kojem su izloeni zahtijeva takvu potrebu. Nakon izvjesnog vremena, nekoliko sati, pa mjeseci, moda i godina, agent za pristup moe poeti politike rasprave. Prvo pravilo u igri jest da se nikad ne poniava Rusija i stvari u vezi s tom zemljom. Klju je da se u nainu miljenja mete na koju smjeramo razdvaja Rusija kao domovina i Rusija kao teritorija KPSS-a - da se razdvaja vlada od naroda 1 zemlje. Kako se za veinu sovjetskih administrativnih ljudi smatra da skrivaju malo cinizma prema partijskoj administraciji, dobar agent pri-stupa moe uspostaviti ravnoteu izmeu rodoljublja i usaivanja sumnji prema partiji. Obino je djelotvorna metoda da se kombinira pohvala ru-skim kulturnim tradicijama s nezadovoljstvom nainom na koji se treti-raju disidentski pisci i umjetnici. Operacije tajne akcije protiv Sovjeta takoer su razliite. Agencija je duboko umijeana u samizdat, sistem tajnog objavljivanja disidentske li-terature iz Sovjetskog Saveza i objavljivanja i rasturivanja knjiga autora odbaenih u SSSR-u. Vaan se naglasak stavlja i na isticanje sovjetskih subverzivnih aktivnosti u inozemstvu i kruenje antisovjetske propagande kako bi se izazvao otpor i neraspoloenje lokalnih zajednica. Neprekidno se tei protjerivanjima kako bi se dokazalo da se Sovjeti bave sub-verzijama. U teaj je takoer ukljueno razmatranje postupka kako da se komitet za dezertere u amerikim misijama stalno dri u spremnosti, kao i pra-vila za rukovoenje dezerterima: najprije nastojanja da se Sovjeta na-vede da nastavi svojim poslom ako se nita ne dogodi, kako bi postavljao prislune ureaje i pripremao dosjee; prethodno planiranje tajnih mjesta

43na kojima emo ga sakrivati prije odlaska u SAD; predvianja estokih reakcija sovjetske misije s optubom da je' dezerter ukrao kasu s goto-vinom; predvianje postupka da se dezerteru dozvoli da ga ispituju funk-cioneri sovjetske misije; zahtjevi za poetnim odavanjem podataka; po-stupak za evakuaciju vojnim avionom. Veina od nas uputila se na teaj sa stanovitom skepsom, jer preda-vai SB-a odbijaju da navedu broj Sovjeta koji su uhvaeni nakon takvih golemih napora. Sigurno, stara je istina da- nitko ne regrutira Sovjete -ako oni sami ne regrutiraju sebe, a to mogu uiniti i bez kanala, mostova, ekipa za praenje, fotografija s putnica i dosadnih agenata za pristup. A to se dogaa kada snivani agent zaista doe? Nije li mogue da Sovjet kompromitira njihovu sigurnost na taj nain da se KPSS smatra obaveznom da poduzme ozbiljnu akciju? Predavai odsjeka za sovjetski blok izbjegavaju objanjenja o tome kako je regrutiranje pukovnika Olega Tenkovskog* moda bilo u vezi s kubanskom raketnom krizom. Ovdje je bio ovjek razoaran rukovodstvom KPSS-a, predao nam je vrlo vrijedne informacije o sovjetskim projektilima: broju, smjetaju, suvremenosti, megatonama, faktorima gotovosti. Agencija je dobila vrijedne obavjetajne po-datke. Penkovski je strijeljan - no jesu li Sovjeti poslali projektile na Kubu zato to im je oajniki trebala ravnotea zbog tete priinjene tim pro-bojem u njihovim obavjetajnim operacijama? Moda je listopad 1962,. bio cijena uspjeha to smo ga imali na obavjetajnom planu. Da sam poten, povukao bih se sa zadatka na olimpijadi i zatraio da me puste da naem novi posao. No radei u slubi olimpijade s Carra-skom, moi u izbjei otru kontrolu stanice i usmjeriti se na posao koji radim. U isto vrijeme razmotrit u prilike za zapoljavanje nakon olimpi-jade - za otprilike godinu i pol, a dotad moe se tota dogoditi. A i Meksiko je previe privlaan da se ponuda odbije. Odvest u se tamo prvog tjedna u srpnju. MEXICO CITY 15. srpnja 1967. Posao oko olimpijade je izvanredan. Dave i ja obilazili smo efove razliitih organizacija koje djeluju u pripremama za olimpijadu: Organi-zacijski komitet, Meksiki olimpijski komitet i golemi novi stadion za tre-ning meksikih takmiara, Meksiku sportsku konfederaciju i nekoliko federacija pojedinih sportova. ini se da svaka od tih organizacija ima neke specijalne zahtjeve koje sluba za olimpijske igre amerike amba-sade moe potpomoi da se ispune. Organizacijski komitet eli kojetarije o sportskim dogaajima i glavnu pomo u pripremama za ameriko sudje-lovanje u olimpijskom kulturnom programu. Meksiki olimpijski komitet, odgovoran za pripreme meksikih ekipa, treba pomo jo nekolicine tre437nera te dodatna specijalna odobrenja State Departmenta za amerike trenere koji ve borave ovdje. Tek sam pet dana na poslu, a ve sam susreo irok krug razliitih ljudi. Oficiri u stanici, od Wina Scotta nadalje, zadovoljni su to im moj do-lazak na olimpijadu moe biti od pomoi u njihovim posebnim podrujima za koja su odgovorni. Scott mi je rekao da se najprije koncentriram na su-srete sa to vie ljudi i da uvrstim svoju djelatnost pod okriljem olimpi-jade. U sekciji sovjetskih operacija, gdje sam dobio stol i pisai stroj, glavni je interes za pronalaenje i odabiranje novih agenata za pristup te na mojem uspostavljanju izravnih kontakata sa Sovjetima i obavjetajnim ofi-cirima zemalja sovjetskih saveznika koji obavljaju poslove vezane uz limpi-jadu. Sekcija za komunistike partije eli da odaberem koga bi se moglo regrutirati za ubacivanje u

revolucionarne organizacije, dok sekcija za tajne akcije eli podatke za procjenu o slubenicima za tampu u Organizacij-skom komitetu, kako bi odabrala agente za plasman propagande. Sekcija povezanih operacija eli informacije o ataeima Sovjetskog Saveza i nji-hovih saveznika za olimpijadu koje se mogu proslijediti meksikim slu-bama. Sekcija LICOBRA eli da utvrdim mogue agente za ubacivanje u PRI i meksiku vladu. Sekcija kubanskih operacija, koja raspolae vjero-jatno najmanjim brojem agenata, eli osobne podatke o kubanskom olim-pijskom ataeu, o ljeviarima u miljeu olimpijade koji bi mogli eventualno putovati na Kubu te o svakome tko bi mogao biti zanimljiv za kubanske poslove. Svi ti oficiri vide moju dunost na olimpijadi kao obeanje za svoje operativne ciljeve. Nema naina da se porekne kako e taj posao biti vrijedan za stanicu. Uobiajena je praksa da se s novim poznanicima na olimpijadi izmjenjuju posjetnice. O velikom broju ljudi koje sam dosad susreo postoje znaajni izvjetaji u dosjeima stanice. Poeo sam voditi vlastiti dosje posjetnica, piem kratke biljeke o ljudima koje sam susreo. Moda, ako pripremam biljeke koje e kruiti u razliitim sekcijama, mogu izbjei bilo kakva regrutiranja za dogledno vrijeme - moda sve do olimpijade. Nema pro-blema da se u stanicu diskretno ue iz slube za olimpijadu, na drugom katu, jer je ulaz upravo na strani dizala u stranjem dijelu ambasade, a na gornji kat ne ide ba mnogo ljudi. NEW YORK 13. prosinca 1967. Posljednjih su mjeseci dogaaji krenuli neoekivanim tokom. Dave je preuzeo odgovornost za pomo ambasade kulturnom programu olimpi-jade, za koji se Meksikanci nadaju da e imati razmjerno istu vanost kao i sportski programi. Gledite je Organizacijskog komiteta da e Meksiko, 458usprkos golemim naporima posljednjih godina da pripremi svoje mom-adi, biti na donjem dijelu liste osvojenih medalja. Da bi to nadoknadio, a nadmaio na drugim podrujima, Organizacijski komitet priprema im-presivan jednogodinji program od dvadeset dogaaja koji odgovaraju programu dvadeset sportskih dogaaja - iako ne u natjecateljskom smislu. Organizacijski je komitet slubeno pozvao sve nacionalne olimpijske ko-mitete da sudjeluju u kulturnom programu, no mnogi od njih, uklju ujui i ameriki, nisu spremni za tako opsenu kulturnu aktivnost. Odgovori su bili rijetki, pa se Organizacijski komitet obratio ambasadama u Me-xico Citvju da trai slubenu pomo . Kulturna sekcija nae ambasade pokazala je vie nego povran interes za kulturni program, pa je Organizacijski komitet imenovao jednog svojeg predstavnika da sa mnom i Daveom radi na veem sudjelovanju SAD-a, posebno amerike vlade, u kulturnom programu. Nikad nisam mislio da u obavljati posao kulturnog ataea, ali Dave je zatraio da preuzmem brigu za kulturni program. Otada pokuavam razviti interes u Washing-tonu i drugdje da se poalju sudionici za razliite priredbe, kao to su: susret pjesnika, kazaline predstave, festival narodne umjetnosti, izloba maraka, izloba monumentalne skulpture, filmski festival, omladinsko lo-gorovanje, izlobe o atomskoj energiji i istraivanju svemira, festival dje- jih likovnih radova, izloba rukotvorina i slino. Nije mi se svidio Daveov zahtjev da radim i na kulturnom programu, jer taj posao moe oduzeti zaista mnogo vremena. No nakon to sam u dosjeima stanice provjerio imena slubenika kulturnog programa, odmah sam vidio prednosti: kulturna sekcija Organizacijskog komiteta puna je ljudi vrstih lijevih uvjerenja, koje e jedan ameriki funkcioner vrlo teko obraivati a da to ne pobudi sumnju. No u olimpijskoj atmosferi

mira i bratstva, imajui na umu da Organizacijski komitet moli pomo amerike vlade, sada imam otvorena vrata do mnogih ljudi za koje su zainteresirane razliite sekcije u stanici. Dapae, ti e mi novi poslovi, kojima valja po-svetiti mnogo vremena, omoguiti sve isprike potrebne da se ne uputam u regrutiranja. Stanica je i dosad vrlo zadovoljna, jer sam se redovito su-sretao s Provorovom i Belovom, sovjetskim oficirima nadlenim za olim-pijadu (pripadaju GRU-u i KGB-u), kao i sa ehoslovakim, poljskim i jugoslavenskim olimpijskim oficirima. Jedini mi je problem da umaknem korejskom oficiru CIA, DNNEBULA-i,* koji takoer obavlja zadatke u vezi s olimpijadom i susree me na svakom sastanku. Openito, nastojim da se samo pojavljujem u stanici, jer nemam interesa da razvijam operacije. Drugi je neoekivani dogaaj ozbiljan. Ulazim u sve dublji odnos sa enom koju sam susreo u Organizacijskom komitetu. Jednom sam joj prilikom rekao da sam ranije radio za CIA. No usprkos svojoj otroj re-akciji, pristala je da se i dalje viamo. Jedna je od mnogih ljeviara u kulturnom programu i vjeruje, s mnogo gorine - kao i mnogi drugi -da je Agencija odgovorna za smaknue Che Guevare. 439 <J. i MEXICO CITY 20. lipnja 1968. Jo se jedna karijera u CIA blii svome kraju. Neto ranije nego to sara oekivao. Ali Paul Dillon pozvao me juer na kavu i rekao kako ga je Scott zamolio da neto predloi. Kae kako je stanica vrlo zadovoljna mojim poslom i da bi me Scott elio nakon olimpijade prebaciti u poli-tiku sekciju stanice. Tako da bih u naredne dvije ili tri godine vodio re-grutiranja i sudjelovao u drugim operacijama stanice za koje sam se bio pripremao otkako sam prole godine doao ovamo. Posebno o ekuju od mene da regrutiram neke administrativce u PRI koje sam susretao, na pri-mjer Alejandra Ortegu San Vicentea, generalnog sekretara Olimpijskog organizacijskog komiteta i biveg efa vladina odsjeka za politika i soci-jalna istraivanja, slube koja je zaista centar informacija ljudima PRI. Scott kae da e urediti da dobijem jo jedno unapreenje i da je amba-sador odobrio takav plan. Rekao sam Dillonu kako cijenim ponudu, ali da sam predvidio da nakon olimpijade dadem ostavku, da se ponovno oenim i da ostanem u Meksiku. Bio je iznenaen, naravno, jer nikome u stanici to nisam jo spomenuo. Kasnije sam razgovarao sa Scottom i napisao biljeku centrali iznosei svoje namjere. Bio sam paljiv u formuliranju svojih osobnih raz-loga kao jednih motiva svoje odluke, kako ne bih doveo u pitanje sigurnost. Osjeaj olakanja vrlo je snaan sada kada sam i slubeno objavio svoju namjeru da se povuem. Moda sam to trebao uiniti jo nakon povratka iz Montevidea, jer sam se osjeao vrlo napetim otkako sam do-ao u Meksiko kao da sam bio nepoten u neasnoj situaciji, ali u ta-kvim prilikama dva negativna rezultata ne daju jedan pozitivan. Istina je da je Bili Broe imao pravo: olimpijske igre ne daju se podvesti pod po-litiku hladnog rata. Rad u kulturnom programu izazvao je jo jedan klin izmeu miljenja o borbi protiv pobuna i stvarnosti posljedica te borbe. Nije to samo oni i mi nego svi mi zajedno. Rad na kulturnom podruju podie mnoge mostove: iako sam radio na organizacijskim poslovima vie nego na stvaralakim, nakupilo se dosta iskustva da olaka spoznaju o sve veoj izolaciji, osjeaju prijevare, izdva-janju. Tko zna da li bih bez toga napustio

sigurnost i pogodnosti dalj-njeg rada u CIA. Centrala i stanice pune su, kao to svi znamo, oficira koji su odavno prestali vjerovati u ono to ine - nastavljaju do penzije kao cinici, ogoreni ljudi kojima je stalo samo do toga da izbjegnu odgo-vornosti i napore. Neu im se pridruiti, ma to da se dogodilo. 440MEXICO CITY i. kolovoza 1968. Prolog tjedna dolo je do iznenadnog sudara izmeu studenata i sve-uilinih voda i vlade. Poelo je nekom zbrkom, 26. srpnja, kada su se demonstranti, slavei godinjicu kubanske revolucije, sudarili s protude-monstrantima i stali prosvjedovati protiv meksike vlade. Dva dana kasnije policija je upala u zgrade Nacionalnog sveuilita Meksika (UNAM). Sutradan je dolo do ulinih sukoba na ulicama. Policija je po-duzela okrutne represivne mjere. Prije tri dana dolo je do estokih okr-aja na ulicama, a juer su se neredi proirili i na sveuiline centre u unu-tranjosti, Villahermosu i Jalapu. U protestnom maru mira danas je u Mexico Citvju sudjelovalo najmanje 50 ooo ljudi, a mar je predvodio rek-tor UNAM-a. Prvotni razlozi proirili su se na mnogo temeljitije politike zahtjeve, koje je meu studentima vodio nacionalni trajkaki komitet pod utje-cajem bivih voa Pokreta za nacionalno osloboenje (MLN) i Nacional-nog centra demokratskih studenata (CNED) na koje utjee i Komuni-stika partija Meksika. ak i takav, pokret je spontana narodna demon-stracija protiv policijskog nasilja s jasnom tendencijom protesta protiv monopola PRI na mo i tradicionalno sluenje privilegiranima. Zahtjeve koje je formulirao trajkaki komitet vlada ne moe prihvatiti, ali su vrlo popularni: ostavke efova policije, ukidanje policijskih snaga za suzbijanje pobuna, ukidanje optube za socijalno rasulo i nadoknade ranjenicima i obiteljima poginulih - od 26. srpnja ubijeno je najmanje osam studenata, 400 ih je ranjeno i vie od tisuu uhapeno. Nekoliko puta, kada policijske snage nisu bile sposobne da djeluju same, vlada je pozvala u pomo vojsku. Prolog mjeseca putovao sam u Washington i New York da bih sredio posljednje pripreme o sudjelovanju u kulturnom programu pod pokrovi-teljstvom State Departmenta. U Washingtonu ne samo da se Janet nije sloila da povedem djeake na olimpijadu nego je uinila sve da ih gotovo i ne vidim. Odluio sam da ih svakako povedem. Trebalo je da moj advo-kat telefonira kad mi ve krenemo. Uslijedio je mete izmeu centrale i State Departmenta i izmeu ambasadora i Scotta - svi su mi naredili da djecu poaljem natrag, jer da Janet prijeti kako e odati da sam oficir CIA. Odbio sam i rekao da me mogu ustrijeliti ako hoe, ali da vjerujem kako imam pravo da djeca budu u mojoj kui, bilo u Mexico Citvju ili gdje drugdje. Siguran sam da je prijetnja da e me Janet odati - obian blef. 441 J >MEKICO CITY i. rujna 1968. Vei dio kolovoza vlada se prilino miroljubivo odnosila prema ma-sovnim demonstracijama. Dne zy. kolovoza dolo je do jakih demonstra-cija, zoo ooo ljudi protestiralo je zbog trokova olimpijade u Meksiku, koji e iznositi najmanje 175 milijuna dolara. Vlada je uzvratila udarac sutradan ujutro razbijajui silom veliku skupinu demonstranata koji su se zadrali na glavnom gradskom trgu. Dne Z9. kolovoza pojavilo se jo 3000 demonstranata, no i oni su bili svladani. Danas je Diaz Ordaz, u svojoj godinjoj poruci naciji, rekao da e upotrijebiti oruane snage da osigura odravanje igara. No obeao je da e se razmotriti ukidanje optube za socijalno rasulo. trajkaki

je komitet svojim zahtjevima dodao jo je-dan - oslobaanje svih politikih zatvorenika. U tom govoru Diaz Ordaz je, na nesreu, tvrdio da u Meksiku politikih zatvorenika nema - tvrdnja za koju je oito da je lana i smijena. Sekcija CP u stanici vrlo je zaposlena. Prima informacije o planovima trajkakog komiteta i o pozicijama koje zauzimaju komunisti i druge grupe krajnje ljevice. MEXICO CITY 17. rujna 1968. Jedna znaajnija demonstracija ovog mjeseca bio je tihi protestni mar onog dana kada je Diaz Ordaz otvorio nove terene za olimpijska natje-canja. Demonstranti sve otvorenije tvrde da je policija spalila tijela stude-nata ubijenih u represivnoj akciji i da je obiteljima studenata nareeno da ute. Studentske delegacije svakodnevno odlaze u tvornice, urede i sta-nove objanjavajui poloaj studenata. I to ine vrlo uspjeno. Prole noi, kao rezultat takve aktivnosti, vlada je naredila upad na nacionalno sve-uilite, naruavajui tradicionalnu autonomiju sveuilita. U zauzimanju sveuilita angairane su tisue vojnika s tenkovima i bornim kolima. Iako je na stotine ljudi uhapeno, studentski trajkaki voe uspjeli su pobjei. Studentske brigade, koje su isticale vladinu poli-tiku sluenja interesima manjine, otvorile su svoju centralu na politehni-kom institutu, gdje se sada bije bitka izmeu policije i studenata. Zbog nasilja odgo ene su dvije velike izlobe olimpijskog kulturnog programa. Na nacionalnom sveu ilitu bili smo predvidjeli izlobu o istra-ivanju Svemira, ali smo veliku raketu Jupiter morali skloniti prije nego to je demonstranti obore. Organizacijski komitet sada trai nov prostor gdje e je postaviti. Slino je prola i izloba o atomskoj energiji na poli-tehnikom institutu. Morala je biti otkazana dok se ne pronae sigurnije 44*mjesto. Izlobu o istraivanju Svemira trebao je juer otvoriti Michael Col-lins, astronaut ratnog zrakoplovstva, no bio sam primoran otkazati velik dio njegova programa. MEXICO CITY 25. rujna 1969. Otkako je izvrena invazija na UNAM, nasilje je svakodnevna pojava. Ubijeno je deset, moda i dvadeset studenata, vie od 100 ih je ranjeno u sukobima to su izbijali u razliitim dijelovima Mexico Citvja. Sada do sukoba najee dolazi na Trgu triju kultura, gdje je smjetena jedna od glavnih kola u sastavu politehnikog instituta. Juer je dvanaest sati tra-jala borba palicama; studenti su branili politehniki institut i kolu na trgu, ali su ih policija i vojska ipak uspjele okupirati. Sve uline demon-stracije suzbijaju se sve jaim mjerama nasilja. Nakon to je prije nekoliko tjedana PRI poveo kampanju protiv rek-tora UNAM-a, ovaj je podnio ostavku. No vijee profesora izglasalo je da e, ako se prihvati njegova ostavka, i oni predati dunosti. Danas je upravno vijee UNAM-a odbilo ostavku, pa se oekuje da e je rektor povui. Sve su jai prosvjedi zbog trokova olimpijskih igara. Roditelji i nastavnici pridruili su se studentima, deurne jedinice pod vladinom kon-trolom prepadaju nou kole i uznemiruju studente. MEXICOCITY 3. listopada 1968. U divljoj pucnjavi na Trgu triju kultura vlada je rastjerala protestni pokret i vjerojatno prekinula nekoliko stotina ivota. Jueranji masakr doao je kao iznenaenje, jer su gotovo prije tjedan dana i vlada i traj-kaki komitet odbacili konfrontaciju i gotovo je svatko bio povjerovao da kriza prolazi. ak je i armija bila evakuirana iz UNAM-a, a rektor po-vukao svoju ostavku.

