Ekologija i zatita okolia

Vjeba 17. Zatita mora

17. ZATITA MORA

17.1. Meunarodne konvencije o zatiti mora

O zatiti morskog okolia od oneienja donijeto je preko 20 opih i regionalnih meunarodnih konvencija od kojih veina obvezuje Republiku Hrvatsku. Neke od njih cjelovito i sustavno ureuju pitanje zatite i ouvanje morskog okolia, a neke su u jednom svom dijelu posveene njegovoj zatiti, ukljuujui i represivne mjere u sluaju oneienja.

17.1.1. Konvencija o otvorenom moru1 (eneva 1958.)

Ova je konvencija jedinstveni meunarodni skup pravnih pravila sa ciljem ouvanja morskog okolia. Osim nafte i oneienja s brodova ne obrauje druge oneiivae i izvore oneienja. Opasnosti od istraivanja ili buenja podmorskih leita nafte, kao i naftovodi nisu regulirani Konvencijom, iako predstavljaju daleko veu opasnost nego izvori koji potjeu s brodova.

17.1.2. Konvencija UN o pravu mora (1982.)

konvencija UN o pravu mora u dijelu koji govori o zatiti i ouvanju morskog okolia sadri odredbe o zatiti i ouvanju morskog okolia. Konvencija sadri najcjelovitiji i najobuhvatniji sustav pravnih normi o sprjeavanju, smanjenju i nadziranju oneienja mora, morskog dna i obale. Stoga se i naziva poveljom o zatiti i ouvanju morskog okolia i spada u red tzv. okvirnih ugovora umbrella treaty. Odredbe o zatiti i ouvanju su naelne, to znai da na temelju ovog meunarodnog ugovora treba pristupiti detaljnijem reguliranju pojedinih pitanja zatite i ouvanja morskog okolia. Antipolucijske norme konvencije predstavljaju zapravo minimum prava i obveza, odnosno pravni okvir nacionalnih propisa o zatiti i ouvanju. Po prvi put u jednom ugovoru sadrana je obveza (a time i pravo) svake drave da titi i ouva morski okoli. Meutim, nedostaje reguliranje jo jedne vane obveze, prava i dunosti poboljavanja i unapreivanja morskog okolia koje su date u nekim drugim Konvencijama (npr. Konvencija o zatiti Sredozemnog mora od oneienja sadri obvezu poboljanja morskog okolia). U skladu s dunou zatite i ouvanja morskog okolia drave imaju suvereno pravo iskoritavanja svojih prirodnih bogatstava. Ova odredba otvara pitanje tzv. dvostrukog
1

Narodne novine meunarodni ugovori, br. 12/94.

Ekologija i zatita okolia

Vjeba 17. Zatita mora

standarda, koji u meunarodnom pravu podrazumijeva takav pravni reim u okviru kojega postoji jedan standard obveza u zatiti i ouvanju morskog okolia za visoko razvijene zemlje, a jedan za zemlje u razvoju. Nii standard zemlje u razvoju proizlazi iz njihove odgovornosti za sadanje stanje okolia, koja je zasigurno s obzirom na njihove mogunosti i potrebe, zanemariva u odnosu na visoko razvijene zemlje. Konvencija nalae dravama da poduzmu sve potrebne mjere sa svrhom sprjeavanja, smanjenja i nadziranja oneienja morskog okolia iz bilo kojeg izvora. Izmeu ostalog, te mjere obuhvaaju: smanjenje isputanja otrovnih, tetnih ili kodljivih tvari iz ishodita na kopnu, prilikom potapljanja, s brodova, iz zraka ili zrakom i s ureaja i naprava koje se upotrebljavaju za istraivanje i iskoritavanje prirodnih bogatstava morskog dna i podzemlja, te ureaja i naprava koje su u pogonu u morskom okoliu.

17.1.3. Meunarodna konvencija o sprjeavanju oneienja mora s brodova2 (London, 1973.)

Ova konvencija je cjelovit i jedinstven meunarodni akt o spreavanju oneienja morskog okolia s brodova. Nastoji preventivno potpuno eliminirati namjerno ili sluajno oneienje morskog okolia s brodova svim tetnim tvarima za ljude i druga iva bia kao i bogatstva mora. Konvencijom se eli suzbiti oneienje morskog okolia naftom, tetnim tekuim tvarima koje se prevoze u rasutom stanju, tetnim tvarima koje se prevoze morem upakirane, fekalijama i smeem s brodova.

