6.

Model jednodimenzijskog strujanja fluida

Jednodimenzijsko strujanje fluida u strogom smislu rijei definira se za sluaj strujanja fluida kroz elementarnu strujnu cijev, gdje su sve fizikalne veliine samo funkcije samo funkcije koordinate u smjeru strujanja fluida. Strujanje fluida kroz realne cijevi moe se s dovoljnom tonou smatrati jednodimenzijskim uz sljedee uvjete: promjene fizikalnih veliina popreno na smjer strujanja zanemarive su u odnosu na promjene u smjeru strujanja, relativna promjena poprenog presjeka u smjeru strujanja je mala, radijus zakrivljenosti osi cijevi je velik u odnosu na karakteristinu linearnu dimenziju poprenog presjeka, profili svih fizikalnih veliina po poprenom presjeku neznatno se mijenjaju u smjeru strujanja. U literaturi strujanja koja zadovoljavaju prethodne uvjete, nazivaju se kvazijednodimenzijska. 6.7 Analiza lanova PS i PF u jednadbama ukupne mehanike energije

PS =

KPS

v n dA
ij i j

(6.75)

PP , PP > 0 (6.76) PS = + PT , PT > 0 PP je snaga pumpe kompresora, ventilatora, itd.. To je snaga koju pumpa dovodi

kontrolnom volumenu. PT je snaga turbine, itd. To je snaga koju turbina odvodi od kontrolnog volumena. PF = dV = Pf + Pfm (6.77)
KV

PF predstavlja disipaciju mehanike energije u jedinici vremena u toplinu. To je pretvaranje mehanike energije u toplinu kao posljedica djelovanja viskoznih sila. Pf je gubitak mehanike energije u jedinici vremena na pravocrtnim dionicama cjevovoda. Pfm je gubitak mehanike energije u jedinici vremena na lokalnim elementima cjevovoda (ulaz/izlaz iz cjevovoda, naglo proirenje/suenje cjevovoda, koljena, zasuni, ventili, slavine, itd.) Darcy-Weisbachova formula k (i ) L(i ) 1 2 Pf = Q p f (i ) =Q Re(i ), v (i ) (6.78) D(i ) i i D(i ) 2 1 Pfm = Q p f ( j ) =Q K ( j ) v 2 ( j ) (6.79) 2 j j P P = =e (6.80) m Q W J = . gdje je e specifina energija s dimenzijom [ e ] = L2 T 2 , [ e]SI = kg s kg

131

P =p Q gdje je p tlak s dimenzijom [ p ] = ML1T 2 , [ p ]SI =

P =h gQ gdje je h visina s dimenzijom [ h ] = L , [ h ]SI = W J = 3 3 m s m

(6.81)

(6.82)

W J = Ns N (6.83)

eP , eP > 0 eS = +eT , eT > 0 gdje je eS specifina energija mehanikog stroja, eP specifina energija d

eF = e f + e fm
pP , p P > 0 pS = + pT , pT > 0 prirast (pad) ukupnog tlaka u mehanikom stroju pF = p f + p fm

(6.84) (6.85) (6.86)

gdje je eP visina dobave pumpe, a hT visina pada u turbini

hP , hP > 0 hS = + hT , hT > 0 gdje je hP visina dobave pumpe, a hT visina pada u turbini.

(6.87)

hF = h f + h fm gdje je hF gubitak visine uslijed viskoznog trenja (linijski i lokalni gubici)

6.8 Modificirana Bernoullijeva jednadba za strujnu cijev

(6.88)

nj
dV = Ads

vjnj = 0

KV
ds

0 i

Slika 6.3 Strujna cijev

132

Za strujnu cijev, pretpostavljajui da su zadovoljeni uvjeti s s (t ) , A A(t ) , U U (t ) , te da vrijedi = const.>0 , = const.>0 , , T = const. , qi je konaan, dakle radi se o izotermikom strujanju, nestacionarni lan jednadbe mehanike energije (6.50) ( eM + U + X ) dV t KV uz (6.46) p X =Y

te iz (6.43) Y =
p

dp

, za = const.

1 iz ega slijedi da je X = 0 , te uz dV = Ad s i eM = v 2 poprima oblik 2 1 2 1 2 1 v v v dV = v A d s = 2 A d s = m d s t KV 2 t s 2 2 t t s s gdje je m = vA .