No juer oko pet sari popodne 3000 ljudi studenata, nastavnika, ro-ditelja, pa i radnika i seljaka - skupilo se na Trgu triju kultura na pro-testni mar protiv nastavljene okupacije politehnikog instituta i nekoliko kola. Prvi govornik na skupu otkazao je mar, jer se du puta bilo koncen-triralo 1000 vojnika s bojnim kolima i mitraljezima. Skup je nastavljen mirnim tonom, ali vojne jedinice okruile su trg. Oko est sati vojska je otvorila vatru na okupljene ljude i okolne zgrade, vjerujui da su se onamo sklonili simpatizeri demonstranata. Pucali su vie od sata. Slu443M" i ,-j 2* * beno je objavljeno da je dvadeset i osam Jjudi ubijeno, 2.00 ranjeno. No najvjerojatnije je ubijeno nekoliko stotina ljudi, dok je broj ranjenih puno vei. Vie od 1500 ljudi odvedeno je u zatvor. Danas tisue roditelja i roaka trai tijela - ve uklonjena s trga onih koje nisu mogli pronai u bolnicama ili zatvorima. Meunarodni olimpijski komitet, pod predsjedanjem Avervja Brun-dagea, odrao je jutros tajni izvanredni sastanak o tome da li da igre ot-kae ili ne. Prema izjavi jednog amerikog lana olimpijskog komiteta, manjkao je samo jedan glas da se igre otkazu. Naposljetku je Brundage izjavio da se igre nastavljaju kako je predvieno i da lokalni studentski problemi nemaju veze s olimpijadom. MEXICO CITY 28. listopada 1968. Iznenada sve je gotovo - pravim poarom boja i zvukova, moda naj-spektakularnijim vatrometom u povijesti. Od danas svi ponovno moemo odmjeravati je li taj dvotjedni cirkus bio vrijedan krvoprolia i je li Me-ksiko vie izgubio ubijajui demonstrante ili je vie dobio organizirajui igre. Moja ostavka stupit e na snagu naredne godine, iako svi praktini zadaci u mojoj slubi u Agenciji istiu ve sada. Moda sam glupo uinio to sam sve ovo vrijeme posljednjih mjeseci bio posvetio olimpijadi umje-sto da se upustim u potragu za novim poslom. No imam uteevine koja e mi dotei dok naem posao, iako nee biti lako uzdravati dvije obi-telji. Moji sinovi zatraili su da ive ovdje, sa mnom, umjesto da se vrate u Washington, to me nije iznenadilo. Zakonske mjere koje sam poduzeo bile su uspjene. Cijela svaa ambasadora i Scotta s centralom bila je ne-potrebna, jer je Janetina prijetnja da e odati moje pravo zanimanje bila obian trik. Pokuavam da to ne pokaem, no osjeam se nesigurnim hou li pro-nai zadovoljavajui posao unutar istog sistema koji sam odavno odbacio, jo kao student na sveuilitu. Teko je priznati, ali postao sam sluga ka-pitalizma koji sam odbacio. Postao sam jedan od tajnih policajaca. CIA, napokon, i nije nita drugo nego tajna policija amerikog kapitalizma, bu-ei dan i no rupe u politikim nasipima kako bi djelitelji zarada ame-rikih kompanija koje djeluju u siromanim zemljama mogli neprekidno uivati u ubiranju tih zarada. Klju uspjeha CIA je onih z ili 3 posto sta-novnitva u siromanim zemljama koji uzimaju najvei dio kolaa - u veini zemalja ak vie danas nego 1960. godine. A 50, 60 pa i 70 posto stanovnitva gurnutog u stranu prima sve manje. Ima proturjenosti u onome to radim. Ali nemam mnogo izbora za plan koji sam pripremio i za nae potrebe za novcem. Valja biti realan: 444da biste ispunili odgovornosti i obaveze, valja se pomiriti sa sistemom, znajui da sistem nije dobar za svakoga. To znai da svatko dobiva ono to moe unutar podnoljivih okvira - koji se mogu i probiti kada je po-trebno da ovjek osigura sebi malo

vie sigurnosti. Sada moram nai sebe u okviru sistema i zaboraviti da sam ikada radio za CIA. Ne, nema ko-risti da se mijenja sistem. Ono to se zbilo na Trgu triju kultura dogaa se svuda u svijetu kada ljudi pokuavaju promijeniti sistem. ivot je pre-kratak, a toliko je mnogo uivanja koja bi se mogla propustiti. U trideset treoj preostaje mi jo polovica ivota. PETI DIO

MEXICO CITY sijeanj 1970. Poinjem iznova, nakon godine duboka razoaranja i osjeaja propasti. Moje nade u nov poetak i budunost u Meksiku zamagljene su slomom mojih planova o braku. Nisam siguran kojim u putem. Razlozi lee u nizu pogreaka, moda ak i nerealnim nadama od samog poetka. No posljedice su takve da ih ne mogu prebroditi. Nastojim skupiti komadie i ponovno ih sloiti u okvir. Nisam siguran u posao koji sam odabrao, iako sam imao sree da se pridruim novoj kompaniji koju je osnovao prijatelj to sam ga bio sreo na olimpijadi. Ako je rije o novcu, izdatke moram znaajno smanjiti. Neugodno, ali tu ne mogu nita uiniti. Izgledi nove kompanije, koja pro-izvodi i prodaje sasvim nov proizvod, ohrabruju. Dobio sam priliku da kupim dionice. Moji su odnosi s vlasnicima i upraviteljem, koji je moj dobar prijatelj, izvrsni. Rad u trgovini ipak me ne ispunja zadovoljstvom, kao ni godinama ranije. Odluio sam da na nacionalnom sveuilitu u Meksiku pokuam dobiti diplomu. Moda u se vratiti u SAD kao nastavnik. Za boinih i novogodinjih praznika poeo sam raditi i na prvom konceptu knjige o CIA. To ne bi bilo mogue da su moji planovi uspjeli. No put je sada ist i moe vrlo lako dovesti do toga da prisilno napustim Meksiko. Knjiga koja bi opisala operacije CIA mogla bi pomoi u ilustriranju naela vanjske politike koja nas je gurnula u Vijetnam, a moe nas uvesti i u sline nove situacije. Tajne operacije CIA ine neviene napore da uz-dignu na povrinu nepravedne, nenarodne, manjinske vlade, uvijek s na-dom da otvorena vojna intervencija (kao u Vijetnamu ili u Dominikanskoj Republici) nee biti neophodna. Sto su operacije CIA uspjenije, to otvo-rene intervencije postaju slabije - a sve nejasnije postaju i reforme. Cijela Latinska Amerika o-tih godina govori u prilog tome. Knjiga o CIA mogla bi takoer ilustrirati kako interesi povlatenih manjina u siromanim zemljama vuku natrag. Poklapaju se s interesima bogatih i monih koji vladaju SAD-om. Doktrina borbe protiv ustanaka pokuava okaljati meunarodnu klasnu povezanost, alei se protiv na19 CIA 44?cionalizma i patriotizma, falsificiraju i pokrete, pripisujui im da se bore protiv kapitalistikih manjina, a za sovjetski ekspanzionizam. No ono to borba protiv ustanaka zaista postie jest zatita kapitalizma u Americi, njegove imovine i privilegija. Amerika nacionalna sigurnost, kako je na-zivaju ameriki voe, sigurnost je kapitalistike klase u SAD-u, ali ne i sigurnost za ostale ljude - a sigurno ne i sigurnost za siromane, osim ako se ne radi o guranju u jo veu bijedu. Klasni su interesi u SAD-u da nai programi borbe protiv ustanaka budu uspjeni, kao i najtemeljniji princip amerike

vanjske politike: svaka vlada, ma koliko loa bila, bolja je od komunistike vlade, vlade radnika, seljaka i obinih ljudi. Pomo nae vlade korupciji i nepravdi u Latinskoj Americi izvire izravno iz odlunosti bogatih i monih u SAD-u, kapitalista, da zadre i proire svoja bogatstva i mo i. Moram biti oprezan da ne govorim mnogo o svojim idejama za knjigu. Jim Noland zamijenio je Wina Scotta na dunosti efa ovdanje stanice kada je Scott u rujnu umirovljen. Scott je otvorio kancelariju - po svojoj pravoj profesiji on je strunjak za osiguranje. Pretpostavljam, meutim, da i dalje radi za Agenciju, sada pod ugovorom. Jer njegovo poznavanje i iskustvo o Meksiku te irok krug prijatelja i previe su vrijedni, a da se izgube. Ovo nije vrijeme da Agencija naui neto od mojih namjera. MEXICO CITY lipanj 1970. Jo jedan neuspjeh koji je teko objasniti. Prolog tjedna govorio sam s etvoricom izdavaa u New Yorku nadajui se da u sklopiti ugovor o izdavanju knjige i dobiti akontaciju kako bih knjigu mogao zavriti. Na nesreu, izdavai su najvie eljeli senzacionalistiki prilaz stvari - odvojen od teih politikih i ekonomskih realnosti koje daju smisao operacijama. Nisam siguran to da sada inim, osim da ponem iznova, odluujui se za drukiji raspored grae i pokuaj da piem to jasnije. Moda da po-kuam skromno, magazinskim ili novinskim lankom o naim operacijama da sprijeimo Allendea na izborima za predsjednika ilea 1964. godine -on sada opet nastupa i moda bi mu otkrivanje operacija iz 1964. po-moglo. Nevolja je da mi ljudi moda nee vjerovati - u New Yorku sam sreo izdavae koji nisu bili sasvim uvjereni jesam li zaista onaj za kojega se izdajem. Loa je strana putovanja u New York i ta to sam tamo ostavio ko-pije materijala i, usprkos uvjeravanju izdavaa, bojim se da bi Agencija mogla saznati za moje planove o knjizi. Jedna rije stanice meksikoj slubi - i nai u se na putu bez povratka, u Tolucu osim ako me (jer je to dug put) ne proguta mrak u kojem kanjonu. Za nekoliko tje-dana poinje nastava na nacionalnom sveuilitu i preostaje mi nada da 450nitko o meni nee nita otkriti - ni Agencija, ni ljudi iz UNAM-a. Obe-shrabruje me osamljenost. No obnovljena bombardiranja u Sjevernom Vi-jetnamu, nesposobnost Nixonove administracije da prizna poraz, invazija na Kambodu - sve je to ojaalo moju odluku da ponem iznova. Uboj-stva u Kentu i Jacksonu jasno pokazuju da e nae metode borbe protiv ustanaka uskoro valjati primijeniti i kod kue. MEXICO CITY sijeanj 1971. Protekli su mjeseci urodili vanim odlukama; moda sam konano na-ao pravi put. Nastavlja se rat u Vijetnamu i program vijetnamizacije. Sada bi, vie nego ikada, iznoenje metoda CIA moglo pridonijeti da se ameriki narod zainteresira kako smo uli u Vijetnam i kako, gdje god CIA radi, klijaju novi Vijetnami. Napustio sam kompaniju svoga prijatelja. Sinovi su mi opet u Wa-shingtonu - iako ja nastavljam kolovanje na sveuilitu. Poslao sam djecu da Boi provedu s Janet, ali se pribojavam da ih nee vratiti, usprkos obeanju. Tako je i uinila, ba kako sam i predviao. Bez mnogo premi-ljanja. U svakom sluaju, djeca e imati bolje kolovanje i, za promjenu, uit e engleski. I ja bih mogao napustiti Meksiko ako naem financijsku pomo, jer moj novi plan za knjigu podrazumijeva pronalaenje grae koje ovdje nema.

Odluio sam da objavim sva imena i organizacije povezane s opera-cijama CIA i da to vjernije rekonstruiram operacije i dogaaje u kojima sam sudjelovao. Nema vie sakrivanja iza teorije i hipotetinih sluajeva da bi se zatitila sredstva CIA avantura. No problem e biti u dokumen-taciji. Odluio sam da potraim naine kako da korisne informacije o CIA predam revolucionarnim organizacijama da bi se ove mogle uspjenije braniti. Klju za usvajanje sve radikalnijih pogleda bilo je moje puno shva-anje klasnih podjela u kapitalistikom drutvu, koje se zasniva na vla-snitvu ili neimatini. Naravno, podjele postoje uvijek. No dosad nisam shvaao njihovo znaenje i posljedice: suprotnosti u odnosima, izrablji-vanje, rad kao trina roba itd. Ali nastupiti s liberalnim konceptom dru-tva, konceptom koji pokuava pomiriti nepomirljive klasne suprotnosti, nije rjeenje. Mislim da sam shvatio zato programi liberalnih reformi u Latinskoj Americi nisu uspjeli. U isti mah mnogo sam jasnije prepoznao je-dnake interese klasa u Latinskoj Americi (i drugim nerazvijenim podru-jima) s odgovarajuim klasama u SAD-u (i drugim razvijenim podrujima). Rezultat te klasne koncepcije, videi da identitet klasa dolazi prije na-cionalne nezavisnosti, vodi k odbacivanju liberalne reforme kao procesa koji se neprekidno obnavlja i korak po korak vodi u bolje drutvo. Reforma zaista moe predstavljati poboljanja, ali je ona u temeljnom smislu manevar vladajue klase u kapitalistikom drutvu - kapitalista - koji do-puta da se eksploatacija nastavi, da se dade malo kako se ne bi izgu-bilo sve. Savez za progres bio je ba takva vrst prijevare - iako progla-avan Marshallovim planom Latinske Amerike koji e omoguiti, ohra-briti latinskoameriki New Deal da prostruji kroz to podruje nakon vladavine liberala Betancourta, Haya de la Torrea, Kubicheka i Munoza Marina. Savez za progres nije uspio kao program socijalnog preobraaja i nije uspio stimulirati dovoljan ekonomski razvitak per capita. Dijelom zbog porasta stanovnitva, a dijelom i zbog sporog rasta vrijednosti izvoza s toga podruja. Ta dva inioca, povezana sa sve veom potronjom gornjih i srednjih klasa, stvarala su sve manje mogunosti za investiranja, na ko-jima se mora temeljiti razvitak. Rezultat? Podjela u latinskoamerikom drutvu na jezgru manjine, ovi-snu uglavnom o vanjskom sektoru, i potisnutu veinu. Godine 1969. vie od polovice ljudi na tritu rada bilo je nezaposleno ili na putu da to postane. Obrazovanje, zdravstvena zatita i stambena izgradnja razvijali su se samo u gradskim drutvenim jezgrama. Nezaposleno seosko stano-vnitvo bjei u gradove, nesposobne da ih primi i zaposli. Zaarani krug malih unutarnjih trita i nedostatak pokretnih unutarnjih sila razvoja postoji i dalje. Osobito u zemljama kakav je Brazil, gdje ekonomika brzo raste, bo-gatstvo i dohodak pokazuju znake jo jae koncentracije. Posljednji po-daci Ekonomske komisije UN za Latinsku Ameriku (ECLA) pokazuju da najsiromanijih zo posto latinskoamerikog stanovnitva prima sada samo 3,1 posto ukupnog dohotka, a da svih donjih 50 posto prima samo 13,4 posto ukupnog dohotka. Gornjih pet posto skupljaa dohotka prima 33,4 posto ukupnog narodnoga dohotka. Kontrast izmeu gornjih 5 po-sto i donjih 50 posto stanovnitva, prema podacima ECLA, poiva na prevlasti poduzetnike1 klase kapitalista u gornjih 5 posto. Njihov iz-vanredno velik dohodak potjee uglavnom iz distribucije profita, koji umjesto da se troi, moe se ponovno investirati. U Meksiku, na primjer, 60 posto dohotka gornjih pet posto stanovnitva jesu dividendi, u Salva-doru 80

posto, a u Argentini 85 posto. Najvanije, dohodak gornjih 5 po-sto raste bre nego onaj srednje i nie klase. Time se jo vie naruava neravnomjernost dohotka. Tvrdnja da e ekonomski razvitak u uvjetima Saveza za progres rezultirati viim ivotnim standardom siromanije po-lovice stanovnitva pokazala se pogrenom. Propali su i programi zemljine reforme. ezdesetih godina gotovo je svaka junoamerika zemlja poela reformirati ograniene, nestalne i ne-ekonomine sisteme uivanja posjeda - dugo smatrane najozbiljnijim struk-turalnim izvorima debalansa u bogatstvu i dohotku. No uz iznimku Kube, Perua i ilea, ti su impulsi bili izgubljeni i postignut je vrlo slab napredak tamo gdje lee velike mogunosti proizvodnje i dohotka. Koncentracija se 45 znastavlja: gornjih 1,8 posto skale seoskog dohotka dri vie od 50 posto velikoposjednika, dok sitni vlasnici, koji ine 25 posto ukupnog poljopri-vrednog stanovnitva, dobivaju samo 2,4 posto prihoda. Proteklih deset godina, dok latinskoamerike zemlje nisu uspijevale uspostaviti pravedniju raspodjelu zemlje, bogatstva i dohotka, prilian se uspjeh mogao postii pozivanjem na uguivanje pobuna - ukljuujui pro-pagandu da se ljudi odvuku od kubanskog rjeenja, kao i mjere represije. Kao dio kampanje za suzbijanje pobuna Savez za progres na kratko je zaista podigao nade i privukao mnoge koji su razmiljali o mirnim rjee-njima koje nee temeljito ugroziti mo vladajuih kapitalistikih manjina i njihova sistema. No od 1960. godine, otkako su psiholoke molbe za mirnim reformama ustuknule, sve su vie bile potrebne mjere izravnava-nja: represija i posebni programi, npr. u sindikatima, da rascijepe rtve i onemogue njihove voe. Te mjere sastoje se od etiri najvanija pro-grama borbe protiv ustanaka, posredstvom kojih amerika vlada osnauje vladajue manjine u Latinskoj Americi: operacije CIA, vojna pomo i mi-sije za obuku, programi javne pomoi AID za pomaganje policije i sin-dikalne operacije posredstvom ORIT-a,* Meunarodnih strukovnih sindi-kata* i AIFLD-a* - a sve ih velikim dijelom nadzire CIA. To su potpornji koje ameriki vladajui kapitalizam daje svojim latinskoamerikim dvojni-cima kako bi osigurao uzajamnu podrku protiv prijetnji amerikom ka-pitalizmu. No te napomene ne znae ba mnogo to je dobro za kapi-talista u Latinskoj Americi, dobro je i za kapitalista u SAD-u. Program liberalne reforme, kakav je Savez za progres, znai sigurno-sni ventil za kapitalistiku nepravdu i eksploataciju - kao to je granica sluila za osloboenje i bijeg od ugnjetavanja u amerikim gradovima u prolom stoljeu. Takav je program jedino to e vladajua klasa dopustiti u svrhu preraspodjele ako je itav sistem u opasnosti - neto to je protiv struje i uroenog poziva prema koncentriranju bogatstva i politike moi u jo manji broj ruku. Kada jednom osjeaj hitnosti i opasnosti mine pa oslabi i pritisak na sigurnosnim ventilima, a prirodne se snage akumula-cije oporave, ubrzo nestaju relativne prednosti koje su izrabljivani stekli reformama. Reforme su privremene i djelomine mjere koje nikad ne mogu odstraniti eksploatorske odnose na kojima poiva kapitalizam. Osim toga, kako ugnjetavani u kapitalistikom drutvu sve vie raz-otkrivaju mit o liberalnoj reformi, vladajue manjine nemaju drugog izbora nego da pojaaju mjere represije i tako sprijee socijalistiku revoluciju. Da se odstrane stanice CIA, amerike vojne misije, misije javne pomoi AID, programi slobodnih sindikata i ove vladajue manjine bi nestale - bre nego to bi i sami mogli zamisliti. Moja situacija glede sigurnosti i dalje ista, iako me zbunjuje da CIA nije otkrila da piem knjigu. A ako znaju, zato me nitko nije posjetio? John Horton je novi ef stanice. Tu su i

neki drugi s kojima sam radio, ali ne pokazuju zanimanja za mene. Posredstvom jednog prijatelja poslao sam u Pariz kopije nove skice - moda, napokon, dobijem neko ohrabrenje. < i 453MEXICO CITY oujak 1971. Hitno putovanje u Montreal na razgovor s predstavnikom izdavaa koji mi je ulio novu nadu da e me podrati i u financijama, i u istrai-valakom radu. Iako su moje skice i dosad napisani materijali prihvatljivi, ostaje problem gdje da pronaem materijale potrebne da rekonstruiram dogaaje u kojima sam sudjelovao kako bih precizno pokazao Agencijino djelovanje. Raspravljali smo da to bude Pariz ili Bruellxes, nakon to smo se sloili da bi, iz razloga sigurnosti, bilo loe ii bilo kamo u SAD. Ras-pravljali smo i o Kubi, gdje bi se vjerojatno mogao nai istraivaki ma-terijal, pa ak urediti i pomo na istraivanja. Rekao sam da se bojim ii na Kubu iz nekoliko razloga: moj bivi posao protiv Kube i komunizma, mogui sovjetski pritisak, moje oklije-vanje da se angairam u sastancima u kontraobavjetajnim zavjerama, naknadni problemi s CIA. No najvie me plai da e CIA, ako otkrije da sam na Kubi, otpoeti kampanju da me ponizi i proglasi izdajnikom. Kako se nadam da u se nakon objavljivanja knjige to bre vratiti u SAD, odlaskom na Kubu poveao bih anse da me osude zbog otkrivanja tajni. Ipak, postoje stanovite prednosti odlaska onamo. Prvo sigurnost prema CIA bit e bolja. Ako su istraivaki materijali slobodni, mogao bih raditi u veoj tiini i bre. Dapae, u Havani bih mogao urediti da pre-dam informacije o CIA zainteresiranim latinskoamerikim revolucionarnim organizacijama posredstvom njihovih predstavnika djelotvorno i sigurno. Imao bih priliku da iz prve ruke vidim to je kubanska revolucija znaila narodu i kakvi su njihovi problemi. Mislio sam da e takvo putovanje biti mogue tek kada zavrim knjigu. Nakon to sam prespavao ideju, odluio sam, ako se takvo putovanje moe urediti, da poem na Kubu. Uz pretpostavku da e knjiga biti poli-tiki prihvatljiva, a kubanski istraivaki materijal slobodan. Ako ne po-em na Kubu, otii u u Pariz da dovrim posao, pa e moja sigurnost u svakom sluaju biti bolja. Zasad ne govorim nita i nadam se da CIA nije nanjuila te planove. PARIZ kolovoz 1971. Velik napredak, ali ostaje jo mnogo posla. U svibnju u krenuti u Havanu da bih raspravio o neophodnom istraivakom materijalu. Sloili su se da pomognu onim to imaju - ini se, da e to biti dobar posao. Pozvali su me da budem tamo dok ne dovrim glavninu posla, to sam 454prihvatio. Meutim kako sam morao posjetiti svoje sinove u Washing-tonu, vratio sam se u Pariz na razgovor s izdavaem i tada poao u SAD da dva tjedna provedem s djeacima. Vratio sam se da provjerim jesu li istraivaki materijali slobodni. Uskoro odlazim u Havanu. Za boravka na Kubi putovao sam nekoliko tjedana po otoku, posje-ujui razliite razvojne projekte u poljoprivredi, stoarstvu, stambenoj izgradnji, zdravstvu i kolstvu. Osjeaj ponosa i svrhovitosti u Kubanaca zaista impresionira. Moje brige o odlasku na Kubu bile su neosnovane. Vie ih je zamijenio strah od povratka u SAD da vidim svoje

sinove. Ne bih se smio vratiti, jer sam na Kubu putovao javno - no, udno, mora da sam na neki nain zaobiao kontrolu putnika - ili me jednostavno nisu prepoznali na vrijeme. Pitam se hoe li ta srea navesti Kubance da po-stanu sumnjiavi. HAVANA listopad 1971. Poeo sam se pitati je li pisanje ove knjige zaista bilo dobra zamisao. Naao sam mnogo materijala da osvjeim svoja sjeanja i rekonstruiram dogaaje. Dosad sam ve napisao prilian broj stranica rukopisa. Neprilika je da previe zalazim u stvari koje su periferne za moj posao u CIA. U isti mah materijal koji ovdje nalazim ogranien je vie nego to sam mislio. Preostaje mi da riskiram povratak u Meksiko ili Junu Ameriku da nasta-vim istraivanja. U svakom sluaju, narednog se mjeseca vraam u Pariz. Jo uvijek mi se cijeli materijal ne ini dobro rasporeenim. Mislim da sam jo uvijek daleko od konane verzije knjige. Dogaaji koje elim opisati svakim su danom sve vie povijest - a svakim je danom osjeaj kako hitno moram zavriti knjigu sve jai. Osim specifinih informacija za rekonstrukciju dogaaja, ovdje sam pronaao i prilian broj izvrsnih ekonomskih izvjetaja i eseja o latinsko-amerikim problemima i njihovim korijenima u amerikoj eksploataciji toga podruja. U jednom izvjetaju Organizacije amerikih drava jasno se opisuje kako je Savez za progres donosio vee prednosti amerikoj eko-nomici nego latinskoamerikim zemljama. U tom se izvjetaju1 priznaje neuspjeh da se ostvare po eci zemljine reforme i preraspodjela dohotka -slino neuspjehu inozemne pomoi i privatnih investicija, koje su trebale stimulirati ubrzani ekonomski rast, koji je, prema izvjetaju, klju za uje-dinjenje masa. Djelovanje eksternih sektora latinskoamerikih ekonomika (izuzev Ve-nezuele kao zasebnog sluaja) u tih deset godina pokazuje kako su te 1 Analiza ekonomskog i socijalnog razvoja Latinske Amerike od po etka djelovanja Saveza za progres, Washington, 3. kolovoza 1971. 455ekonomike podravale ivotni standard SAD-a nautrb latinskoamerikih naroda. Mi Amerikanci, drugim rijeima, moemo zahvaliti latinskoame-rikim radnicima da su nam omoguili nae lagodnosti. Eksterni sektor je taj koji optuuje, jer izvoz i inozemna pomo odluuju koliko se strojeva moe uvesti za ekonomski rast. A u proteklih deset godina eksterni sek-tori latinskoamerikih ekonomija nisu uspjeli postii odgovarajui razvitak. Od 1961. do 1970. Latinska je Amerika isplatila ostalim podrujima, uglavnom Sjedinjenim Dravama, neto vie od zo milijardi dolara (prak-tiki sve u obliku najamnina, kamata i repatriranih kredita inozemnog kapitala). Oko 30 posto tog potencijalnog deficita pokriveno je izvoznim vikovima, a ostalih 70 posto isplaeno novim zaduenjima, novim pri-vatnim inozemnim investicijama i drugim nainima ulaska kapitala. Nova zaduenja, koja su se predstavljala kao da su nove cijene financijskih usluga, poveala su jo vie iznos eksportnih zarada potrebnih za repatriranje najamnina, kamata i profita strancima, uglavnom Amerikancima, tako da su svote, slobodne za investicije, padale. U tih deset godina privatni inozemni kapital osigurao je za nove inve-sticije 5,5 milijardi dolara, a izvukao zo milijardi. Lavovski dio otiao je amerikim investitorima, ije su investicije, u prosjenoj vrijednosti od iz milijardi dolara, vratile Americi oko 13 milijardi. Bez kredita i davanja iz SAD-a u okviru Saveza za progres, Latinska Amerika morala bi odvo-jiti za financijske usluge oko 10 posto sredstava vie iz svojih zarada od izvoza da bi uredno vraanje investicija bilo zadovoljeno. U suprotnom, bio bi

