Ekologija i zatita okolia

Vjeba 18. Plava zastava

18. Plava zastava

"Plava zastava" (The Blue Flag) je meunarodna ekoloka nagrada, projekt zatite okolia, mora i priobalja iji je nositelj meunarodna zaklada za odgoj i obrazovanje za okoli (Foundation for Environmental Education - FEE) koji se svake godine provodi u Europi i ostalim dijelovima svijeta. Cilj joj je da plae budu bolje opremljene i sigurnije za kupae. Istovremeno, "Plava zastava" je usmjerena prema zatiti prirodnog okolia priobalja i zatiti mora.

18.1. Povijest Plave zastave

Ideja plave zastave roena je 1985. u Francuskoj kada su osnovani kriteriji zatite okolia na plaama te kvalitete vode. 1987. godina bila je Europska godina okolia pa su se te godine provodili projekti zatite okolia. Zaklada za odgoj i obrazovanje za okoli u Europi FEEE prezentirala je koncept Plave zastave Europskoj Komisiji kao jedan od projekata1. Francuski koncept se razvio i prilagodio Europskom nivou i ukljuio je ostala polja upravljanja okoliem kao to su zbrinjavanje otpada i obalno planiranje i zatita. Osim plaa i marine su takoer dobivale Plave zastave. Te godine 244 plae i 208 marina iz 10 zemalja bile su nositelji Plavih zastava. Od tada kampanja se razvijala te je iz godine u godinu rastao broj Plavih zastava. S vremenom su se kriteriji za dobivanje Plavih zastava pootravali. U 2001. godini FEEE je odluio postati globalna organizacija te su promijenili ime iz FEEE u FEE. Nekoliko meunarodnih organizacija van Europe dalo je zahtjev FEE-u sa eljom kooperacije i irenja kampanje Plave zastave na ne-europske zemlje. Najvaniji partneri FEE-u su tako postali: 1. UNEP program Ujedinjenih naroda za okoli i 2. WTO Svjetska turistika organizacija. Oni su odgovorni za informiranje javnosti i irenje kampanje Plave zastave na neeuropske zemlje. Tako je dolo do implementacije Plave zastave u Junoafrikoj Republici, a trenutno je u postupku primjena kampanje u pet zemalja Kariba, te Kanadi i ileu. Pokazuje se interes Australije, SAD-a, Argentine i zemalja jugo-istone Afrike. Za razliku od davne 1987. danas se Plava zastava vijori na 2161 plai i u 729 marina, a u kampanji sudjeluje 24 zemalja:
1

www.blueflag.org

Ekologija i zatita okolia

Vjeba 18. Plava zastava

Belgija, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Estonija, Finska, Francuska, Njemaka, Grka, Island, Irska, Italija, Litva, Latvija, Nizozemska, Norveka, Portugal, Slovenija, Junoafrika Republika, panjolska, vedska, Turska, Ujedinjeno kraljevstvo. Rumunjska, Maroko, Crna Gora i pet zemalja Kariba rade na uspostavi kampanje Plave zastave (pilot program), a Kanada, ile, Poljska, Malta i Rusija su u poecima implementacije kampanje Plave zastave. Za provoenje programa "Plava zastava" u svakoj je dravi zaduena samo jedna udruga, koja svojim ustrojstvom i programom rada ispunjava kriterije o lanstvu u FEE. FEE je udrugu Pokret prijatelja prirode "Lijepa naa" 1997. godine imenovala koordinatorom i nositeljem projekta "Plava zastava" u Hrvatskoj. Prve godine provoenja tog projekta u Hrvatskoj, Marina Punat je jedina dobila "Plavu zastavu" koja je od tada sinonim za ouvan, siguran i ugodan okoli namijenjen odmoru, zabavi i rekreaciji, dobro razraen sustav gospodarenja obalnim podrujem i odrivi razvoj u turizmu2. Nositi Plavu zastavu za plau i marinu znai vrhunsku turistiku promidbu, koja se temelji na visokoj kakvoi usluge, istoi mora i obale te opremljenosti i ureenosti plaa i marina. Danas u Hrvatskoj ima 56 "Plavih zastava". Prestinu Plavu zastavu imaju pravo izvjesiti samo one plae i marine koje ispunjavaju brojne zahtjevne kriterije. Plave zastave postavljaju se poetkom lipnja na svim europskim plaama i marinama uz sveanosti, veliki publicitet i promidbu na lokalnoj, dravnoj i europskoj razini. U dravama izvan EU kalendar podizanja Plave zastave je drugaiji. Plava zastava se dobiva na razdoblje od jedne godine, a za svaku iduu godinu potrebno je prije turistike sezone potvrditi ispunjavanje kriterija.

