SAETAK PRESUDE

(Iskljuivo za medije. Nije slubeni dokument.)

United Nations Nations Unies

ALBENO VIJEE

Den Haag, 16. studenog 2012. Saetak presude albenog vijea u postupku protiv Ante Gotovine i Mladena Markaa U nastavku je saetak presude koju je danas proitao sudija Meron.

International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia Tribunal Pnal International pour lex-Yougoslavie

Hvala. Kako je najavio tajnik, danas se bavimo predmetom Tuitelj protiv Ante Gotovine i Mladena Markaa. U skladu s Nalogom o rasporedu od 2. studenog 2012. danas e albeno vijee izrei svoju presudu. U skladu s praksom Suda, neu proitati tekst albene presude, osim dispozitiva, ve u umjesto toga saeti kljuna pitanja u albenom postupku i glavne zakljuke albenog vijea. Ovaj usmeni saetak nije dio slubene i mjerodavne presude albenog vijea, koja je donijeta u pisanom obliku i koja e biti podijeljena strankama u postupku po zavretku dananjeg zasjedanja. B. Kontekst predmeta Ovaj predmet tie se dogaaja koji su se odigrali od najkasnije srpnja 1995. do otprilike 30. rujna 1995. na podruju Krajine u Hrvatskoj. Tijekom tog razdoblja hrvatsko vodstvo i dunosnici zapoeli su operaciju "Oluja", vojnu akciju sa ciljem preuzimanja kontrole nad teritorijem na podruju Krajine. U vrijeme relevantno za Optunicu g. Gotovina bio je general bojnik u Hrvatskoj vojsci, odnosno HV-u, zapovjednik Zbornog podruja HV-a Split i glavni operativni zapovjednik operacije "Oluja" u junom dijelu podruja Krajine. Raspravno vijee je zakljuilo da je g. Gotovina zajedno s drugima dijelio cilj udruenog zloinakog pothvata, odnosno UZP-a, kojem je u znaajnoj mjeri doprinio, a ija je zajednika svrha bila trajno uklanjanje srpskog civilnog stanovnitva s podruja Krajine, time to je naredio protupravne topnike napade na Knin, Benkovac i Obrovac, a nije ozbiljno nastojao sprijeiti ili istraiti kaznena djela koja su poinili njegovi podinjeni protiv srpskih civila u Krajini. Raspravno vijee je utvrdilo da je g. Gotovina kriv, na osnovi i prvog i treeg oblika UZP-a, za zloine protiv ovjenosti i krenja zakona i obiaja ratovanja. Izreena mu je zatvorska kazna u trajanju od 24 godine. U vrijeme relevantno za Optunicu g. Marka je bio pomonik ministra unutarnjih poslova i operativni zapovjednik Specijalne policije u Hrvatskoj. Raspravno vijee je zakljuilo da je g. Marka zajedno s drugima dijelio cilj udruenog zloinakog pothvata, odnosno UZP-a, kojem je u znaajnoj mjeri doprinio, a ija je zajednika svrha bila trajno uklanjanje srpskog civilnog stanovnitva s podruja Krajine, tako to je naredio protupravni topniki napad na Graac te stvorio klimu nekanjivosti time to je propustio sprijeiti, istraiti ili kazniti kaznena djela koja su poinili pripadnici Specijalne policije protiv srpskih civila. Raspravno vijee je utvrdilo da je g. Marka kriv, na osnovi i prvog i treeg oblika UZP-a, za zloine protiv ovjenosti i krenja zakona i obiaja ratovanja. Izreena mu je zatvorska kazna u trajanju od 18 godina. Raspravno vijee je treeoptuenog Ivana ermaka oslobodilo po svim tokama Optunice.