potreban moratorij ili neka druga krajnja mjera - jedva da bi i posluila novim kreditima i investicijama. Savez za progres bio je zapravo potpora programu amerikih izvoz-nika i privatnih investitora, u mnogim sluajevima - istih kompanija. Za Latinsku Ameriku to je znailo deficit u eksternom sektoru oko 6 mili-jardi dolara, koje su ograniile uvoz opreme i tehnologije potrebne za bri ekonomski razvitak. Deficit - kompenziran novim zaduenjem. Za Sjedi-njene Drave to je znailo da se privatnim investitorima vraa oko pet do-lara na svaki dolar poslan u tom razdoblju iz SAD-a u Latinsku Ame-riku; zatim povoljnu trgovinsku bilancu, pa milijarde dolara zajmova ko-jima se zarauju kamate i koji e jednog dana biti plaeni. Drugim rije-ima, Latinska Amerika, posredstvom Saveza za progres, pridonijela je ekonomskom razvoju Sjedinjenih Drava i zbog toga zapala u dugove. Ne treba se uditi to spaavamo te vlade i potiskujemo ustanike. U sukobu s mitom o Savezu za progres, koji osigurava da jaz izmeu SAD-a i latinskoamerikih privreda i dalje raste, jedna zanimljiva alter-nativa ne podrazumijeva da je ekonomski razvitak odluan za ujedinja-vanje zapostavljene veine. Osnovana na razlici izmeu ekonomskog rasta i socijalnog razvitka, revolucionarna rjeenja po inju od ujedinjavanja. Kubanski izvjetaj za ovogodinje zasjedanje ECLA, pod naslovom Latin-ska Amerika i druga dekada razvoja Ujedinjenih naroda, razmatra soci-jalnu integraciju kroz strukturalne promjene u institucijama revolucio456narne promjene prije nego reforme - kao uvje. razvitka. Ekonomski rast po sebi, s beneficijama nagomilanim u manjinski j suvremenoj jezgri, ne moe se smatrati nacionalnim razvojem, jer u njemu ne sudjeluje cijelo drutvo. Institucionalne promjene, socijalna integracija i ekonomski rast revolucionarni su prioriteti vie nego ekonomski rast, reforma i eventualno proirenje olakica potisnutima - malo-pomalo tako da se ne oteti bogate. Institucionalne promjene: sistem davanja zemlje u najam mora se pro-mijeniti kako bi se slomila nepravda i niska produktivnost, to je poslje-dica odnosa lati-fundija i minifundija. Drugo, inozemna privredna podu-zea moraju se nacionalizirati, tako da se proizvodi rada mogu upotrijebiti za nacionalni razvoj umjesto da se, posredstvom onih koji ubiru svoj dio profita, prelijevaju u visoko razvijene zemlje koje izvoze kapital. Tree, najvanije nacionalne privredne aktivnosti moraju doi pod kontrolu drave i imati svoje mjesto u svim razvojnim planovima, s novim vredno-vanjem marketinga, ekspanzije i opih operacija. etvrto, osobni se do-hodak mora preraspodijeliti kako bi omoguio kupovnu mo i onima koji je dosad nisu imali. Peto, istinsko aktivno jedinstvo izmeu vlade i naroda mora biti gajeno tako da se mogu podnijeti rtve ako vode jaanju na-cionalnog jedinstva. U razdoblju tih promjena, dostignutih samo uz nekoliko izuzetaka, s kubanskog gledita iskrsava kroz oruanu borbu osnovni problem priori-teta: hitan razvoj socijalnih projekata u zdravstvu i kolstvu, proirenje mogunosti potronje za one koji je nisu imali te ulaganja u infrastruk-turu. Preraspodjela dohotka, nove cijene socijalnih projekata i poveana unutarnja potronja ostavljaju ak manje proizvodnih kapaciteta za reinvestiranje nego ranije. Visoki zahtjevi izazivaju inflatorne pritiske i crna trita, dok je racionalizacija potrebna da osigura pravednost u raspodjeli. Jedini izvor olakica za rjeavanje investicijskih deficita, prema Ku-bancima, jest pomo izvana. Na probleme razvoja djeluje oteavajue bi-jeg menadera i profesionalnih strunjaka, koji se pridruuju zbaenim posjednicima i gornjoj srednjoj klasi. U potrazi

kako da izbjegnu udio u nacionalnom razvoju bjee u slobodne zemlje. Drugi je izvor smanji-vanju investicija oita neophodnost da se zadre prekomjerne vojne snage koje imaju zadau da pobjeuju domae i strane kontrarevolucionare. Romantino razdoblje revolucije zavrava kada realnosti duge borbe za nacionalni razvitak stanu putati korijenje. U zemlji revolucija zahti-jeva sve veu proizvodnju, osobito za izvozne potrebe, tako da se zavisnost od inozemnog financiranja moe odravati na najmanjoj moguoj razini. No godine e proi prije nego to e ekonomski rast dosegnuti toku opa-danja zavisnosti od inozemne pomoi. rtvovanja i sve vei napori su po-treba dana i nitko ne moe oekivati rezultate ako proizvoai - radnici, seljaci i drugi - propuste da nau sebe u najtjenjem jedinstvu s revolucio-narnim vodstvom zemlje. Grijeit e se, kao to svaki Kubanac brzo priznaje, ali ne moe biti sumnje da se nacionalni razvitak ubrzava. 457Na Kubi ljudi imaju obrazovanje, zdravstvenu zatitu i odgovarajuu prehranu; krupnim se koracima grabi i u stambenoj izgradnji. Kada netko shvati da je vie od polovice stanovnitva Latinske Amerike, vie od 150 milijuna ljudi, jo uvijek otueno od uea u tim minimalnim dobrobitima moderne kulture i tehnologije, postaje jasno da je jedina zemlja koja je uistinu postigla socijalne ciljeve Saveza za progres zapravo Kuba. Jo uvijek nema nagovjetaja da je CIA saznala da piem knjigu ili da sam otiao na Kubu. Posljednjih sam mjeseci pokuavao slijediti raz-vitak Frente Amplija u Urugvaju u pripremama za dravne izbore nared-nog mjeseca. Situacija je tako spremna za izborne operacije u stanici Mon-tevideo da nisam odolio pritisku a da to javno ne iznesem. Napisao sam pismo listu Marcha u Montevideu opisujui neke od uobiajenih ope-racija tajne akcije i sugerirao da bi stanica mogla biti duboko umijeana u operacije protiv Frentea i u podrci kandidatima tradicionalnih partija. Ako Marcha objavi ak i dio toga pisma, svaka sumnja o mojim in-tencijama prema CIA mora ieznuti. PARIZ sijeanj 1972.. Pismo Marchi bila je pogreka. Nekoliko dana poslije Boia, od-marajui se zajedno sa sinovima prije veere - doli su ovamo na pra-znike - netko je pokucao na vrata. Bio je to Keith Gardiner,* moj stari kolega iz JOT-a i OCS-a koji je 6o-tih godina neko vrijeme proveo u Brazilu. Nisam bio pripremljen za takav posjet iz CIA. Sloio sam se, jer moja djeca stanuju blizu njega i igraju se s njegovom djecom, da odemo na veeru. Izlazei iz hotela, nestao je na nekoliko trenutaka kako bi, rekao mi je, oslobodio svog prijatelja to je stajao vani za sluaj da ga ne primim prijateljski. Nakon veere prihvatio sam da s njime razgovaram privatno. Izne-nadio me kopijom dijela mojeg pisma koje je objavila Marcha, dodajui da Mr. Helms* eli znati mislim li ja to radim. Ne znajui do tog tre-nutka da je Marcha objavila moje pismo, odluio sam da blefiram i tako, moda, uvjerim Agenciju da ne moe uiniti nita to bi sprijeilo objavljivanje knjige. Rekao sam Keithu da sam zavrio prvu, vrlo opirnu, verziju te da sada objavljujem pro iden tekst knjige - a istina je da sam zavrio manje od treine istraivanja. Gardiner je priznao da me stanica Pariz (Dave Murphv, bivi ef od-sjeka za sovjetski blok, sada je ovdje ef stanice) pronala uz pomo po-vezanih slubi. Jasno sugerirajui da, posredstvom mojeg izdavaa, sa mnom manipuliraju Sovjeti, rekao je da je ef

Agencije zainteresiran da zna to sam tono otkrio u materijalu koji sam ve dovrio ili o kojemu sam raspravljao - na to sam odbio odgovor. Uvjeravao sam Keitha da 458neu priiniti nikakvih opasnih otkria te da u konaan tekst podnijeti na odobrenje prije objavljivanja. U vezi s pismom koje je objavila Mar-cha, on je zanijekao da je stanica Montevideo angairana u bilo kakvoj izbornoj operaciji, ali je rekao da Bordaberrv za svoju kampanju (Borda-berrv, bivi ruralistiki voa, pobijedio nastupajui kao kolorados) prima velike injekcije novca iz Brazila. Uloga brazilske vojne diktature, kao suro-gata amerikog imperijalizma u Junoj Americi, vidjela se i u desniarkom vojnom udaru u Boliviji prije nekoliko mjeseci. Gardiner mi je rekao da e u rujnu poi na sveuilite Wisconsin kako bi stekao doktorsku titulu za latinskoamerike studije - to je prvi put da je jedan oficir DDP-a poslan na vie studije. Tada me naglaeno zapitao hou li spominjati njegovo ime i tako ga otkriti na^ sveuilitu. Uvjerio sam ga da to neu uiniti i rekao mu da za vrijeme studija ima na umu mogunost da se pridrui borbi protiv CIA i amerikog imperijalizma. Na koncu, zato da bude tajni policajac ame-rikih kapitalista kada taj sistem sam po sebi nestaje? Ne znajui to e francuska policija sve poduzeti da bi udovoljila Agenciji, pribojavao sam se, nakon susreta s Keithom, da bih mogao biti deportiran pod bilo kakvim izgovorom na avion koji e sletjeti tek u New Yorku. Sutradan sam poveo djeake u panjolsku da tamo provedu po-sljednji tjedan prije nego to ponovno krenu u kolu. Ja nastavljam ovdje, ali moram biti paljiv da izbjegavam provokacije dok ne dovrim posao. Ne znam hoe li moj trik upaliti i hoe li francuska policija ili Agencija poduzeti akciju protiv mene. Nisam trebao napisati pismo Marchi. PARIZ kolovoz 1972. Dogaaji u protekla tri mjeseca krenuli su neeljenim tokom. Bojim se da se CIA pribliava. Novac mi je istekao, ivim od malih prijateljskih darovnica. Ulino praenje primorava me da se skrivani, istraivanja koja sam morao obaviti na Kubi otkazana su. Jo uvijek ne mogu pribaviti sve informacije koje su mi potrebne. A ljudi koji su se prema meni dosad ophodili prijateljski i od kojih zavisim polako poinju pokazivati znakove da se ele infiltrirati. U svibnju sam boravio ponovno u Havani radi rasprave o istraiva-njima koja sam trebao obaviti jo prole godine te o dodatnim zahtje-vima to su od tada iskrsli. Iz razloga koje nisam shvatio postoji pomanj-kanje povjerenja u moje intencije to se tie politikog sadraja knjige. Istraivanja koja sam trebao obaviti lani jo nisu dovrena - a to je isto to i raskid ako elim da do njih doem sam. Razoarajue, iako razum-ljivo - Kubanci ne ele da budu u neprilici zbog politiki neprihvatljive 459knjige. A politiki je sadraj stvar koja mora doi na kraju, nakon to se obave istraivanja. U lipnju je istekla akontacija koju mi je bio dao izdava. Da bih do-bio drugu, morat u potpisati ugovor prema kojem knjiga najprije izlazi u Francuskoj. Moda je to ovinizam, no s obzirom na to da ozbiljno kritiziram amerike institucije, uvjeren sam da se knjiga prvo treba poja-viti tamo, ili barem istodobno kada i u drugim zemljama. Ne mogu pri-hvatiti takav ispravak u ugovoru i stoga ovisim o nekolicini prijatelja koji ^ne uzdravaju. Nekoliko dana nakon povratka s Kube iznenada sam poeo prepozna-vati svoje pratioce na parikim ulicama. Pretpostavljam da su pripadnici francuske slube a prate me

moda na zahtjev CIA. No kako nisam bio siguran pod ijim me pokroviteljstvom prate i to je svrha toga pra-enja, odluio sam da tajno ivim u studiju svoje prijateljice Catherine, koja se sloila s tim da ostanem kod nje dok se cijeli problem ne rijei. Istodobno kada je poela pratnja sprijateljio sam se s nekolicinom Ame-rikanaca, od kojih dvojica pokazuju takvo zanimanje i druge nagovjetaje da sam odmah pomislio da su iz CIA te da pokuavaju biti sa mnom to prisniji. Jedan od njih, pretpostavljam slobodni novinar, zove se al Fer-rera,* tvrdi da pie za College Press Service, Alternative Features Ser-vice i druge podzemne organizacije u SAD-u. S namjerom da izvuem neki novac, pristao sam na intervju sa Salom o mojem radu u CIA, koji e on pokuati skupo prodati. U meuvremenu daje mi male pozajmice i pokuava saznati gdje ivim. U Salovu drutvu susreo sam Leslie Donegan,* koja za sebe tvrdi da ima nasljedstvo u Venezueli, da je diplomirala na bostonskom sveuilitu i da sada studira na sveuilitu u Zenevi. Na Salov prijedlog, raspravljao sam o knjizi i o svojoj financijskoj situaciji s Leslie i dopustio joj da preko vikenda proita kopije. Sloila se da me financira dok ne zavrim posao - urim se da dovrim to sam pripremio kako bih to pokazao jednom amerikom izdavau, koji e ovdje boraviti na poetku listopada. I al mi pomae osigurao mi je pisai stroj kada sam morao vratiti svoj, koji sam bio iznajmio uz polog/udno, odbio je da mi kae gdje je nabavio stroj - jedino da ga je posudio i da u ga moda morati ubrzo vratiti kada se vlasnik vrati iz Londona. Nisam trebao dopustiti Leslie da ita rukopis, niti u se druiti s njom i sa Salom. No trebam pozajmice, daju mi toliko da preivim dok ne dobijem ugovor s amerikim izdavaem u listopadu. Ako zaista rade za CIA, teta e biti relativno malena, jer e ih zbuniti kriptonimi i pseudo-nimi koje sam upotrijebio. Obeao sam im da ne namjeravam iznositi istinita imena - kao to sam rekao i Gardineru. Sakrio sam i kopije i osi-gurao svoje biljeke, tako da bi eventualno nezavreni dio mogao dovr-iti netko umjesto mene. Leslie me pokuala uvjeriti da je pratim u panjolsku, ali sam se izgo-vorio poslom s Theresom prijateljicom koja mi prepisuje rukopis za 460amerikog izdavaa. Prijepis plaa Leslie. Sasvim je sigurno da neu pri-hvatiti njezin poziv. Ako radi za CIA, moda su isplanirali da me smire uz pomo panjolske policije i stave nekoliko godina na led. panjolsko zakonodavstvo vjerojatno ne doputa zatvorenicima da piu knjige. Ako se moje sumnje u to dvoje ikada potvrde, bit e ironija da me CIA, poku-avajui slijediti me dok piem i navesti me u stupicu, zapravo financira u mojem najteem razdoblju. Od svih tih problema najtea je to nemani novaca za djeake da dou ovamo da provedu ljeto. Do Boia, kada ponovno imaju praznike, godina e proi a da ih neu vidjeti. No siguran sam da u u listopadu dobiti financijsku pomo, tako da momci mogu doi u prosincu. Nipoto se neu vratiti u SAD dok ne dovrim knjigu. Nakon to se susretnem u listopadu s izdavaem, po i u u London da obavim konana istrai-vanja u novinskoj itaonici British Museuma oni posjeduju sve novine iz Quita, Montevidea i Mexico Cityja iz vremena kada sam tamo bo-ravio u stanicama, pa u moi tono rekonstruirati najvanije operativne epizode. Dolaze crni tjedni. Bojim se da se tota moe dogoditi. PARIZ 6. listopada 1972.

Kako je to mogue? Ne vjerujem da iz pet ili est stotina stranica koje sam napisao taj izdava ne vidi knjigu. Ili moda misli da sa mnom ne vrijedi riskirati. On eli dramu, romantiku i slavljenje onoga to sam ra-dio. Kada je prije dva dana odlazio na Orly, jedva da je jo bio zainteresiran. ovjek se moe tu i tamo prisiliti na upornost, ali promaiti nakon tri godine, to ipak ostavlja trag. Bez obzira na to, ja nastavljam. Juer sam poeo snimati na vrpce sve vanije informacije kojih se mogu sjetiti i koje e ostati u knjizi u novoj verziji. To su opisi operacija za koje sam znao ili sam u njima sudjelovao i koje e posluiti kao ilustracije. To je, moda, najvaniji dio i sadravat e osamdeset do devedeset epizoda, koje u rekonstruirati iz novinskih izvjetaja u Londonu dodajui im nau ulogu. Potkraj narednog tjedna vrpce e biti gotove i spremit u ih na sigurno. Onda putujem u Bruxelles, gdje u se sastati s ocem na proputo-vanju, a zatim u u London. CIA je prolih mjeseci bila aktivna pokuavajui s pritiskom. U rujnu je generalni savjetnik posjetio mojega oca na Floridi, kao i Janet, da im izrazi Helmsovu zabrinutost zbog knjige i mojih putovanja na Kubu. Ostavio im je kopije nedavne sudske odluke, po kojoj su bivi namjete-nici CIA obavezani na tajnost i moraju podnijeti na odobrenje rukopis 461prije objavljivanja. Zao mi je, ali nacionalna je sigurnost za mene u so-cijalizmu, a ne u zatiti operacija i agenata CIA. Neposredno nakon to je generalni savjetnik posjetio Janet, primio sam pismo od starijeg sina - sada mu je gotovo jedanaesta - koji me oba-vjetava o posjetu: Zdravo! elim ti rei da je doao ovjek iz vlade da s mamom razgovara o tebi, no ona mu nije rekla nita osim tvoje adrese. Rekao joj je da ti ele dati novac ako prekine i da e ti ponuditi drugi posao (ne znam kakav). Otiao sam da telefoniram iz zgrade sveuilita, odakle svatko moe zvati, a da ne plaa. Sin mi je rekao da je sakriven sluao razgovor nakon to su mu rekli da ode. Adresa nije vana, alova je - on jo od svibnja prima potu za mene, tako da Catherinin studio ne moram nikome odavati. Da bih sauvao novac to sam ga bio dobio od Sala i Leslie za ove posljednje tjedne, predloio sam im da svi zajedno krenemo u London. Sloili su se da me prate - al e prepisivati vrpce, a Leslie e pomoi u traganju po novinama u British Museumu. Ako dobijem pomo u Lon-donu, potpuno u prekinuti s njima. No u meuvremenu njihova mi je pomo neophodna. Leslie mi je donijela pisa i stroj koji je kupila samo nekoliko minuta prije nego to sam vratio onaj koji mi je al bio posudio u srpnju. Vlasnik posuenog stroja nazvao je Sala i ljutite zahtijevao da mu se odmah vrati njegov stroj. Morao sam pouriti u Catherinin studio po posueni stroj i vratio ga Salu. Nije potrebno da mi Leslie kupuje stroj jer sve snimam, pa sam stroj ostavio u Theresinu stanu, u Latinskoj etvrti. Neke sitnice u vezi sa Salom i Leslie pobuuju sumnju. esto na una-prijed dogovorenim sastancima opaam da me netko prati, a njih dvoje pokuava saznati gdje stanujem. Moram pouriti s dovrenjem vrpci. Si-tuacija se sada moe poboljati. PARIZ 14. listopada 1972. Moje sumnje oko Sala i Leslie danas su rijeene - u sluaju Leslie potpuno, a u sluaju Sala gotovo potpuno. Poelo je prije dva dana kada smo jeli pizzu. Leslie mi je dala

novac za put u Bruxelles i London. Kada me pitala svia li mi se pisai stroj koji mi je kupila, odgovorio sam joj da ga ne upotrebljavam jer da sve snimam - dodajui da sam ga ostavio u Theresinu stanu. inilo se da je pozlijeena to sam ga ostavio tamo, osobito stoga to Theresa nikada ne zakljuava stan. Kada smo, napokon, al i ja ostali sami, rekao mi je da je Leslie bijesna zbog toga to sam 461pisai stroj ostavio kod Therese i da e me, ako stroj nestane (u Theresin je stan izvreno nekoliko provala), prestati financirati. Ne obraajui svu potrebnu panju, uzeo sam pisai stroj iz There-sina stana i prenio ga u Catherinin studio, iako sam, kao i obino, kon-trolirao da li me tko prati. Smjestio sam ga ispod stola za kojim radim. Kada sam toga popodneva zavrio posljednju vrpcu, poao sam da ku-pim bocu piva. Na povratku sam zamijetio mukarca i enu kako stoje ispred Catherininih vrata. Odavali su dojam kao da su upravo zakucali. Kada sam se pribliio vratima odmaknuli su se i poeli grliti. Pokucao sam, Catherine je otvorila i poela se smijati kada je opazila dvoje kako se grle u tamnom hodniku. Osvrnuo sam se i vidio par u kaputima i s velikim putnim torbama. Iznenada sam shvatio to se dogaa. Zatvorio sam vrata i odveo sam Ca-therine na stranu. Proaptao sam joj da su mukarac i ena vjerojatno ozvuili vrata kako bi otkrili gdje ivim. Rekla je da je na mukarevu uhu zamijetila slualicu, to me ponukalo da zakljuim kako su smetnje na mojem radiju u protekla dva dana zapravo signali koji pokazuju da me netko snima. Catherine je slijedila to dvoje niza stube da vidi kuda e krenuti, no oni su u opoj zbrci sili u prizemlje, gdje su vrata gotovo uvijek zaklju-ana. Ta zgrada, udaljena samo jedan blok od Seine, ima uobiajen ulaz s rijeke - to odgovara treem ili etvrtom katu od prizemlja, kamo su se prislukivai bili zaputili. Kako nisu imali klju, zastali su na trenutak, i ponovno se poeli grliti. Catherine je prola ne rekavi ni rijei, uskoro se vratila. Neko vrijeme ih je motrila iz prostorije u kojoj se odlae smee. Vratila se u studio i rekla kako joj se ini da ispod kaputa imaju male radio-stanice. Sada je jasno. Otkako sam donio pisai stroj koji je Leslie kupila za mene u Catherinin studio, sluao sam isprekidane zvukove na mojem pri-jenosnom radiju. Pridavao sam tome malu panju, zbog blizine ORTF-a i drugih estih smetnji. Izvukao sam pisai stroj ispod stola i otkrio u ku-tiji mali aparat. Kada sam ga ukljuio, poeo je raditi. Kada sam ga po-jaao, zvukovi na mojem radiju postajali su sve jai. Catherine je izni-jela radio iz zgrade i zvuk je nestao. Kada se vratila, po elo je ponovno. Otvorio sam unutarnji pokrov i pronaao tranzistore, baterije, strujne kru-gove, ice i antene i siuni mikrofon. Predmeti su bili maleni, svaki jedva do etvrtine ina, kako bi tono odgovarali veliini prostora u kov-eiu. Ne samo da je trebalo otkriti gdje stanujem nego su eljeli snimati i razgovore. Za tri dana otputovat u u Bruxelles, a Catherine e poi na nekoliko dana u unutranjost njoj sigurno nee nita uiniti. Prije nego to kre-nem boravit u u nekom jeftinom hotelu na Montmartreu, svakog jutra odlaziti u drugi hotel kako me policija ne bi otkrila u registrima gostiju. Iz Londona javit u se Salu i Leslie i rei im da od sada nastavljam raditi sam - mogu nai neki izvor pomo i za dva ili tri mjeseca, koliko mi trebada dovrim posao. Leslie je pijun. Sto se Sala tie, saznat u kada ga pitam gdje je nabavio prvi pisai stroj. Oito, prvi je stroj trebao posluiti dok se ne priredi ovaj ozvueni. Srdba koju je Leslie pokazala kada sam joj rekao da je stroj u Theresinu stanu bio je nain da me primora da stroj prenesem u stan u kojemu ivim. teta nije mogla biti velika, no ispao sam budala. Neu im pruiti drugu priliku.

LONDON 24. listopada 1972. Danas, u utorak, stigao sam u London vlakom iz Pariza. Da ne bih nosio rukopis i druge materijale za sobom iz Bruxellesa - gdje bi CIA mogla pokuati da razgovara sa mnom u prisutnosti mojega oca vratio sam se u Pariz da ih odatle ponesem. Na stanici Gare du Nord jutros me saekao prijatelj da mi kae kako je Theresa u petak uhapena i odvedena na istragu u Ministarstvo unutarnje sigurnosti. Ispitivali su je nekoliko sati o meni i o knjizi - oni znaju za moj historijat u CIA i rekli su joj da me amerika vlada smatra dravnim neprijateljem. Silno su eljeli otkriti gdje stanujem u Parizu, ali Theresa to nije znala, pa im nije niti mogla rei. Izigravala je glupu gusku, pa su je na kraju i pustili. Sutra u je nazvati da je ohrabrim i pokuam saznati vie detalja. Hapenje je zanimljivo jer pokazuje da Francuzi nastavljaju pomagati CIA moju potu koja stie na Sala vjerojatno su otvarali Francuzi. Me-utim u petak - dan kada je Theresa uhapena - CIA je ve cijeli tjedan znala gdje ivim. Ako francuska sluba nije znala, onda je to zato to im stanica nije rekla - vjerojatno da bi izbjegla priznanje da sam uhvatio par koji me snimao i otkrio ureaj u koveiu za pisai stroj. Nakon to je pomogla stanici, francuska sluba moda ne bi htjela da i dalje traga za mnom danima kada CIA ve zna gdje sam stanovao. Veeras me i al telefonom obavijestio o Theresinu hapenju, dodajui da je Leslie u panici i da je u subotu otila u panjolsku. Izigravao sam da sam zabrinut to nije dola ovamo kako je bilo dogovoreno, ali je al rekao da i on ide u panjolsku - moda sutra dok se stvar ne ohladi. Nisam ih jo htio obavijestiti da prekidam s njima, pa sam ustrajao da al mora doi ovamo da mi pomogne, kako je bilo i predvieno. Inzistirao je da ja doem u panjolsku kako bih pozvao Leslie da do e u London, a on e nazvati kasnije u toku tjedna kad se vidi s njom. Britanska je sluba bila dobro pripremljena za moj dolazak. Moje ime bilo je na kontrolnoj listi, na brodu to prelazi Kanal. Imao sam dug raz-govor, a nakon toga jo sam neko vrijeme ekao. Ne mogu dopustiti da se moj status ovdje narui. Sutra moram krenuti u potragu za pomoi, jer imam novaca samo za nekoliko dana. 464LONDON 7. prosinca 1962. Konano olakanje. Nakon to sam nazvao Meunarodnu komisiju za mir i razoruanje, grupu koja usmjerava proteste protiv amerikih zlo ina u Vijetnamu, poslan sam na nekoliko mjesta za pomo, najzad jednom iz-davau koji e mi pomoi da zavrim posao. Sada imam ugovor da knjigu objavim ovdje te akontaciju dovoljnu da dovrim posao, zatim slubu za prijepis i drugu vanu pomo. U British Museumu poeo sam pregledavati novine i otkrio da je to up zlata koji sam bio traio tri godine. U manje od tjedan dana otkrio sam toliko dogaaja u kojima smo sudjelovali, da sam odluio itati sve novine od dana kada sam poao u Ekvador, pa dok se nisam iz Urugvaja vratio u Washington. Papiri iz Mexico Citvja bit e takoer vani za izbor dogaaja. Izdava e prihvatiti dodatno zakanjenje - izmjene e zahti-jevati nekoliko mjeseci do godine dana, a moda I vie ali trud e se isplatiti. Ponekad osjeam kao da itam dosjee CIA. Toliko se toga to Agencija radi odraava u dnevnim dogaajima. Mogao bih, u stvari, sve te komadie sabrati u obliku dnevnika kako bi se operacije mogle lake pratiti.