18.2. Kriteriji programa Plava zastava

Uvjeti za dodjelu Plave zastave odreeni su zasebnim kriterijima za plae i marine, a zajedniko im je da se odnose na3: 1. 2. 3. 4. kakvou mora, odgoj i obrazovanje za okoli i informiranje (obavjeivanje) javnosti, gospodarenje okoliem, sigurnost i usluge.

2 3

www.lijepa-nasa.hr/PZ.htm www.labin.hr/root/rub11_2.asp

Ekologija i zatita okolia

Vjeba 18. Plava zastava

18.2.1. istoa mora i plae istoa morske vode za kupanje se kontrolira uzimanjem i analizom uzoraka svakih 15 dana tijekom sezone kupanja, nema isputanja neproienih industrijskih i gradskih otpadnih voda, mora biti postavljen dovoljan broj kanti za otpatke koje se redovno prazne.

18.2.2. Organizacija plae i sigurnost posjetitelja Informiranje javnosti o kvaliteti vode za kupanje mora biti redovno, takoer moraju postojati planovi u sluaju iznenadnog oneienja i obavjetavanje javnosti. Na plai se zabranjuje promet automobilima i motociklima te se zabranjuje se kampiranje. Na plaama mora biti dovoljan broj toaleta s kontroliranim otpadnim sistemom. Postoji osposobljena sluba za spaavanje na dunosti ili nesmetan pristup opremi za spaavanje, prvu pomo i telefonu u sluaju hitnoe. Posebna briga se posveuje osobama s posebnim potrebama.

18.2.3. Zatita prirode i svijest o okoliu U neposrednom okoliu plae postavljaju se tiskane informacije i pravila ponaanja na plai i u njenom okoliu s naznakom osjetljivog prirodnog okolia, te biljnog ili ivotinjskog svijeta. Osim same informacije prikazuje se organizacija aktivnosti koje unapreuju stanje prirodnog okolia plae i potreba njihove zatite.

Ekologija i zatita okolia

Vjeba 18. Plava zastava

18.3. Plava zastava za plae

Kako bi neka plaa mogla dobiti Plavu zastavu treba udovoljiti svim navedenim obveznim i velikom broju preporuenih kriterija 4.

18.3.1. Kvaliteta vode U prvom redu potrebno je udovoljiti svim zahtjevima i normama koje su vezane za kakvou vode za kupanje a koje propisuju standardi Europske Unije. To znai da nema znaajnog oneienja vidljivo izazvanoga kanalizacijom ili vidljivog oneienja ugljikovodicima (mazut, nafta, benzin i dr.) Takoer, podruje plae ne smije biti zahvaeno industrijskim i kanalizacijskim ispustima koji nemaju proiivae i nisu prethodno obraeni. Pri ekolokim nesreama mora se provoditi lokali i/ili regionalni plan za sluaj nude. Nakupine algi i druge vegetacije ne smiju biti ostavljene da trule na plai, osim u podrujima koja su za to posebno predviena i sve dok to ne predstavlja oneienje i smetnju. Lokalna zajednica mora ispunjavati kriterije koji se odnose na obradu kanalizacijskih tvari i kakvou otpadnih voda kako je to propisala EU.

