##8,HRVATSKA,NORME

DK 634.928 331.5/6:634.928.55 #NNHrvatske norme #PPSavjetodavni

#Zagreb S i e č a n jodbor za norm
#GG1943.

#NPNeobrađeno drvo HN
Razvrstavanje i izmjera tehničkog i ogrjevnog drveta 116

1. Neobrađeno drvo dieli se u drvo za tehničku upotrebu (tehničko drvo) i drvo za gorivo (ogrjevno
drvo, ogrjev).

Tehničko drvo

2. Prema namjeni tehničko drvo dielimo u ove Daljnji debljinski razredi na pr. 7., 8. i t. d.
skupine; mogu se, prema potrebi, nastaviti po istom
načinu stepenovanja.
a) drvo za građevinarstvo,
bj drvo za gospodarstvo i šumarsivo, U 1,, 2. i 3. debijinskom razredu dozvoljeni su
c) drvo za obrt, još ovi podrazredi:
dl drvo za veieobrt. 1.a podrazred do uklj. 14 cm
ti o
l.b od 15 „ „ 19 cm a
3. Prema vrstama (sortimentimaj dieli se tehničko 2.0 20 24 cm
.21 J3
drvo ovako: 2.b 25 29 cm
-Š
£ E®
A) Krupna deblovina sa najmanjim promje- 3.0 30 34 cm
rom 14 cm na udaljenosti 1 m od debljeg 3.b 35 39 cm co g
kraja: Drugi debljinski razredi mogu se samo iz-
a) trupci za oplatu i piljenje, nimno dieliti u podrazrede.
b) dugačka građa, lazila, jarboli, stupovi 5. Prema kakvoći razvrstavaju se trupci ovako:
za vodove, piloti, rudničko drvo, ko-
Kakvoća A. — Trupci posve zdravi, ravni,
larska građo, stupovi za hmelj i stu-
ravne žice, punodrvni (jedri), bez kvrge; ne
povi za duhan.
smiju biti okružijivi, zimotreni, truli i mušičavi.
B) Tanka deblovina i sitna građa izpod 14 Dozvoljava se jedno ravna razpuklino ne
cm promjera, na udaljenosti 1 m od deb- duljo od polovice srednjeg promjera trupca
ljeg kraja: ili jedna razpukiina od zimotrenosti.
al tanka deblovina (motke, letve, stožine, Kod trupaca preko 3 m dugih dozvoljava se
kolje za voće i t. d.l, zakrivljenost na jednu stranu sa najviše 10
b) sitna građa (koije za vinograde, šta- cm visine luka, te na svakom daljnjem metru
povi, ručice, držala za razno oruđe, po jedna zdrava dobro otesana kvrga, sa
obruči, šiblje za pletenje, fašine, pleter, najviše 10 cm promjera o s najmanjom uda-
granje, kiće i t. d.). Sitna građa ima u ljenosti 1 m od sredine jedne do sredine dru-
pravilu izpod 7 cm promjera na uda- ge kvrge.
ljenosti 1 m od debljeg kraja.
Kakvoća A l . — Trupci za oplatu pored gore
C} Trupčići i drugo tehničko drvo za obrtne označenih svojstava moraju imati pravilne i
i veleobrtne svrhe: fine godove, jednoličnu boju, srdce približno
u sredini. Kvrge moraju biti u jednom smjeru,
a) trupčići su komadi tehničkog drveta, razpukiina od zimotrenosti se ne dozvoljava.
koji se po svojoj dužini ne mogu ubro-
jiti u trupce. Upotrebljavaju se u obrtne Kakvoćo B. — Trupci zdravi^ molodrvni. Do-
i veleobrtne svrhe za proizvode na- zvoljava se na svakom metru po jedna dobro
stale ciepanjem, tesanjem, piljenjem, otesana zdravo kvrgo najviše do 20 cm pro-
Ijuštenjem i tokarenjem, mjera, jednostrana zakrivljenost do 20 cm vi-
sine luka, manja zasukanost, po jedna ravno
b) oblo i ciepano drvo (birane cjepanice razpukiina no svakom kraju, ali ni jedno
i tehničke oblice), koje se upotreblja- duljo od srednjeg promjero, te nešto crvo-
vaju u svrhe obrta i kućnog obrta, te točine od cvilidrete na jednoj strani, djelo-
za proizvodnju celuloze^ drvnine, drvne mična mušičovost, dvie zimotrene rozpukline
vune i drvnih vlokonoca. i okružijivost do 14 promjera. Umjesto kvrge
4. Prema promjeru razvrstavaju se trupci u ove dozvoljava se po jedno sliepica do 10 cm
debljinske razrede: promjera.