Pokuao sam najprije ivjeti pod tuim imenom, manje ili vie tajno, kao to sam to inio u Parizu. No svake noi kada odlazim iz muzeja osjeam da me prate. Moju potu ponovno otvaraju, vrlo esto. Na sa-stancima koje ugovaram telefonom tako er me prate. Ponekad se pitam da li me prate samo zbog toga da me uznemiravaju, kada su ve tako in-diskretni. No ako britanska sluba ne ini nita ozbiljno, mogao bih posao zavriti u miru. U telefonskim razgovorima sa Salom i Leslie, u panjolskoj, ona me ponovno pokuavala uvjeriti da doem onamo. Odbila je da mi alje no-vac. al ponekad dolazi u London da bi me i dalje pomagao - ne znajui, moda, da sam novanu pomo dobio no prilikom naeg prvog sastanka odbio sam novac dok mi ne oda stanovite informacije. Rekao sam mu da mislim da je Leslie pijun, ne otkrivajui kako sam do toga doao. Posta-vio sam Salu seriju pitanja o njegovu studiju na sveuilitu i njegovim ve-zama s podzemnom tampom u SAD-u. Najzad smo zaobilazno doli do prvog pisaeg stroja koji mi je bio posudio. Kada je i dalje odbijao da mi kae tko mu ga je dao (kao to je odbijao i u srpnju), rekao sam mu da tako dalje ne moemo. Mogu jedino zakljuiti da CIA nije priredila od-govarajui zatitu za prvi stroj, jer al ne moe objasniti odakle mu taj stroj niti zato odbija da to objasni. Mogue je da je al rtva sluajnosti, no ne mogu dalje s njim. Usprkos nedavnim dobrim vijestima, ima i tamnijih strana. im sam postigao usmeni sporazum o ugovoru, telefonirao sam djeacima i rekao im da imam novac i da mogu doi za Boi. Na moje razoaranje, Janet je rekla da im nee dopustiti da odu, zahtijevajui da ja doem tamo ako 30 CIA 465ih elim vidjeti. Ona savreno zna da ne mogu riskirati putovanje u SAD sve dok ne zavrim knjigu. Mora, dakle, da surauje s CIA, sigurna da u u svome oaju da vidim djecu riskirati i to putovanje. No vara se. LONDON listopad 1973. Hitam da zavrim, sada sve vie uvjeren da u zaista taj projekt okon-ati. Udar u ileu, uasan kakav jest, ini se samo uvodom u dogaaje koji e se jo bre odvijati. Znaci priprema za udar ve su odavno bili jasni. Dok je ekonomska pomo ileu bivala sve manja otkako je Allende izabran, vojna je pomo nastavljena. Godine 1972.. vojna pomo ilean-skim generalima i admiralima bila je vea nego ikojoj zemlji Latinske Amerike; rast stanice CIA od 1970. pod efom Rayem Warrenom*; uboj-stvo generala Schneidera; militantnost dobro naoruanih patriotskih organizacija, kao to je Patria y Libertad; ekonomske sabotae; trajk vozaa kamiona I97Z. zajedno s onim glasovitim dolar po danu kako bi se trajkae odvraalo od posla; trajk vozaa kamiona u lipnju oba je vjerojatno financirala CIA, moda posredstvom Meunarodne federa-cije transportnih radnika* (ITF) ili posredstvom AIFLD-a, koji je ve bio uvjebao oko 9000 ileanskih radnika. Moda posredstvom Brazila. To-liko je naina. Konano, plan Z: toliko slinosti s Floresovim dokumen-tom u Quitu, naom evidencijom protiv Sovjeta u Montevideu, tako ti-pino za falsificirane dokumente CIA. Da li je u ministrov ured plan sta-vio agent kojega imamo u ministarstvu? Vjerojatnije je da su ileanski ge-nerali jednostavno zamolili stanicu da napie plan Z, kao to su nas nai urugvajski povezani kolaboratori zatraili da im napiemo scenarij za do-kaz sovjetskog mijeanja u sindikate 1965. i 1966. godine.

Udio Brazila u pripremama za coup i represija to je uslijedila jasno ukazuje na brazilsku potinjenu, ali kljunu, ulogu u odlunosti amerike vlade da zadri kapitalistiku hegemoniju u Latinskoj Americi. Brazilske izbjeglice uhapeni u ileu prepoznavaju svoje bive muitelje iz brazilskih zatvora, jer su opet iznajmljeni da izvre sline uase. Ono to danas gle-damo u ileu jo je jedan dokaz da faizam u Brazilu cvate. Jo samo nekoliko mjeseci i proi e deset godina otkako je, 31. oujka, u stanicu Montevideo stigao kablogram s izvjetajem da je Goulart zbaen. Takva radost i olakanje! Takav smo reim mi stvorili. Ne samo posredstvom organizacije CIA i uvjebavanjem obavjetajnih ofi-cira vojnog reima; ne samo vojnim pomo nim programima - lako za 165 milijuna dolara u poklonima, kupovini na kredit i dodatnoj opremi, od 1964, te posebnim obukama tisua ljudi u SAD-u; ne samo posred-stvom AID-programa pomoi policiji, vrijednih 8 milijuna dolara, i uvje-bavanjem vie od 100 ooo brazilskih policajaca; ne samo amerikim pro466gramima ekonomske pomoi - u vrijednosti od 300 milijuna dolara samo u 1972. i vie od 4 milijarde dolara u posljednjih dvadeset i pet godina. Ne samo programima multilateralne vojne pomoi, gdje je ameriki utjecaj snaan vrijednim vie od z,5 milijarde dolara odobrenih od 1946, i vie od 700 milijuna dolara samo u 1972,. Najvanije je da je svaki od milijuna privatnih amerikih dolara uloenih u Brazil - dolar podrke faizmu. Sve to da se pomogne reimu u kojem potisnuta, zanemarena polovica stanovnitva gotovo pedeset milijuna ljudi - postaje sve siromanijom, a mala vladajua elita i njihove vojne marionete grabe vei dio. Sve to da se pomogne reimu u kojem prvih 5 posto na skali dohotka sada uzima gotovo 40 posto ukupnog dohotka, dok se polovica stanovnitva bori da preivi s 15 posto ukupnog dohotka. Sve to da se stvori fasada ekonom-skog uda, dohodak po stanovniku jo je uvijek 450 dolara godinje -iza Nikaragve, Perua i jo devet latinskoamerikih zemalja. ak i Eko-nomska komisija UN za Latinsku Ameriku izvjetava da ekonomsko udo ne koristi golemoj veini stanovnitva. Sve to za reim koji buno zahtijeva izvozna trita, jer bi stvaranje unutarnjih trita moglo ukljuiti reforme, kao to je preraspodjela dohotka i slabljenje represije - moda ak i slabljenje diktature. Sve to za podrku reimu koji je poznat u cije-lom svijetu po barbarskoj torturi i nehumanim odnosima, koje smatra uobiajenim, prema tisuama politikih zatvorenika - ukljuujui i svee-nike, asne sestre i mnoge nemarksiste - mnogi od njih nisu preivljeli zatvore ili su jednostavno pobijeni. Represija u Brazilu poznaje ak i mu-enje djece pred oima roditelja, kako bi se oca ili majku navelo da odaju informacije. To su CIA, pomo policiji, vojna obuka i programi eko-nomske pomoi donijeli brazilskom narodu. A brazilski se reim iri: Bolivija 1971, Urugvaj u veljai ove godine, sada ile. I Ekvador su, otkako sam otiao, zadesili znaajni dogaaji. Program reforme, koji je zapoela vojna hunta 1963, doveo je najzad do pada same hunte 1966. godine preuranjenom olakanju vladajue klase zbog hun-tina pritiska na ljevicu slijedila je izbuna nad ekonomskim reformama i, konano, udruena opozicija ljevice i desnice, slino snagama koje su 1961. zbacile Velasca. Poslije nekoliko mjeseci privremene vlade sastala se ustavotvorna skuptina da osnuje vladu i napie novi ustav - sedam-naesti u Ekvadoru - koji je bio objavljen 1967. Izbori 1968, koji su tekli po novom ustavu, razvili su se u novu borbu izmeu amila Poncea na desnici i, da, Velasca na ... no, dobro, svejedno gdje. Velasco je po peti put izabran za predsjednika, uglavnom zbog toga to ga

je podravao Car-los Julio Arosemena, koji je nakon svog pada uspio okupiti prilian broj pristalica. Velaskovo peto predsjednitvo po elo je obiteljskom pucnjavom vla-dinih namjetenika da bi se napravilo mjesto vlastitim pristaama. Godine 1970. zatvorio je kongres i preuzeo diktatorsku vlast. Ekvadorski sedam-naesti ustav bio je kratka vijeka, iako je Velasco obeao da e se izbori 30' 467odrati kako je i zakazano, 1972.. godine. Nevolja je bila u tome to je svatko znao da e pobijediti predsjedniki kandidat Asaad Bucaram. Bio je isuvie poten i poznat po naklonosti obinim ljudima. (Carlos Arizaga Vega* bio je vodei kandidat konzervativne partije. Kako Velascu nije uspjelo primorati Bucarama da ostane u egzilu i kako u izbornoj kampanji nije uspio dokazati da Bucaram zapravo nije ro en u Ekvadoru (obje su kampanje samo ojaale Bucarama), sve tradicionalne partije i ekonomske elite - pa i sam osamdesetogodinji Velasco - sloili su se da izazovu kaos i jo jednu vojnu intervenciju. U veljai 1972,, nekoliko mjeseci prije iz-bora, ekvadorski vojni voe preuzeli su vlast. Velasco je, u svojih pet pred-sjednikovanja, zbaen po etvrti put. U godinama nakon moga odlaska nije bilo reformi koje bi olakale krajnje nepravde to su prevladavale i kada sam prvi put doao onamo 1960. godine. Nakon sve te tragikomedije i pritiska na narodne mase, Ekvador je iznenada dospio u sredite meunarodne panje. Petrolej! Ove godine Ek-vador postaje glavni izvoznik petroleja zahvaljujui otkriima u amazon-skim dunglama, sjeverno od Anda. Nisu to nedavna otkria. Poznato je da je petrolej bio otkrio kartel u istraivanjima to su poela 1910, ali se tajna sauvala da se ne bi stvarala prevelika ponuda na svjetskom tritu. Do 1949. petrolejske su kompanije tako uspjeno uvale tajnu da je Galo Plaa, tadanji ekvadorski predsjednik i donekle varalica, uspio odvui panju zemlje od istonog podruja opisujui tradicionalna oekivanja za petrolejem ili drugim resursima na istoku kao velike mitove. Istodobno, pod Plazinim vodstvom, Ekvador je postao banana republika - emu se ne treba uditi jer je Plaa radio za United Fruit koji je zajedno sa Standard Fruitom postao vodea snaga u proizvodnji i prodaji ekvador-skih banana. U meuvremenu su naftne kompanije zaradile milijune uvo-zei petrolej. U oujku 1964. naposredno nakon to sam napustio Ekvador, vojna je hunta ugovorila nova istraivanja s konzorcijem Texaco Gulf, pa su uslijedili ugovori s ostalim vladama. No otkria iz kasnih 6o-tih godina nisu se mogla zadravati u tajnosti kao prijanja, pa su uskoro ekvadorske rezerve opisane jednakima, ako ne i veima, od venezuelanskih. Godine 1971. cijelo isto no podruje i sve obalne i priobalne zone dole su pod ugovore za istraivanja i eksploataciju - u gotovo svim sluajevima uz uvjete izvanredno tetne za Ekvador, ali s nesumnjivim koristima za vla-dine funkcionere. Svih sedam velikih zainteresiranih kompanija dobile su ugovore, kao i dio manjih kompanija, pa ak i japanski koncerni. Sredi-nom 1972. bio je zavren cjevovod iz isto nog bazena preko Anda do pacifike luke Esmeraldas, i petrolej je procurio - nekoliko mjeseci nakon to je vojska opet zbacila Velasca. Ove godine ekvadorski dohodak od izvoza petroleja pribliava se vrijednosti cjelokupnog izvoza zemlje 1971. godine, kada je jo uvijek vladala banana, kava i kakao. Perspektive pove-ane proizvodnje i zarade (800 ooo do i ooo ooo barela dnevno) gotovo se ne mogu niti zamisliti. 468Prve naznake nove vojne vlade stvorile su nadu da e lijevi naci-onalizam peruanskog tipa moda usmjeriti koristi od izvoza petroleja prema siromanim masama kojima je

pomo nuna. Govorilo se ak o zemljinoj reformi, socijalnoj pravdi i ravnopravnosti udomaenim te-mama. Uskoro je, meutim, frakcija brazilske linije unutar vojnog ruko-vodstva poela rasti. Razvio se sukob izmeu tih reakcionarnih snaga i progresista koji su podravali peruanski model. Ipak, poduzeti su dosta znaajni koraci da se uspostavi kontrola nad petrolejskom industrijom i otkazu sramotni ugovori o prodaji, koje je 1964. sklopila vojna hunta i vlade nakon nje. Nekoliko bivih vladinih funkcionera bilo je ak optueno zbog sudje-lovanja u velikoj korupciji povezanoj s petrolejskim ugovorima izmeu 1964. i I97Z. Meutim dosad su reakcionarne snage u ekvadorskoj vladi bile u sta-nju izbjei agrarnu reformu, dok su vojne institucije zadrale polovicu do-hotka od petroleja - druga polovica uloena je u elektrifikaciju. Koristi od petroleja najbolje je opisao AID: U poetku se sve koristi od petroleja najvie osjeaju u bogatijim sektorima ekvadorskoga drutva, dok siroma-nija polovica stanovnitva ostaje ivotno izolirana od glavne struje ekono-mike. Seoska i gradska sirotinja, s prosjenim godinjim dohotkom po stanovniku manjim od osamdeset dolara, ne stvara odgovarajue trite za poticanje rasta suvremenog sektora. S razdaljine, jedva se moe i zamisliti borba izmeu ljevice i desnice koja se sada vodi u kontekstu ekvadorskog nacionalizma. Neke snage koje u njoj sudjeluju ipak se vide. Brazilska podrka reakcionarima dio je velikih napora da se ue u aktivnu eksploataciju ekvadorskog petroleja - to ne iznenauje, jer Brazil mora uvoziti za pokrie 80 posto svojih po-treba. Na amerikoj je strani, dok je vojna pomo bila zaustavljena zbog rata oko tuna, program Javne pomoi nastavljen - u vrijednosti od oko etiri milijuna dolara u organizaciji, uvjebavanju i opremi. Godine 1972.. projekt Javne pomo i za Ekvador opisuje se u namjeni programa: Da se pomogne vladi Ekvadora da razvije i odri atmosfera pogodna za porast domaih i stranih investicija, te zakon i red potreban za stabilno demokratsko drutvo, posredstvom dravne policije. Nastrana logika: vojna vlada objavila je svoju namjeru da zadri vlast na neodreeno vri-jeme. Dravna policija pojaava vojnu vlast. Stoga, jaanje dravne policije dovest e do stabilnog, demokratskog drutva. Nastavlja i stanica CIA - sada vea nego ikada, s najmanje sedamnaest operativnih oficira pod zatitom ambasade u Quitu (Paul Harvvood* je novi ef stanice), te etiri operativna oficira u konzulatu u Guayaquilu (Keith Schoefield* je ef baze). Do ove godine AIFLD uvjebao je gotovo 20 ooo ekvadorskih radnika, dok CEOSL* nastavlja s provalama protiv prevlasti CTE-a u sindikalnom pokretu. Godine 1971. CEOSL i Meuna-rodna federacija radnika petrolejske i kemijske industrije osnovale su Na-cionalnu federaciju radnika petrolejske i kemijske industrije* ni s kim drui t'..gim nego starim agentom Matiasom Ulloa Coppianom kao jednim od glavnih organizatora. Vanost ekvadorskih petrolejskih radnika sada uope nije sporna. Moda e se vojna vlada narednih mjeseci, koristei se dohotkom od petroleja, obavezati na pravedniju raspodjelu dohotka i na programe koji e donijeti koristi masama. Reforme - agrarna, ekonomska i admi-nistrativna - valja tek ostvariti. Bez sumnje, anse da e progresivne snage prevagnuti tvore pozadinu podrke Komunistike partije Ekvadora sada-njoj vojnoj vladi. Moda e vlada pasti pod utjecaj svoje brazilske frak-cije. Moda e nastaviti bez jasnog odreenja ne podravajui ve bo-gatu klasu dozvoljavajui da dobrobit, dola s petrolejem, zaustavi ekstreme inflacije i iskrivljeni ekonomski razvitak, kako se dogodilo u Ve-nezueli. No ako krene stazom napretka, trebat e prebroditi ne

samo pri-stae Brazila u svojim redovima nego i programe amerike vlade, od ko-jih nisu najmanji oni koje postavlja CIA, ukljuujui i AIFLD, CEOSL i druge reakcionarne organizacije. U svakom sluaju, otkako sam otiao, neprekidno se oituje trijumf onih revolucionarnih ideja koje smo tako eljeli unititi. Danas je Ekvador neizmjerno blie neizbjenim revolucio-narnim strukturalnim promjenama nego to je bio u trenutku kada sam stigao onamo. Dogaaji u Urugvaju 1966. nisu bili manje zanimljivi nego u Ekva-doru, otkrivajui znatno vie spremnost brazilskog vojnog reima da ispuni svoju ulogu subimperijalistike sile u Junoj Americi i podri ame-riku hegemoniju. U uujku 1967. Urugvaj se vratio izvrnoj vlasti s jednom osobom na elu, kako se pokazalo na izborima u studenom 1966. No devet mjeseci kasnije, predsjednik - umjereni kolorados - umro je i na njegovo je mje-sto doao desniarski potpredsjednik Jorge Pacheco Areco. etiri Pache-cove godine znae nastavak inflacije, korupciju banaka i vlade, odsutnost reformi i neuspjeh da se represivno djeluje protiv tupamarosa, usprkos proirenoj torturi, desniarskim graanskim teroristikim organizacijama (sline vrste kakve je stanica Montevideo financirala u poetku 6o-tih go-dina) i policijskim odredima smrti po dobro poznatom brazilskom mo-delu. Pun procvat tupamaroskog pokreta u razdoblju Pachecova pred-sjednikovanja urodio je dugim razdobljima opsadnog stanja i spreavanja ustavnih sloboda, ali bez veeg uspjeha. Brazilska slubena politika jaa-nja konzervativnih utjecaja u Urugvaju zapoeta 1964. s Manuelom Pi-jom Correom odrazila se u osnivanju frakcija brazilske linije za Pache-cova predsjednitva i u vojnim institucijama te u tradicionalnim politikim partijama. U studenome 1971. Pacheco je potuen u svome pokuaju ponovnog izbora, ali pobjednik je Juan Mana Bordaberrv, Pachecov tienik. Vla-dalo je uvjerenje da e glavni blankistiki takmac ishoditi tijesnu pobjedu, no prijevarom je predsjednitvo dopalo Bordaberrvja - dokazanog advo-kata solucija brazilskoga stila i istaknutog zemljovlasnika. (Na poetku 4706o-tih godina Bordaberrv je bio voa Federalne lige za akciju ruralista, kojom je vladao Benito Nardone. Godine 1965. dao je ostavku na svoje mjesto u senatu i 1971. nastupio kao kolorados.) Rezultati izbora 1971. pokazuju znaajan porast lijevih opredjeljenja prolih godina. Godine 1958. izborna fronta Komunistike partije Urug-vaja dobila je z.,6 posto (27 ooo) od ukupnog broja glasova, godine i<?6z. imala je 3,5 posto (41 ooo) i 1966. ve 5,7 (70 ooo), a 1971. godine oja-ana drugim grupacijama u Frente Amplio 18,4 posto (304 ooo). CIA procjenjuje da je lanstvo u PCU (objavljeno u World Strength of Com-munist Organizations, izdanje State Departmenta) raslo u odgovarajuem razmjeru od 3000 lanova 1962. godine na 6000 1964. te na 2.0 ooo godine 1969. Sa svim tim lanstvom, kao i s tupamarosima, moe se neto uiniti. Preuzimajui dunost u oujku 1972. godine, Bordaberrv je pojaao torturu nad zatvorenicima tupamarosima, koja je zajedno s grekama koje su inili sami tupamarosi dovela do estokih udaraca pokretu. U rujnu 1972. tupamarosi su bili prisiljeni da provedu reorganizaciju. Uspjesi pro-tiv tupamarosa stvorili su, meutim, veu svijest meu urugvajskom voj-skom o nepravdama i korupcijama, protiv kojih su se tupamarosi bili bo-rili. Istrage nad tupamarosima navele su vojnike da otkriju snaniju ko-rupciju nego ikada, i trag je vodio unatrag do Pachecova reima i Pacheca samoga, kao i Bordaberrvja, tada jednog od njegovih ministara. Istraga je dovela do hapenja osamdeset

poslovnih ljudi potkraj 1972. godine i do pojaane tendencije za vojnom intervencijom u civilnoj vladi. U veljai 1973. vojska je konano preuzela vlast, ali je ostavila Bor-daberrvja kao efa izvrne vlasti, uspostavljajui vijee nacionalne sigur-nosti kao slubu za kontrolu vlade. Urugvajska vojna sila opravdala je intervenciju kao neophodnu da bi iupala korijene korupcije i ubrzala zemljinu reformu te reformu poreza i kredita. Borba protiv marksizma-lenjinizma bilo je drugo opravdanje voj-ske, koja je bila podijeljena na one pod brazilskim utjecajem, na one koji su bili skloni lijevom nacionalizmu peruanskog tipa te na one koji su pri-eljkivali tjenje odnose s Argentinom kako bi zatitili svoju nezavisnost od Brazila. U lipnju je rasputen kongres, a vojni voe, pristae brazilske linije, drali su uzde u svojim rukama. S prevagom brazilskog utjecaja u Urugvaju za vojnih vlada Pacheca i Bordaberrvja, represije protiv ljevice dostigle su prethodno teko zamislive razmjere. Lijeve su partije bile zabranjene, Nacionalna konvencija radnika stavljena izvan zakona, zatvori pretrpani politikim zatvorenicima, slo-boda tampe ukinuta, a pristae lijevog krila isklju eni iz obrazovnog si-stema. Zbog toga to su pisali o udaru u ileu, tri su dnevnika i jedna radio-stanica zatvoreni. Sveuilite je zatvoreno, a rektor i dekani svih fa-kulteta izvedeni su pred vojni sud. Muenje politikih zatvorenika, razvi-jeno ve za Pacheca, ini se da se pribliava razmjerima poput onih u Brazilu. 47* winU meuvremenu, otkako sam napustio Urugvaj 1966. godine, ekonom-ska se kriza jo vie produbila. Privredni rast po stanovniku, izmeu 1960. i 1971, bio je na nitici. Inflacija je, prema vladinim podaicma, iznosila 47 posto 1971. godine, 96 posto 1972,, a ove e godine dostii 100 posto. Za razdoblje od 1962-72 inflacija iznosi blizu 6500 posto. Pezos je, od 1970. kada sam otiao do danas, pao na 750 za dolar, slubeno, a na crnoj burzi stoji vie od 900. Kupovna mo obinog Urugvajca u proteklih je est godina opala za 60 do 80 posto. Najnoviji podaci, to ne treba u-diti, pokazuju da bi 40 posto stanovnika emigriralo kad bi imalo kamo. U oujku ove godine otkriveno je da je Bordaberrv tajno prodao 20 posto zlatnih rezervi zemlje da bi isplatio inozemne kreditore. Nastavlja zago-varati ekonomske ciljeve integracije s brazilskom ekonomikom. Pomo amerike vlade Pachecu i Bordaberrvju nije uzmanjkala ni voj-nom reimu. Vojna pomo Urugvaju od 1967. do 1971. (bespovratno, do-daci za opremu i kreditna prodaja) iznosila je ukupno 10,3 milijuna dolara a za financijsku godinu 1972. vie od 4 milijuna dolara - gotovo jedan i pol dolar za svakog Urugvajca. Uvjebavanje urugvajske vojske i dalje se nastavlja. Od 1950. oko 2000 vojnih funkcionera zavrilo je obuku. Eko-nomska pomo Urugvaju posredstvom AID-a i drugih slubenih ameri-kih agencija porasla je sa 6,5 milijuna u 1971. na 10 milijuna dolara pro-le godine. Nastavlja se i program Javne pomoi - vrijedan 225 ooo dolara prole godine, a otkako je zapoet, za vrijeme Neda Holmana* 1964. go-dine - ukupno 2,5 milijuna dolara. Oko 120 urugvajskih policajaca zavr-ilo je obuku u SAD-u, a vie od 700 u Urugvaju, i to za kontrolu pobuna, veze i istrane postupke. Pomo CIA? Broj oficira stanice Montevideo pod zatitom ambasade od est iz 1966. porastao je na osam 1973, a da se ne spominje porast broja onih koji nisu pod slubenom zatitom ili djeluju u okviru misije Javne pomoi. Znaajno, ef stanice od poetka ove godine, Gardner Hathaway,* sluio je u stanici Rio de Janeiro od 1962. do 1965, kada je oboren Goulart, a vojna vlada uvrstila svoju mo. Slino, zamjenik efa stanice, Fisher