1 p 1 p v d s = b vb 2 + gzb + b m + a va 2 + gza + a m PS PF t 2 2 s Dijeljenjem posljednje jednadbe s m slijedi p 1 p +e v 1 a va 2 + gza + a b vb 2 + gzb + b P eF = d s t 2 eT 2 s Jednadba mehanike energije glasi sb pa + eP pb 1 2 1 2 v a va + gza + = b vb + gzb + + eF + d s 2 2 eT t sa m
sb + pP 1 1 v 2 2 a va + gza + pa = b vb + gzb + pb + pF + d s pT 2 2 t sa

(6.89a)

ili mnoenjem (6.89a) sa

(6.89b)

ili dijeljenjem (6.89a) sa g

s va 2 pa + hP vb 2 pb 1 b v ds a + za + = b + zb + +h + 2g 2g g hT g F g s t a

(6.89c)

Za stacionarno strujanje, uz = const. , = const. , T = const. za strujnu cijev vrijedi +e p p 1 1 a va 2 + gza + a P = b vb 2 + gzb + b + eF (6.90a) eT 2 2

a a

+p 1 1 va 2 + gza + pa P = b vb 2 + gzb + pb + pF pT 2 2 + hP va 2 p v2 p + za + a = b b + zb + b + hF g hT g 2g 2g

(6.90b) (6.90c)

133

Jednadbe (6.89)/(6.90) nazivaju se modificirana Bernoullijeva jednadba za nestacionarno/stacionarno, nestlaivo, viskozno, izotermiko strujanje fluida, uz prisustvo stroja u sistemu, i valjane su za strujnu cijev. Izrazi (6.89a) i (6.90a) predstavljaju energiju po jedinici mase fluida, (6.89b) i (6.90b) energiju po jedinici volumena fluida, a (6.89c) i (6.90c) energiju po jedinici teine fluida.
6.9 Modificirana Bernoullijeva jednadba za elementarnu strujnu cijev

Za elementarnu strujnu cijev za nestlaivo, neviskozno, adijabatsko strujanje, bez prisustva stroja posljednje jednadbe prelaze u oblike s pa 1 2 pb b v 1 2 va + gza + (6.91a) = v + gzb + + ds 2 t 2 b s a
b 1 1 v va 2 + gza + pa = vb 2 + gzb + pb + d s 2 2 t sa

(6.91b) (6.91c)

va 2 p v2 p 1 b v + za + a = b + zb + b + d s g 2g g g sa t 2g
s

Za stacionarno strujanje, uz = const. , = 0 , = 0 , PS =0 , za elementarnu strujnu cijev vrijedi p p 1 2 1 (6.92a) va + gza + a = vb 2 + gzb + b 2 2 1 1 va 2 + gza + pa = vb 2 + gzb + pb (6.92b) 2 2 va 2 p v2 p + za + a = b + zb + b (6.92c) 2g g 2g g Jednadbe (6.91)/(6.92) nazivaju se Bernoullijeva jednadba za nestacionarno/stacionarno, nestlaivo, neviskozno, adijabatsko strujanje fluida, i valjane su za elementarnu strujnu cijev ili strujnicu. z = f1 ( s ) -geometrijska ili geodetska linija sustava ili linija potencijalne energije (GL) p + z = f 2 ( s ) -piezometrika linija ili hidraulika gradijentna linija (HGL) g
p v2 + + z = f 3 ( s ) - energetska linija (EL) g 2g Na sl. 6.4 ove su linije ucrtane za tri primjera cjevovoda, od kojih svaki na svoj nain ilustrira sadraj Bernoullijeve jednadbe i jednadbe kontinuiteta. Pretpostavlja se da su na pojedinim presjecima profili brzine konstantni. Dok je zakon hidrostatike nestlaivog fluida pokazivao da je piezometrika visina konstantna, pri strujanju idealnog nestlaivog fluida toj se visini pridruuje i visina brzine. Meutim kao to pokazuje primjer na sl. 6.4c, pri konstantnom presjeku cijevi vrijedi takoer hidrostatski odnos tlaka i visine, tj. p + z = const. (6.93d) g

134

Hidraulika gradijentna linija

v2 2g

EL
p + z = f 2 (s) g
HGL

p g

GL
z = f1 ( s ) z

z=0

a) EL HGL
p g
GL

v2 2g
s

z
z=0

b) EL
v2 2g HGL

p g

GL

z
z=0

c) Slika 6.4 Ilustracija sadraja Bernoullijeve jednadbe

135

uzdu strujnice konstantnog presjeka.