1. razred do uključivo 19 cm Kokvoća C. — Trupci zdravi s većim pogrješ-

2. od 20 „ „ 29 cm i_ o kama, molodrvni, natruli, s više kvrga, s tru-
a
3. „ 30 „ „ 39 cm lim kvrgomo, okružijivi i razpucani, ali samo
4. ,, 40 „ „ 49 cm s takovim pogrješkama, koje ne izključuju
5. „ 50 „ „ 59 cm Z® sposobnost za tehničku upotrebu: zo piljenje,
6. „ 60 cm i više (f) e ciepanje ili tesanje.

S t r u č n o povjerenstvo za n e o b r a đ e n o d r v o Vidi stronu 2.

isključivo pravo u m n o M v a n j « i p r o d a j , im« S a v j e t o d a v n i odbor za normalizaciju.

s t r a n a 2,
Neobrađeno
Razvrstavanje i izmjero tehničkog i ogrjevnog drveta
O d gore navedenih pogrješaka smiju biti kod
kakvoće A najviše dvie, a kod kakvoće B
najviše tri na istom trupcu.
6. Za jelove i smrekove trupce, kao i za deb-
Ijinske razrede 1. i 2. svih vrsti drvefa pre-
poručuje se izostaviti razvrstavanje razreda
po kakvoći.
7. Trupci se dobavljaju po m^, a mjere se tako,
da se pojedinačno mjeri dužina i promjer, te
se iz tih veličina ustanovi kubični sadržaj na
dvie decimale.
Dužina se trupca mjeri na najkraćem mjestu
zaokruženo na ciele decimetre tako, da se
dielovi decimetra ne uzimaju u obzir.
Promjer se mjeri bez kore u sredini trupca
Ogrjevno drvo
(ogrjev)
8. Ogrjevno je drvo, koje upotrebljavamo za
proizvodnju topline. Izrađuje se od svih vrsta
drveća, a samo od onih dielova stabla, koji
nisu sposobni za izradbu tehničkog drveta.
9. T v r d i o g r j e v je bukovo, grabovo, hra-
stovo, jasenovo, brestovo i cerovo ogrjevno
drvo, a dobavlja se zajedno ili svako za-
sebno.
M e k a n i o g r j e v je lipovo, johovo, topo-
lovo, vrbovo i brezovo ogrjevno drvo, a do-
bavlja se zajedno ili svako zasebno.
M i e š a n i o g r j e v je ogrjevno drvo od
više vrsti listača koje se dobavlja zajedno.
Ogrjev četinjača je ogrjevno drvo
svih vrsta četinjača zajedno.
10. O g r j e v se izrađuje u cjepanice, oblice, cie-
pane oblice, sječenice i gule.
C j e p a n i c e se dobivaju ciepanjem oblog
drveta, koje je s oba kraja pilom okrajčeno.
Cjepanice su 1 m duge, Dozvoljava se 5 cm
odstupanja od ove dužine na više i na niže.
Debele su preko 12 cm, mjereno na tetivi luka.
O b l i c e se dobivaju od oblog drvena, koje
je s oba kraja pilom okrajčeno. Oblice su
duge kao cjepanice, Promjer 5—10 cm.
C j e p a n e o b l i c e su polutke d e p a n e iz
oblica, izrađuju se sa debljinom preko 8 cm,
mjereno na tetivi luka.
S j e č e n i c e se dobivaju od oblog drveta
s oba kraja sjekirom okrajčenog. Duge su
90—120 cm, a promjera izpod 5 cm.
O p a z k a : Gdje god se u ovoj normi upotrebljava izraz kvrga, ima se razumjeti kvrga,
grana ili izrastlina.
drvo HN
116
unakrst (najveći i najmanji), te se uzme arit-
metička sredina na ciele cm zaokružena na
niže. Ako se u sredini trupca, gdje bi se imao
mjeriti promjer, nalazi koja kvrga ili odebljo-
nje, mjeri se promjer unakrst izpred i iza toga
mjesta na jednake udaljenosti i uzme aritme-
tička sredina.
Kod trupaca i dugačke grade preko 6 m du-
žine ima se na zahtjev bilo prodavača bilo
kupca ustanoviti sadržaj po sekcijama.
Ostalo tehničko drvo dobavlja se u prostor-
nim metrima, te na komade, odnosno svež-
njeve s određenim brojem komada, a najsit-
nije na kola, svežnjeve, bremena i si. Način
dobave kod svake vrste ima se navesti u
dobavnim uvjetima.
G u l e su kvrgavi i nerazcjepivi komadi dr-
veta. Gule su duge 50—120 cm, a debele do
40 cm.
11. Razredi kakvoće za ogrjev jesu:
I. razred su cjepanice ravne, zdrave, bez po-
grješke. Dozvoljava se, da do 30% cjepanica
imade do dvie dobro otesane, zdrave kvrge.
Ovamo spadaju I ciepane oblice zdrave,
ravne i bez kvrga. Kod suhog bukovog
ogrjeva dozvoljava se naravna prozuklost.
II. razred su oblice zdrave i bez kvrga, te
cjepanice s manjim pogrješkama, kao grbave,
s više dobro otesanih kvrga, malo natrule i
zatim kvrgave ciepane oblice.
III. razred su sječenice i gule, te takove cje-
panice I oblice, koje se s obzirom na veće
pogrješke ne mogu uvrstiti u I. i II. razred.
12. Kao ogrjev može doći u obzir i panjevina i
kora, ako nije namienjena tehničkim svrhama.
Panjevina je prizemni i podzemni dio stabla,
koji se krči posebno nakon sječe III zaledno
sa stablom.
Osim toga služe za ogrjev odpadci dobiveni
kod preradbe (na pr. pilanski odpadci) I kod
obradbe (teševina).
13. Ogrjev se mjeri ili po težini ili po prostornom
metru, t. j. u složajima po 1 m visine, širine
i dužine, složeno pažljivo sa što manjim me-
đuprostorima, Za izsušenje dodaje se u šumi
nadmjera od 10%; izvan Šume nema nad-
mjere. Slaganje ogrjeva u križ nije dozvo-
ljeno, već se Ima slagati između dvie motke
(kolca).
DK 634.983/5.004.12 Hrvatske norme S i e ć a n j 1943.