Ames,* sluio je u Dominikanskoj Republici za represije koja je uslijedila nakon amerike vojne invazije. Meu voama Borda-berrvjeve vojne vlade istie se i Juan Jose Gary,* stari ruralist, agent po-litike akcije, jedan od glavnih oponenata reformi koji je dosad spomi-njan, ali ga vojni prvaci jo nisu naeli. Vaan je i Mario Aguerrondo,* blizak povezani suradnik stanice kada je bio ef policije u Montevideu od 1958. do 1962. Sada je umirovljeni vojni general. Bio je voa vojnog udara u veljai. Napredak se zapaa i u radniko-sindikalnim operacijama stanice. Otkad je 1963. zapoela operacija AIFLD-a u Urugvaju, vie od 7000 rad-nika bilo je obueno za odgovarajue zadatke. Taj program omoguuje stanici da osnuje novu sindikalnu konfederaciju koja e zamijeniti Konfe-deraciju urugvajskih sindikata (CSU), to se raspala 1967. Nova organi-zacija, nazvana Urugvajskom konfederacijom radnika* (UT), osnovana 472je 1970. i sigurno je smjetena pod krilo ORIT-a, ICFTU-a i ITS-a. UT je gotovo kopija CEOSL-a u Ekvadoru. Za sada vlast imaju reakcionarni elementi, pristae brazilske linije u urugvajskoj vojsci. Kao i u Ekvadoru, postoje anse da e oni vojni ofi-ciri koji su skloniji nacionalistikim i progresivnijim rjeenjima konano trijumfirati, tako da se mogu provoditi neke drastino potrebne reforme. No kao i u ileu i u samom Brazilu, ta uasna represija samo pojaava narodnu svijest o nepravdama i jedino moe ubrzati dan revolucionarnih strukturalnih transformacija. Dogaaji u Meksiku bili su manje spektakularni nego u Ekvadoru i Urugvaju jednopartijska diktatura kojoj nisu bili potrebni udari i poli-tike slobode za sve - no nije manje znaajna zbog porasta revolucionarne svijesti. Dok zemlja ima veliku stopu ekonomskog rasta (prosjeno pove-anje 3,2, posto godinjeg porasta od 1960. do 1971.) koji je dostigao 800 dolara prole godine, dobrobiti i dalje uiva malen broj ljudi. Siromanija polovica stanovnitva dobiva samo 15 posto ukupnog dohotka. Prema podacima meksike banke, polovica ekonomski aktivnog stanovnitva nema sigurnog posla i zarauje manje od 80 dolara mjeseno. Jedna stu-dija nacionalnog sveuilita pokazuje da je od 24 milijuna Meksikanaca u radnoj dobi njih 9,6 milijuna (40 posto) nezaposleno. Kao i u sluaju Brazila, nedostatak unutarnjih trita u Meksiku prisilio je zemlju da se okrene prema izvoznim tritima da bi nastavila svoj ekonomski rast i da bi mogla isplatiti goleme inozemne dugove ugovorene za razvojne projekte. Iznenaenje i alarm irio se meksikom bogatom elitom kada se Luis Echeverria uklju io u kampanju za predsjednika 1970. godine programom preraspodjele dohotka kako bi radnici i seljaci primali poteniji dio. Nje-gova intenzivna kampanja u zemlji oznaila ga je kandidatom koji se bori u neravnopravnoj borbi s nadmo nijom opozicijom - to nije sasvim ne-tono jer je opoziciju predstavljala apatija ljudi vie nego drugi kandidati. Njegovoj reformistikoj politici otro su se suprotstavili meksiki poslovni krugovi i industrijski interesi. Njegov pokuaj da uvede demokratske pro-cedure u PRI pojaao je podjelu unutar partije. Iako su radi vee unutarnj demokracije usvojeni novi statuti na konvenciji PRI godine 19 72, Eche-verria je zabiljeio neznatan uspjeh u pokuaju da se izbori za drukiju raspodjelu dohotka. Strahovanja unutar povlatene manjine da bi reforme mogle opasno oslabiti snagu cijele strukture PRI, zajedno s otporom eko-nomskim efektima preraspodjele, djelotvorno su sprijeili reforme ve na poetku. Suoeni s izgledima da se nastave nepravde i propadnu reforme, Mek-sikanci se sve vie okreu revolucionarnoj akciji i kako revolucionarna svijest i akcija rastu, tako raste i

represija. Gerilski pokret u planinama Guerero nie uspjehe protiv diskreditirane meksike armije, usprkos smrti svoga glavnog voe Genara Rojasa. Izvlaenje banaka, strijeljanja, otmice i druge izravne akcije sve su ee kako se pojavljuju gerilski po-kreti u glavnim meksikim gradovima. 47 JI studentski pokret razvija novu snagu, usprkos redovitim sukobima lijevih i desnih krila. Dva mjeseca prije nego to sam napustio Meksiko dogodilo se jo jedan masakr u Tlatelolco-stilu kada je miran studentski mar, u kojem je sudjelovalo 8000 studenata, napalo oko 500 polupolica-jaca u civilnim odijelima, naoruanih automatima, pitoljima, palicama i drugim orujem. Broj ubijenih drao se u tajnosti. Redovitim policijskim snagama nije bilo doputeno da interveniraju, ak ni kada su razbojnici upali u bolnice kako bi sprijeili lijeenje povrijeenih studenata - napa-dajui lijenike i prekidajui operacije. Reagiranja na taj briljivo planiran i slubeno odobren napad imalo je za posljedicu ostavku efa policije i gra-donaelnika Mexico Citvja. Echeverria je obeao istragu, ali ona je zavr-ila bez uspjeha jer nije otkriven odgovorni krivac. Samo godinu dana kasnije, u lipnju 1972,, deseci su studenata povri-jeeni kada je policija napala demonstrante koji su komemorirali svojim kolegama ubijenim u masakru Corpus Christi. Otada su represivne akcije protiv studentskog pokreta poduzimale naizmjenino redovite policijske snage i desniarski teroristiki odredi pod pokroviteljstvom vlade. Uboj-stva studenata zabiljeena su u kolovozu 1972., veljai, svibnju i kolovozu ove godine. Prije dva mjeseca novi desniarski rektor nacionalnog sveui-lita u Mexico Citvju pozvao je policiju da zauzme kolu kako bi proturio svoj program da depolitizira sveuilite. Ponovljeni studentski zahtjevi za pravdom izazvali su sukobe i u drugim sveuilinim gradovima. U meuvremenu, slubena amerika podrka meksikoj vladi i vojsci nastavlja se i dalje. Stanica CIA u Meksiku ostaje najvea u Latinskoj Americi. udno da- je Jim Noland bio jedva godinu dana na dunosti efa stanice, a John Horton samo dvije - zamijenio ga je Richard Samp-son* (koji je 1968. zamijenio Hortona u Montevideu i zatim je, nedugo nakon strijeljanja Mitrionea, premjeten natrag u Washington). ORIT* i dalje djeluje sa svojom centralom u Mexico Citvju te preko interamerikog sindikalnog kolegija u Cuernavaci. Nastavljaju se i programi AIFLD-a u Meksiku, pa valja razumjeti da je podrka stanice meksikoj slubi sigur-nosti jaa nego ikada. Jaz izmeu bogatih i siromanih produbljuje se i u bogatim, i u siromanim zemljama, kao i izmeu razvijenih i nerazvijenih zemalja. Zna-ajan dio prosperiteta razvijenog svijeta poiva na plaanju najniih mogu-ih cijena za primarne proizvode siromanih zemalja te izvozu skupog kapitala i gotovih proizvoda u te zemlje. Nastavljanje takve vrste prosperi-teta zahtijeva da se i dalje iri relativan jaz izmeu razvijenih i nerazvijenih zemalja - to znai da siromani i dalje ostaju siromani. Unutar neraz-vijenih zemalja neracionalan rast ovisan o zahtjevima i hirovima vanjskih trita spreava nacionalnu integraciju. Mase se sve vie potiskuju. ak i pojaani nacionalizam u zemljama kao to su Peru, Venezuela i Meksiko doputa samo nejasne programe za oslobaanje zavisnih ekonomija, ime se privilegiranim manjinama omoguuje da se odre. 474Osiromaene mase sve vie shvaaju da se prosperitet razvijenih zema-lja i povlatenih manjina njihovih zemalja temelji upravo na njihovu siro-matvu. To razumijevanje raa jo veom odlunou da se poduzimaju revolucionarne akcije i obnavljaju revolucionarni pokreti tamo (na primjer u ileu) gdje su se porazi ve dogodili. Siromane i ugnjetavane manjine u razvijenim zemljama, posebno u SAD-u,

sve vie priznaju istovjetnost vlastite borbe s borbom potisnutih masa u siromanim zemljama. Porazi amerike vlade u Vijetnamu i na Kubi nadahnjuju izrabljivane narode na oslobodilake akcije. Ne moe CIA, uvjebavanje policije, vojna pomo, demokratski sindikati, ak ni izravna vojna intervencija odgo-diti revolucionarne strukturalne promjene koje e znaiti kraj kapitalisti-kog imperijalizma i izgraivanje socijalistikog drutva. Moda je to raz-log zato stvaraoci politike u SAD-u i njihove marionete u Latinskoj Ame-rici ne ele provesti programe reformi. Oni shvaaju da bi reforme mogle ubrzati revolucionarnu svijest i akciju i njihova je jedina mogunost eskala-cija represije i poveanje nepravdi. Njihovo se vrijeme, meutim, blii kraju. LONDON sijeanj 1974. est mjeseci da dovrim istraivanja i est mjeseci da napiem ovaj dnevnik. Ako se pokae uspjenim, moda e pomoi drugim - sadanjim i bivim - namjetenicima CIA koji ele opisati svoja iskustva i otvoriti prozore svojih aktivnosti. Moraju se napisati jo mnogi dnevnici CIA, i ja ulaem svoju pomo i iskustvo da se to ostvari. Da sam na poetku naiao na pomo i podrku koja mi je bila neophodna, zavrio bih ovaj dnevnik za dvije, a ne za etiri godine. Izbjegli bi se mnogi problemi. CIA se jo uvijek nada da e me dobiti u SAD prije nego to dnevnik izae. Sada znam da je moja oajnika elja da vidim djecu zaista ono ime su me mislili primorati da se vratim. Janet sada priznaje da je Agen-cija odavno bila zatraila od nje da mi'ne puta djeake kako bih ja do-ao onamo da ih vidim. Iako je odbila' da surauje i poslala djecu pro-loga ljeta, odbila je da ih poalje za boine praznike predlaui mi da se vratim. Moda tek kada djeca vie ne budu djeca CIA nee imati nita protiv toga da ih vidim. Onima koji nisu svjesni tajnih sredstava vanjske politike amerike vlade ovaj dnevnik moe pomoi da nau odgovore na neka pitanja o amerikim unutarnjim motivacijama i praksi to se razvija nakon prvih hapenja u aferi Watergate. U CIA opravdavamo naa ubacivanja, raskole i sabotae u ljevici Latinske Amerike - i u cijelom svijetu - jer osjeamo da se prilikom prijelaza dravnih granica moralnost mijenja. O primjeni tak-vih metoda u vlastitoj zemlji zacijelo bismo razmiljali. Sada, meutim, vidimo da FBI upotrebljava takve metode u borbi protiv ljevice u SAD-u, 475u planiranim, usklaenim programima izazivanja rascjepa, sabotaa i re-presije nad lijevim politikim organizacijama. Ubojstva u Kentu i Jack-sonu, unutarnje aktivnosti amerike vojne obavjetajne slube, sada i predsjednikov vlastiti obavjetajni plan s instalaterima - sve to jedno-stavno pokazuje da su metode CIA unesene i u vlastitu kuu. Prvotna uzdravanja od primjene tih metoda protiv opozicije, koju je toboe va-ljalo respektirati, potpuno su izostala. Godine 1960, kada se CIA pre-selila u novu centralu u Virginiji, votergejtske metode stekle su konaan institucionalni status. Kako dobro pogoeno! U blizini starih privremenih zdanja CIA u Washingtonu uzdie se nova, zvana Watergate. Kada se suenja u vezi s Watergateom zavre i cijela epizoda stane blijedjeti, doi e do pokreta za nacionalnu obnovu, za reformu izborne prakse, moda ak za reformu FBI i CIA. No povratak naim ugodnim tradicijama nee namamiti nikoga da povjeruje kako su problemi nestali. Reforme napadaju simptome prije nego bolesti. Uz vijetnamski rat i Wa-tergate nikakav dokaz nije potreban, da se pokae da je bolest u pitanju ekonomski sistem i njegovi pokretaki uzorci.

Taj problem ne mogu rijeiti reforme FBI i CIA, ak ni predsjednikova ostavka. Ameriki kapitalizam, koji se zasniva na eksploataciji siromanih, sa svojim temeljnom motivacijom u osobnoj poudi jednostavno ne moe preivjeti bez sile - bez tajne policijske sile. Protivnik je kapitalizam i kapitalizmu se, i sa CIA, FBI i drugim slubama sigurnosti za koje se razu-mije da su neophodne manifestacije odlunosti vladajue klase da zadri mo i povlastice, valja suprotstaviti. Vie nego ita drugo, sada je ravnodunost prema nepravdi kod kue i vani nemogua. Sada, jasnije nego ikada, krajnosti siromatva i bogatstva pokazuju nepomirljivost klasnih sukoba koje moe rijeiti samo socijali-stika revolucija. Sada je, vie nego ikada, svaki od nas prinuen da svjesno odabere hoe li podravati sistem udobnosti i privilegija manjine sa svim aparatima sigurnosti i represije, ili e se boriti za istinsku ravno-pravnost i potenu raspodjelu dobara u drutvu, kako u vlastitoj zemlji, tako i na meunarodnom planu. Sada je tee ne vidjeti da postoje dvije strane, tee je ne razumjeti i jednu i drugu, i nije teko prepoznati da, htjeli mi to ili ne, iz dana u dan suraujemo ili na jednoj, ili na drugoj strani. 476DODATAK i Abecedni i brojani popis namjetenika CIA, agenata, kolaboratora i or-ganizacija koje CIA nadzire, financira i na njih utjee ACOSTA VELASCO, JORGE. Neak ekvadorskog predsjednika Josea Marije Velasca. Ministar financija i premijer. Informator i agent politike akcije stanice u Quitu. AGENCIA ORBE LATINOAMERICANO. Sluba featuresa i vijesti u veini latinskoamerikih zemalja. Financira je i nadzire CIA posredstvom stanice u Santiagu, ile. AGRIBUSINESS DEVELOPMENT INC. (LAAD). Osiguravala pokrie oficiru CIA Bruceu Berckmansu, prema potrebi. AGUERRONDO, MARIO. Pukovnik urugvajske armije, bivi ef policije u Montevideu. Bliski vezni kolaborator stanice. AIR AMERICA. Avionska kompanija, vlasnitvo CIA, za paravojne operacije. Preteno na Dalekom istoku. ALARCON, ALBERTO. Poslovni ovjek u Guayaquilu i aktivist liberalne partije. Glavni agent u studentskim operacijama CIA u Ekvadoru. Kriptonim: ECLOSE. ALBORNOZ, ALFREDO. Ekvadorski premijer (odgovoran za unutarnju sigurnost). Bliski kolaborator stanice Quito. ALLEN, JOHN. Operativni oficir CIA u bazi za obuku u Camp Pearvju. Ranije na zadatku na Bliskom istoku. ALLIANCE FOR ANTI-TOTALITARIAN EDUCATION. Propagandna sluba stanice Montevideo. ALMEIDA, WILSON. Izdava i urednik Voz Universitaria, novina sveuilinih studenata. Propagandni agent stanice Quito, prema potrebi. ALONZO OLIVE, RAUL. Kubanski ininjer u industriji eera. lan trgovinske delegacije koja je posjetila Brazil i Urugvaj. Regrutirala ga CIA u Montevideu prije njegova povratka na Kubu. AMADOR MARQUEZ, ENRIQUE. Agent za radniko-sindikalne operacije i

operacije politike akcije u bazi Guayaquil. Ministar privrede. AMAVA QUINTANA, ENRIQUE. Voa Pokreta peruanske revolucionarne ljevice (MIR), regrutiran u Guayaquilu kao ubaeni agent. CIA ga premjestila u Meksiko. AMERICAN FEDERATION OF STATE, COUNTV AND MUNICIPAL EMPLOVEES, Amerika lanica Meunarodnih javnih slubi (PSI) (prema po477trebi), meunarodnog strukovnog sekretarijata za vladine namjetenike. CIA je iskoritavala PSI posredstvom AFSCME. AMERICAN INSTITUTE FOR FREE LABOR DEVELOPMENT (AIFLD). Rad-nikosindikalni centar koji CIA financira i nadzire posredstvom AID-a. Programi obrazovanja odraslih i socijalni projekti slue kao zatita za ak-tivnost u organiziranju sindikata. Predsjednik George Meanv, prema potrebi. AMERICAN NEWSPAPER GUILD. Sluba zatite za financiranje Interamerike federacije zaposlenih novinara (IFWN), prema potrebi. AMES, FISHER. Zamjenik efa stanice CIA u Urugvaju. AMMUG-1. Prvi znaajan dezerter kubanske obavjetajne slube (DGI). Pravo ime: Vladimir Rodriguez La Hera. AMPIF-1. Tast Alda Rodrigueza, kubanskog otpravnika poslova u Montevideu. Agent CIA u operaciji regrutiranja Rodriguezove obitelji. Posljednje ime: Chinea. ANDERSON, JAMES. E. Operativni oficir CIA nadlean za ekipe za praenje. U Mexico Citvju. ANDINO, JORGE. Upravitelj hotela u Quitu, pomoni agent stanice Quito. ANTI-COMMUNIST CHRISTIAN FRONT. Organizacija za politiku akciju i propagandu u Cuenci, Ekvador. Financira je i nadzire stanica Quito posred-stvom Rafaela Arizage, po potrebi. ANTI-COMMUNIST FRONT. Organizacija koja djeluje u Ambatu, Ekvador. Financira je stanica Quito posredstvom Jorgea Gortaira, po potrebi. ANTI-COMMUNIST LIBERATION MOVEMENT. Sluba za propagandu, ko-jom upravlja stanica Montevideo. ANTI-TOTALITARIAN BOARD OF SOLIDARITV WITH THE PEOPLE OF VIETNAM. Propagandna sluba stanice Montevideo. ANTI-TOTALITARIAN YOUTH MOVEMENT. Propagandna sluba stanice Montevideo. ARCE, JOSE ANTONIO. Ambasador Bolivije u Montevideu, bivi ministar unutarnje sigurnosti. Bliski suradnik stanice La Paz, s kojom je stanica Mon-tevideo uspostavila uobiajene kontakte. ARCHENHOLD, STANLEV. Oficir u centrali CIA odgovoran za operacije tajne akcije protiv Kube. Nosilac medalje za obavjetajnu djelatnost. ARELLANDO GALLEGOS, JORGE. Agent stanice Quito ubaen u Komuni-stiku partiju Ekvadora. ARGENTINE FEDERAL POLICE. Glavna vezna sluba stanice Buenos Aires, koritena za prislukivanje telefona i druge zdruene operacije. Kriptonim: BIOGENESIS. ARIZAGA VEGA, CARLOS. Poslanik Konzervativne partije iz Cuence. Agent politike akcije stanice Quito. ARIZAGA, RAFAEL. Voa Konzervativne partije u Cuenci. Agent politike ak-cije stanice Quito, po potrebi. Otac Carlosa Arizage Vege.

ASSOCIATION OF FRIENDS OF VENEZUELA. Propagandna sluba stanice Montevideo. ASSOCIATION OF PREPARATORV STUDENTS. Organizacija uenika sred-njih kola u Montevideu, kojom se stanica koristi u studentskim operacijama. AUSTIN, JUDD. Ameriki graanin. Advokat u Mexico Citvju u tvrtki Good-rich, Dalton, Little and Riquelme. Agent stanice Mexico City, odgovoran za 478dokumente za useljavanje operativnih oficira koji nisu pod slubenom za-titom. AVAILABLE-1. Voza trgovinske sekcije sovjetske ambasade u Montevideu. Regrutirala ga stanica Montevideo. Pravo ime i kriptonim zaboravljeni. AVANDANA. Glavni agent stanice Montevideo u operaciji tajne kontrole pi-sama. Pravo ime zaboravljeno. AVBANDV-1. Major urugvajske armije, radi za stanicu Montevideo kao ef ekipe za praenje AVBANDY, odgovorne za kretanje Sovjeta i njihovih veza. Pravo ime nepoznato. AVBANDV-4. lan ekipe za praenje AVBANDV u Montevideu. Otac efa ekipe. Upotrebljavan za operacije regrutiranja. Pravo ime zaboravljeno. AVBARON-1. Voza kubanske ambasade u Montevideu. Agent stanice Monte-video. Ime: Warner. Sluio kao ubaen agent u Komunistikoj pratiji Urugvaja. AVBLIMP-1 i 2. Brani par koji radi na promatrakom mjestu protiv sovjetske ambasade u Montevideu. Prava imena nepoznata. AVBLINKER-1 i 2. Amerikanac (poslovni ovjek) i njegova ena. ive u Mon-tevideu, u promatrakom mjestu koje djeluje protiv kubanske ambasade. Prava imena i kriptonimi zaboravljeni. AVBUSY-1. Listonoa u Montevideu. Agent CIA za tajnu kontrolu pisama upu-ivanih kubanskom obavjetajnom agentu. Pravo ime zaboravljeno. AVBUZZ-1. Glavni agent stanice Montevideo za propagandne operacije. Pravo ime zaboravljeno. AVCASK-1. Ubaeni agent stanice Montevideo protiv zajednice paragvajskih ljeviara izbjeglica. Pravo ime zaboravljeno. AVCASK-2. Ubaeni agent stanice Montevideo, protiv Paragvajskog ujedinjenog fronta za nacionalno osloboenje (FULNA). Pravo ime zaboravljeno. AVCASK-3. Agent stanice Montevideo ubaen u Komunistiku partiju Para-gvaja. Pravo ime zaboravljeno. AVCAVE-1. Agent stanice Montevideo ubaen u Komunistiku partiju Urugvaja. Pravo ime zaboravljeno. AVANDY-1. Agent stanice Montevideo u urugvajskom Ministarstvu vanjskih poslova. Pravo ime i kriptonim zaboravljeni. AVENGEFUL-5. Prepisiva u operaciji prislukivanja telefona AVENGEFUL, stanice Montevideo. Sestra ene Tomasa Zafiriadisa. Ime zaboravljeno. AVENGEFUL-7. ena agenta AVANDANA. Prema potrebi agent stanice Mon-tevideo, upravlja promatrakim mjestom protiv kubanske ambasade. Ame-rika graanka, radi za Ured za strategijske slube. Pravo ime zaboravljeno. AVENGEFUL-9. Prepisiva u operaciji prislukivanja telefona u Montevideu. Prvo ime: Hana. Adresa gdje je obavljala prepisivanje (pod zatitom trgo-vinskog ureda): Calle Mini 821.

