METODOLOGIJA

|HHY1NU |
LhPZVPMOP
Naslov originala:
-l

_i _ |.=.]

Menhedut-telekki vel-istidlali bejne ehlis-sunneti vel
mubtediati
Naslov prievoda:
Metodologija prihvatanja i dokazivanja
erijatskim tekstovima izmeu
ehlis-sunneta i novotara u vjeri
Autor:
Ahmed b. Abdur-Rahman es-Suvejjan

Ahmedb. Abdur-Rahman es-Suvegan

mL1LJ
PHMV1MJ
KZVMJ
bHJ1bKm 1Kb1Vm
ZROU ODS~SUDDOLB
DDVDLBlB U VgOl
pro izdanje
Teanj, 2005-1426. po H.
Zahvala pri pada Al lahu. Gospodaru svjetova. Neka je mi r i
spas na njasnijeg Vjerovjesni ka i Posl ani ka!
Temelj ne studije probl emat i ke i spravne metodol ogije.
uvjerenja. mi sl i i i sl amskog prava ni su samo vid dobrovolj nog
zalaganja i l i marginal ni i nteres. ve su postale nuni m zahtj evom
i potrebom za usmjeravanje i slamski h tokova u i spravnom
pravcu. Posebno se to odnosi na nae doba u kojem ima mnotvo
frakci onatva i devijaci ja. Proi ri l e su se zablude i novotarski
pravci .
I slamski kl ub. kao i sl amska mi si onarska i nsti tucija. U
okvi ru svoj i h akt i vnosti zal ae se za i renje i spravnog erijatskog
naunog metoda. Posebnu panj u pri daje i ntenzi vni m i opseni m
studijama u nano-i strai vaki m radovi ma i spi si ma vezani m za
i st i i dostatni pravac - menhed ehlis-sunnela vel-dema'ata.
Ova odl i na studija je dodatak napori ma koj i ma se el i
posti i kori sni rezul tat i koja. u nizu knj i ga .,I sl amskog kl uha'".
odsl i kava pi evo uee vrijedno svake pohval e.
Mol i mo Al l aha. azze ve del l e. da se nai itatel. i i
okoriste. da nagradi pi sca ove knj i ge i da nas sve pomogne U
hodu prema naprijed na putu kori snoga znanj a. te dobri h i
pri mljeni h djel a!
Islamski klub
s
UVOD
Hvala Al l ahu! Samo Njemu zahvalj uj emo, od Njega
pomo, oprost i uputu trai mo. Utj eemo se Al lahu od zla nas
sami h i nai h loi h djel a. Koga Al l ah uputL niko ga nee na
zabl udu navesti . a koga on u zabl ude dovede, ni ko ga nee
uputi ti . Svjedoi m da nema drugog boga mi mo Al l aha i da j e
Muhammed Njegov rob i posl ani k.
Od Al l ahovi h, azze ve del l e, bl agodati ovom ummetu j e i
upotpunjenost i usavren ost ove vjere. Al l ah, ' azze ve del l e,
kae:
' ;,.

' ` _ '- . ;. `
JI
_\ ` 1 i 1
_ ` _ - ` . ` _
m
,,Sada sam vam vjeru vau usavrio i blagodat Svoju
prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude
vjera:' ( El -Mai de, 3 . )
Al lahov Posl ani k, sal l al l ahu al ejhi ve sel l em, nij e presel i o
dok nije preni o posl ani cu, i zvrio povjereno i podi gao
(uspostavi o) dokaz. Od njega se vj erodostoj no prenosi da j e
rekao: "Ostavlam vas na ispravnom putu. Njegova no je kao
dan. Poslie mene sa njega nee skrenuti osim propalica.
Sve za i me su lj udi u potrebi od vjere, u potpunosti i bez
pomanj kanja, nalazi se u Al l ahovoj , azze ve del l e, Knj i zi i
Ahmed (4/ 126) ; Ibn- Made u predgovoru ( 43) Lanac prenosilaca je
ispravan.
7
sunnetu Vjerovj esni ka. sal l al l ahu alej hi ve sel lem. Al lah
Uzvi eni kae:
O _ W 7
:-

---- `*`
.~).:) tG

"A ta e biti onog Dana kad protiv svakog naroda

dovedemo po jednog svjedoka, od njega samog, i tebe
dovedemo kao svjedoka protiv ovi h! Mi tebi ob. iavljujemo
Knjigu kao objanjenje za sve i kao uputu i milost i radosnu
vijest za one koji su pokorni.'" (En-Nahl . 89.)
I bn-Deri r et-Taberi . rahi mehul l ahu te' al a. u komentaru
ovoga ajeta kae: .. Tebi smo. Muhammede. objavi l i ovaj Kur'an
kao pojanjenje za sve za i me lj udi i maj u potrebu. od spoznaje
dozvoljenog i zabranjenog, nagrade i kazne. "1 U komentaru rijei
Uzvi enog Al laha: _ _ ., .