_________________________________ Internet adresa: http://www.icty.org

Sluba za medije/komunikacije Churchillplein 1, 2517 JW The Hague. P.O. Box 13888, 2501 EW The Hague. The Netherlands Tel.: +31-70-512-5343; 512-5356 Fax: +31-70-512-5355

Gospodin Gotovina se alio po etiri osnove, a g. Marka po osam osnova. Oba alitelja osporila su svoje osuujue presude u cijelosti. Gospodin Marka je osporio i izreenu mu kaznu. albeno e vijee sada neto rei o argumentaciji alitelja, pri emu e se prvo osvrnuti na argumente alitelja u vezi s protupravnim topnikim napadima i postojanjem UZP-a. ALBENE OSNOVE Protupravni topniki napadi i postojanje UZP-a Gospodin Gotovina u svojoj prvoj i treoj albenoj osnovi, i g. Marka, u svojoj prvoj i drugoj albenoj osnovi, djelomino, tvrde da topniki napadi na Knin, Benkovac, Obrovac i Graac, odnosno etiri grada, nisu bili protupravni, a da se bez konstatacije da su artiljerijski napadi protupravni ne moe odrati zakljuak Raspravnog vijea da je postojao UZP. Tuiteljstvo odgovara da Raspravno vijee nije pogrijeilo niti kada je ustanovilo da su postojali protupravni topniki napadi na etiri grada, niti kada je utvrdilo postojanje UZP-a. albeno vijee podsjea da su, po zakljuku Raspravnog vijea, alitelji bili sudionici UZP-a, ija je zajednika svrha bila trajno uklanjanje srpskih civila iz Krajine silom ili prijetnjom silom. Zakljuak sudaca Raspravnog vijea da UZP jest postojao zasniva se na njihovoj sveukupnoj ocjeni vie nalaza koji se meusobno potkrepljuju. albeno vijee, uz suprotno miljenje suca Agiusa i suca Pocara, smatra da kljunu toku u analizi Raspravnog vijea u pogledu postojanja UZP-a predstavlja zakljuak da su protupravni topniki napadi bili upereni protiv civila i civilnih objekata u etiri grada, te da su ovi protupravni napadi prouzroili deportaciju velikog broja civila iz Krajine. Zakljuak Raspravnog vijea da su topniki napadi na etiri grada bili protupravni u velikoj mjeri se oslanjao na analizu pojedinanih mjesta udara projektila u okviru etiri grada, koju u ja u daljem tekstu nazivati analiza udara. Analiza udara zasnovana je na zakljuku Raspravnog vijea o margini pogreke od 200 metara za topnike projektile ispaljene na etiri grada, u daljnjem tekstu: "pravilo o 200 metara. Na osnovi spomenute margine pogreke, Raspravno vijee je ustanovilo da su sva mjesta udara udaljena vie od 200 metara od cilja koji je, po miljenju Vijea, legitiman, sluila kao dokaz o protupravnom topnikom napadu. Identificiravi legitimne ciljeve, Raspravno vijee je djelomino uzelo u obzir i svoj nalaz da HV nije mogao identificirati oportune ciljeve, kao to su policijska ili vojna vozila u pokretu u etiri grada. albeno vijee jednoglasno konstatira da je Raspravno vijee pogrijeilo kada je izvelo pravilo o 200 metara. Prvostupanjska presuda ne sadri nikakve naznake o postojanju dokaza koje je Raspravno vijee uzelo u obzir, a tiu se postojanja margine pogreke od 200 metara, tako da presuda ne sadri nikakvo konkretno obrazloenje o tome kako je Vijee izvelo zakljuak o margini pogreke. Raspravno vijee je razmotrilo svjedoenja svjedoka vjetaka koji su govorili o imbenicima kao to su brzina vjetra i temperatura zraka, a koji su mogli da prouzroe varijacije u preciznosti naoruanja koje je HV koristio u svojim djelovanjima protiv etiri grada. Pored toga, Raspravno vijee je iznijelo da mu nije predoeno dovoljno dokaza da bi se izveli zakljuci o navedenim imbenicima u odnosu na svaki od etiri grada. Usprkos tome, u svojoj analizi udara, Raspravno vijee je jednoobrazno primijenilo pravilo o 200 metara na sva mjesta udara u svakom od etiri grada.