AVERT-1. Pomoni agent stanice Montevideo, tobonji vlasnik zgrade uz so-vjetsku ambasadu i konzulat. Pravi vlasnik stanica. Pravo ime i kriptonim zaboravljeni. AVIDITV-9. Namjetenik pote u Montevideu. Agent CIA u tajnoj operaciji kontrole pisama. Pravo ime zaboravljeno. AVIDITY-16. Namjetenik pote u Montevideu. Agent CIA u tajnoj operaciji kontrole pisama. Pravo ime zaboravljeno. 479AVOIDANCE. Kurir stanice Montevideo u operaciji prislukivanja telefona. Pravo ime zaboravljeno. AVOIDANCE-9. Agent stanice Montevideo ubaen u Komunistiku partiju Uru-gvaja. Pravo ime zaboravljeno. AYALA CABEDA, ZULFIK. Ministar savjetnik u urugvajskoj ambasadi u Ha-vani. Takoer otpravnik poslova. Agent CIA usmjeren protiv kubanske vlade. BACON, JOHN. Oficir za izvjetaje u stanici Quito. Odgovoran za agente uba-ene u Komunistiku partiju i za propagandne operacije. BAGLEY, TENNANT (PETE). Zamjenik efa odsjeka za sovjetski blok. Ka-snije ef stanice u Bruxellesu. BAIRD, COLONEL MATT. Direktor za obuku u CIA. BANK OF BOSTON. Sluba CIA za financiranje. BANKS, TITO. Trgovac vunom iz Montevidea, pomoni agent stanice Monte-video. BAQUERO DE LA CALLE, JOSE. Desniarski velaskistiki voa. Ministar rada i socijalnog staranja. Agent stanice Quito za obavjetajne i politike akcije. BARBE, MARIO. Potpukovnik urugvajske armije, ef republikanske garde (ko-njica) u policiji u Montevideu. Povezani kolaborator stanice Montevideo. BASANTES LARREA, ATAHUAIPA. Agent stanice Quito ubaen u Komuni-stiku partiju Ekvadora. Kriptonim: ECFONE-3. BEIRNE, JOSEPH. Predsjednik Sindikata radnika veza Amerike (CCA). Direktor Amerikog instituta za razvoj slobodnih sindikata. Vaan kolaborator u rad-nikosindikalnim operacijama CIA, posredstvom AIFLD-a i Meunarodnog sindikata radnika pota, telegrafa i telefona (PTTI), prema potrebi. BENEFIELD, ALVIN. Strunjak CIA u operacijama otkrivanja inozemnih diplo-matskih ifara. BERCKMANS, BRUCE. Operativni oficir CIA u Mexico Cityju. Nema slu-benu zatitu. Radi kao direktor Estudios Economicos y Promociones Indu-striales, S. A., i kao latinskoameriki predstavnik Agribusiness Development Ine, prema potrebi. BERGER, MICHAEL. Operativni oficir CIA u Montevideu. BESABER. Agent stanice Mexico City usmjeren protiv poljskih obavjetajnih oficira, s diplomatskim statusom. Vlasnik tvornice keramike i agencije za tranzit turista u Cuernavaci. Podrijetlom Poljak. Ime zaboravljeno. BIDAFFY-1. Agent stanice Buenos Aires ubaen u revolucionarnu grupu Johna Williama Cooka. Pravo ime i kriptonim zaboravljeni. BRAGA, JUAN JOSE. Zamjenik efa odsjeka za istrage policije u Montevideu. Bliski povezani kolaborator stanice Montevideo. Muitelj. BRAZILIAN INSTITUTE FOR DEMOCRATIC ACTION (IBAD). Antikomuni-stika organizacija politike akcije pri stanici Rio de Janeiro. Sluila za fi-nanciranje i nadzor nad politiarima.

BRESLIN, ED. Major amerike vojske i obavjetajni savjetnik ekvadorske ar-mije. Bliski kolaborator stanice Quito. BROE, WILLIAM V. Sef odsjeka zapadne hemisfere. Bivi ef stanice Tokio. BROWN, BILL. Operativni oficir taba CIA, strunjak za radniko-sindikalne operacije, na zadatku u stanici Panama u Fort Amadoru u zoni Kanala. 480BROWN, IRVING. Evropski predstavnik Amerike federacije rada i glavni agent CIA za kontrolu Meunarodne konfederacije slobodnih sindikata (ICFTU), prema potrebi. BUCHELI, RAFAEL. Ininjer u telefonskoj kompaniji, zaduen za veze u Quitu. Agent stanice Quito zaduen za uspostavljanje telefonskih veza. Krip-tonim: ECWHEAT-1. BURBANO DE LARA, MIGUEL (MIKE). Sef ureda na aerodromu kompanije Pan American-Grace Airways. Radi za stanicu Quito kao posrednik do Luisa Vargasa, prema potrebi. Kriptonim: ECACCENT. BURKE, JOHN. Oficir stanice Quito, pod zatitom Javne pomoi AID. BURNS, PAUL. Operativni oficir CIA u Montevideu. Specijaliziran za operacije ubacivanja u komunistike partije. BUSTOS, CHARLOTTE. Oficir CIA, odgovorna za podrku centrale povezanim i pomonim operacijama u Mexico Citvju. CABEZA DE VACA, MARIO. Proizvoa mlijeka u Quitu. Radi kao agent sta-nice Quito. Posrednik do Marija Cardenasa, prema potrebi. Kasnije koriten u financiranju i nadziranju Centra za studije ekonomskih i socijalnih reformi (CERES), prema potrebi. CAMACHO, EDGAR. Posinak Oswalda Luga, pukovnika ekvadorske dravne policije. Agent stanice Quito kao posrednik do Luga. Kasnije prepisiva u operacijama prislukivanja telefona. CAMARA SENA, -. Pukovnik brazilske vojske, poslan u brazilsku ambasadu u Montevideu za vojnog ataea. Agent CIA. CANTRELL, WILLIAM. Operativni oficir CIA u Montevideu, pod zatitom Ureda za javnu pomo AID. CARDENAS, MARIO. Agent stanice Quito ubaen u Komunistiku partiju Ekvadora. Kriptonim: ECSIGIL-1. CAR V A JAL, -. Pukovnik urugvajske vojske i naelnik obavjetajne vojne slube. Agent stanice Montevideo za povezane operacije. CASSIDV, JOHN. Zamjenik efa stanice Montevideo. CASTRO, JUANA. Sestra Fidela Castra i propagandni agent CIA. CATHOLIC LABOR CENTER (CEDOC). Radniko-sindikalna organizacija u Ekvadoru, koju pomae stanica Quito. Vidi: JOSE BAQUERO DE LA CALLE, AURELIO DAVILA CAJAS i ISABEL ROBALINO BOLLO. CATHOLIC UNIVERSITV VOUTH ORGANIZATION. Grupa za propagandu, posredstvom Aurelija Davile Cajasa, prema potrebi. CENTER FOR ECONOMIC AND SOCIAL REFORM STUDIES (CERES). Re-formistika organizacija poslovnih ljudi, koju financira i nadzire stanica Quito. CIA je kontrolira kao i sline organizacije u Latinskoj Americi, na primjer Centar za studije i socijalnu akciju (CEAS) u Bogoti. CENTER OF STUDIES AND SOCIAL ACTION (CEAS). Reformistika orga-nizacija koju financtza ; nadzire stanica Bogota.

CHIRIBOf.A, OSWALDO. Velaskistiki politiki voa koji je regrutirao Ata-hualpu Basantesa sluei se tehnikom pogrenog signala. Kriptonim: ECFONfc. Kasnije ekvadorski otpravnik poslova u Haagu. CIVIL AIR TRANSPORT (CAT). Avionska kompanija pod kontrolom CIA, angairana u paravojnim operacijama, uglavnom na Dalekom istoku. 31 CIA 481CLERICI DE NARDONE, OLGA. ena urugvajskog predsjednika Benita Nardonea. Nakon Nardoneove smrti voda Federalne lige za ruralistiku akciju. Bliski politiki kolaborator stanice Montevideo. COMBATE. Studentska publikacija stanice Montevideo, financira se i nadzire posredstvom Alberta Roe, prema potrebi. COMMITTEE FOR LIBERTV OF PEOPLES. Organizacija kojom se stanica u Quitu koristi za propagandu. COMMUNICATIONS WORKERS OF AMERICA (CWA). Ameriki sindikat kojim se CIA koristi za nadzor nad Meunarodnim sindikatom radnika pota, telegrafa i telefona (PTTI), prema potrebi. CONOLLY, RICHARD L. mladi. Operativni oficir CIA. Specijaliziran za sov-jetske operacije. CONTRERAS ZUNIGA, VICTOR. Agent radniko-sindikalnih operacija i po-litike akcije u bazi Guayaquil. Prvi predsjednik Ekvadorske konfederacije slobodnih sindikalnih organizacija (CEOSL), prema potrebi. COORDINATING COMMITTEE OF FREE TRADE UNIONISTS OF ECUA-DOR. Pripremno djelo koje je konano dovelo do osnivanja Ekvadorske kon-federacije slobodnih sindikalnih organizacija (CEOSL), koju je financirala i nadzirala stanica Quito. Komitet je osnovao radniko-sindikalni odsjek ICA uz pomo ORIT-a. COORDINATING SECRETARIAT OF NATIONAL UNIONS OF STUDENTS (COSEC), kasnije poznat pod nazivom INTERNATIONAL STUDENT CONFERENCE. Meunarodni studentski front koji financira i nadzire CIA da se suprotstavlja Meunarodnoj studentskoj uniji. Sjedite u Leydenu. COPELLO, GUILLERMO. Naelnik istranog odjela policije u Montevideu. Bliski vezni kolaborator stanice Montevideo. CORDOVA GALARZA, MANUEL. Voda Radikalne liberalne partije i podse-kretar ekvadorske vlade (odgovoran za unutarnju sigurnost). Bliski kolabo-rator stanice Quito. COURAGE, BURT. Nastavnik obrazovnih programa CIA, strunjak za judo, karate i borbu golim rukama. CUBAN REVOLUTIONARV COUNCIL (CRC). Izbjeglika organizacija, pod kontrolom CIA, koju u Montevideu predstavlja Hada Rosette, prema potrebi. DAVALOS, -. Agent stanice Quito za propagandne i politike akcije u Rio-bambi. Financiran iz projekta ECACTOR. DAVALOS, ERNESTO. Namjetenik ekvadorske vlade i agent stanice Quito. DAVILA AJ AS, AURELIO. Voda Konzervativne partije. Predsjednik Narodne skuptine. Obavjetajac i agent politike akcije stanice Quito. Kriptonim: ECACTOR. DAVI, ROBERT. Sef stanice Lima. DE AND A, JACOBO. Strunjak koji je radio na operaciji prislukivanja telefona AVENGEFUL za stanicu Montevideo.

DEAN, WARREN L. Zamjenik efa stanice Mexico City. Sef stanice Quito. Sef stanice Oslo. DEL HIERRO, JAIME. Nacionalni direktor Radikalne liberalne partije i premi-jer ekvadorske vlade (unutarnja sigurnost). Bliski kolaborator stanice Quito. DE LOS REYES, PACIFICO. Major ekvadorske dravne policije. Sef obavje-tajne slube policije, a kasnije naelnik za kriminalne istrage za provinciju Pichincha (Quito). Agent stanice Quito. 482.DEMOCRATIC REVOLUTIONARY FRONT (FRD). Kubanska izbjeglika or-ganizacija koju financira i kontrolira CIA. DERIABIN, PETER. Dezerter KGB-a ipso-tih godina koji je postao ameriki graanin i namjetenik CIA. DIAZ SILVEIRA, FRANK. Agent stanice Miami koji je vodio ekspediciju ku-banskih izbjeglica u napadu na kubansku ambasadu u Limi. Potvrdio da su lani dokumenti koji su prouzroili raskid odnosa s Kubom, od strane peru-anske vlade, bili toboe istiniti. DILLON, PAUL. Oficir CIA u sovjetskoj sekciji stanice u Mexico Citvju. DMHAMMER-1. Funkcioner jugoslavenske vlade koji je dezertirao i kasnije po-kuao regrutirati svoje bive kolege prema uputama CIA. Pravo ime i krip-tonim zaboravljeni. DNNEBULA-1 Predstavnik korejske CIA u Mexico Citvju. Pod zatitom korej-ske ambasade. Pravo ime zaboravljeno. Povezani kolaborator stanice Mexico City. DOHERTY, WILLIAM. Interameriki predstavnik Meunarodnog sindikata radnika pota, telegrafa i telefona (PTTI), prema potrebi, i agent CIA u rad-niko-sindikalnim operacijama. Izvrni direktor Amerikog instituta za raz-voj slobodnih sindikata (AIFLD). DONEGAN, LESLIE. Agent CIA koja je u Parizu dala novac autoru ovog dnev-nika da se vrati po rukopis. DRISCOL, BOB. Operativni oficir CIA koji je nastavio raditi nakon umirov-ljenja na osnovi ugovora sa stanicom Mexico City. DROLLER, JERRY. ef slube tajnih akcija u odsjeku zapadne hemisfere. DUFFIN, C. HARLOW. Sef slube za Venezuelu u odsjeku zapadne hemisfere. Specijalist za Brazil. DULLES, ALLEN. Direktor CIA. ECALIBY-1. Voza kubanske ambasade u Quitu. Agent stanice Quito. Pravo ime i stvarni kriptonim zaboravljeni. ACBLISS-l. Sef ureda kompanije Braniff Airvvavs u Guayaquilu i pomoni agent baze Guayaquil. Ime i istiniti kriptonim zaboravljeni. ECCLES, DR. Naelnik programa obuke mladih oficira. ECELDER. Tajna tiskara za propagandne operacije stanice Quito. Vidi: JORGE, PATRICIO, MARCELO, RODRIGO i RAMIRO R1VADENEIRA. Pravi kriptonim zaboravljen. ECHINOCARUS-i. Agent baze Guayaquil ubaen u Komunistiku partiju Ekva-dora. Pravo ime nepoznato. ECJOB. Voa ekipe agenata stanice Quito za rasturanje politikih letaka koje je tiskala stanica te za ispisivanje parola po zidovima. Pravo ime nepoznato. ECLAT. Penzionirani oficir ekvadorske vojske i voa ekipe za praenje i istrage baze Guayaquil. Pravo ime zaboravljeno.

ECOLIVE-1. Agent stanice Quito ubaen u Uniju revolucionarne omladine Ekvadora. Ime zaboravljeno. Predvieno da bude ubaen u Komunistiku partiju Ekvadora. ECOTTER-1 i ECOTTER-2. Agenti stanice Quito za kontrolu putnika. Prava imena zaboravljena. ECSIGH-1. Ljubavnica Ricarda Vazqueza Diaza i glavni stenograf ekvadorske vojne hunte. Regrutirala ju je stanica Quito za politike obavjetajne akcije * 483protiv hunte posredstvom Vazqueza. Pravo ime i pravi kriptonim zaborav-ljeni. ECSTACV-1 i ECSTACY-2. Agenti stanice Quito koji su osigurali kontrolu pisama. Prava imena i kriptonimi zaboravljeni. ECUADOREAN ANTI-COMMUNIST ACTION. Naziv nepostojee organiza-cije koja je sluila kao tobonji sponsor propagande stanice Quito. ECUADOREAN ANTI-COMMUNIST FRONT. Naziv prividnog sponsora pro-pagande stanice Quito. ECUADOREAN CONFEDERATION OF FREE TRADE UNION ORGANIZA-TIONS (CEOSL). Nacionalna organizacija sindikata, koju je osnovala i nad-zire stanica Quito. EDITORS PRESS SERVICE. Propagandni izvor pod nadzorom CIA sa sjeditem u New Vorku. Materijali plasirani posredstvom propagandnih agenata CIA u Latinskoj Americi. EGAS, JOSE MARIA. Voa pokreta kranskih socijalista. Agent stanice Quito. ELSO, WILSON. Urugvajski poslanik. Voda Federalne lige ruralistike akcije. Stanica Montevideo obraivala ga kao mogueg agenta politike akcije. ENSAYOS. Znanstveni asopis koji je financirala i nadzirala stanica Quito posredstvom Carlosa Valleja Baeza i Juana Yepeza del Poza starijeg, prema potrebi. ESTERLINE, JAKE. Zamjenik efa odsjeka zapadne hemisfere. ESTRADA ICAZA, EMILIO. Direktor najvee ekvadorske banke, skuplja na-laza predhispanske umjetnosti. Agent politike akcije baze Guayaquil. EUROPEAN ASSEMBLV OF CAPTIVE NATIONS. Propagandna operacija CIA. FANNIN (ili FANNON), LESS. Ispitiva na poligrafu. Godine 1960. uhvatila ga u Singapuru tamonja policija. CIA ga pokuala osloboditi, ali je singapurski premijer odbio molbu. FEDERATION OF FREE WORKERS OF GUAVAS (FETLIG). Provincijska lanica Ekvadorske konfederacije slobodnih sindikalnih organizacija (CEOSL), pod nadzorom stanice Quito. FELDMANN, ROBERT. Oficir stanice Mexico City, bavio se operacijama uba-civanja u Institucionalnu revolucionarnu partiju (PRI) i u Ministarstvo vanj-skih poslova Meksika. FENETEL. Nacionalna federacija ekvadorskih radnika veza, lanica PTTI, po-dravala je stanica Quito. FERGUSON, JIM. Nastavnik programa obuke mladih oficira CIA (JOTP), kas-nije nazvan programom obuke za slubenike od karijere. FERNANDEZ CHAVEZ, A. Dopisnik agencije Orbe Latinoamericano iz Monrevidea, prema potrebi, i talijanske agencija ANSA. Propagandni agent stanice Montevideo. FERNANDEZ, GONZALO. Umirovljeni pukovnik ekvadorskog zrakoplovstva i bivi atae u Londonu. Agent stanice Quito kao posrednik do agenta ubaenog u komunistiku partiju.

FERRERA, AL. Vjeruje se da je agent CIA, umijean u nastojanja da u Parizu odvrati autora od pisanja ovog dnevnika. Podzemni ameriki novinar. FIGUERES, JOSE. Predsjednik Kostarike. Zatitnik operacija CIA, kakve su Ameriki institut za slobodan razvoj sindikata i Institut za politiko obrazo-vanje. 484FIRST NATIONAL CITY BANK. CIA se njome sluila kao tajnom slubom za financiranje i kupovinu valuta drugih zemalja. FISHER, JOSI AH (JOE). Zamjenik efa meksike grupe u odsjeku zapadne he-misfere. FITZGERALD, DESMOND. Sef odsjeka zapadne hemisfere, kasnije zamjenik direktora za planove. FLORES, TOM. Sef stanice Montevideo. Sef kubanske grupe u centrali. FONTANA, PABLO. Potkomesar policije u Montevideu i povezani kolaborator stanice Montevideo. FONTOURA, LYLE. Prvi sekretar brazilske ambasade u Montevideu. Agent CIA. FREE AFRICA ORGANIZATION OF COLORED PEOPLE. Propagandna sluba stanice Montevideo. FUSONI, RAFAEL. Pomonik direktora za odnose s javnou Organizacijskog komiteta olimpijskih igara u Mexico Cityju. Agent CIA. GANDARA, MARCOS. Pukovnik ekvadorske vojske i lan vladajue vojne hunte. Bliski kolaborator stanice Quito. GARDINER, KEITH. Operativni oficir CIA. GARI, JUAN JOSE. Voa Federalne lige ruralistike akcije i politiki savjetnik Benita Nardonea. Agent politike akcije stanice Montevideo. GARZA, EMILIO. Predstavnik Amerikog instituta za razvoj slobodnih sindi-kata (AIFLD) u Bogoti. Agent CIA za radniko-sindikalne operacije. GIL, FELIPE. Urugvajski ministar unutarnje sigurnosti. Bliski suradnik stanice Montevideo. GILSTRAP, COMER (WILEY). Zamjenik efa stanice Montevideo. Sef stanice u San Salvadoru. GOMEZ, RUDOLPH. Zamjenik efa odsjeka zapadne hemisfere; i<?6o-tih go-dina ef stanice Santiago, ile. Kasnije ef stanice Lisabon. GONCALVES, HAMLET. Prvi sekretar urugvajske ambasade u Havani. Agent CIA usmjeren da djeluje protiv kubanske vlade. GOODPASTURE, ANNIE. Operativni oficir stanice Mexico City i pomonik efa stanice za povezane operacije. GOODWYN, JACK. Direktor urugvajskog instituta za obrazovanje sindikata (IUES) i predstavnik Amerikog instituta za razvoj slobodnih sindikata (AIFLD), prema potrebi. Agent CIA pod ugovorom. GORTAIRE, FREDERICO. Potpukovnik ekvadorske vojske. Regrutirala ga, po-sredstvom njegova brata Jorgea Gortaira, stanica Quito. GORTAIRE, JORGE. Penzionirani pukovnik ekvadorske vojske. Savjetnik biv-eg predsjednika Poncea i bivi ekvadorski predstavnik u Vijeu interamerike obrane u Washingtonu. Agent stanice Quito za politike akcije i obavjetajnu djelatnost u Ambatu. GRACE, J. PETER. Predsjednik W. R. Grace and Co, multinacionalne kompanije s velikim investicijama u Latinskoj Americi. Predsjednik vijea Amerikog instituta za razvoj slobodnih sindikata (AIFLD). Zatitnik radniko-sindikal-nih operacija CIA.

GUAYAS WORKERS CONFEDERATION (COG). Radniko-sindikalna orga-nizacija kojom se sluila baza Guayaquil, ali je od toga odustala kada je osnovana nova organizacija (CROCLE). 485GUS. Oficir CIA za regrutiranje, radio u Uredu za osoblje. Grkog podrijetla, ali prezime zaboravljeno. Regrutirao je autora ovog dnevnika. HANKE, JOHN. Operativni oficir CIA nadlean za pomo centrale u organiza-ciji sigurnosti u Punti del Este travnja 1967. HART, JOHN. Sef operacija protiv Kube u centrali CIA. Bivi ef stanice Rabat. HARWOOD, PAUL. Sef stanice CIA u Quitu. HASKINS, LLOYD. Izvrni sekretar Meunarodne federacije radnika naftne i kemijske industrije (IFPCW). Prema potrebi agent CIA u tom sindikatu. HATRY, RALPH. Operativni oficir CIA pod ugovorom u Montevideu, bez slubene zatite, u ikakoj marketing agenciji Thomas H. Miner and As-sociates. HAUSMAN, CVNTHIA. Operativni oficir CIA u sekciji za Sovjete i istono-evropske zemlje u stanici Mexico City. HELMS, RICHARD. Zamjenik direktora CIA za planove. Kasnije direktor. HENNESSV, JACK. Pomonik efa filijale First National City Bank u Monte-videu. Osiguravao inozemne valute za operacije CIA. HERBERT, RAY. Zamjenik efa odsjeka zapadne hemisfere. HISTADRUT. Izraelska radniko-sindikalna konfederacija kojom se CIA slui u svojim radniko-sindikalnim operacijama. HOLMAN, NED P. Sef stanice Montevideo. Kasnije ef stanice u Guatemala Citvju. HOOD, WILLIAM J. Sef operacija u odsjeku zapadne hemisfere. HORTON, JOHN. Sef stanice Montevideo. Kasnije ef stanice Mexico City. HOUSER, FRED. Agent CIA ameriko-argentinskog dravljanstva, zaposlen u stanici Buenos Aires, ali angairan i u prislukivanju ambasade UAR-a u Montevideu. HUMPHRIES, JOAN. Strunjak CIA za preruavanje. Mu joj je strunjak za ope tehnike operacije, dodijeljen stanici Mexicy City. INSTITUTE OF POLITICAL EDUCATION. Politika kola za mlade potenci-jalne reformatore u Latinskoj Americi, koju vodi stanica San Jose. Vidi: SACHA VOLMAN. Vidi: JOSE FIGUERES. INTER-AMERICAN FEDERATION OF WORKING NEWSPAPERMEN (IFWN). Novinarski sindikat koji CIA nadzire i financira posredstvom AME-RICAN NEWSPAPER GUILD. INTER-AMERICAN LABOR COLLEGE. Institucija za obuku Interamerike re-gionalne sindikalne organizacije (ORIT) u Cuernavaci, Meksiko. Financira je i nadzire CIA. INTER-AMERICAN POLICE ACADEMY. kola za obrazovanje policajaca u Fort Davisu, u zoni Kanala, osnovala ju je stanica Panama. Premjetena u Washington DC (District of Columbia), gdje je ime promijenjeno u Interna-tional Police Academv. Financira je AID, ali kontrolira CIA. THE INTER-AMERICAN REGIONAL LABOR ORGANIZATION (ORIT). Re-gionalna organizacija ICFTU za zapadnu hemisferu, s centralom u Mexico Citvju. Financira je Serafino Romualdi i glavna je sluba za radniko-sindi-kalne operacije CIA u Latinskoj Americi.

INTERNATIONAL CATHOLIC YOUTH FEDERATION. Omladinska orga-nizacija katolike Crkve.koju CIA upotrebljava u omladinskim i studentskim operacijama. 486INTERNATIONAL COMMISSION OF JURISTS (ICJ). Meunarodno udrue-nje pravnika. Osnovala i nadzire CIA. Slui njezinim propagandnim opera-cijama. Koristi se u borbi protiv International Association of Democratic Lawyers. Sjedite: Geneva. THE INTERNATIONAL CONFEDERATION OF FREE TRADE UNIONS (ICFTU). Radniki centar pod kontrolom CIA, nasuprot Svjetskoj federaciji sindikata (World Federation of Trade Unions - WFTU). Centrala u Bruxel-lesu. THE INTERNATIONAL FEDERATION OF CHRISTIAN TRADE UNIONS (ICFTU, kasnije THE WORLD CONFEDERATION OF LABOR). Meuna-rodna katolika sindikalna organizacija koja slui kao sluba CIA za rad-niko-sindikalne operacije. THE INTERNATIONAL FEDERATION OF CLERICAL AND TECHNICAL EMPLOVEES (IFCTE). ITS za kancelarijske slubenike. CIA se njome koristi u radniko-sindikalnim operacijama. INTERNATIONAL FEDERATION OF JOURNALISTS. Organizacija pod utje-cajem CIA. Slui u propagandnim operacijama. Centrala u Bruxellesu. Osno-vana da se suprotstavlja Meunarodnoj organizaciji novinara (International Organization of Journalists). INTERNATIONAL FEDERATION OF PETROLEUM AND CHEMICAL WORKERS (IFPCW). ITS za tu industriju prvobitno je osnovala CIA po-sredstvom US Oil Workers International Union. INTERNATIONAL FEDERATION OF PLANTATION, AGRICULTURAL AND ALLIED WORKERS (IFPAAW). Meunarodni sindikat poljoprivred-nih radnika. CIA se njime slui u radniko-sindikalnim operacijama. INTERNATIONAL FEDERATION OF WOMEN LAWYERS. Organizacija kojom se CIA koristi u radniko-sindikalnim operaq'ama. INTERNATIONAL POLICE ACADEMV. kola za obrazovanje policajaca, pod kontrolom CIA, pod zatitom AID. Akademija je u Washingtonu, DC. Biva interamerika policijska akademija osnovana je u Panami. Osnovala ju je stanica CIA. INTERNATIONAL POLICE SERVICES SCHOOL. kola CIA za obuku poli-cije, u Washingtonu. Nije pod slubenom zatitom. INTERNATIONAL STUDENT CONFERENCE. Vidi: COORDINATING SECRETARIAT OF NATIONAL UNIONS OF STUDENTS (COSEC). INTERNATIONAL TRADE SECRETARIATS. Opi opis meunarodnih sindi-kalnih organizacija koje kao lanice imaju nacionalne sindikate radnika po-jedinih industrija. Postoji 15-2.0 ITS-a, od kojih CIA veinu upotrebljava u svojim radniko-sindikalnim operacijama. Neki ITS-i imaju svoje centrale u Evropi, drugi u SAD-u, no zadravaju tijesnu suradnju s ICFTUom u Bruxellesu. INTERNATIONAL TRANSPORT WORKERS FEDERATION (ITF). Meuna-rodna federacija transportnih radnika. Slui za radniko-sindikalne opera-cije CIA. Vidi: JOAQUIN (JACK) OTERO. JACOME, FRANCINE. Amerikanka udata za Ekvadorca. Agent u Quitu, pie zatitna pisma Luisu Toroelli, prema potrebi, i slui kao prepisiva i kurir u operaciji prislukivanja telefona. Kriptonim: ECDOXY. JARAMILLO, JAIME. Velaskistiki voa i agent za ubacivanje stanice Quito.