Neobrađeno drvo HN
D o b a v n l uvjeti za t e h n i č k o i o g r j e v n o d r v o 117

Tehničko drvo
TVRDE LISTACE

Sve se listače redovno sieku zimi. Ljetna sieča b) Trupci za Ijuštenje

mora biti posebno ugovorena, jesu trupci kakvoće A približno valjkastog
oblika od 4. debljinskog razreda dalje,
A) H r a s t s najmanjom dužinom od 2 m. Dozvoljava
Pod hrastovim drvetom razumieva se drvo svih se zdrava smeđa jezgra do 2/3 promjera
vrsta hrasta (Ouercus) osim cera (Guercus na tanjem kraju, šuplje srdce do najviše
cerris, Zerreiche) i granice (Guercus hungo- 10 cm promjera. Sljepice su izključene.
rico). 10% sadržine dobavljenih trupaca može
1. P i l o t i biti 3,b debljinskog podrazreda,
su odrezci deblo kakvoće A preko 5 m dugi cl Trupci za piljenje
bd 2. debljinskog razrado i dalje. Dozvolja- Ovamo spadaju trupci kakvoće A i B od
vaju se zakrivljeni komadi, oko se središta 2.b debljinskog podrazreda i dalje s du-
čeonih ploho mogu spojiti pravcem, koji ide žinom od 2,50 m na više. Dozvoljava se
kroz deblo. Izrađuju se s korom ili bez kore, smeđa jezgra do polovine promjera na
a mjere se u m^. tanjem kraju, te ravne razpukline u istom
smjeru na oba kraja, koje zajedno uzete
2. T r u p c i ne smiju biti duže od promjera trupca na
se diele prema upotrebi no trupce za oplatu debljem kraju.
i trupce za piljenje,
o) Trupci za oplatu C) J a s e n obični
jesu trupci kakvoće A1 od 5. debljinskog Jasen (Fraxinus excelsior, Esche, Weissesche),
razreda i dalje, s najmanjom dužinom od sieče se samo zimi.
2 m. Dozvoljava se 10% količine u duži-
nama 1,80 i 1,90 m. Trupci
Trupci djelomično sposobni za oplatu (po- a) Trupci za oplatu
lufurnir) moraju imati bar 50% drvne mase kao kod hrasta, ali od 4. debljinskog raz-
s navedenim svojstvima i uzimaju se od 6. reda i dalje. Dozvoljava se smeđa jezgra
do % promjera na tanjem kraju trupca,
debljinskog razreda i dalje,
bi Trupci za piljenje
b) Trupci za piljenje
Trupci kakvoće A spadaju u 3. debljinski Trupci kakvoće A spadaju u 3. debljinski
razred i dalje, s najmanjom dužinom od razred i dalje s najmanjom dužinom od
3 m. 3 m. Dozvoljava se zdrava smeđa jezgra
do najviše promjera na tanjem kraju
Trupci kakvoće B spadaju u 3. debljinski
trupca.
razred i dalje s najmanjom dužinom od
2 m. Među ove trupce spadaju i trupci 2 b Trupci kakvoće B spadaju u 2.b debljinski
debljinskog podrazreda bez pogrješako podrazred i dalje, s najmanjom dužinom
ali od debla. od 2 m. Dozvoljava se zdrava smeđa jez-
gra neograničeno.
Trupci kakvoće C spadaju u 2.b debljinski
podrazred i dalje s najmanjom dužinom Trupci kakvoće C imaju dimenzije kao
od 2 m. trupci kakvoće B.
3. S t u p o v i ZO v o d o v e . D] j a s e n smeđi
Vidi kod četinjavog drveta. .
Jasen smeđi (Fraxinus ornus, Braunesche, Berg-
B) B u k v o esche) sieče se samo zimi.
Bukvo (Fagus silvatica, Rotbuche) sieče se zimi Trupci
i ljeti. Zimi sječeno drvo ima se dobaviti naj- a) Trupci za oplatu
kasnije do 31. svibnja, a ljeti sječeno drvo Kao kod hrasta, ali od 4. debljinskog raz-
najkasnije za četiri tjedna nakon sječe. reda i dalje. Dozvoljava se zdrava smeđa
Trupci jezgra neograničeno.
a) Trupci za oplatu b) Trupci za piljenje
jesu trupci kakvoće A1 od 5. debljinskog Kao kod običnog jasena. Dozvoljovo se
razreda dalje, s najmanjom dužinom od zdrava smeđa jezgra neograničeno.
2 m. Dozvoljava se zdrava smeđa jezgra
do Va promjera na tanjem kraju i ravna E} Briest
razpuklino na jednom kraju u dužini sred- Briest lUlmus campestris, Ulmus montano, Ulme,
njeg promjera. Ruste) sieče se samo zimi.