U takvim okolnostima, albeno vijee je jednoglasno donijelo zakljuak da je Raspravno vijee pogrijeilo usvojivi marginu pogreke koja ne proizlazi iz predoenih dokaza. Kada je rije o oportunim ciljevima u etiri grada, albeno vijee smatra da Raspravno vijee nije pogrijeilo utvrdivi da HV nije mogao gaati oportune ciljeve u Benkovcu, Graacu i Obrovcu. Meutim, albeno vijee istie da su Raspravnom vijeu predoeni dokazi o oportunim ciljevima u Kninu od kojih se Raspravno vijee nije izriito ogradilo. U tom kontekstu, albeno vijee, uz suprotno miljenje suca Agiusa i suca Pocara, smatra da je Raspravno vijee pogrijeilo zakljuivi da napadi na Knin nisu bili upereni protiv oportunih ciljeva. albeno vijee, uz suprotno miljenje suca Agiusa i suca Pocara, podsjea da, iako je Raspravno vijee razmotrilo niz imbenika ocjenjujui da li su granate bile uperene protiv legitimnih vojnih ciljeva, udaljenost izmeu odreene toke udara i najblieg identificiranog topnikog cilja predstavljala je kljuni kriterij i organizaciono naelo u analizi udara koju je iznijelo Raspravno vijee. albeno vijee, uz suprotno miljenje suca Agiusa i suca Pocara, zakljuuje da su pogreke Raspravnog vijea o pravilu o 200 metara i oportunim ciljevima suvie ozbiljne da bi se odrali zakljuci iz analize udara. Iako je Raspravno vijee u izvoenju zakljuka da su napadi na etiri grada bili protupravni razmotrilo jo neke dokaze, albeno vijee, uz suprotno miljenje suca Agiusa i suca Pocara, smatra da su, bez analize udara, preostali dokazi nedovoljni za izvoenje zakljuka o protupravnoj prirodi topnikih napada na etiri grada. S obzirom na gore navedeno, albeno vijee, uz suprotno miljenje suca Agiusija i suca Pocara, smatra da nijedno razumno Raspravno vijee nije moglo zakljuiti izvan razumne sumnje da su etiri grada bila izloena protupravnim topnikim napadima. Stoga albeno vijee, uz suprotno miljenje suca Agiusa i suca Pocara, djelomino prihvaa prvu albenu osnovu g. Gotovine, a djelomino i drugu albenu osnovu g. Markaa, te ponitava nalaz Raspravnog vijea da su napadi na etiri grada bili protupravni. Kada je rije o odgovornosti po osnovi UZP-a, albeno vijee primjeuje da je zakljuak Raspravnog vijea o postojanju UZP-a zasnovan na sveukupnoj ocjeni vie zakljuaka koji se meusobno potkrepljuju. Meutim, albeno vijee, uz suprotno miljenje suca Agiusa i suca Pocara, smatra da je zakljuak Raspravnog vijea o kljunoj zajednikoj svrsi o prisilnom uklanjanju srpskih civila iz krajine uglavnom poivao na postojanju protupravnih topnikih napada na civile i civilne objekte u etiri grada. Premda je Raspravno vijee razmotrilo dokaze o planiranju i posljedicama topnikog napada kako bi potkrijepilo svoj nalaz o postojanju UZP-a, ove dokaza je izriito razmatralo u svjetlu vlastitog zakljuka da su napadi na etiri grada bili protupravni. tovie, Raspravno vijee nije zakljuilo da je bilo koji od alitelja izravno sudjelovao u usvajanju diskriminatorne politike u Hrvatskoj. U takvim okolnostima, budui da je ponitilo nalaz Raspravnog vijea da su topniki napadi na etiri grada bili protupravni, albeno vijee, uz suprotno miljenje suca Agiusa i suca Pocara, smatra da ni jedno razumno Raspravno vijee nije moglo zakljuiti da postojanje UZP-a, sa zajednikom svrhom trajnog uklanjanja srpskog stanovnitva iz Krajine silom ili prijetnjom sile, predstavlja jedino razumno tumaenje indirektnih dokaza u spisu. S obzirom na gore navedeno, albeno vijee, uz suprotno miljenje suca Agiusa i suca Pocara, djelomino prihvaa prvu i treu albenu osnovu g. Gotovine, kao i prvu i drugu albenu osnovu g. Markaa., te ponitava nalaz Raspravnog vijea da je postojao UZP sa ciljem da se trajno ukloni srpsko civilno stanovnitvo iz Krajine silom ili