EL
Kk
HGL ulaz pa

v2 2g

v2 2g

L v2 D 2g izlaz v2 2g

v 2g

pa 2 p g K izl Kk z
K izl

z=0

pumpa
a)

EL
HGL

v2 2g
2 v4 2g

EL
pa g 1

p g

EL
HGL z=0

pa g
3'

4 P

z
3

2
GL

b) Slika 6.5 Ilustracija sadraja modificirane Bernoullijeve jednadbe Pri strujanju realnog viskoznog fluida, zbog viskozne disipacije energije, energetska linija ima pad u smjeru strujanja. U dijelu cjevovoda konstantnog presjeka isti takav pad ima i hidraulika gradijentna linija.

136

Za z = const. Bernoullijeva jednadba pokazuje da zbog poveanja brzine na suenom presjeku cijevi pada tlak, sl.6.4a. Takva se suenja u cjevovodnim sustavima, s pripadnim promjenama tlaka primjenjuju u mnogim mjernim ureajima, napravama i hidraulikim regulacijskim sustavima.
6.10 Pojave i ureaji ije odvijanje i funkcioniranje moemo protumaiti Bernoullijevom jednadbom

Ako se u horizontalnoj cijevi sa suenjem odrava na ulazu suenja konstantan apsolutni tlak p1 , jednadba kontinuiteta i Bernoullijeva jednadba pokazuju da apsolutni tlak p2 u suenju pada s kvadratom protoka Q kroz cijev, slika 6. .
2 v1 2g 2 v2 2g

EL
HGL

Q
p1 g
v1 Q1 > Q

p2 g
v2

(HGL)

1
p1 A1

2 p2 A2

GL

Slika 6.6 Pojava kavitacije Bernoullijeva jednadba od presjeka 1 do presjeka 2 glasi p1 v12 p v2 + = 2 + 2 g 2g g 2g a jednadba kontinuiteta Q Q v1 A1 = v2 A2 = Q v1 = , v2 = A1 A2 Uvrtavanjem (6.94) u (6.93) slijedi p1 p Q2 Q2 + = 2 + g 2 gA1 g 2 gA2

(6.93)

(6.94)

A2 A 2 1 p2 = p1 Q 2 1 2 22 (6.95) 2 A1 A2 Realne kapljevine, koje redovito nisu kemijski iste tvari, ve u sebi sadre strane krute estice i otopljene plinove, ne mogu podnijeti vlana naprezanja ili negativne tlakove. U realnim kapljevinama tlak moe pasti samo do tlaka isparavanja ili tlaka zasienih para

137

kapljevina pv . Zato e na najuem presjeku cijevi, slika 6., prema izrazu (6.95) pri kritinom protoku A1 A2 2 (6.96) Qkrit = ( p1 pv ) A12 A2 2
tlak pasti na vrijednost p2 = pv , i pri veim protocima taj se tlak nee vie smanjivati. Istovremeno e se na mjestu tlaka pv poeti pojavljivati mjehurii pare fluida koji se oslobaa iz otopine, tj. kapljevina poinje na hladno kljuati. Pri Q > Qkrit podruje tlaka pv iri se uzvodno i nizvodno od suenja, i u tom se podruju manji mjehurii sjedinjuju, pa nastaju vee upljine (kaverne) ispunjene plinovima i parama. Zbog toga su narueni homogenost i kontinuitet kapljevite faze, te za to podruje vie ne vrijede osnovne jednadbe strujanja nestlaivog fluida. Ta se pojava naziva kavitacijom. Pri analizi pojave kavitacije potrebno je koristiti apsolutne tlakove. Uz konstantni protok kavitacija na suenju cijevi moe nastati ako se smanji apsolutni ulazni tlak p1 , ili uz konstantni p1 , Q , i A1 ako se smanji presjek A2 pa brzina v2 toliko poraste da je tlake p2 pv . Kavitacija nastaje i pri optjecanju tijela i profila na mjestu maksimalne brzine vmax kad minimalni tlak pmin padne ispod pv .

pojava kavitacije

Sl. 6.7 Kavitacija na profilu Kao posljedica implozivnog raspada kavitacijskih mjehuria nastaje na povrini tijela tzv. kavitacijska erozija. Ostale popratne pojave u sustavu koji kavitira jesu vibracije i jaki umovi.