S t r u č n o povjerenstvo za n e o b r a đ e n o d r v o Vidi stranu 2.

Isključivo p r a v o umnoz«v«ni* 1 p r o d . j . Im« S a v j e t o d a v n i o d b o r za normalizaciju.

strana 2.
Neobrađeno
D o b o v n i uvjeti za t e h n i č k o i o g r j e v n o d r v o
Trupci
a) Trupci za oplatu
Kao kod hrasta, ali od 4.b debljinskog pod-
razreda i dalje.
b) Trupci za piljenje
Trupci kakvoće A spadaju u 3. debljinski
razred i dalje, s najmanjom dužinom od
2.50 m.
Trupci kakvoće B spadaju u 3. debljinski
razred i dalje s najmanjom dužinom od
2 m.
F) Javor
Javor lAcer pseudoplatanus, Ahorn, Acer p!a-
tanoides, Spitzahorn) sieče se samo zimi.
Trupci
a) Trupci za oplatu
Kao kod hrasta, ali od 4. debljinskog raz-
reda i dalje. Dozvoljava se zdrava jezgra
do najviše Уз promjera na tanjem kraju.
b) Trupci za Ijuštenje
jesu trupci kakvoće A od 4. debljinskog
razreda i dalje i s najmanjom dužinom od
2 m. Dozvoljava se zdrava jezgra do Уг
promjera na tanjem kraju.
c) Trupci za piljenje
Trupci kakvoće A spadaju u 3. debljinski
razred i dalje s najmanjom dužinom od
2 m. Dozvoljava se zdrava jezgra do Уз
promjera na tanjem kraju.
Trupci kakvoće B spadaju u 2.b debljinski
podrazred i dalje s najmanjom dužinom
od 2 m. Dozvoljava se zdrava jezgra do
najviše polovine promjera na tanjem kraju.
Trupci se imaju dobaviti najkasnije do 31.
svibnja.
G) Grab
Grab (Carpinus betulus, Weissbusche) sieče
se samo zimi.
I. M E K E
A) Lipo
Lipa (Tilia grandifolia, Tilia parvifolia, Linde)
sieče se samo zimi.
Trupci
a) Trupci za IjuŠtenje
jesu trupci kakvoće A od 3. debljinskog
razreda I dalje s najmanjom dužinom od
2 m. Dozvoljava se zdrava smeđa jezgra
do % promjera na tanjem kraju i šuplje
srdce najviše 20% promjera. 10% komada
dobavljenih trupaca može Imati dužinu 1,4
m do 1,9 m.
b) Trupci za piljenje
Trupci kakvoće A spadaju u 2.b debljinski
podrazred i dalje, s najmanjom dužinom
od 3 m. Dozvoljava se zdrava smeđa jez-
gra.
Trupci kakvoće B spadaju u 2. debljinski
drvo HN
117
Trupci
a) Trupci za oplatu
Kao kod hrasta, ali od 3. debljinskog raz-
reda i dalje, samo ne smiju biti rebrasti,
b) Trupci za piljenje
Trupci kakvoće A spadaju u 2.b debljinski
podrazred i dalje, s najmanjom dužinom
od 2 m bez crne jezgre. Trupci 2.b debljin-
skog podrazreda ne smiju biti rebrasti
s uraslom korom.
Trupci kakvoće B spadaju u 2. debljinski
razred i dalje, s najmanjom dužinom od
1,5 m. Trupci 2. debljinskog r a z r e ^ ne
smiju biti rebrasti s uraslom korom.
Trupci se imaju dobaviti najkasnije do 31.
svibnja.
H) O r a h
Orah (Juglans regia, Nuss) sieče se samo zimi.
Trupci
a) Trupci za oplatu
Po pogodbi.
b) Trupci za piljenje
Trupci kakvoće A spadaju u 3. debljinski
razred i dalje, s najmanjom dužinom od
2 m.
Trupci kakvoće B imaju dimenzije kao trupci
kakvoće A. Dozvoljava se do 25% količine
sa dužinom 1,5 m do 1,9 m.
I) Voćke
Kruška (Pirus comunis, Birne), trešnja (Prunus
cerasus, Kirsche), breskva (Persico vulgaris,
Pfirsich), oskoruša (Sorbus domestica, Sper-
beere), jarebika (Sorbus aucupario, Eberesche)
i brekinja (Sorbus torminalis, Elsbeere) izrađuju
se samo po noručbl, a mogu se primienltl od-
redbe- za kakvoću A, A l i В. Sječo se vrši
samo zimi. Trupci se imaju dobaviti najkasnije
do 30. lipnja.
LISTACE
razred i dalje s najmanjom dužinom od 2
m. Dozvoljava se zdrava smeđa jezgra.
Trupci se imaju dobaviti najkasnije do 30.
lipnja.
В) J o h a
Joha (Aln us glutinosa, Erle) sieče se samo
zimi.
a) Trupci za IjuŠtenje
Kao kod lipe, ali od 2.b debljinskog pod-
razreda i dalje.
b) Trupci za piljenje
• Trupci kakvoće A spadaju u 2. debljinski
r^azred i dalje, s najmanjom dužinom od
2 m. Dozvoljava se zdrava jezgra
Trupci kakvoće B spadaju u 2. debljin ki
razred I dalje s najmanjom dužinom od
i m. Dozvoljava se zdrava crna jezgra
Irupci se imaju dobaviti najkasnije do 30
lipnia.