17.1.4. Konvencija o spreavanju oneienja mora izbacivanjem (potapanjem) otpadaka i drugih tvari3 (London 1972.)
Konvencija zabranjuje potapanje otpadaka koji se kvalificiraju kao oneiivai. U tzv. crnom popisu sadrane su vrlo opasne tvari za mokri okoli pa je njihovo potapanje u cijelosti zabranjeno (organohalogeni spojevi, iva i ivini spojevi, kadmij, postojane plastine tvari i sl.). Sivi popis nabraja tvari koje valja potapati uz posebne mjere opreza (otpaci koji sadre arsen, olovo, bakar i sl.).

2 3

Narodne novine meunarodni ugovori, br. 1/92. Narodne novine meunarodni ugovori, br. 3/95.

Ekologija i zatita okolia

Vjeba 17. Zatita mora

17.1.5. Meunarodna konvencija o intervenciji na otvorenom moru u sluaju nezgode koja uzrokuje ili bi mogla prouzroiti oneienje naftom4 (Bruxelles, 1969.)
Konvencija se odnosi samo na ulja, sirovu naftu, gorivo ulje, dizel ulje i mazivo ulje, pa je 1973. donesen Protokol o intervenciji na otvorenom moru (na puini) u sluaju oneienja i drugim tvarima koja nisu ulja, te na tvari tetne za ljudsko zdravlje i ivot na moru.

17.1.6. Ostale konvencije

Ostale meunarodne konvencije o zatiti mora su: Konvencija o zatiti Sredozemnog mora od oneienja (Barcelona, 1976.) Meunarodna konvencija o pripravnosti, akciji i suradnji za sluaj oneienja uljem (London, 1990.) Meunarodna konvencija o graanskoj odgovornosti za tetu prouzroenu oneienjem naftom (ugljikovodicima) (Bruxelles, 1969.) Meunarodna konvencija o osnivanju Meunarodnog fonda za naknadu tete prouzroenu oneienjem naftom (ugljikovodicima) (Bruxelles, 1971.) Meunarodna konvencija o spaavanju (London, 1989.) Meunarodna konvencija o zatiti ljudskog ivota na moru (SOLAS konvencija) Meunarodni kodeks o sigurnom upravljanju (ISM) Meunarodna konvencija o odgovornosti i naknadi tete u svezi s prijevozom opasnih i tetnih tvari morem (HNS konvencija) (London, 1996.) Konvencija o odgovornosti prema treima na polju nuklearne energije (Pariz, 1962.) Konvencija o graanskoj odgovornosti za pomorski prijevoz nuklearnih tvari (Bruxelles, 1971.)

Narodne novine meunarodni ugovori, br. 1/92.

Ekologija i zatita okolia

Vjeba 17. Zatita mora

17.2. Nacionalni izvori zatite i ouvanja morskog okolia

Zatita i ouvanje Jadrana, osim to je regulirana meunarodnim konvencijama i ugovorima, regulirana je i nacionalnim propisima koji zajedno s meunarodni izvorima tvore vanu branu njegovom opem devastiranju. injenica da su pokazatelji oneienja sve vie prisutni, ukazuje na potrebu intenziviranja mjera zatite i njihovog uinkovitog provoenja. Suverenost Republike Hrvatske na moru prostire se na njene unutranje vode i teritorijalno more, na zrani prostor iznad njih te na dno i podzemlje tih prostora.

17.2.1. Zakon o zatiti okolia5

Zakon o zatiti okolia regulira razna ishodita oneienja u prirodi. Sadri propise o sprjeavanju i suzbijanju oneienja u cilju tetnih posljedica, ali i propise o graanskoj odgovornosti.

17.2.2. Pomorski zakonik Republike Hrvatske6

Ovaj zakonik sadri propise o spreavanju oneienja, o suzbijanju i ublaavanju posljedica oneienja, propise represivne naravi, te propise o graanskopravnoj odgovornosti i naknadi tete u sluaju oneienja.