6.11

Istjecanje

Istjecanje kapljevine iz otvorenog spremnika nestacionarna je pojava ako se kapljevina koja je istekla ne nadolijeva ili ako povrina razine u spremniku nije vrlo velika relativno prema povrini otvora. Ako se od toke 1 do toke 2 bilo koje strujnice od razine u spremniku do izlaznog mlaza postavi Bernoullijeva jednadba pod pretpostavkom da razina kapljevine u otvorenom spremniku ostaje na konstantnoj visini H slijedi 1 1 pa + v12 + gH = pa + v2 2 + gz (6.97) 2 2 Iz (6.97) uz v1 i z = 0 slijedi

138

v2 = 2 gH = vid (6.98) Torricellijeva formula za brzinu istjecanja idealnog fluida iz velikog spremnika ispunjenog fluidom do visine H . To je brzina koju bi estice kapljevine dobile da slobodno padaju s visine H . Idealni protok Qid je definiran na temelju idealne brzine istjecanja i povrine otvora A0 Qid = A0 2 gH (6.99) Stvarni e protok biti manji od idealnog zbog dva razloga. Strujanja realnih fluida imaju gubitke energije koje ne uzima u obzir Bernoullijeva jednadba primijenjena na proraun brzine istjecanja. Uslijed viskoznosti fluida dolazi do pretvorbe dijela mehanike energije u unutranju, te e brzina u mlazu biti manja od idealne. To se obuhvaa koeficijentom brzine Cv . Zato se brzina koju daje Torricellijeva formula

(6.98) ispravlja koeficijentom brzine Cv prema

v = Cv vid = Cv 2 gH , Cv < 1

(6.100)

Cv se odreuje eksperimentalno. Drugi razlog smanjenja protoka je to pri istjecanju kroz otvor nastaje suenje (kontrakcija) mlaza. Na otvor spremnika nailazi kapljevina radijalno iz svih smjerova, pa su strujnice na samom otvoru zakrivljene i s rasporedom tlaka razliitim od atmosferskog, a tek se negdje u blizini, sa strane ili nie od otvora, strujnice izravnavaju u pravocrtne i paralelne. Presjek mlaza s izravnanim strujnicama naziva se vena contracta, i tek je tu tlak konstantan preko presjeka mlaza i jednak okolnom atmosferskom tlaku. Zato i dubinu H treba mjeriti do vene contracte, sl. 6.8.

pa 1 H
z=0

2 A0'
raspored pretlaka

Am < A0 vena contracta

Sl. 6.8 Istjecanje kapljevine kroz otvor na spremniku Stvarna povrina mlaza A m je manja od povrine otvora A 0 . Kontrakcija mlaza se izraava koeficijentom kontrakcije Cc definiranim s A Cc = m , Cc < 1 (6.101) A0 Koeficijent kontrakcije se odreuje eksperimentalno. Stvarni protok se rauna prema formuli
139

Q = CcCv A 0 2 gH = Cd A 0 2 gH = Cd Qid

(6.102a) (6.102b) (6.102c)

gdje je koeficijent istjecanja ili protoka Cd definiran izrazom Q Cd = A 0 2 gH ili Cd = CcCv

Ako je spremnik zatvoren i nad slobodnom povrinom vlada tlak pS , sl. 6.9, brzina istjecanja iznosi 2 v= pMS + 2 gH = 2 gH 0 (6.103a)

gdje je pMS = H + H MS (6.103b) g fiktivna dubina kapljevine u spremniku kojoj bi na slobodnoj povrini vladao tlak pa . Kapljevina istjee iz spremnika i kad je pS manji od pa , ali prema (6.103a) samo do iznosa 2 pMS + 2 gH 0 (6.104a) H0 = H +

pMS gH (6.104b) Pri jo manjem tlaku pS , umjesto da kapljevina istjee, vanjski zrak bi ulazio kroz otvor u spremnik. Izraz (6.104b) predstavlja minimalni manometarski tlak (podtlak) za istjecanje.