Neobrađeno
D o b a v n l uvjeti za tei^ničko i o g r j e v n o d r v o
C) T o p o l a i vrbo
Topola (Populus olba, Populus nigro, Populus
tremula, Populus canadensis, Pappell i vrba
(Salix, Weide} sielcu se samo zimi.
Trupci
a} Trupci za Ijuštenje
kao kod lipe, ali od 3.b debljinskog pod-
razreda i dalje.
b) Trupci za piljenje
Trupci kakvoće A spadaju u 3. debljinski
razred i dalje, s najmanjom dužinom od
3 m. Dozvoljava se zdrava jezgra.
Trupci kakvoće B spadaju u 2. debljinski
razred i dalje, s najmanjom dužinom od
2 m. Dozvoljava se zdrava smeđa jezgra
do Vs promjera.
D) B r e z a
Breza (Betula verrucoso, Betula pubescens,
Birkel sieče se samo zimi.
I.
Četinjače dobavljaju se kao meko drvo, o
ovamo spadaju: jela (Abies pectinato, Tanne),
smreka (Picea excelsa, Fichte), bor (Pinus sil-
vestris, Pinus nigra, Pinus leucodermis, Kieferl
i oriš ILarix europea, Larche).
Ako kupac želi određenu vrstu četinjačo ili
određene količine od tih vrsto, mora se točno
navesti, jer se inače može dobaviti samo jelo-
vina ili samo smrekovina, odnosno po volji te
vrste pomiešane.
Osim bora, koji se moro dobavljati iz zadnje
zimske sječe, mogu se ostale vrste dobavljati
i iz ljetne sječe, ako nije izričito zatražena
zimska sječa. O d sječe do dobave ne smije
proći više od dvie godine.
Oblo drvo sječeno ljeti mora biti oguljeno, a
zimi sječeno moro biti okorano.
Kod dobave oblog drveta dozvoljava se od-
stupanje od pogođene debljine do 10% sred-
njeg promjera na više Ili na niže, ali se u tom
slučaju ne može tražiti veća jedinična cieno.
1. T r u p c i za piljenje
Trupci moraju biti zdravi i bez jezgre, loma,
raka i ne smiju biti rupičasti (porozni). Dozvo-
ljavaju se komodi, koji su samo djelomično
zahvaćeni crvenom ili bielom truleži I to
s čeone strane najdublje do 10 cm, a s po-
vršine do 3 cm, zatim okružijivost (mjerena
na tetivil do najviše % promjera toga čela,
ravno razpuklino najviše do duljine promjera,
a unokrstno do polovine promjera no dolič-
nom kraju,• zatim usukanost do najviše !4
kruga na dužini 3 m i zakrivljenost u jednom
smjeru najviše 10 cm visine luka na dužini
od 3 m.
Trupci ZO piljenje spadaju u 2. debljinski raz-
red i dalje, s najmanjom dužinom od 3 m.
Strona 3.
drvo HN
117
Trupci
a) Trupci za Ijuštenje
kao kod lipe, ali od 2.b debljinskog pod-
razreda i dalje,
bi Trupci za piljenje
Trupci kakvoće A spadaju u 2.b debljinski
podrazred i dalje s najmanjom dužinom od
3 m. Dozvoljava se zdrava jezgra.
Trupci kakvoće B spadaju u 2. debljinski
razred i dalje s najmanjom dužinom od
2 m. Dozvoljava se zdravo smeđa jezgro
do Vs promjera.
Trupci se imaju dobaviti najkasnije do 30.
lipnja.
O p o z k o : O d svih gornjih propisa za
tvrde i meke listače pod I. i pod II. izklju-
čeni su stori tzv. slavonski hrastovi, ikrlčovi
i rebrasti javor, jasen i djeverasto topolo.
Ovo se drvo dobavlja slobodno po ugo-
vorenim uvjetima.
ČETINJAČE
2. S t u p o v i z a l o ž i l a (skele)
Stupovi ZO lazlla moraju biti zdravi, ravni, pri-
bližno okrugli, umjereno malodrvni I bez kore.
Ne smiju biti od suhara, notruli, s trulim gra-
nama ili rokom. Spadaju u l . b debljinski pod-
razred i dolje s najmanjom dužinom od 9 m.
No tanjem kraju moraju biti bar 10 cm debeli.
3. P i l o t i
Piloti su zdrava, ravna deblo, s korom ili bez
kore. Dozvoljava se mala krivina no debljem
kraju. Dimenzije su po noručbi i pogodbi.