18.3.2. Odgoj i obrazovanje za okoli i informiranje javnosti Na plai moraju postojati uvjeti koji e omoguiti korisnicima plae da budu obavijeteni o istoi mora, prisutnosti tetnih mikroorganizama u moru, temperaturi mora, mogunosti da doe do oneienja plae ili nekog njenog dijela ukoliko se to oekuje. Javnost mora biti na vrijeme obavijetena o tome da postoji mogunost da plaa postane u bilo kom pogledu nesigurna ili opasna za ivot i zdravlje ljudi odnosno okoli. Procedura za izdavanje javnih upozorenja u takvim sluajevima mora biti predviena planom za sluaj nude i ovo je obvezatno mjerilo. Informacije o prirodnim osjetljivim podrujima u obalnom pojasu, ukljuujui njihov biljni i ivotinjski svijet, moraju biti sadrane u turistikim informacijama. Informacije moraju sadravati savjete kako se ponaati u takvim podrujima i da li ih je potrebno izbjegavati. Lokalna zajednica i uprava plae trebaju zajedniki demonstrirati ponudu od barem pet aktivnosti usmjerenih na odgoj i obrazovanje za okoli.

www.lijepa-nasa.hr

Ekologija i zatita okolia

Vjeba 18. Plava zastava

Zakoni koji se odnose na plau moraju biti lako dostupni javnosti na zahtjev, na primjer u turistikim uredima, gradskoj vijenici ili na plai. Tiskane informacije i pravila ponaanja na plai i u njenom neposrednom okoliu s naznakom osjetljivog prirodnog okolia, biljnog ili ivotinjskog svijeta moraju se na njoj nalaziti. Upravitelj plae ima odreene obveze a to su: a)treba izvjesiti javni prikaz najnovijih podataka o kvaliteti vode za kupanje na plai koji e se nalaziti na vidljivom mjestu i prikaz mora biti lako razumljiv javnosti. b) prikaz informacija o plai s Plavom zastavom u njezinoj neposrednoj blizini, ukljuujui i aspekte koje obuhvaa Plava zastava, te odgovorna tijela na lokalnoj i nacionalnoj razini c) sputanje Plave zastave ako neki od imperativnih kriterija vie nije zadovoljen

Na plai treba postojati osoba ili centar koji ima javnu slubu za ekoloku edukaciju, koja e se baviti obalnim okoliem. Takav centar moe biti oznaen i kao centar Plave zastave i mjesto koje e poticati aktivnosti odgoja i obrazovanja za okoli, vezane uz more i obalu. Kao primjer poticanja aktivnosti vezane za ouvanje okolia koje su vezane za ekoloki odgoj i obrazovanje djece i mladih moemo navesti organizirano ienje plaa od strane srednjokolaca ili uenika osnovne kole koje organiziraju razne eko-grupe u kolama.

18.3.3. Upravljanje okoliem U svakoj regiji odnosno lokalnoj zajednici mora postojati razvojni plan i plan o koritenju prostora za obalno podruje. Taj plan mora biti u skladu s propisima o prostornom planiranju i zatiti obalnog podruja. Na plai mora biti potreban broj kanti za otpatke koje se moraju redovito prazniti i odravati. Mora postojati odgovarajui smjetaj odnosno predvieni i odobreni objekti za skladitenje otpada, algi, naplavina i sl. Tijekom kupaline sezone potrebno je provoditi dnevno ienje plae onoliko esto koliko je to potrebno. Posebno treba obratiti panju na plae koje imaju organizirane none zabave tijekom kojih posjetioci oneiuju plau npr. Razbijenim bocama i sl. I na taj nain dovode u opasnost dnevne posjetitelje odnosno kupae. Takve je plae potrebno istiti svakodnevno u ranim jutarnjim satima kako bi se izbjegle eventualne nesree tijekom dnevnog kupanja kupaa. Na plaama treba biti zabranjena vonja, osim ako nije izriito zakonom drugaije propisano, vonja i utrka biciklima, automobilima, ... Ne smije biti odlagalite otpada, neodobreno kampiranje, kupanje pasa ukoliko nije drugaije propisano, ne smije biti vonje skuterima na moru ili windsurfinga osim ako nisu obiljeena podruja za te aktivnosti. Pristup automobilima na plai ne smije biti dozvoljen kao ni pristup do vode osim ako ima posebno oznaene zone za parkiranje. Iznimka je u ranim jutarnjim 5