tj.

pMS

pa

pMa = 0

Sl. 6.9 Istjecanje kapljevine kroz otvor na spremniku Umjesto koeficijentom brzine Cv moe se gubitak brzine pri istjecanju izraziti koeficijentom lokalnog gubitka K istj . Ako se modificirana Bernoullijeva jednadba napie za stacionarno istjecanje iz otvorenog spremnika od toke 1 na slobodnoj povrini do toke 2 u izlaznom mlazu, dobiva se

140

v2 v2 + K istj 2g 2g Uvrsti li se za v izraz (6.100), dobiva se 1 K istj = 2 1 Cv odnosno 1 Cv = 1 + K istj H=

(6.105a)

(6.105b)

(6.105c)

U praksi je ponekad potrebno odrediti i vrijeme za koje se spremnik isprazni. Ako je 2 zadovoljen uvjet da je A s A 0 tako da se moe zanemariti ( vs v ) vs 0 v i nestacionarni lan u Bernoullijevoj jednadbi s2 v ds 0 t s1 dobiva se za brzinu istjecanja v u trenutku t izraz v(t ) = Cv 2 gz (t ) (6.106a) pa se u vremenskom intervalu d t izmeu t i t + d t volumen kapljevine u spremniku smanji za iznos, sl. 6.10, dV = A s ( z ) (d z ) = Q(t )dt = Cd A0 2 gz (t ) (6.106b) Iz toga slijedi dt = 1
2

Cd A0

A s( z) dz 2g z

(6.106c)

Vrijeme potrebno da se razina kapljevine u spremniku spusti od H1 na H 2 je odreeno integralom H2 A s( z) 1 dz t2 t1 = (6.106d) Cd A0 2 g H1 z

z pa As ( z )
H1 H2
dV
dz

z (t )
z=0

A0 Am pa

v(t ) = Cv 2 gz (t )
Sl. 6.10 Odreivanje vremena pranjenje spremnika

141

Da se odredi vrijeme za koje se spremnik potpuno isprazni, treba uvrstiti kao gornju granicu integrala H 2 = 0 . Pri proraunu istjecanja kapljevine kroz vee bone otvore, mora se uzeti u obzir promjena brzine istjecanja po visini presjeka otvora. Ako se pretpostavi da je preko itave visine otvora koeficijent istjecanja Cd = CcCv konstantan, tada e preko uskog presjeka Bd h , koji se nalazi na dubini h ispod razine kapljevine, istjecati volumenska sekundna koliina dQ = Cd Bd h 2 gh (6.107a) Integracija od gornjeg ruba otvora, na dubini H1 , do donjeg, na dubini H 2 , daje protok istjecanja H2 2 Q = Cd B 2 gh d h = Cd B 2 g ( H 23 2 H13 2 ) (6.107b) 3 H1

H1 H2

pa

otvor

dh

Sl. 6.11 Istjecanje kroz vee otvore

6.12 Hidrodinamiki instrumenti za mjerenje brzine strujanja i protoka

Nekoliko razliitih hidrodinamikih ureaja i instrumenata za mjerenje brzine strujanja i protoka kapljevine zasniva se na Bernoullijevoj jednadbi.
6.12.1 Pitotova cijev-brzinomjer

Pitotova cijev je vrlo jednostavan i toan instrument za mjerenje brzine strujanja. To je obina cijev u obliku velikog slova L, kojoj su oba kraja otvorena, sl. 6.12. Cijev se postavi u struju kapljevine tako da je uronjeni krak paralelan s tokom strujanja, dok je otvor drugog (vertikalnog) kraka izloen vanjskom atmosferskom tlaku. Rezultati su
142