4. S t u p o v i ZO v o d o v e
Izrađuju se od hrasta i četinjastog drveta.
Moraju biti zdravi, ravni, okoroni i na oba
kraja okomito na os okrojčani. Dobavljaju se
sirovi ili impregnirani, što mora biti naročito
ugovoreno. Dozvoljava se no dielu, koji je
2 m niže od vrha, mala zosukonost, manja za-
krivljenost, po koja zdrava kvrgo najviše do
5 cm promjera, dobro otesano tako, do se ne
umanjuje obod stupo no tom mjestu i do nema
upliva no nosivost. Dobavljoti se moraju od
zadnje zimske sječe.
Državne ustanove propisuju uvjete kakvoće i
dimenzije za stupove. Najobičnije su dimenzi'e
tih stupova kod dužine:
od 5,50 m na tanjem kraju promjer bar 12 cm
6,00 „ „ 12 „
. 7,00 13 „
-- 8,00 „ „ ,.13
,, 9,00 „ „ 14 ..
,, 10,00 14 ..
12,00 14 „
Promjer debljeg kraja moro biti zo trećinu
veći.
Dobavlja se po komadu ili po m®.
Vidi stranu 4
S t r o no 4.
Neobrađeno
D o b a v n i uvjeti za t e h n i č k o i o g r j e v n o d r v o
5. J a r b o l i i okrižice
Kakvoće i dimenzije kao kod stupova za lo-
žila. Na debljem kraju mogu biti na duljini od
2,25 do 2,55 m osmerokutno otesani. Debljina
se mjeri na vratu, t. j. 5 m udaljeno od debljeg
kraja, na polovini duljine i na tanjem kraju,
pa se od tih triju mjera uzme aritmetičko sre-
dina.
IV. RAZNO
1.Kolarsko građa
Kolarska građa je oblovina l . b i 2.a debljin-
skog podrazreda, s najmanjom dužinom od
3 m. Dolazi u obzir hrast, jasen, briest, ba-
grem i breza. Ovo drvo mora biti zdravo i
bez kvrga, a brezovo osim togo ravno.
Kod komada duljih od 3 m dozvoljava se na
svakom daljnjem metru po jedno mala zdrava
kvrga najviše 1,5 cm debela. Dobavlja se po
m^ ili po težini.
2. R u d n i č k o drvo
Izrađuje se od oblovine hrasta, briesto i četi-
njača. Moro biti zdravo, bez kore ili s korom.
Dozvoljava se krivina s visinom luka od sred-
nje debljine, te veće zdrave kvrge.
Debljina komada na tanjem je kroju barem
10 cm bez kore, a dužina od 2—7 m, koja
raste po 50 cm. Hrast i briest dobavljaju se
s korom, a četinjače bez kore.
Dobavlja se po kubnom ili po tekućem metru.
Dobavlja li se rudničko drvo s korom, odbija
se kod mjerenja debljina kore.
3. D r v o za celulozu i drvninu
(drvenjaču)
Za tu svrhu služe smreka, jela, bor, bukva i
meke listače. Smrekovo i jelovo drvo moro biti
zdravo i bez kore, te ne smije biti prestaro ni
prhko. Dozvoljava se po koja kvrga. Ako se
ugovori smrekovo drvo može biti primiesona
i jelovina do 25% ukupne dobavljene količine.
U tu svrhu uzimaju se također cjepanice i
oblice debele 10—24 cm s najmanjom duži-
nom od 1 m, koja raste po 50 cm.
Komadi do 2 m dužine dobavljaju se po pro-
stornim metrima, a duži komadi po m^.
Kod bukovog drveta uzimaju se cjepanice I.
razreda bez kore. Crne se kvrge moraju posve
iztesati.
Drvo mekih listača mora biti zdravo, bez kore
i bez smeđe jezgre. Dozvoljava se po koja
dobro otesona kvrga. U tu svrhu uzimaju se
cjepanice i oblice debljine 10—24 cm, a du-
žine 1 m.
Dobavlja se po prostornom metru Iii po težini.
4. D r v o z a t o l a s i k u (Holzwolle)
U tu svrhu služe četinjače, lipa i topole. Mora
O g r j e v n o drvo
1, Drvo za ogrjev sieče se zimi i ljeti,
2. Plavljeno kao i ljeti sječeno ogrjevno drvo
dobavlja se samo, ako je naročito ugovoreno.
drvo HN
117
Dobavlja se po komadu ili po m^
6. D u g a č k o grada
Dugačka grada je drvo s najmanjom duži-