prijetnjom sile. Iz tih razloga je nepotrebno osvrtati se na preostale argumente alitelja o postojanju UZP-a. albeno vijee istie da su alitelji osueni za vid odgovornosti po osnovi sudjelovanja u UZP-u. Stoga se preinauje taj dio osuujue presude izreene aliteljima. Osuujua presuda po osnovi alternativnih vidova odgovornosti Ponitivi osuujuu presudu izreenu aliteljima po osnovi vida odgovornosti sudjelovanja u UZP-u, uz suprotno miljenje suca Agiusa i suca Pocara, albeno vijee e se sada osvrnuti na argumentaciju stranaka o mogunosti izricanja osuujue presude po osnovi alternativnih vidova odgovornosti. albeno vijee podsjea da je, u svojem nalogu za dostavljanje dodatnih podnesaka od 20. srpnja 2012, ustanovilo da su pomaganje i podravanje, kao i odgovornost nadreenog, najrelevantniji alternativni vidovi odgovornosti kada je rije o nalazima Raspravnog vijea. alitelji osporavaju nadlenost albenog vijea da izrie osuujue presude po alternativnim vidovima odgovornosti, tvrdei da se, u svakom sluaju, Tuiteljstvo odreklo prava da zahtjeva osudu alitelja po alternativnim vidovima odgovornosti jer nije uloilo albu na prvostupanjsku presudu. albeno vijee primjeuje, uz suprotno miljenje suca Pocara, da je u vie navrata izricalo osuujuu presudu po alternativnim vidovima odgovornosti. U tom smislu, albeno vijee istie da se lankom 25 (2) Statuta, a konkretno ovlasti danom albenom vijeu da preinai odluku Raspravnog vijea, albenom vijeu daje nadlenost za donoenje osuujuih presuda po osnovi alternativnih vidova odgovornosti. albeno vijee, uz suprotno miljenje suca Pocara, nije uvjereno da su alitelji iznijeli neoborive razloge za odstupanje od prakse donoenja osuujuih presuda na osnovi alternativnih vidova odgovornosti u odreenim okolnostima. Meutim, albeno vijee istie da nee izricati osuujue presude po alternativnim vidovima odgovorosti u sluajevima kada bi to u znatnoj mjeri ugrozilo prava alitelja na pravino suenje ili bi time Vijee prekorailo svoju nadlenost definiranu Statutom. Razmatrajui da li da donese osuujuu presudu na osnovi alternativnih vidova odgovornosti u ovom sluaju, albeno vijee e de novo razmotriti nalaze Raspravnog vijea, kao i druge dokaze u spisu. albeno vijee podsjea da je analiza Raspravnog vijea bila usmjerena na pitanje da li su pojedini nalazi dovoljni za donoenje osuujue presude po osnovi vida odgovornosti sudjelovanja u UZP-u. Stoga e albeno vijee uzeti u obzir analizu Raspravnog vijea, ali se njoj nee prikloniti. Da se najprije osvrnemo na odgovornost alitelja za topnike napade na etiri grada. albeno vijee podsjea da je ponitilo, uz suprotno miljenje suca Agiusa i suca Pocara, nalaz albenog vijea da su topniki napadi na etiri grada bili protupravni. albeno vijee podsjea na zakljuak Raspravnog vijea po kojem, u konkretnom injeninom kontekstu koje je razmatralo, odlazak civila iz gradova i sela podvrgnutih legitimnim topnikim napadima, ne moe se okarakterizirati kao deportacija, niti se moglo zakljuiti da su osobe koje su sudjelovale u legitimnim topnikim napadima imale namjeru da prisilno rasele civile. U takvim injeninim okolnostima, obrazloenje Raspravnog vijea onemoguava izvoenje zakljuka da su odlasci iz etiri grada, do kojih je dolo usporedo s legitimnim topnikim napadima, predstavljali deportaciju. Razmotrivi dokaze, albeno vijee se slae s relevantnom analizom Raspravnog vijea, te zakljuuje da se, u konkretnom injeninom kontekstu, odlasci civila koji su uslijedili usporedo s legitimnim topnikim napadima ne mogu okvalificirati kao deportacija.