487JAUREGUI, ARTURO. Generalni sekretar Interamerike regionalne sindikalne organizacije (ORU), prema potrebi, u Mexico Cityju. Agent CIA. JAUREGUIZA. Komesar policije u Montevideu, nadlean za pokrete doseljenika. Povezani kolaborator stanice Montevideo. JONES, DEREK. Agent stanice Montevideo u operaciji otkrivanja sistema ifara ambasade Ujedinjene Arapske Republike (Egipat). KARAMESSINES, THOMAS. Pomonik zamjenika direktora za planove, a kas-nije zamjenik direktora za planove. KAUFMAN, WALTER J. Sef meksike grupe u odsjeku zapadne hemisfere. KINDSCHI, JACK. Operativni oficir CIA u Stockholmu. Slui se zatitom agen-cije za propagandu Robert Mullen Co. u Washingtonu. Poslan na zadatak u Mexico Citv pod istom zatitom. KING, COLONEL, J. C. ef odsjeka zapadne hemisfere unutar DDP-a. KLADENSKY, OTTO. Trgovac Oldsmobilea u Quitu. Agent stanice za obavjetajne operacije o ehoslovakoj diplomatskoj misiji. Posrednik do Reinalda Varee Donosa, potpredsjednika Ekvadora. Kriptonim: ECTOSOME, kasnije DICTOSOME. LABOR COMMITTEE FOR DEMOCRATIC ACTION. Propagandna sluba stanice Montevideo. LADD, RAYMOND. Administrativni slubenik stanice Quito nadlean i za sta-novite operacije. LADENBURG, ARTHUR. Operativni oficir CIA u Mexico Cityju. Nema slu-benu zatitu. Kasnije premjeten u Santiago, ile. LLBIDINAL. Operacija kontrole pisama u stanici Mexico City. Pravi kriptonim i prava imena agenata nepoznati. LICALLA. Jedno od triju promatrakih mjesta prema sovjetskoj ambasadi u Mexico Cirvju. Imena agenata zaboravljena. LICOBRA. Kriptonim za operacije stanice Mexico Ciry protiv Institucionalne revolucionarne partije (PRI), meksikog Ministarstva vanjskih poslova i meksike vlade. LICOWL-1. Vlasnik malene prodavaonice povra u blizini sovjetske ambasade u Mexico Citvju. Agent CIA. Pravo ime zaboravljeno. LICOZY-1. Dvostruki agent stanice Mexico City protiv KGB-a. Pravo ime zagoravljeno. LICOZY-3. Dvostruki agent stanice Mexico City protiv KGB-a. Pravo ime za-boravljeno. IJCOZY-5. Dvostruki agent stanice Mexico City protiv KGB-a. Pravo ime za-boravljeno. LIDENY. Unilateralna operacija prislukivanja telefona u stanici Mexico City. Pravi kriptonim i prava imena agenata nepoznata. LIEMBRACE. Ekipa za praenje stanice Mexico City. Imena lanova ekipe ne-poznata. LJENVOY. Zdruena operacija prislukivanja telefona izmeu stanice Mexico City i meksike slube sigurnosti. Imena agenata nepoznata. LIFIRE. Ekipa za kontrolu putnika i ope istrage stanice Mexico City. Prava imena nepoznata. LILINK. Operacija u Mexico Cityju sa svrhom da se osigura neslubena zatita oficirima CIA u ambasadi. Pravo ime kompanije koja je osiguravala zatitu zaboravljeno. 488LIO VAL-1. Uitelj engleskog jezika u Mexico Cityju. \mericki graanin. Pravo ime zaboravljeno.

LIRICE. Ekipa za praenje stanice Mexico City. Prava imena lanova nepoznata. LISAMPAN. Operacija prislukivanja stanice Mexico City protiv kubanske ambasade. LONE STAR CEMENT CORPORATION. Amerika kompanija, podrunica koje u Urugvaju osigurava zatitu operativnim oficirima CIA u Montevi-deu. LOPEZ MICHELSON, ALFONSO. Vo a Revolucionarne liberalne partije Ko-lumbije, koju podrava stanica Bogota. Godine 1974. izabran za predsjednika Kolumbije. LOVESTONE, JAY. Sef za inozemne poslove AFL-a i glavni agent CIA za me-unarodne radniko-sindikalne operacije. LOWE, GABE. Operativni oficir stanice Quito. LUGO WILFREDO OSWALDO. Pukovnik ekvadorske dravne policije. Sef osoblja. Naelnik junog podruja (Cuenca) i naelnik priobalnog podruja. Agent stanice Quito. MALDONALDO, PABLO. Direktor ekvadorske 'slube za iseljavanje. Agent stanice Quito za kontrolu putovanja i za politike akcije. MANJARREZ, KATHERINE. Sekretar udruenja strane tampe u Mexico Ci-tyju. Agent stanice Mexico City. MARTIN, CARLOS. Pukovnik urugvajske armije i zamjenik naelnika policije u Montevideu. Bliski povezani suradnik stanice Montevideo. MARTIN, LARRY. Strunjak CIA za tehnike operacije, poglavito prislukiva-nje. Stacioniran u pomonoj tehnikoj bazi u Fort Amadoru, u zoni Panam-skog kanala. MARTINEZ MARQUEZ, GUILLERMO. Kubanski izbjeglica. Pie za Editore Press Service, prema potrebi. Propagandni agent CIA. MCCABE, WILLIAM. Meunarodni zastupnik Meunarodnog sindikata javnih slubi (PSI), prema potrebi. Agent CIA u radniko-sindikalnim operacijama. MCCLELLAN, ANDREW. Interameriki predstavnik AFL-CIO i bliski kolabo-rator u radniko-sindikalnim operacijama CIA. MCCONE, JOHN. Direktor CIA. MCKAY, CHARLES. Operativni oficir CIA. MCLEAN, DAVE. Specijalni pomonik pukovnika J. C. Kinga, efa odsjeka CIA za zapadnu hemisferu. Vrilac dunosti efa stanice Quito. MEAKINS, GENE. Jedan od glavnih agenata u radniko-sindikalnim operaci-jama u Britanskoj Gvajani, 1963-64, koje su urodile zbacivanjem premijera Cheddija Jagana, marksista. Vidi: PUBLIC SERVICE INTERNATIONAL (PSI). MEANY, GEORGE. Predsjednik Amerike federacije rada (AFL). Glavni agent kolaborator CIA u pokretu amerikih sindikata, djelovao u meunarodnim radnikosindikalnim operacijama' CIA. MEDINA, ENRIQUE. Voa Revolucionarne unije ekvadorske omladine (URJE) i ubaeni agent baze Guayaquil. MENDEZ FLEITAS, EPIFANIO. Izgnani voa paragvajske liberalne partije. Agent CIA. 489MERCADER, ANIBAL. Agent stanice Montevideo, ubaen u Urugvajski revo-lucionarni pokret (MRO). MEXICAN WORKERS CONFEDERATION (CTM). Radniko-sindikalni sek-tor vladajue Institucionalne revolucionarne partije (PRI) i sudionik u rad-niko-sindikalnim operacijama CIA. MEVER, CORD. Operativni oficir CIA, na dunosti u odsjeku za meunarodne organizacije. Godine 1974. ef stanice London.

MINER AND ASSOCIATES, THOMAS H. Marketing agencija sa sjeditem u Chicagu, koja osigurava zatitu oficirima CIA u inozemstvu. MIRANDA GIRON, ADALBERTO. Agent politike akcije i radniko-sindikal-nih operacija u bazi Guayaquil. Senator. MIRO CARDONA, JOSE. Kubanski voa u egzilu. Agent stanice Miami. MOELLER, JUAN. Agent stanice Quito za nadzor i podrku ekvadorskoj la-nici Svjetske omladinske asambleje (WAY), prema potrebi. MOFFET, BLAIRE. Sef baze Guayaquil. Centrala mu povjerila operaciju koja je dovela do porazu Pedra Saada, generalnog sekretara Komunistike partije Ekvadora, na izborima za radniko-sindikalnog senatora priobalnog podruja. MOGROVEJO, CRISTOBAL. Agent stanice Quito u Loji. MOLESTINA, JOSE. Poslovoa servisne stanice i trgovac rabljenim automobili-ma u Quitu. Pomoni agent stanice Quito. MOLINA, ENRIQUE. Voa omladinske organizacije konzervativne partije u Trkanu, Ekvador. Agent stanice Quito za propagandu i politiku akciju. MORA BOWEN, LUIS AUGUSTIN. Pukovnik ekvadorske armije i bliski vezni koloborator stanice Quito. Ministar (unutranja sigurnost). MOREHOUSE, FRED. ef ekipe za radio-praenje u stanici Montevideo. MOVEMENT FOR INTEGRAL UNIVERSITV ACTION. Propagandna sluba stanice Montevideo. MULLEN CO, ROBERT. Propagandna agencija sa sjeditem u Washingtonu koja daje zatitu oficirima CIA u prekomorskim zemljama. MURPHY, DAVID E. Sef odsjeka za sovjetski blok. Kasnije ef stanice u Parizu. MUSSO, ROBERTO (TITO). Sef ekipe za praenje AVENIN u Montevideu. Kriptonim: AVENIN-7. NARANJO, AURELIO. Pukovnik ekvadorske armije i ministar obrane. Bliski povezani suradnik stanice Quito. Pridonio raskidu diplom'atskih odnosa iz-meu Ekvadora i Kube. NARANJO, MANUEL. Generalni sekretar Socijalistike partije Ekvadora; mini-star financija; ambasador Ekvadora u Ujedinjenim narodima. Agent poli-tike akcije stanice Quito. NARODNE, BENITO. Predsjednik Urugvaja. Bliski kolaborator stanice Monte-video. NATIONAL BOARD FOR DEFENSE OF SOVEREIGNTY AND CONTINEN-TAL SOLIDARITT. Propagandna sluba stanice Montevideo. NATIONAL CATHOLIC ACTION BOARD. Ekvadorska katolika organiza-cija pod utjecajem stanice Quito posredstvom Aurelija Davile Cajasa, prema potrebi. NATIONAL DEFENSE FRONT. Organizacija za politiku akciju protiv komu-nista. Financira je i nadzire stanica Quito posredstvom Aurelija Davile Ca-jasa (prema potrebi) i Renata Pereze Droueta (prema potrebi). 490NATIONAL FEDERATION OF PETROLEUM AND CHEMICAL WORKERS. Ekvadorski sindikat to ga je organizirao agent CIA Matias Ulloa Coppiano. Prema potrebi. NATIONAL FEMINIST MOVEMENT FOR THE DEFENSE OF LIBERTT. Propagandna sluba stanice Montevideo. NATIONAL STUDENTS ASSOCIATION (NSA). Amerika nacionalna student-ska unija, posredstvom koje je CIA kontrolirala i utjecala na COSEC i ISC. Centrala u Washingtonu.

NATIONAL JNION OF JOURNALISTS. Udruenje ekvadorske tampe kojim se CIA sluila u propagandnim operacijama. NATIONAL YOUTH COUNCIL. Ekvadorska lanica Svjetske omladinske asambleje (WAY), prema potrebi. NOLAND, JAMES B. Sef stanice Quito (Ekvador); Santiago (ile) i stanice Mexico City. Sef brazilske grupe u odsjeku zapadne hemisfere. NORIEGA, JUAN. Operativni oficir CIA u Managui, kasnije u Montevideu. O'GRADV, GERALD. Zamjenik efa stanice Montevideo. THE OIL WORKERS INTERNATIONAL UNION. Ameriki sindikat petrolej-ske industrije, posredstvom kojega je CIA osnovala Meunarodnu federaciju radnika petrolejske i kemijske industrije (IFPCW) na meunarodnoj razini. OTERO, ALEJANDRO. Komesar policije u Montevideu i naelnik policijske obavjetajne slube. Agent stanice Montevideo. OTERO, JOAQUIN (JACK). Interameriki predstavnik Meunarodne federacije transportnih radnika (ITF), prema potrebi. Agent CIA u radniko-sindikal-nim operacijama. Ameriki graanin. OVALLE, DR FELIPE. Osobni lijenik predsjednika Velasca i agent stanice Quito za obavjetavanje o Velascu. Tako er posrednik do Atahualpe Ba-santesa. Kriptonim: ECCENTRIC. PALADINO, MORRIS. Glavni agent CIA za nadzor nad Interamerikom organi-zacijom regionalnih sindikata (ORIT), prema potrebi. Direktor obrazovnog programa ORIT-a, direktor organizacije i pomonik generalnog sekretara. Od srpnja 1964. zamjenik izvrnog direktora Amerikog instituta za razvoj slo-bodnih sindikata (AIFLD). PALMER, MORTON (PETE). Operativni oficir stanice Quito. PAREDES, ROGER. Potpukovnik ekvadorske armije i naelnik obavjetajne slube ekvadorske vojske. Agent stanice Quito. Napustio armiju da bi osno-vao odred za praenje i druge slube prikupljanja obavjetajnih informacija. PARKER, FRED. Ameriki graanin sa stalnim boravkom u Quitu. Proizvoa namjetaja. Pomo ni agent stanice Quito. PAK ROMANA. Meunarodna omladinska organizacija katolike Crkve. CIA se njome sluila u studentskim i omladinskim operacijama. PELLECER, CARLOS MANUEL. Agent CIA ubaen u Komunistiku partiju Guatemale (PGT) i u komunistike i sline pokrete u Mexico Cityju. Otkri-ven nakon to je godinama sluio kao ovjek koji je raskinuo s komu-nizmom. Kriptonim: LINLUCK. PENKOVSKIJ, OLEG. Pukovnik sovjetske armije. pijunirao za CIA i britan-sku obavjetajnu slubu. PEREZ DROUET, RENATO. Putniki agent u Quitu. Generalni sekretar Pon-ceove administracije. Voa pokreta kranskih socijalista. Obavjetajni agent i agent politike akcije stanice Quito. Sudionik u projektu ECACTOR. l49*PEREZ FREEMAN, EARLE. Sef kubanske obavjetajne slube u Montevideu. Odluio da dezertira u Mexico City, zatim promijenio miljenje. PERRY, ALEX (ili ALEC). Direktor Uruguayan Portland Cement Co. (podru-nica Lone Star Cement Corporation) u Montevideu. Uredio da operativni ofi-ciri CIA djeluju pod zatitom njegove kompanije.

PHIPPS, RUSSELL. Operativni oficir stanice Montevideo, odgovoran za sovjetske operacije. PICCOLO, JOSEPH. Oficir CIA, odgovoran za operacije protiv Kube u stanici Mexico City. PILGRIM, VIRGINIA. Prijateljica autorove obitelji koja je preporuila autora da ga CIA zaposli. Namjetenik CIA. PIO CORREA, MANUEL. Brazilski ambasador u Meksiku i Urugvaju. Kasnije podsekretar vanjskih poslova. Agent CIA. PIRIZ CASTAGNET, ANTONIO. Inspektor policije u Montevideu. Agent sta-nice Montevideo. Kriptonim: AVALANCHE-6. PLENARV OF DEMOCRATIC CIVIC ORGANIZATIONS OF URUGUAY. Propagandna sluba stanice Montevideo. POLGAR, TOM. Naelnik taba za inozemnu obavjetajnu djelatnost u odsjeku zapadne hemisfere. Kasnije premjeten na dunost efa stanice Buenos Aires, a zatim za efa stanice u Sajgonu. PONCE YEPEZ, JAIME. Prodava kompanije Shell u Quitu. Agent stanice Quito za kontrolu i financiranje Centra za studije ekonomskih i socijalnih reformi (CERES), prema potrebi. PONCE, MODESTO. Ministar pota Ekvadora i agent stanice Quito za opera-ciju tajne kontrole pisama. PONCE, PATRICIO. Agent stanice Quito u operaciji kontrole putovanja. POPULAR DEMOCRATIC ACTION (ADEP). Sluba stanice Rio de Janeiro za politike akcije i za izborne operacije. THE POPULAR REVOLUTIONARY LIBERAL PARTY (PLPR). Ljeviarski ogranak omladinskog krila Radikalne liberalne partije. Pod kontrolu stanice Quito doveli je agenti stanice, medu kojima Juan Yepez del Pozo. POST, TELEGRAPH AND TELEPHONE WORKERS INTERNATIONAL (PTTI). Meunarodno udruenje radnika pote, telegrafa i telefona. CIA se njime sluila u radniko-sindikalnim operacijama. Glavni agenti u PTTI: Joseph Beirne, predsjednik sindikata PTT-radnika Amerike, i William Do-herty, prema potrebi. PRANTL, AMAURY. Potpukovnik urugvajske vojske i povezani kalaborator stanice Montevideo. Sef Guardia Metropolitana (jedinice za uguivanje po-buna), koja djeluje u okviru policije u Montevideu. PUBLIC SERVICE INTERNATIONAL (PSI). Meunarodno udruenje vladinih namjetenika, kojim se s CIA slui u radniko-sindikalnim operacijama. (Vidi AMERICAN FEDERATION OF STATE, COUNTY AND MUNICIPAL EMPLOYEES). QUAGLIOTTI AMEGLIO, JUAN CARLOS. Imuni urugvajski pravnik i ran-er. Faistiki orijentiran. Bliski politiki kolaborator stanice Montevideo. RADIO FREE EUROPE (RFE). Propagandna operacija CIA namijenjena Isto noj Evropi. RADIO LIBERTY. Propagandna operacija CIA namijenjena Sovjetskom Savezu. 492RAMIREZ, BEN. Operativni oficir stanice Mexico City, odgovoran za opera-cije ubacivanja u komunistiku partiju. RAMIREZ, EZEQUIEL. Nastavnik za obuku u CIA, strunjak za obrazovanje ekipa za praenje.

RAMIREZ, ROBERTO. Pukovnik urugvajske vojske i ef Guardia Metropoli-tana (jedinice za suzbijanje pobuna) pri policiji u Montevideu. Bliski pove-zani kolaborator stanice Montevideo. RAVINES, EUDOCIO. Peruanski komunist koji je napustio komunizam da bi objavio knjigu. Agent CIA. READ, BROOKS. Ugovorni operativni oficir stanice Montevideo, nema slubenu zatitu. REED, AL. Ameriki graanin, poslovni ovjek u Guayaquilu. Obavjetajni agent baze Guayaquil. REGIONAL CONFEDERATION OF ECUADOREAN COASTAL TRADE UNI-ONS (CROCLE). Radniko-sindikalna organizacija koju je osnovala i nad-zire baza u Guayaquilu. RENDON CHIRIBOGA, CARLOS. Osobni sekretar Juana Seville, ekvador-skog ministra financija. Suradnik u vanim politikim akcijama stanice Quito. RETAIL CLERKS INTERNATIONAL ASSOCIATION. Amerika lanica Meu-narodne federacije administrativnih i tehnikih slubenika, ima status ITS-a. U pomo te organizacije provode se operacije CIA meu administrativnim slubenicima. REVOLUTIONARV DEMOCRATIC FRONT (FRD). Izbjeglika kubanska po-litika organizacija koju nadzire stanica Miami. REVOLUTIONARV LIBERAL MOVEMENT (MLR). Reformistiki ogranak Liberalne partije Kolumbije, koji vodi Alfonso Lopez Michelson. Podrava je stanica Bogota. REVOLUTIONARV STUDENT DIRECTORATE IN EXILE (DRE). Izbjeglika kubanska studentska organizacija, zastupljena u razliitim latinskoamerikim zemljama. Nadzire je i financira stanica Miami. RIEFE, ROBERT. Operativni oficir CIA u stanici Montevideo. Strunjak za operacije ubacivanja u komunistike partije. RIVADENEIRA, JORGE. Agent stanice Quito u operaciji tajne tiskare. Tako er suradnik lista El Comercio. Povremeno sluio za plasiranje propagande. RIVADENEIRA, MARCELO. Agent stanice Quito u operaciji tajne tiskare. RIVADENEIRA, PATRICIO. Agent stanice Quito u operaciji tajne tiskare. RIVADENEIRA, RAMIRO. Agent stanice Quito u operaciji tajne tiskare. RIVADENEIRA, RODRIGO. Agent stanice Quito u operaciji tajne tiskare. Ta-ko er sluio kao prepisiva u operaciji prislukivanja telefona. ROBALINO BOLLO, ISABEL. Agent stanice Quito u radniko-sindikalnim ope-racijama Centra katolikih sindikata (CEDOC) i u propagandnim operaci-jama posredstvom Komiteta za slobodu naroda. ROCA, ALBERTO. Propagandni agent stanice Montevideo i izdava asopisa Combate, publikacije namijenjene studentima sveuilita. RODRIGUEZ, ALFONSO. Ininjer u telefonskoj kompaniji, odgovoran za mreu telefonskih linija u Quitu. Agent stanice Quito u operaciji prisluki-vanja telefona. Kriptonim: ECWHEAT-2. 493RODRIGUEZ, VENTURA. Pukovnik urugvajske armije i naelnik policije u Montevideu. Bliski povezani kolaborator stanice Montevideo. ROGGIERO, CARLOS. Umirovljeni-kapetan ekvadorske vojske i voda pokreta kranskih socijalista. Agent stanice Quito. Brine o odredima za militantne akcije. ROMUALDI, SERAFINO. Predstavnik AFL-a za Latinsku Ameriku. Glavni agent za CIA radniko-sindikalne operacije u Latinskoj Americi. ROOSEN, GERMAN. Drugi sekretar urugvajske ambasade u Havani. Agent CIA usmjeren protiv kubanske vlade.

ROSETE, HADA. Voda kubanske izbjeglike zajednice u Montevideu i agent stanice Montevideo. ROYAL BANK OF CANADA. Sluba za financiranje koja radi za CIA. SALGADO, GUSTAVO. Ekvadorski novinar. Glavni propagandni agent stanice Quito. Stalni uvodniar lista El Comercio i novina ekvadorskih provincija. Pravi kriptonim zaboravljen, ali odgovara i ECURGE. SALGUERO, CARLOS. ef kompanije Philip Morris u Latinskoj Americi. Regrutirala ga stanica Montevideo za pristup do stana efa KGB-a kako bi provela operaciju ozvuenja. Sluio i kao agent za pristup efu KGB-a. SAMPSON, RICHARD. Sef stanice CIA u Mexico Citvju. SANDOVAL, LUIS. Porunik ekvadorske dravne policije i glavni tehniki stru-njak policijske obavjetajne slube. Agent stanice Quito. SANTANA, ROLANDO. Kubanski diplomat u Montevideu. Dezertirao u CIA. SAUDADE, GIL. Zamjenik efa stanice Quito. SCHOFIELD, KEITH. Sef baze CIA u Guayaquilu. SCHROEDER, DONALD. Operativni oficir CIA, strunjak u operacijama otkrivanja ifara inozemnih diplomatskih slubi. SCOTT, WINSTON. Sef stanice Mexico City. SEEHAFER, RALPH. Sef baze Guayaquil. SENTINELS OF LIBERTV. Propagandna sluba stanice Montevideo. SEVILLA, JUAN. Ekvadorski ministar rada, kasnije ministar financija. Amba-sador u Saveznoj Republici Njemakoj. Agent stanice Quito za politike akcije i propagandu. SHANNON, TED. Sef stanice Panama. Kasnije preao u programe CIA za obuku policije. SHAW, ROBERT. Operativni oficir CIA. SHERNO, FRANK. Strunjak za tehnike operacije CIA, specijalist za opera-cije ozvuavanja. Dodijeljen stanici Buenos Aires. SHERRV, FRANCIS. Oficir CIA u stanici Mexico City, odgovoran za opera-cije protiv Kubanaca. SIERO PEREZ, ISABEL. Kubanka. Izbjeglica. Voda Meunarodne federacije ena pravnika (IFWL). Propagandni agent CIA. SIMMONS, CLARK. Zamjenik efa stanice Lima. SINCLAIR, WILLIAM. Interameriki predstavnik Meunarodnih javnih slubi (PSI). Agent CIA za radniko-sindikalne operacije. SMITH, WILLIAM L. (LEE). Operativni oficir CIA u stanici Montevideo. SNVDER, JOHN. Pomonik interamerikog predstavnika PTTI. Agent stanice Quito za radniko-sindikalne operacije. STEELE, ROBERT. Operativni oficir CIA u sekciji za Sovjete i njihove saveznike u stanici Mexico City. 494STORACE, NICOLAS. Ministar unutarnje sigurnosti Urugvaja i bliski kolabo-rator stanice Montevideo. STUART, FRANK. Direktor AID-a u Montevideu. Osigurao pristup u svoj ured radi ozvuenja telefonske centrale ambasade UAR-a na katu iznad prostorija AID-a. STUDENT MOVEMENT FOR DEMOCRATIC ACTION. Propagandna sluba stanice Montevideo.