Ekologija i zatita okolia

Vjeba 18. Plava zastava

satima kada nema kupaa, moe biti doputen pristup automobilima u zoni gdje je inae zabranjen u svrhu opskrbe ugostiteljskih objekata koji se nalaze na plai. Mora postojati siguran prilaz plai. Kako bi se izbjegao konflikt i nesrea na plai, nuno je upravljati plaom uzimajui u obzir razliite potrebe i korisnike plae. Ako plau okruuje prirodna zona, nuno je poduzeti korake kojima e se sprijeiti negativni utjecaji prometa vozila i ljudi, uporabe plae i njezinih voda. Moraju postojati primjerene i iste sanitarije spojene na kontrolirani kanalizacijski sustav ije su granine vrijednosti ispusta u skladu s propisima EU o otpadnim vodama.

18.3.4. Sigurnost i usluge Plaa mora tijekom kupaline sezone imati Slubu za spaavanje5 koja se sastoji od akreditiranih i educiranih ljudi koji su spremni na sve situacije u kojima je na bilo koji nain ugroen ivot ili zdravlje kupaa. Na plai moraju postojati osmatranice, oprema prve pomoi, pristup telefonu i ostala oprema za spaavanje. Ukoliko nije mogue formirati slubu spaavanja trebaju postojati primjerene sigurnosne mjere, ukljuujui opremu za spaavanje i upute za njezinu uporabu, te neometan pristup telefonu. Oprema za spaavanje mora biti odobrena od dravnih tijela koja se bave spasilakim/sigurnosnim aktivnostima ili mora zadovoljavati neke druge dravne standarde. Mora sadravati upute za uporabu, mora biti stalno i neometano dostupna na plai, te ju treba redovito provjeravati da bi se ustanovilo je li ispravna. Na plai moraju biti jasno oznaena mjesta i oprema za pruanje prve pomoi. Na plai treba strogo provoditi dravne propise glede pasa, konja i drugih ivotinja. Njihov pristup plai i aktivnosti na njoj moraju biti strogo kontrolirani pod svim okolnostima. Mogue je na plai posebno obiljeiti prostor gdje je doputen boravak psima. Treba postojati oznaen i zatien izvor pitke vode kao i tuevi. Dobro je i postavljanje javnih telefonskih govornica na plai to bi omoguilo lak i neogranien pristup telefonu. Plaa s Plavom zastavom posebno ako je jedina takva plaa npr. na irem podruju grada mora imati prilaze i nunike za osobe s posebnim potrebama osim ukoliko topografija to ne dozvoljava. Sve graevine i opremu na plai treba propisno odravati i van kupaline sezone. Preporuuje se da plaa ima objekte za zaprimanje materijala i otpada koji se mogu reciklirati, kao to su staklo, boce i limenke.

Lokalna zajednica bi trebala promicati koritenje bicikla, javnog prijevoza i hodanja u podruju plae jer bi na taj nain smanjila guve oko najposjeenijih plaa a ujedno i

www.marveruda.net

Ekologija i zatita okolia

Vjeba 18. Plava zastava

pozitivno utjecala na okoli odnosno smanjila oneienje zraka koje proizvode automobili, motori i sl. Motorna vozila s unutranjim izgaranjem.