Nadalje, albeno vijee primjeuje da s obzirom na poniteni zakljuak o postojanju UZP-a, kao i s obzirom na nepostojanje zakljuka o protupravnim napadima, u Prvostupanjskoj presudi nema ni jednog izriitog alternativnog zakljuka kojim bi se iznijela mens rea nuna za deportaciju, a koja bi se mogla pripisati aliteljima na osnovi protupravnih topnikih napada. U tim okolnostima albeno vijee se nije uvjerilo da su topniki napadi za koje su odgovorni alitelji dovoljni da bi se izvan razumne sumnje dokazala njihova krivnja za deportaciju na osnovi bilo kojeg alternativnog vida odgovornosti koji se iznosi u Optunici. to se tie potencijalne odgovornosti g. Gotovine na osnovi alternativnih vidova odgovornosti, a na temelju dodatnih zakljuaka Raspravnog vijea, albeno vijee podsjea da je Raspravno vijee uz svoje zakljuke o topnikim napadima na predmetna etiri grada utvrdilo i sljedee: g. Gotovina je znao za kaznena djela za koja se tvrdi da su poinjena u etiri grada prije i nakon topnikih napada; ta kaznena djela je trebalo istraiti; g. Gotovina je propustio poduzeti potrebne korake u vezi s tim kaznenim djelima. tovie, Raspravno vijee je konkretno iznijelo tri "dodatne mjere" koje je g. Gotovina mogao poduzeti: stupiti u vezu i traiti pomo od "relevantnih osoba"; dati izjavi za javnost; i preusmjeriti "sredstva koja su mu bila na raspolaganju" kako bi se poduzeli potrebni koraci u vezi sa spomenutim kaznenim djelima. Raspravno vijee je zakljuilo da je g. Gotovina propustio uloiti ozbiljne napore da se istrae ta kaznena djela i sprijee budua. albeno vijee primjeuje da se Raspravno vijee oslonilo na svoj zakljuak o protupravnosti topnikih napada kada je ocjenjivalo odgovornost g. Gotovine za dodatno postupanje i propust da djeluje. Meutim, albeno vijee, uz suprotno miljenje suca Agiusa, smatra da je opis koji je iznijelo Raspravno vijee dodatnih mjera to ih je g. Gotovina trebao poduzeti nedovoljno razraen i neprecizan, te da se njime ne utvruju konkretno na koji bi to nain takve mjere utjecale na zamijeene nedostatke u koracima koje je trebalo poduzeti u vezi s kaznenim djelima. albeno vijee podsjea da je Raspravno vijee izriito uzelo u obzir dokaze da je g. Gotovina poduzeo brojne mjere kako bi sprijeio i minimalizirao kaznena djela i atmosferu nereda meu vojnicima HV-a pod njegovom kontrolom. albeno vijee nadalje podsjea da iz svjedoenja vjetaka na suenju proizlazi da je g. Gotovina poduzeo sve nune i razumne mjere kako bi odrao red meu svojim podinjenima. U tom kontekstu albeno vijee, uz suprotno miljenje suca Agiusa, smatra da dokazi u spisu ne dokazuju izvan razumne sumnje da je u sluaju g. Gotovine postojao ikakav propust dovoljno velik da bi predstavljao osnovu za kaznenu odgovornost u smislu pomaganja i podravanja ili odgovornosti nadreenog. U tom kontekstu albeno vijee, uz suprotno miljenje suca Agiusa, ne vidi ni jedan daljnji zakljuak Raspravnog vijea koji bi predstavljao actus reus u prilog osuujuoj presudi na osnovi alternativnog vida odgovornosti. Shodno tome, albeno vijee, uz suprotno miljenje suca Agiusa, nee g. Gotovini izrei osuujuu presudu na temelju alternativnih vidova odgovornosti. to se tie potencijalne odgovornosti g. Markaa na osnovi alternativnih vidova odgovornosti, a na temelju zakljuaka Raspravnog vijea koji nisu poniteni, albeno vijee podsjea da je Raspravno vijee utvrdilo da je g. Marka propustio naloiti provoenje istraga u vezi s pretpostavljenim kaznenim radnjama koje su izvrili pripadnici Specijalne policije. Raspravno vijee je zakljuilo da je svojim propustom da djeluje g. Marka stvorio atmosferu nekanjivosti meu pripadnicima Specijalne policije, to je potaklo daljnja kaznena djela Specijalne policije, ukljuujui ubojstvo i unitavanje imovine. albeno vijee primjeuje da Raspravno vijee nije izriito utvrdilo da je g. Marka bitno doprinio relevantnim kaznenim djelima koja je poinila Specijalna policija ili da