mjerenja brzine strujanja toni ako uronjeni krak nema otklon vei od 10 s obzirom na smjer paralelnog strujanja kapljevine. U struji kapljevine cijev se napuni kapljevinom do ravnotenog poloaja u kojemu visina meniskusa u vertikalnom kraku prelazi visinu slobodne povrine na kojoj vlada atmosferski tlak pa . Naime, na ulazu uronjenog kraka cijevi nalazi se toka zastoja u kojoj je brzina strujanja v2 = 0 , pa postavljajui Bernoullijevu jednadbu od toke 1 do toke 2 p1 v12 p + = 2 (6.108a) g 2g g tako da totalni tlak p2 u toj toki 2 iznosi 1 p2 = p1 + v12 (6.108b) 2 tj. vei je od statikog tlaka p1 u toki 1 ispred ulaza cijevi, gdje kapljevina struji brzinom v1 . Izraz (6.108b) pokazuje da je totalni tlak p2 vei od statikog tlaka za 1 iznos dinamikog tlaka v12 . Zato tlak p2 odrava u vertikalnom kraku cijevi stupac 2 kapljevina h + h koji je vii od stupca h koji odgovara statikom tlaku p1 . Budui je tok kapljevine ispred cijevi pravoctan i paralelan vrijedi da je p1 = pa + gh (6.108c) Jednadba manometra od toke 2 kroz cijev pa do slobodne povrine na meniskusu glasi p2 g ( h + h ) = pa (6.108d)
Uvrtavajui (6.108b) i (6.108c) u (6.108d) slijedi 1 pa + gh + v12 g ( h + h ) = pa 2 v12 = 2 g h
v1 = 2 g h

(6.108e)

pa pa
v1

1
p1

2
v2 = 0

Sl. 6.12 Pitotova cijev

143

6.12.1 Pitot-Prandtlova cijev

Prandtlova modifikacija Pitotove cijevi sastoji se od dviju koaksijalnih cijevi, to omoguuje mjerenje totalnog i statikog tlaka, sl. 6.13a. Princip rada Pitot-Prandtlova cijevi zasnovan je na injenici da se pri optjecanju rotacijskog polutijela na odreenoj udaljenosti iza ulaznog vrha uspostavlja tlak koji se po volji malo razlikuje od tlaka p u paralelnom strujanju dovoljno daleko ispred tijela, sl. 6.13b. Ako se na toj udaljenosti, priblino tri promjera vanjske cijevi ( 3d ) izbue po obodu vanjske cijevi rupice i spoje s jednim krajem diferencijalnog manometra, a drugi se kraj spoji s unutranjom 1 cjevicom (u kojoj vlada totalni tlak p + v 2 ) dobiva se Pitot-Prandtlova cijev. 2
3d

1 p v

2
d

h0

a)

3d
v , p

2 p2

+1

Cp =

p p 1 v 2 2

b) Sl. 6.13. Pitot-Prandtlova cijev

144

Postavljajui Bernoullijevu jednadbu od toke 1 do toke 2 p v 2 p + = 2 g 2g g 1 p + v 2 = p2 2 Jednadba manometra od toke 2 kroz cijev do rupice na obodu glasi p + gx + 0 gh 0 gh 0 gx = p2 p2 = p + 0 gh 0 gh 0 Uvrtavajui (6.109b) u (6.109a) slijedi 1 p + v 2 = p + 0 gh 0 gh 0 2 2 v 2 = gh ( ) 0 0 v = 2 gh 0 0 1

(6.109a)

(6.109b)

(6.109c)

6.12.2 Venturijeva cijev

Venturijeva cijev, sl.6.15, slui za mjerenje protoka. Sastoji se od ulaznog dijela s ugraenim piezometrikim prstenom, konvergentnog dijela, najueg dijela (grla cijevi), takoer s piezometrikim prstenom, i blago divergentnog dijela. Ulazni dio i izlaz divergentnog dijela imaju promjer jednak promjeru cjevovoda u kojemu se mjeri protok. Diferencijalni manometar (hidrostatiki ili metalni) postavljen je izmeu dva piezometrika prstena. Radi tonosti mjerenja treba ispred Venturijeve cijevi postojati ravni dio cjevovoda duljine najmanje 10 promjera cijevi. Bernoullijeva jednadba od toke 1 do toke 2 za idealni fluid glasi p1 v12 p v2 + = 2 + 2 +h (6.110a) g 2g g 2g Jednadba manometra od toke 1 do toke 2 glasi p1 + g ( x + h 0 ) 0 gh 0 g ( x + h ) = p2 p2 p1 = gh 0 gh 0 gh 0 (6.110b) gdje je gustoa mjernog fluida u strujanju, a 0 gustoa mjernog fluida u manometru. Jednadba kontinuiteta glasi D 2 D 2 Q = v1 1 = v2 2 (6.110c) 4 4 gdje je D1 promjer ulaznog presjeka Venturijeve cijevi (jednak promjeru cjevovoda), a D2 promjer presjeka grla Venturijeve cijevi. Iz (6.110c) slijedi 4Q 4Q v1 = 2 , v2 = 2 (6.110d) D1 D2 Ako izraz (6.110a) pomnoimo s g i uvrstimo izraze (6.110d)