L "ll Knjizi Mi nismo

* * *
nita izostavili A ( EI -En'am. 38. ), EI-Kurtubi kae: "Tj. u
Levhi -Mahfuzu ( Pl oi

uvanoj ) . U njoj j e
p
otvreno ono to e
se desi t i . Reeno je: To se odnosi na Kur'an. j. od pi tanja vjere
ni smo ni ta izostavi l i i na sve smo ukazi l i u Kur'anu, i l i putem
jasnog poj anjenog argumenti ranj a. i l i smo spomenul i openito a
pojanjenje se dobi va od Posl ani ka, sal l al lahu al ejhi ve sel lem.
i l i konsenzusom uenjaka i l i putem kijasa ( analogij e) koj i je
potvren tekstom Kur'ana. Al l ah Uzvi eni kae:
"Mi tebi objavljujemo Knjigu kao objanjenje za sve .

(En-Nahl , 89. ) I kae:

` C!$ItUl-JdDCO (14/161)
8
"A tebi objavljujemo Kur'an da bi objasnio ljudima
ono to im se objavljuje, i da bi oni razmislili."' ( En-NahL 44. )
I kae:
"Ono to vam Poslanik da to uzmite, a ono to vam
zabrani ostavite!'" ( EI-Har. 7. ) U ovom ajetu i u ajetu sure En
Nahl je openi to spomenuto ono to nije deci dno ( u Kur' anu)
nasl ovljeno. Al lahova obavijest je tana. On nije u Knj izi ni ta
izostavio a da ga nije spomenuo i l i podrobno i l i openi to. On
kae:
.. Sada sam vam vjeru vau usavrio . e . (EI -Mai de, 3.)1
Usavravanj e vjere j e vel i ka bl agodat i jedan od
naj uzvi enij i h Al lahovi h. azze ve del l e. darova sljedbenici ma
i sl ama. Zato, kada su idovi rekl i Sel manu ei -Fari sij u, radijal l ahu
anhu: .. Va Vj erovjesni k. sal l al lahu aJ ej hi ve sel l em, vas je
poui o svemu. pa ak i kako ete obavlj ati nudu?' Odgovorio
je: .. Da. Zabranio nam je da 5C okreemo ka Ki bl i pri l i kom
velike i l i male nude. Zabranio nam je da se i sti mo od vel i ke
nude desnom rukom. da se i sti mo sa manje od tri kamena i l i da
se i stimo i voti nj skom balegom i kosti ma:'2
Ebu-Zerr ei -Gi fari . radij al l ahu ' anhu. je rekao: ,.Al l ahov
Posl ani k. sal l al lahu al ej hi ve sel l em, nas je napusti o. U ni ptica
sa dva kri la nije l etjel a a da ni smo o tome i mal i znanjc. "3
` EI -Dami' 11-ahkami i -Kur' an ( 6/420)
Musl i m ( 1/223, br. 262)
Ahmed ( 5/ 1 53, 162); lbn-Hi bban ( 1 /235)
9
Ako se ovo j asno razumij e. dol azi se do saznanja da su
Kur' an i Sunnet dva osnovna temelj a dokazi vanja u vjeri . j udi
ni su u potrebi za drugim i zvori ma. osi m onih i zvora koj i se na
nj i ma grade, kao to su konsenzus i analogij a ( i dma' i kijas).
Zato je i mam E-af' i , rah i mehul l ahu te' ala, rekao: , . Nijednom
sljedbeni ku ove vjere ne doe nekakva nedaa, a da u Al l ahovoj
Knj i zi nema argument koj i daje uputu o njoj."'

ejhul -i sl am I bn-Tej mijje, Al l ah mu se smi lovao. kae:

"Rij etko kada se ( erijatski m) tekstovi ma ne obavjetava i l i
semanti ki m (znaenjski m) dokazom teksta ne ukazuje na
propise."
Ibn-Tej mijje. rahi mehul l ahu te' ala. takoer. kae: .. Nai e
da je onaj koj i govori da je u potrebi za drugi m predajama osim
Posl anikovih. sal l al l ahu aljhi ve sel l em. sl abog znanja i
sl ijeenja predaj a. Onaj ko pri mj eni ono s i me je dola Knj i ga i
Sunnet. i ma uvi d u znanje prvih i posljednj ih generacija. Al lah.
azze ve del l e. e ga svjetl om s koj i m je poslao Muhammeda.
sal l al l ahu atejhi ve sel l em, ui ni t i nezavi sni m od ostalog."3
I spravnost dokazivanja, uz i spravnost dokaza. ovjeka
spaava od stranputice i zastranj i vanj a. Al l ah Uzvi eni kae:
"Da li je na ispravnijem putu onaj koji se idui spotie
ili onaj koj i

pravim putem uspravno ide? (El -Mul k. 22.)

I spravan dokaz ovjeku osvj etljava put. omoguava mu da ide
i spravni m pravcem i daj e mu utoi te od zabluda i smutnj i .
1 Er- Ri sal e ( str. 20)
EI -Hi sbetu fi l -isl am ( str. 65), Ibn-Tejmijje. Ovo je vrijedna knji ga koja
pojanjava da je Poslani k, sal l al l ahu ' al ej hi ve sel l em, pojasni o cijelu vjeru,
njene pri marne i sekundarne propi se. Nasl ov je Me' ari dul -vusul . Knjiga je
posebno ?tampana; Medmu'ul -fetava ( 19/ 155, 302)
Es-Safedijje ( 1/260)
10
Vj erovatno je j edan od gl avni h uzroka razi l aenja te poj ave
novotarija i zabl uda- kol ebanje ljudi u pri hvatanj u i dokazi vanju
erij atski m tekstovi ma. . . Kol i ko l i j e samo ova nesreenost
uzrokovala zastranj i vanja i nereda! ?
Kol i ko l i j e samo zal utal i h novotara i nepravedni h hereti ka
uspjel o pokvari t i vjeru i uvj erenj a lj udi zbog nj i hovog neznanj a O
temelj i ma dokazi vanja tzvonma prihvatanja erij atski h
tekstova . . . !
Kol i ko se samo novotarija i mnogoboaki h djel a kod lj udi
prenosi . sa kolj ena na koljeno. i z generacije u generacij u. zbog
nj i hove udaljenosti od Kur'ana i Sunneta kao i zvora pri hvatanja.
shvatanj a i prakti ci ranja vjere!
Smatram da j e pri davanj e panj e ovoj temati ci j edna od
gl avni h obaveza pred koj u moraj u stati uenj aci . obnovi telj i i
da'ij e. Zato sam vi di o da je potrebno da napi em saetu knj i gu o
metodol ogij i argumeti ranj a u erij atski m pi tanj i ma. Nazvao sam
je: "Metodologia prihvatanja i dokazivanja eriatskim
tekstovima izmedu ehlis-sunneta i novotara u vjeri". I pored
sl abosti i nedostataka. mol i m Al l aha Uzvi enog da mi ol aka i da
me potpomogne u i spravnom predstavljanj u ove temati ke.
Knj i gu sam poeo sa skraeni m uvodom pod nasl ovom:
.,O"novne odlike misli i vjerskog argumentiranja izmedu
paganstva i islama".
Zati m sam j e podij el i o na nekol i ko poglavlja:
Prvo: "Metod ehlis-sunneta u prihvatanju i dokazivanju
eriatskim tekstovima"
Ovo poglavlje sadri nekol i ko manj i h:
11

Respektovanje i predanost .\erijatskim tekstovima

Oslanjanje na ispravne predaje iz Sunneta

Ispravnost shvatanja tekslova

Drugo: "Metod 11ovotara u ophoenju .W eriatskim
tekstovima"
Ovo poglavlje sadri nekol i ko manj i h:

Smjelost odhacivanja protiv(jenja potvrenim

tekstovima

Poigravanje iskrivljavanje .\erUatskih izvora prilikom

argumentiranja

Uvoenje (hid'ati) novih temelja prihvalana

dokazivanja .\er?atskim tekstovima
Mol i m Al laha, azze ve del l e. da nas ui ni od oni h koj i se
pri dravaj u Njegove Knj ige i sunneta Njegovog Vjerovjesni ka.
sal lal l ahu ' al ej hi ve sel l em. i da nas sauva od ej tanski h zamki.
zabl uda i smutnj i .
Ahmed b. Abdur-Rahman es-Suvejja11
12
OSNOVNE ODLI KE MI SLI l VJERSKOG
ARGUMENTI RANJA IZMEU PAGANSTVA l
I SLAMA
Paganska misao i argument
( Stav mnogoboaca prema jasnim dokazima
Pravila misli i argumentiranja u islamu
OSNOVNE ODLI KE MI SLI l VJERSKOG
ARGUMENTI RANJA IZMEU PAGANSTVA l
I SLAMA
Razmi ljanje i razmatranje su j edna od speci finosti
ovjeka kojom ga je Al l ah Uzvi eni odl i kovao i dao mu prednost
nad ostal i m stvorenj i ma. Al lah je Svoj i m robovi ma dao bl agodat
razmi lj anja i promatranj a, kao to su sl uh. vi d i srce. Al l ah
Uzvi eni kae:
L )',~

-
.l)
"Allah vas iz trbuha majki vaih izvodi, vi nita ne
znate, i daje vam sluh i vid i razum da biste bili zahvalni.
( En-Nahl, 78.)
Svaki ovj ek i ma ove speci finosti. Lj udi i h openi to
koriste za razl i i te i votne akti vnosti , i ako se razl i kuj u po opsegu
nj i hove upotrebe, loem i dobrom postupanj u, te nji hovom
koritenj u u onome to Al lah vol i i i me je zadovoljan i l i u
onome to Ga rasruje. U nastavku emo dati saetu usporedbu
osnovni h odl i ka mi sl i i argumenti ranj a i zmeu paganstva i
i sl ama.

15
Paganska mi sao i argument
Kada se rob okrene i pone zapadati u tamu mnogobotva,
njegova idej na i nauna mjeri l a postaj u nesigurna i i zvi toperena.
Naj bolj i dokaz za to je postupak predi sl amski h paganski h Arapa
prema svoj i m bogovi ma. Uzvi eni Al l ah kae:
.. Da li je na ispravnijem putu onaj koji se idui spotie
ili onaj ko, j i pravim putem uspravno ide?" ( El -Mul k, 22. )
Tekstovi Kur'ana i Sunneta pojanj avaj u mnogobroj ne
osobenosti paganske mi sl i i argumentiranj a, ne samo kod
predi sl amski h Arapa. ve kod svih slj edbeni ka nei st i ne i zabl ude.
Evo pri mjera:
1. Zanemarivanje ula
Al lah, ' azze ve del l e, je ovj eku podario ul a koja ga
pomau da promatra i razmi lja, te da i sti nski spozna Al l aha.
azze ve del l e. Meuti m, mnogoboci su svoja ul a doki nul i i
ni su i h upotrebljaval i u zadovolj stvu Al laha Uzvi enog. Al l ah.
azze ve del l e, kae:
17
"l rei e: ' I>a smo sluali ili razmiljali, ne bismo meu
stanovnicima Dehennema bili ! "' ( El -Mul k. l 0. ) I kae:
,- ,`,