17.2.3. Plan intervencije kod iznenadnog oneienja mora u Republici Hrvatskoj7

Plan intervencije kod iznenadnog oneienja mora u Republici Hrvatskoj je specijalizirani propis koji sadri odredbe o sprjeavanju oneienja odnosno smanjenju teta u morskom okoliu od iznenadnog izljeva ulja (nafte, tekueg goriva itd.), smjese ulja, od isputanja tetnih opasnih tvari kao i od izvanrednih prirodnih dogaanja u moru, tj. prirodnih pojava koje nastaju uslijed prekomjernog rasta odreenih organizama u moru kao to su alge, meduze i slino.

5 6

Narodne novine, br. 82/94. Narodne novine, br. 17/94, 74/94, 43/96. 7 Narodne novine, br. 97/93.

Ekologija i zatita okolia

Vjeba 17. Zatita mora

17.2.4. Pravilnik o obavljanju inspekcijskog nadzora sigurnosti plovidbe s dodacima8

Pravilnik o obavljanju inspekcijskog nadzora sigurnosti plovidbe s dodacima je openit propis o zatiti i spreavanju oneienja od osobito tetnih i kodljivih tvari s domaih i stranih brodova i brodica, plutajuih objekata, cjevovoda i spojnica za rukovanje brodom.

17.2.5. Zakon o morskim lukama9

Zakon o morskim lukama je openit propis koji sadri odredbe o sprjeavanju oneienja mora u lukama raznim tetnim tvarima i taloenjem otpadaka kojima se zatrpava luka i odredbe represivne naravi, primjerice, ienje luke na teret i troak odgovorne osobe.

8 9

Narodne novine, br. 34/97. Narodne novine, br. 108/95.

Ekologija i zatita okolia

Vjeba 17. Zatita mora

17.3. Problem balastnih voda

Pojam balastnih voda prvi put se susree prije otprilike 150 godina kada je izgraen prvi brod s dvostrukim dnom. One slue za poboljanje stabilnosti broda, a samim time i za poveanje sigurnosti plovidbe. Prije poetka uporabe balastnih voda rabio se kruti balast10 (nepotreban, suvian teret; teka masa na brodu ili avionu za odravanje ravnotee ili stabilnosti; hrvatski izraz - pritega), kao to su cement ili olovo koji se i danas koristi na manjim plovilima. Balastne vode koriste svi vei brodovi jer bez njih ne bi bilo mogue sigurno ploviti, a ispumpavaju se u utovarnoj luci kada njihovu ulogu preuzima teret kojeg brod prevozi. Ovisno o namjeni broda postoje razliite izvedbe za smjetaj balastnih voda. Osnovna izvedba je kod svih brodova ista, balastne vode su smjetene u tankovima odvojenog balasta. Ti tankovi se nalaze uz bone stranice broda, a kod tankera nove generacije koji imaju dvostruku oplatu mogu se nalaziti i ispod tankova tereta. Kapacitet tankova odvojenog balasta mora biti odreen da brod smije sigurno ploviti s balastom bez pomoi upotrebe tankova ili skladita tereta za vodeni balast, kako to nalau propisi.

17.3.1. Utjecaj balastnih voda na ekoloku ravnoteu mora

Prenoenjem balastnih voda iz razliitih mora ili voda te njihovim ispumpavanjem prenose se i razliiti oblici ivotinjskog svijeta. Na taj nain se remeti prirodna ravnotea vode gdje je balastna voda isputena. Uzimanjem morske vode uzimaju se i lokalni ivotni oblici. Mnogi od njih preivljavaju u brodu sve dok se ne ispumpaju nazad u more. Taj je problem otkriven jo 1903. godine kada se azijska fitoplatonska alga Caulerpa pojavila u Sjevernom moru. Meutim, njegov veliki negativni uinak nije se uoavao sve da kasnih godina prolog stoljea. Balastnih voda se po brodu ukrca od nekoliko tisua litara do vie od 100 000 tona, ovisno o veliini i namjeni plovila. Procjenjuje se da broj ivotinja i biljki prenesenih u balastnim vodama iznosi oko 3 000 vrsta dnevno. Takoer, procjene govore o mnogim milijardama tona balastnih voda prevezenih godinje. Zahvaljujui balastnim vodama u prolom stoljeu dolo je do invazije stranih vrsta u sjevernoamerika Velika jezera nakon otvaranja Kanala svetog Lovrijenca 1959. godine. Do 1996. godine identificirano je vie od 130 stranih vrsta, ukljuujui zebrastu dagnju i okruglog glavonoca. Europski priobalni rak, pravim imenom obina rakovica, naselio se u Junoj Australiji i uz zapadnu obalu SAD-a