145

1 4Q 1 4Q p1 + 2 = p2 + 2 + gh 2 D1 2 D2 16 Q 2 1 1 4 4 = p2 p1 + gh 2 2 D1 D2 Ako se (6.110b) uvrsti u posljednju jednadbu slijedi izraz za idealni protok

D 4 1 2 D1 Stvarni protok jednak je Q = CC Cv Qid

Qid =

D2 2
4

( p1 gh p2 ) =

D2 2 D 4 1 2 D1
4

2 gh 0 0 1 (6.111a)

(6.111b)
5

Kod dobro izraene Venturijeve cijevi CC = 1 . Za Re > 2 10 Cv 0,984 .

,
D2 D1

2
h

1
x

z=0

h0

Sl. 6.15 Venturijeva cijev U dijagramu na sl. 6.16 prikazani su podaci o koeficijentu brzine Cv na bazi Reynoldsovog broja ulaznog strujanja Re1 , dobiveni brojnim badarenjima Venturijevih cijevi. Dijagram vrijedi za odnose promjera D2 D1 = 0, 25 0, 75 , a tolerancije su oznaene crtkanim krivuljama.

146

Sl. 6.16 Dijagram koeficijenta brzine Cv Venturijeve cijevi u ovisnosti o Reynoldsovom broju Re1 ulaznog strujanja
6.12.3 Mjerna dijafragma, mjerna sapnica

Mjerna dijafragma (prigunica, zaslon ili blenda) prikazana je na sl. 6.17. Koeficijent kontrakcije mlaza iza dijafragme definiran je odnosom A CC = 2 (6.112a) A0 gdje je A2 presjek vene contracte iza dijafragme, a A0 povrina otvora dijafragme. Primjenom jednadbe kontinuiteta i Bernoullijeve jednadbe, te ako se uvede i koeficijent brzine Cv , dobiva se izraz za protok

(p p ) 1 2 A 1 Cc 2 0 A1 gdje je koeficijent protoka Cd = CC Cv , a A1 povrina presjeka cijevi.

Q = Cd
2

A0

(6.112b)

Kako bi se izbjeglo odreivanje dvaju koeficijenata CC i Cv , primjenjuje se jednostavnija formula 2 Q = CA0 (6.112c) ( p1 p2 )

gdje je za standardnu izvedbu mjerne dijafragme prikazan koeficijent C kao funkcija Reynoldsovog broja Re1 i omjera A0 A1 , sl. 6.18. Pri strujanju kroz mjernu dijafragmu javlja se vrlo velik lokalni gubitak. Mjerna sapnica radi na istom principu kao i Venturijeva cijev, samo mlaz iza grla nije voen, ve slobodno ulazi u cijev cjevovoda, to uzrokuje vee gubitka tlaka, sl. 6.17. Mjerna sapnica je jeftinija od Venturijeve cijevi i zauzima manje prostora. Izraz za protok glasi

147

Q = CA2

Cv

( p1 p2 )

(6.113a)

gdje je

(6.113b) 2 A2 1 A1 A1 povrina unutranjeg presjeka cjevovoda, a A2 povrina izlaznog presjeka sapnice. Podaci o koeficijentu C za razliite odnose A2 A1 prikazani su u dijagramu na sl.6.19.

C=

2 mjerna dijafragma

D0

mjerna sapnica

Venturijeva cijev 1

Sl. 6.17 Mjerna dijafragma, mjerna sapnica

148

Sl. 6.18 Dijagram koeficijenata protoka C mjerne sapnice u ovisnosti o Reynoldsovom broju Re1 ulaznog strujanja

Sl. 6.19 Dijagram koeficijenata C mjerne dijafragme o u ovisnosti o Reynoldsovom broju Re1 i omjeru A0 A1

149