je imao efektivnu kontrolu nad tim snagama. tovie, albeno vijee, uz suprotno miljenje sudaca Agiusa i Pocara, smatra da su svi zakljuci Raspravnog vijea o odgovornosti g. Markaa doneseni u kontekstu zakljuaka Vijea o protupravnim topnikim napadima na etiri grada. Shodno tome, albeno vijee smatra da Raspravno vijee nije iznijelo prima facie dovoljne zakljuke za osuujue presude g. Markau, bilo na osnovi pomaganja i podravanja ili odgovornosti nadreenog. Budui da nema takvih zakljuaka, i s obzirom na okolnosti ovog predmeta, albeno vijee, uz suprotno miljenje suca Agiusa, odbija ocijeniti preostale zakljuke Raspravnog vijea i dokaze u spisu. Ako bi se u to upustilo, to bi zahtijevalo da albeno vijee izvri opirno utvrivanje injenica i ocjenu dokaza. albeno vijee, uz suprotno miljenje sudaca Agiusa i Pocara, podsjea da su postojanje UZP-a i protupravnih topnikih napada u temelju svih materijalnih zakljuaka u Prvostupanjskoj presudi. U takvom kontekstu, bilo kakav pokuaj da se izvuku zakljuci nuni za osuujue presude po alternativnim vidovima odgovornosti bi predstavljalo rizik da se znaajno narue prava g. Markaa na pravino suenje. S obzirom na gore navedno, albeno vijee, uz suprotno miljenje suca Agiusa, nee izrei osuujue presude g. Markau na temelju alternativnih vidova odgovornosti. III: DISPOZITIV Proitat u sada cijeli operativni tekst dispozitiva albenog vijea. Molim g. Gotovinu i g. Markaa da ustanu. Iz gore navedenih razloga, ALBENO VIJEE, na osnovi lanka 25 Statuta i pravila 117 i 118 Pravilnika, IMAJUI U VIDU pisane podneske stranaka u postupku i argumentaciju koju su one iznijele na zasjedanju 14. svibnja 2012., ZASJEDAJUI na javnoj sjednici, USVAJA, uz suprotno miljenje sudaca Agiusa i Pocara, djelomino prvu i treu albenu osnovu Ante Gotovine; PONITAVA, uz suprotno miljenje sudaca Agiusa i Pocara, osuujue presude Anti Gotovini za progon, deportaciju, ubojstvo i neovjeno postupanje kao zloine protiv ovjenosti, te za pljaku javne i privatne imovine, bezobzirno razaranje, ubojstvo i okrutno postupanje kao krenja zakona i obiaja ratovanja; i IZRIE, uz suprotno miljenje sudaca Agiusa i Pocara, oslobaajuu presudu po tokama 1,2,4,5,6,7,8 i 9 Optunice; ODBACUJE, uz suprotno miljenje sudaca Agiusa i Pocara, kao bespredmetne preostale albene osnove Ante Gotovine; USVAJA, uz suprotno miljenje sudaca Agiusa i Pocara, prvu i drugu albenu osnovu Mladena Markaa; ponitava, uz izdvojeno miljenje sudaca Agiusa i Pocara, osuujue presude Mladenu Markau za progon, deportaciju, ubojstvo i neovjeno postupanje kao zloine protiv ovjenosti, te za pljaku javne i privatne imovine, bezobzirno razaranje, ubojstvo i okrutno postupanje kao krenja zakona i obiaja ratovanja; i IZRIE, uz suprotno miljenje sudaca Agiusa i Pocara, oslobaajuu presudu po tokama 1,2,4,5,6,7,8 i 9 Optunice.

ODBACUJE, uz suprotno miljenje sudaca Agiusa i Pocara, kao bespredmetne preostale albene osnove Mladena Markaa; NALAE, u skladu s pravilom 99(A) i 107 Pravilnika, da se Ante Gotovina i Mladen Marka odmah puste na slobodu i UPUUJE tajnika da s tim u vezi poduzme potrebne korake. Sudac Theodor Meron priloio je izdvojeno miljenje. Sudac Carmel Agius priloio je suprotno miljenje. Sudac Patrick Robinson priloio je izdvojeno miljenje. Sudac Fausto Pocar priloio je suprotno miljenje. G. Gotovina, g. Marka, izvolite sjesti. Ovim se zavrava zasjedanje albenog vijea Meunarodnog kaznenog suda za bivu Jugoslaviju.

*****