10

Bratoljub Klai, Rjenik stranih rijei, Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb, 1990, 140 str

Ekologija i zatita okolia

Vjeba 17. Zatita mora

Sjeverno pacifika trava pojavila se u vodama Tasmanije i zaljevu Port Philip u Australiji, a prvi put je viena 1987. godine. Ona se u Japanu uzgaja i koristi kao svjea i suena za hranu, a u australskim priobalnim vodama nekontrolirano se iri i nepotrebno moe promijeniti hranidbene navike domicilnih riba i koljaka. Mediteranski crv, kojemu je hrvatski naziv perjanica, danas se udomio u veini junih australskih luka i predstavlja opasnost za farme Jakovljevih kapica i ostale akvakulturne djelatnosti. Opasan grabeljivac zooplanktona, ribljih jajaaca i mlai s istone obale Amerike naselio se u Crnom moru i snosi veliku odgovornost za kolaps ribolova papalina i inuna. Tropska zelena alga Caulerpa taxifolia osamdesetih godina prologa stoljea naselila se u Sredozemnom moru, a danas pred njom uzmiu domicilne morske trave, ime se gube prirodna stanita riba i beskraljenjaka. Godine 1984. prvi put je zabiljeeno da je Caulerpa prekrila jedan kvadratni metar morskog dna kod Monaca, a danas je ve prekrila tisue hektara uz obale Francuske, panjolske, Italije i Hrvatske. Ona je nepanjom isputena iz akvarija Oceanografskog instituta u Monacu i ne samo to, u hrvatskom dijelu Jadranskog mora u meuvremenu su se naselile jo dvije vrste Caulerpe, neki kau opasnije od taxifolie.

17.3.2. Mogunosti tehnikih rjeenja problema balastnih voda

Jedan od najefikasnijih naina koji bi sprijeio irenje neeljenih organizama bio bi da se zabrani isputanje balastnih voda u lukama. U tom sluaju balastne vode bi se ispumpavale u posebne balastne tenkove smjetene u lukama ili pokraj njih. Ta opcija ukljuuje filtriranje te terminalni, kemijski i radijacijski tretman balastnih voda kako bi se unitili svi ivi organizmi. Problem tog rjeenja je skupoa izvedbe i nedostatak prostora za izgradnju balastnih tankova u ve postojeim lukama. Takva postrojenja mogla bi biti instalirana i na brodovima, ali to je jo skuplja opcija. Neki ameriki strunjaci predlau zamjenu balastnih voda na otvorenom oceanu gdje je manje morskog ivota i gdje e strani priobalni organizmi teko preivjeti. Isto tako, tvrde biolozi, organizmi s oceanske puine ne mogu opstati u priobalnim uvjetima. Manjkavost tih prijedloga je to se ne nalazi rjeenje u uvjetima plovidbe u malim i zatvorenim morima (npr. putovanje broda iz Venecije za Rijeku). Slino rjeenje koristi se u Australiji gdje brodovi na putovanju za Australiju moraju promijeniti balastne vode u oceanu, a mjesto vode prije ispumpavanja lako je mogue provjeriti da li je zamjena balastnih voda stvarno i uinjena.

Ekologija i zatita okolia

Vjeba 17. Zatita mora

17.3.2.1. Tehnika obrada balastnih voda Jedna od metoda obrade balastnih voda je toplinska obrada koja se ini vrlo prihvatljivom jer omoguuje iskoritavanje otpadne energije za hlaenje dizelskih motora. Poznati su sustavi za obradu koji se zasnivaju na cirkulaciji u otvorenom i zatvorenom krugu. Toplinska obrada u zatvorenom krugu cirkulacije podrazumijeva ne isputanje balasta, odnosno potpunu obradu vode uzete u luci polaska. Obrada u zatvorenom krugu cirkulacije moe biti izvedena po biolokim kriterijima kratkog i srednjeg izlaganja organizama. Obrada balastnih voda cirkulacijom u otvorenom krugu zasniva se na ispiranju balastnih voda (dilution) koje je potpomognuto zagrijavanjem.