nom od 10 m, koje je oblo po cieloj dužini
stablo, te ima okrajčeni vrh. Razvrstava se u
1. debljinski razred i dalje, s najmanjom de-
bljinom od 10 cm na tanjem kraju.
biti zdrava, pravilno rasta, ravne žice i bez
kore.
Dozvoljavaju se manje krivine i manje kvržice.
Srednje debljine od 10—24 cm s najmanjom
dužinom od 2 m. Dobavlja se po prostornom
metru ili po kubnom metru.
5. T a n i n s k o drvo
Za taninsko drvo služe hrast i kesten. Kod
hrastovog drveta uzimaju se cjepanice, oblice
iznad 12 cm promjera i gule do 120 cm du-
žine. Kod kestenovog drveta uzimaju se cje-
panice, oblice i gule do 120 cm duge s korom
ili bez kore prema ugovorenim uvjetima.
Taninsko se drvo dobavlja po prostornom me-
tru ili po težini.
6. S t u p o v i i m o t k e z a h m e l j I d u h a n
Izrađuju se od hrasta i četinjačo bez kore.
Dozvoljava se višestrano malo grbovi komadi,
te granati sa zdravim i dobro otesonim kvr-
gamo. Stupovi za hmelj jesu dužine od 6—9
m, a debljine 8—14 cm no tanjem kroju.
Stupovi ZO duhan jesu dužine 3—13 m i deb-
liine 12—25 cm. Dobavlja se po komadu ili po
težini. ,
7. T a n k a d e b l o v i n a i s i t n a građo
Motke, letve (neobrađene), stožine, kolje za
voće, kolje zo vinograde, štapovi, ručice, dr-
žala ZO razno oruđe, obruči — dobavljaju se
po komadu i prema ugovorenim uvjetima.
Šiblje za pletenje, fašine, pleter, granje I kiće
dobavlja se no svežnjeve ili kolo prema ugo-
vorenim uvjetima.
8. S m r e k o v á k o r a z a š t a v l j e n j e
Smreková koro uzima se od mladih glodkih
stabala, a moro biti zdrava, suho i spremlje-^a
na suhom mjestu. Krajevi kore mogu biti bieli
ili svietlo žuti. Smreková se kora naziva »ošte-
ćenom«, oko je izprana kišom ili je prokisla,
oko na unutarnjoj površini ima pljesnivih pruga
ili ako je na prelomu crveno-smeđe ili crne
boje. »Manje vrlednosti« smotro se, oko je od
pridanka, oko je podgrizano od podkornjoko,
većinom Ijuskava ili znatno zarasla mahovi-
nom.
Dobavlio se po težini.
3. Drvo za ogrjev sječeno u prošloj zimfekoj sječi
smatra se suhim od rujna dalje.
 .va iJí.
VIESTI
SAVJETODAVNOG ODBORA
. PRI
MINISTARSTVU ZA OBRT, VELEOBRT
ZAGREB, Andrijevićeva
PROSINAC 1944 Urednik: p r o f . ing. J o s i p
S a d r ž a j
Objašnjenja:
P i l j e n o d r v o — Jela, s m r e k a — H N 121 167
Povrtrii proizvodi — H N 171 167
N o r m n i b r o j e v i — HN 85 168
Tetiničko c r t a n j e — P r e v i j a n j e n a c r t a — H N 102 169
Trogodišnjica Savjetodavnog odbora za
P i l j e n o d r v o — j e l a , s m r e k a — H N 121
u nizu raznih n o r m a za p r o i z v o d n j u i promet
d r v e t o m norma HN 121 jest prva, k o j a o b r a đ u j e
posebnu vrstu p i l j e n o g drveta, naime jelu i smre-
ku. N o r m a s a d r ž a v a za s v a k u vrstu jelovog od-
nosno s m r e k o v o g d r v e t a propise za m j e r e , u ko-
jima se i z r a đ u j e n o r m a l n a roba za skladište, te
p r o p i s u j e osim t o g a za razne tipove p i l j e n o g dr-
veta (sortim.ente) r a z r e d e k a k v o ć e .
K a k v o ć a g r a đ e kod t a k o prirodnog proizvoda,
kao što je drvo, ne može biti teoretski precizno
definirana i ograničena, jer u prirodi ima uviek
mnogo malih iznimaka, k o j e samo n e z n a t n o sma-
n j u j u vriednost n e k e o d r e đ e n e k a k v o ć e . Ove su
iznimke o b u h v a ć e n e t. zv. tolerancijama, kojima