SVEGLE, BARBARA. Sekretarica-daktilografkinja u stanici Quito na poetku 6o-tih godina. Sluila kao kurir do Aurelija Davile Cajasa. TEJERA, ADOLFO. Urugvajski ministar unutarnje sigurnosti. Bliski povezani kolaborator stanice Montevideo. TERREL, EDWIN. Naelnik bolivarske grupe (grupa tzv. bolivarskih zemalja, prim. pr.) u odsjeku zapadne hemisfere. THOMAS, WADE. Operativni oficir CIA, strunjak za operacije ubacivanja u komunistike partije. THORON, CHRISTOPHER. Od 1960. do 1965. operativni oficir CIA pod zatitom State Departmenta u Ujedinjenim narodima. Ostao pod zatitom State Departmenta dp 1969, kada je imenovan predsjednikom amerikog sve-uilita u Kairu, to je vjerojatno institucija iza koje se krije CIA. TORO, MEDARDO. Veleskistiki politiki plaenik. Agent stanice Quito poslan u Buenos Aires da motri na planove biveg predsjednika Velasca. TOROELLA, LUIS. Kubanac, uhapen i ubijen zbog pokuaja atentata na Fidela Castra. Agent operativne baze Miami u korist CIA i u operaciji pisanja ne-vidljivih poruka za stanicu Quito. Kriptonim po sjeanju: AMBLOOD-1. TORRES, JUAN. Kurir i pomoni tehniar prislunog mjesta u operaciji prislu-kivanja telefona AVENGEFUL. UBACH, ROGELIO. Pukovnik urugvajske vojske i naelnik policije u Monte-videu. Bliski vezni kolaborator stanice. ULLOA COPPIANO, ANTONIO. Agent politike akcije stanice Quito i voa Narodne revolucionarne liberalne partije. Kitoki dopisnik Agencije Orbe Latinoamericano, meunarodne propagandne operacije koju vodi stanica Santiago, ile. ULLOA COPPIANO, MATIAS. Agent za radniko-sindikalne operacije stanice Quito. Generalni sekretar Ekvadorske konfederacije slobodnih sindikata (CEOSL). URUGUAVAN COMMITTEE FOR FREE DETERMINATION OF PEOPLES. Propagandna sluba stanice Montevideo. URUGUAVAN COMMITTEE FOR THE LIBERATION OF GUBA. Propa-gandna sluba stanice Montevideo. URUGUAVAN CONFEDERATION OF WORKERS (UT). Nacionalna konfe-deracija sindikata, osnovana 1970. u okviru ORIT-a, ICFTU-a i ITS-a - or-ganizacija koje nadzire CIA. URUGUAVAN INSTITUTE OF TRADE UNION EDUCATION (IUES). Odje-ljak Amerikog instituta za razvoj slobodnih sindikata (AIFLD) u Montevi-deu. Pod nadzorom stanice Montevideo u svrhu radniko-sindikalnih ope-racija. URUGUAVAN LABOR CONFEDERATION (CSU). Nacionalna sindikalna rad-nika organizacija koju financira i nadzire stanica Montevideo. lURUGUAVAN PORTLAND CEMENT CO. Podrunica Lone Star Cement Corporation. Osigurava zatitu operativnim oficirima CIA u Montevideu. VALLEJO BAEZ, CARLOS. Pravnik i pisa. Stanica Quito uposlila ga u pro-pagandnim i radniko-sindikalnim operacijama. VEREA DONOSO, REINALDO. Penzionirani potpukovnik ekvadorske vojske i plaeni agent stanice Quito. Senator i potpredsjednik. Kriptonim: ECOX-BOW-1. VARGAS GARMENDIA, LUIS. Direktor urugvajske slube za iseljavanje u druge zemlje i povezani kolaborator stanice Montevideo.

VARGAS, LUIS. Agent stanice Quito ubaen'u Komunistiku partiju Ekvadora. Kriptonim: ECSIGIL-2. VARGAS VACACELA, JOSE. Kapetan ekvadorske dravne policije i ef poli-cijske obavjetajne slube. Plaeni agent stanice Quito za prikupljanje oba-vjetajnih podataka i za represivne akcije. Kriptonim: ECOMOROUS-2. VARONA, MANUEL DE. Kubanski voda u egzilu. Agent stanice Miami. VAZQUEZ DIAZ, RICARDO. Agent stanice Quito za radnicko-sindikalne ope-racije i voa ekvadorskog odjeljka Amerikog instituta za razvoj slobodnih sindikata (AIFLD). VELEZ MORAN, PEDRO. Potpukovnik ekvadorske vojske i vezni agent baze Guavagil. VILLACRES, ALFREDO. Posrednik izmeu baze Guayaquil i jednog agenta uba-enog u PCE. VOGEL, DONALD. Operativni oficir CIA u sekciji za Sovjete i njihove savez-nike u stanici Mexico City. VOLMAN, SACHA. Ugovorni operativni oficir CIA koji je organizirao Institit za politiko obrazovanje za stanicu San Jos u Kostariki. VOURVOULIAS, LEANDER. Grki konzul i doajen konzularnog zbora u Me-xico Citvju. Agent CIA. VOZ UNIVERSITARIA. Propagandni organ stanice Quito namijenjen studen-tima sveuilita. WALL, JIM. Operativni oficir stanice Quito, ranije radio kao student u San-tiagu, ile. WALSH, LOREN (BEN). Zamjenik efa stanice Quito. WARREN, RAYMOND. Sef grupe za praenje u odsjeku zapadne hemisfere. Kasnije, za Allendeove administracije, ef stanice Santiago. WATSON, STANLEY. Oficir nadlean za operacije tajne akcije u stanici Me-xico City. Kasnije zamjenik efa te stanice. WEATHERWAX, ROBERT. Operativni oficir CIA pod zatitom Javne sigur-nosti ICA (predasnik AID) u Quitu. WHEELER, RICHARD. Sef baze Guayaquil. WICHTRICH, AL. Izvrni potpredsjednik Amerike trgovinske komore u Me-xico Citvju. Agent CIA. WORLD ASSEMBLY OF YOUTH (WAY). Meunarodni omladinski front, fi-nancira i nadzire CIA. Osnovan s ciljem da se suprotstavi Svjetskoj federaciji demokratske omladine (WFDY), Centrala u Bruxellesu. WORLD CONFEDERATION OF LABOR. Vidi: International Federation of Christian Trade Unions (IFCTU). YEPEZ DEL POZO, mladi, JUAN. Agent politike akcije stanice Quito i voa Narodne revolucionarne liberalne partije. 496YEPEZ DEL POZO, stariji, JUAN. Propagandni agent i agent politike akcije stanice Quito. Voa Narodne revolucionarne liberalne partije (PLPR) i ekva-dorske lanice Meunarodne komisije pravnika (ICJ). YOUNG MENYS CHRISTIAN ASSOCIATION (YMCA). Osnovana u Quitu na poetku ezdesetih godina. Stanici CIA u Quitu sluilo za proirenje kon-takata i okupljanje potencijalnih agenata. Agenti stanice Quito su u vijeu direktora. ZAFIRIADIS ga TOMAS. Prepisiva, zajedno sa svojom sestrom, u operaci-jama prislukivanja telefona, koje je provodila stanica Montevideo. Mu zaposlen u amerikoj ambasadi i radio kao kurir.

ZAFIRIADIS, TOMAS. Slubenik trgovinske sekcije amerike ambasade u Montevideu. Radio kao kurir u operaciji prislukivanja telefona AVENGEFUL. ZAMBIANCO, JULIAN. Ameriki graanin. Agent regrutiran na Kubi. Nakon invazije u Zaljevu svinja pobjegao ribarskim brodom. Dodijeljen bazi Gua-yaquil kao operativni oficir bez slubene zatite. Prebaen u Mexico Citv. ZEFFER, ALEXANDER. Operativni oficir stanice Montevideo odgovoran za radnikosindikalne operacije. ZIPITRIA, -. Potpukovnik urugvajske vojske i agent stanice Montevideo za po-vezane operacije. Kriptonim: AVBALSA-10. 31 497DODATAK 2 Abecedni indeks skraenica. Zvjezdicom je oznaeno kako se CIA sluila organizacijama opisanim u DODATKU l. * AiE tab za procjene i vrednovanja Ureda za obuku ACGMC Amerika komunistika grupa u Mexico Citvju ADEP Narodna demokratska akcija AEC Komisija za atomsku energiju AF Odsjek za Afriku AFL Amerika federacija rada AID Agencija za meunarodni razvoj * AIFLD Ameriki institut za razvoj slobodnih sindikata ANCAP Dravna administracija industrija petroleja, alkohola i cementa ANSA Talijanska novinska agencija ARNE Ekvadorska nacionalistika revolucionarna akcija A Tajna akcija CCI Konfederacija nezavisnih kampesinosa * CEAS Centar za studije i socijalnu akciju * CEDOC Centar katolikih sindikata * CEOSL Konfederacija slobodnih sindikalnih organizacija Ekvadora * CERES Centar za studije ekonomskih i socijalnih reformi CFP Okupljene narodne snage Cl Kontrapijunaa CIA Centralna obavjetajna agencija CI/ICD Kontraobavjetajna sluba u odsjeku za meunarodni komunizam CI/OA Kontraobavjetajna sluba u grupi za odobravanje operacija CIO Kongres industrijskih organizacija CNC Nacionalna konfederacija kampesinosa CNED Nacionalni centar demokratskih studenata CNOP Nacionalna konfederacija narodnih organizacija CNT Nacionalna konvencija radnika * COG Konfederacija radnika Guayasa COS Sef (naelnik) stanice * COSEC Koordinacijski sekretarijat nacionalnih unija studenata CPSU Komunistika partija Sovjetskog Saveza CP Komunistika partija * CROCLE Konfederacija ekvadorskih regionalnih sindikata priobalnog podruja CS Tajne slube (isto kao Direktorat za planiranje-DDP)

* CSU Urugvajska konfederacija rada CT Program obuke oficira CIA od karijereCTAL Konfederacija latinskoamerikih sindikata CTE Konfederacija radnika Ekvadora * CTM Konfederacija radnika Meksika CTU Konfederacija radnika Urugvaja * UT Urugvajska konfederacija radnika CWA Sindikat radnika veza Amerike * DCI Direktor Centralne obavjetajne agencije DCID Upravni direktor Centralne obavjetajne slube DDC Direktorat za koordinaciju DDI Direktorat za obavjetajnu djelatnost DDP Direktorat za planove (isto kao i Tajne slube-CS) DDS Direktorat za pomone operacije DDS and T Direktorat za znanost i tehnologiju DOD Odsjek unutarnjih operacija DRE Direktorat revolucionarnih studenata u egzilu ECLA Ekonomska komisija Ujedinjenih naroda za Latinsku Ameriku EE Odsjek za Istonu Evropu FBI Federalni istrani biro FBIS Radio-informativna sluba za inozemstvo FE Odsjek za Daleki istok FENETEL Federacija ekvadorskih radnika na telekomunikacijama FEP Narodni izborni front FETLIG Federacija slobodnih radnika obale Guavasa FEU Federacija sveuilinih studenata * FEUE Ekvadorska federacija sveuilinih studenata FEUU Federacija sveuilinih studenata Urugvaja FI Obavjetajna djelatnost u inozemstvu FIDEL Ljeviarski oslobodilaki front FIR Izvjetaj o informacijama s nekog podruja FNET Nacionalna federacija studenata tehnike * FRD Revolucionarna demokratska fronta F and S Zigosanje FULNA Ujedinjena fronta za nacionalno osloboenje GRU Direktorat za obavjetajnu djelatnost sovjetskog glavnog taba (sov-jetske vojne obavjetajne organizacije) IAC Savjetodavni komitet za obavjetajnu djelatnost IADL Meunarodno udruenje demokratskih pravnika * IBAD Brazilski institut za demokratsku akciju ICA Administracija za meunarodnu suradnju (predasnik Agencije za meunarodni razvoj) * ICFTU Meunarodna konfederacija slobodnih sindikata * ICJ Meunarodna komisija pravnika I and E Odsjek za obavjetajnu djelatnost i veze policije u Montevideu * ICFTU Meunarodna federacija kranskih sindikata * IFJ Meunarodna federacija novinara * IFPCW Meunarodna federacija radnika petrolejske i kemijske industrije

* IFWN Interamerika federacija zaposlenih novinara IMF Meunarodni monetarni fond INR Biro State Departmenta za obavjetajnu djelatnost i istraivanja IO Odsjek za meunarodne organizacije IOJ Meunarodna organizacija novinara * ISC Meunarodna studentska konferencija * ITF Meunarodna federacija transportnih radnika * ITS Meunarodna struna udruenja 499IUS Meunarodna studentska unija JCE Komunistika omladina Ekvadora JCS Zdrueni tab JOT Obuka mladih oficira KGB Komitet za dravnu sigurnost (Sovjetska sluba za obavjetajnu dje-latnost i sigurnost) LP Prisluno mjesto MAAG Savjetodavna grupa za vojnu podrku MIR Revolucionarni pokret lijevih snaga MLN Pokret za nacionalno osloboenje MRO Urugvajski revolucionarni pokret MRP Narodni revolucionarni pokret NCG Nacionalno vladino vijee NCNA Novinska agencija Nova Kina (Hsinhua) NE Odsjek za Bliski istok NIS Dravni izvjetaj o obavjetajnoj djelatnosti NPIC Dravni centar za fotografiju NSA Agencija za nacionalnu sigurnost * NSA Nacionalno udruenje studenata (SAD) NSC Vijee za nacionalnu sigurnost NSC1D Obavjetajna uprava Vijea za nacionalnu sigurnost NSD Direktorat nacionalne sigurnosti OA Operaciono odobrenje OAS Organizacija amerikih drava OBI Ured za osnovnu obavjetajnu djelatnost OC Ured za veze (u DDS-u) OCB Odbor za koordinaciju operacija OI Ured za redovitu obavjetajnu djelatnost OCR Sredinja dokumentacija OCS kola za oficire kandidate OF Slubenik za financije (u DDS-u) OL Ured za prouavanje pokreta i opskrbu jedinica (u DDS-u) ONE Ured za dravni budet OO Ured za operacije OP Ured za osoblje (Direktorata za pomone operacije) ORIT Interamerika organizacija regionalnih sindikata u ICFTU ORR Ured za istraivanja i izvjetaje ORTF Francuska radio-televizija

OS Ured za sigurnost (u DDS-u) OSI Ured za obavjetajnu djelatnost u znanosti OSS Ured za strateke slube OTR Ured za obuku (u DDS-u) OWYL Jednosmjerna veza (radio-komunikacije) PCBM Boljevika komunistika partija Meksika PCE Komunistika partija Ekvadora PCM Komunistika partija Meksika PCP Komunistika partija Paragvaja PCU Komunistika partija Urugvaja * PLR Revolucionarna liberalna partija (Kolumbije) * PLPR Narodna revolucionarna liberalna partija POA Privremeno odobrenje za operacije POR Revolucionarna radnika partija PP Psiholoke i paravojne operacije PPS Narodna socijalistika partija PRI Institucionalna revolucionarna partija 500PRQ Upitnik o osobnim podacima PSE Socijalistika partija Ekvadora PSI Meunarodne javne slube PSR Revolucionarna socijalistika partija (Ekvadora) PSU Socijalistika partija Urugvaja * PTTI Meunarodni sindikat radnika pota, telegrafa i telefona * RFE Radio-stanica Slobodna Evropa RF Radio-frekvencija RI Odsjek za koordinaciju podataka RMD Uprava srodnih misija SAS Skandinavska zrana kompanija SATT Ekipa za analizu stratekih ciljeva SB Odsjek za sovjetski blok SCWL Popis za kontrolu sumnjivih osoba SIME Ekvadorska vojna obavjetajna sluba SK Oficir sigurnosti u sovjetskoj diplomatskoj koloniji SNET Nacionalna unija obrazovnih radnika SPR Podsjetnik o sovjetskom osoblju .SR Odsjek za sovjetsku Rusiju SW Tehnika nevidljivog pisanja TASS Sovjetska novinska agencija TSD Odsjek tehnikih slubi TUC Vijee tredjuniona (u Vel. Britaniji) UAR Ujedinjena Arapska Republika (Egipat) UGOCM Generalna unija radnika i seljaka UNAM Nacionalno autonomno sveuilite u Meksiku UNESCO Organizacija za obrazovanje, znanost i kulturu Ujedinjenih naroda UPI United Press International (amerika novinska agencija) URJE Revolucionarna unija ekvadorske omladine USIA Informativna agencija Sjedinjenih Drava USIS Informativna sluba SAD-a (uredi USIA u prekomorskim zemljama)

USOC Olimpijski komitet SAD-a USOM Operativna misija SAD-a (u ICA) * WAY Svjetska omladinska asambleja WE Odsjek za Zapadnu Evropu WFDY Svjetska federacija demokratske omladine WFTU Svjetska sindikalna federacija WH Odsjek za zapadnu hemisferu WPC Svjetsko mirovno vijee YMCA Udruenje mladih krana 501DODATAK 3 Sheme administrativne strukture CIAVijee nacionalne sigurnosti (NSC) Predsjednik Potpredsjednik Sekretar za vanjske poslove Sekretar za obranu Direktor, Sluba za mobilizaciju graana za obra-nu (naziv kasnije promijenjen Ured za izvan-redne planove) Predsjednik zdruenog taba (promatra) Direktor Centralne obavjetajne agencije (promatra) Ad hoc pozvani Odbor za planiranje Vijea nacionalne sigurnosti (NSCPB) Savjetodavni komitet za obavjetajnu djelatnost (IAC) (kasnije nazvan Odborom SAD-a za obavjetajnu djelatnost (USIB) Direktor Centralne obavjetajne agencije (predsjednik) Naelnici obavjetajnih slubi armije, mornarice, zrakoplovstva, zdruenog taba, State Departmenta i direktor Agencije za nacionalnu sigurnost Ad hoc lanovi, naelnici obavjetajnih slubi FBI i Komisije za atomsku energiju (poetkom 60-tih godina direktor Obavje-tajne agencije za obranu (DIA) zamijenio je naelnike oba-vjetajnih slubi armije, mornarice, zrakoplovstva i JCS, a 1971. naelnik obavjetajne slube Ministarstva financija pridodan je sastavu USIB-a) Odbor za koordinaciju operacije (OCB) (kasnije nazvan Grupa 54-12, Specijalna grupa, Grupa 303, Komitet etrdesetorice) Direktor Centralne obavje-tajne agencije Podsekretar za vanjske poslove Zamjenik sekretara za obranu Ad hoc lanovi Shema I. Organizacija nacionalne sigurnosti 1959. godines. Direktor Centralne obavjetajne agencije Sekretarijat za poruke Generalni inspektor Kontrolor Generalni savjetnik Zamjenik direktora Centralne obavjetajne agencije

Zamjenik direktora za obavjetajnu djelatnost (DDI) Zamjenik direktora za planove (DDP) Zamjenik direktora za pomone operacije (DDS) Zamjenik direktora za koordinaciju (DDC) Shema II. Organizacija CIA 1959. godineZamjenik direktora za obavjetajnu djelatnost (DDI) Vijee za nacionalnu sigurnost Savjetodavni komitet za obavjetajnu djelatnost (IAC)

Nacionalni centar za informacije Odbor za nacionalni budet Nacionalni komitet za prouavanje obavjetaj-ne djelatnosti (NIS) l __ _ _ _ Shema III. Organizacija DDI 1959. godine l odnosi prema potkomitetima IACZamjenik direktora za planove (DDP) Sluba obavjetajnih operacija u inozemstvu (Fl)

Ured za redovitu obavjetajnu djelatnost Centar za operacije Odgovorni oficir tajnih slubi (CSDO) Sluba za kontrapijunau (Cl) Sluba za psiholoko ratovanje paravojne operacije (PP) i 1 Odsjek za Odsjek za Odsjek za Odsjek za Odsjek za Odsjek za OdZapadnu Istonu sovjetsku Afriku zapadnu meusjek Evropu Evropu Rusiju istok hemisferu narodne (WE) (EE) (SR) (NE) (WH) organi(TSD) (RI) (10) Shema IV. Organizacija DDP (Tajne slube) 1959. godineZamjenik direktora za pomone operacije (DDS) Ured za osoblje (OP) Ured za sigurnost (OS) Ured za obuku (OTR) Ured za veze (OC) Ured za prouavanje pokreta i opskrbu jedinica (OL) Ured za financije (OF) Shema V. Organizacija DDS 1959. godineo 1 Odsjek za Odsjek Daleki koordi(AF) niranje D

Odsjek za Odsjek za Bliski tehnikih istok slubi (FE) podataka zacije

oo Zamjenik direktora za planove (DDP) Sluba obavjetajnih operacija u inozemstvu (Fl) Ured za redovitu obavjetajnu djelatnost Centar za operacije Odgovorni oficir tajnih slubi (CSDO) Sluba za kontrapijunau (Fl) Sluba za tajne operacije (A) Odsjek za Zapadnu Evropu (WE) Odsjek za sovjetski blok (SE) Odsjek za Bliski istok (NE) Odsjek za Daleki istok (FE) Odsjek za Afriku (AF) Odsjek za zapadnu hemisferu (WH) Odsjek tehnikih slubi (TSD) Odsjek za koordi-niranje podataka (RI) Odsjek D Odsjek za unutarnje operacije (DOD) Shema VI. Organizacija DDP (Tajne slube) od 1964. do 1968. godineZAHVALE Mnogi su ljudi pomogli u istraivanju i provjeravanju injenica, neop-hodnih da se rekonstruiraju dogaaji u sklopu kojih su tekle opisane ope-racije C/A. Cesto nisu bili svjesni prave svrhe pomoi koju su davali. Drugi su pomogli moralnim ohrabrenjem i politikim usmjeravanjem. elim zahvaliti svima njima, a neke posebno spominjem.

Knjinice Universidad Nacional Autonoma de Mexico i Colegio de Me-xico, obje u Mexico Citjju, znaajno su pomogle u odabiranju puta kojim u krenuti i omoguile mi uvid u povijesne dokumente. U tom su me razdoblju moji profesori u Centro de Estudios Latinoamericanos L/NAM poticali na posao i tako pridonijeli da ve u poetku ne napustim ideju o pisanju ove knjige. Ohrabrenje i novana pomo mojega oca u to mi je vrijeme takoer bila izvanredno znaajna. U tom razdoblju priprema Francois Maspero pomogao mi je da shva-tim kako u morati napustiti Meksiko elim li pronai potrebne doku-mente i studije za istraivanja. Posebno vani bijahu njegovi savjeti o tome to valja zadrati u aritu knjige, preporuio mi je da je bolji potanji opis pojedinih operacija od tipova takvih operacija. U Havani su mi Biblioteca Nacional Jose Marte te asa de los Ame-ricas posebno pomogle u traganju i otkrivanju injenica koje su se mogle utvrditi samo u vladinim arhivama, l predstavnici Komunistike partije Kube znaajno su me hrabrili u vrijeme kada sam posumnjao da u uope pronai sva potrebna obavjetenja. Uz pomo nekoliko centara* za dokumentaciju u Parizu omoguen mi je pristup vrijednom istraivakom materijalu. To su: Bibliotheque natio-nale, Benjamin Franklin Library i American Library, kao i Institute d'hau-tes etudes de l'amerique latine, te Bibliotheque de documentation Interna-tionale contemporaire Universite de Pari, Nanterre. U Londonu mi je knjinica za asopise Britanskog muzeja omoguila da doem do neprocjenjivo vrijednih dokumenata. Ostalu grau prikupio sam u Hispanic and Luso Brazilian Councilu, Canning House. Od ljudi ija pomo bijae osobita elim spomenuti Robina Black-burna i njegove kolege iz New Left Review u Londonu. Neil Middle509ton, iz izdavake kue Penguin Books, pruio mi je pomo i upute po-trebne da dogotovim rukopis. A Laurence Bright imao je teku zadau da gotovo joo jedinica dnevnika, s ukupno 300 ooo rijei, svede na opseg ove knjige. Moda je jo uvijek preopsena, ali je neusporedivo vrednija nego to je to bila u prvotnom obliku. John Gerassi, Nicki Szulc i Michael Locker iz North American Congress for Latin America (NACLA) osigurali su mi materijale od presudnog znaenja u Neu> Yorku i Washingtonu. Konano, elim zahvaliti Catherini Beaumont koja mi je pomagala u vrlo tekom razdoblju mojega boravka u Parizu. Da nije bilo takvih ljudi i ustanova, ovaj bi dnevnik bio znatno manje sadrajan i cjelovit nego to je u sadanjem svome obliku. A moda nikada ne bi bio ni napisan.PLAVA BIBLIOTEKA Philip Agee