17.3.2.2. Obrada balastnih voda UV-zraenjem, ozonom, vodikovim peroksidom, biocidima i filtracijom Obrada balastnih voda UV-zraenjem, ozonom, vodikovim peroksidom, biocidima i filtracijom vie su teoretska rjeenja jer jo nije naen optimalni omjer najuinkovitije metode, veliine postrojenja, potronje energije te poetne cijene ugradnje i trokova pogona i odravanja. Radi izbjegavanja tetnih posljedica pri isputanju tretirane vode potrebno je posebnu pozornost obratiti u sluaju izbora kemijske obrade. Svijet se problemom balastnih voda ozbiljnije poeo baviti zadnjih desetak godina. Sredinom studenog 2002. godine u Londonu na sjednici MEPSA11 prvi put su ponuena zajednika rjeenja da se balastne vode prikupljaju u posebnim balastnim tankovima u lukama i proiavaju, da se mijenjaju na otvorenom moru ili da se proiivai ugrauju na brodove. No za ta rjeenja potrebno je mnogo vremena.

17.3.3. Utjecaj projekta Druba-Adria na zagaenje Jadranskog mora balastnim vodama

Projekt Druba-Adria zapoinje davanjem suglasnosti vlade RH za koritenje luke Omialj tzv. Drubi-Adria. Politiari estero zemalja su 16. prosinca 2002. godine potpisali sporazum o transportu nafte iz Rusije naftovodima Druba, a zatim Adria preko luke Omialj na svjetska trita. Spoznaja o viestrukom poveanju prometa tankera Jadranskim morem i spoznavanje injenica o posljedicama eventualne nezgode nekog od tankera koja bi ugrozila floru i faunu kao i gospodarski slom turizma jedne od temeljnih grana gospodarstva u republici Hrvatskoj pokrenula je itav niz protesta i akcija za neprihvaanje tog projekta. Tom prilikom izmeu ostalog je dotaknut i problem
11

www.mepsa.org

Ekologija i zatita okolia

Vjeba 17. Zatita mora

poveanja koliine balastnih voda i njihovog tetnog utjecaja na eko-ravnoteu Jadranskog mora. Treba imati na umu da je Jadransko more zatvoreno more, izuzetno znaajan turistiki resurs i potrebno je uvjeriti IMO da postoje ozbiljni razlozi da se Jadran jo vie zatiti i smanjenje mogunosti za ekoloku katastrofu. To mora biti zajedniki dogovor svih drava Jadrana pogotovo imajui u vidu ve postojei tankerski promet u luci Trst. Ve je donesena shema odijeljenog prometa za sjeverni Jadran a oekuje se da se ista napravi za srednji i juni. Meutim, to je dosta teko provesti jer su tradicionalne plovidbene rute, o emu IMO vodi rauna, na alost blie hrvatskoj obali. Po podacima Luke kapetanije u Rijeci u Kvarneru se godinje ve vrti oko 180 tankera koji opsluuju rafinerije ili dovoze naftu. Republika Hrvatska ima u dogovoru s Italijom projekt o zajednikoj inspekciji svih tankera, posebno onih starijih od 15 godina. Postoji barijera na ulazu u omialjski zaljev i stoer za incidentne situacije. To sve govori da se vodi rauna o zatiti Jadrana, meutim, potrebno je jo mnogo, mnogo vie. Konano kroz Jadran postoji pravo nekodljivog prolaza pa Republika Hrvatska i kad bi htjela ne bi mogla zabraniti prolaz brodovima. Dakle mora se raditi na prevenciji i podizanju stupnja zatite od oneienja mora.

Turizam kao jedna od temeljnih gospodarskih grana i ribarstvo kao grana kojom se bavi velik broj stanovnitva na obali teko mogu egzistirati uz neodgovarajui stupanj zatite od oneienja mora. Talijanska obala Jadrana ve je gotovo izbrisana sa turistikih karata zbog zagaenosti i poremeenosti flore i faune, a stotine tisua Hrvata direktno ili indirektno su vezani za turistiku proizvodnju. Ako balastne vode ili nafta unite Jadransko more nee biti ni turizma ni ribarstva. Profit ne smije biti orijentiran i motiviran samo drutvenom svijeu ili vjerovanjem da se s vie novanih sredstava moe vie i bolje uiniti ve da se zatiti more i okoli. Potrebno je uinkovito provoditi zatitu morskog okolia radi ouvanja blagodati mora i kulturne batine, otoka, priobalja i atmosfere koja predstavljaju izvor hrane, mjesta za sport, rekreaciju i odmor i provedbu gospodarskih aktivnosti.