18.4. Plava zastava za marine

Marina je prostor na moru koji ima pristanite sa vezovima za privez brodica za rekreaciju i ponton, moe se nalaziti odnosno biti dio trgovake luke. Marina koja ima Plavu zastavu obino je ima izvjeenu od lipnja do jeseni s iznimkom ukoliko tijekom itave godine zadovoljava sve obvezatne kriterije.

18.4.1. Kakvoa mora More i obalni pojas te okoli marine mora moraju biti vizualno isti bez ikakvih znakova pojave nafte, kanalizacijskog ili drugog otpada s iznimkom kada su vremenski uvjeti jako loi. U marini nije doputeno isputanje neobraenih otpadnih voda koje mogu isputati pripadajue infrastrukture, zatim mora se kontrolirati isputanje otpadnih voda iz brodica, kao i isputanje goriva i mazuta iz te bacanje otpadaka.6 Kako samo funkcioniranje marine moe izazvati niz tetnih utjecaja na okoli kao to su bujanje planktona i algi koje se moe proiriti i izvan marine , izlijevanje goriva, poveanje crijevnih i patogenih mikroorganizama koji mogu ugroziti koljkae u blizini marine, negativan utjecaj navigacije na morske vrste i sl., uprava marine mora kontrolirati veliki broj raznih pojava koje mogu biti potencijalna opasnost po okoli.

18.4.2. Odgoj i obrazovanje za okoli, informiranje Marina treba svojim korisnicima pruati obavijest o okoliu, ukljuujui informacije o osjetljivim podrujima gdje se ne smije jedriti, sidriti itd. Marina treba istaknuti ili na drugi nain objaviti kodeks ponaanja prema okoliu, naroito istaknuti ponaanje vlasnika brodica u samoj marini i upozoriti na opasnost od isputanja otpadnih voda iz brodova, kao i goriva, mazuta, ulja i sl. U marini treba postojati osoba zaduena za pruanje informacija o Plavoj zastavi i pitanjima zatite okolia.

www.tzrovinj.com

Ekologija i zatita okolia

Vjeba 18. Plava zastava

Kriterije koje je odreena marina ispunila i tako dobila Plavu zastavu kao i sve dodatne obavijesti potrebno je postaviti na lako pristupano mjesto, u blizini Plave zastave.

18.4.3. Gospodarenje okoliem Kako se marine uglavnom grade u izuzetno lijepim i zatienim valama posebnu panju pri izgradnji marine treba pokazati uklapanju marine u prirodni i izgraeni okoli. U Marini trebaju postojati jasno obiljeeni i lako dostupni spremnici za prihvat otpadnih ulja na obali, ukljuujui i pokretne ureaje za prihvat ulja. Marina treba imati mogunosti prihvata kaljunih voda. Moraju postojati posebni spremnici za odlaganje opasnih kemikalija i drugih sredstava (npr. boja, otapala, strugotina s broda, premaza protiv obrataja) U marini mora biti postavljen dostatan broj spremnika za otpad s kojima se mora postupati na propisan nain.

18.4.4. Sigurnost i usluge Marina mora biti opremljena opremom za spaavanje. Marina mora biti opremljena opremom za prvu pomo, pojasevima za spaavanje, protupoarnom opremom, te moraju biti poduzete primjerene mjere sigurnosti. U marini treba biti dostatna javna rasvjeta te dostupno napajanje strujom. Sve elektrine instalacije moraju biti u skladu sa nacionalnim zakonskim propisima. Treba biti osiguran javni prijevoz izmeu marine i najblieg grada (mjesta), ako je udaljenost vea od 2 km. Neke marine ukoliko su velike ili se nalaze u nekom manjem mjestu imaju bicikle koji su na raspolaganje nautiarima za lake i bre kretanje po marini npr. Marina u Sukoanu. U marini moraju postojati primjereni i isti sanitarni objekti, ukljuujui mogunost upotrebe vode za pranje i pristup pitkoj vodi.