se o d r e đ u j e veličina i b r o j p o g r j e š a k a . Radi toga
je u tekstu za svaku k a k v o ć u još p o s e b n o propi-
sano, k o j e se p o g r j e š k e d o z v o l j a v a j u .
U normi se u p o t r e b l j a v a j u razni nazivi, na pr,
s r e d n j a lisićavost, male smolnjače, velike k v r g e
i t, d. Ovi su nazivi točno definirani u. o s n o v n o j
normi za o b r a đ e n o d r v o — HN 118.
U stručnom p o v j e r e n s t v u surađivali su pred-
stavnici Glavnog r a v n a t e l j s t v a za šumarstvo, Tr-
govinske komore, V e l e o b r t n e komore, I n ž e n j e r s k e
komore, Š u m a r s k o - p o l j o d j e l s k o g f a k u l t e t a i Teh-
ničkog fakulteta. Glavni izvjestitelj bio je gospo-
din V e l i m i r B u b a n j , p r e d s t a v n i k Našičke
tvornice tanin'a i paropila d. d,
Povrini proizvodi — H N 171
s t r u č n o p o v j e r e n s t v o za voćne prerađevine,
k o j e je prije n e k o g v r e m e n a izdalo odnosnu nor-
mu- a k o j e se sastojalo od p r e d s t a v n i k a sviju na
Poštarina plaćena u gotovu.
ZA NORMALIZACIJU
I TRGOVINU
br. 3 . Brzoglas 67-88
Boncelj
Bro] 13
Prledlozi norma:
HN 121 — Piljeno d r v o — J e l a , s m r e k a . . . . 172
H N 171 — Povrtni proizvodi 174
HN 85 — N o r m n i b r o j e v i . . . . . . , . 170
HN 102 — Tetiničko c r t a n j e — P r e v i j a n j e n a c r t a 178
normalireciju 181
prehrani zanimanih ustanova, dalo je S a v j e t o d a v -
nom odboru za normalizaciju pobudu, da se što
prije pristupi izradbi norme za p o v r t n e proizvode.
Ovi se povrtni proizvodi d j e l o m i č n o v e ć izrađuju,
a osim toga se je u obrtnim i veleobrtnim podu-
zećima pravilo v e ć . v e o m a mnogo p o k u s a u svrhu
u v e d e n j a ove proizvodnje. Naši s t r u č n j a c i na pre-
h r a n b e n o m polju u v j e r e n i su, da će se na osnovi
d o s a d a š n j i h i z k u s t a v a o d m a h poslije rata razviti
kod nas obširan obrt za p o v r t n e i voćne p r o i z v o
de, koji ne će služiti samo n a š o j vlastitoj prehra-
ni, nego će p r e d s t a v l j a t i j e d a n v e l e u d j e l kod iz-
voza. A i već za v r i e m e rata p o t r e b n o je prlob-
ćiti odnosne n o r m a l n e propise, k a k o bi se.proizva-
đaču i p o t r o š a č u dale smjernice, da lakše prebrodi
r a t n e p o t e ž k o ć e proizvodnje, kao i d o b a v e siro-
vina. • :
U normi su n a v e d e n e n a j p r i j e definicije poje-
dinih vrsta p o v r t n i h proizvoda s glavnim osebina-
ma, i raznim propisima kojima treba zaštititi ljud-
sko zdravlje. Naročito obširno razrađen je o n a j
dio, koji se odnosi na konzerve. • Kod toga su
obrađene samo n a j v a ž n i j e konzerve povrća i glji-
va; te se u normi nalaze podrobni propisi za razne
vrste graška, rajčica, šparge, v r g a n j a i t. d. Nor-
ma sadrži i propise glede naziva i oznaka, što je
potrebno i za potrošača i za kupca, jer je time
s p r j e č e n mnogi nesporazum, uzrokovan nezdra-
vom korikurencijom. Posebnu p a ž n j u posvetilo je
stručno p o v j e r e n s t v o odlomku »Oprema (embala-
ža)«. Za tuzemnu trgovinu kao i za izvoz način i
jednolična veličina opreme od v a n r e d n e su važ-
nosti. Time se ne stvara samo preglednost^ na do-
maćem tržištu, nego baš radi solidne opreme roba
u inozemstvu često dobije tek pravi ugled, Od
limenih kutija propisane su samo normalne kutije