,1

.',
',,,,' .,., .,
7 O
_WI
., Mi smo za Dehennem mnoge dine i ljude stvorili; oni
pameti imaju - a njima ne shvaa, j u, oni oi ima.iu - a njima
ne vide, oni ui imaju - a nj ima ne uju; oni su kao stoka, ak
i gori -oni su zaista nemarni.40 ( El -E'araf 179.)
2. Oslanjanje na bajke i legende
Nakon to su mngoboci svoje razume ugasi l i i svoja ul a
zanemari l i . nuno su se moral i osl oni ti na proi rena praznovjej a
i l egende. Kod nj i h se rasprostrani l o oboavanj e kamenja. ki pova
i drvea. Nj i hova zabl uda i poniranje su dost i gl i stepen kojeg
navodi Ebu Reda' el -Atari di . radijal l ahu anhu: .. Oboaval i smo
kamen. Kada bi smo nal i bolj i od njega. prethodni bi smo baci l i a
taj uzel i . Kada ne bi smo nal i kamen. sabral i bi smo hrpu zemlje
pa bi smo dovel i ovcu i na tu hrpu namuzl i ml ij eka. a onda bi smo
oko toga krui l i ( tavafi l i ) . "1
Zbog ovoga je bezumlje vl adalo paganskom mi lj u.
Shvatanja su se i skrenul a, a nestalo je naune tematinosti .
Legende su. u mnogi m vjerovanj i ma i prakti ni m stavovi ma, bi l e
vl adaj ue i urei val e su drutvene odnose lj udi .
Kao rezul tat toga bi l o j e:
' EI-Buhari, (8/90, br. 4376)
18
a) Pribjegavanje vradbini (silr) i astrologii
Vraari i astrol ozi prije. a i danas, i maj u vel i ku ul ogu u
obl i kovanj u i utj ecaj u na paganske umove. Zato Al lah Uzvi eni
kae:
; :(- t
'
, ,_ \; ` ,`1',
~ . @ * * _ _
'
> . e
r 0 v _ 9
.,

,,

,
;
1 _e
:

81 __
._.,.1
.
<
gl povode se za onim to su ejtani o Sulejmanovoj
vladavini kazivali. A Sulej man nije bio nevjerni k, - ejtani su
nevjernici uei lj ude vradbini i onome to je bilo
nadahnuto dvojici meleka, Harutu i Marutu, u Babilonu. A
njih dvojica nisu ni koga uili dok mu ne bi rekli: ' Mi samo
iskuavamo, i ti ne budi nevjerni k! "' ( EI -Bekare, l 02. )
b) Velianje dina i ejtana
Paganski Arapi su se boj al i di na i ej tana. Vel ial i su i h i
nj i ma prinosi l i rtve. Kada bi se neki ovj ek od Arapa naao u
dol i ni rekao bi : "Utjeem se gospodaru ove dol i ne od zl a l uaka
iz njegovog naroda, pa bi on kod njega konai o. Zato je
Uzvi eni rekao:
"l bilo je lj udi koj i su pomo od dina traili, pa su im
tako obijest poveali." ( EI -Di nn, 6. )
19
e) Padanje pod uticaj loeg predvianja i pesimizma
Od Muavije b. ei -Hakema, radij al\ahu anhu. se prenosi da
j e rekao: ,.Rekao sam: ' Al l ahov Poslani e. u paganstvu smo
radi l i neke stvari - i l i smo proroci ma. ' Rekao je: 'Nemojte ii
prorocima. ' Rekao sam: ' Predvi al i smo zl o. ' On ree: 'To je
neto .to neko od vas nade u svojoj dui, ali neka vas to ne
odvraa. ' Rekao sam: ' Neki ljudi od nas predskazuju.' RCe.
'Jedan od vjerovjesnika je predskazivao, pa ie predskazivanje
bude u suglasnosti sa njegovim, ispravno je predvidio. '"'
3. Zadravanje u svijetu materijal izma
Pogl edi i razmi lj anj a pagana i sljedbeni ka zabl ude su
ogramceni na osjeti l ne i materijal ne cmJenice. Nj i hovi
mi ni mi zi rani umovi ni su spoznal i vi e stvari . Uzvieni kae:
_.,

,, _

8 .,,.,
1
.
,'_W OI k ,'" _,
.

j . J ,f j'_' ' ; , .,,

.
"1 govore: ' Neemo ti vjerovati sve dok nam iz zemlje
ivu vodu ne izvede; ili dok ne bude imao vrt od palmi i
loze, pa da kroz njeg svukuda rijeke provede; ili dok na nas
nebo u paradima ne obori, kao to tvrdi; ili dok Allaha i
Musl i m, (4/1 748, br. 5379)
NB0BB: Ovo predvianje je bi l o na osnovu proni cljivosti i praenja
sl ijeda dogaaja (el -firaseh) . Meutim, u naem vremenu je to zabranjeno,
jer se ne moe spoznati da li je predskazanje u sagl asnosti sa njegovi m. Ovo
predskazivanje je bilo jedan od znakova vjerovjesnitva dotinog
vjerovjesni ka, ' al ejhi s-sel am. Kae se da je to bio Danijal , 'al ejhi s-sel am, i l i
Idri s, ' alejhi s-sel am. ( nap. prev. ) (

erhu Sahi hi Musl i m (836) l Avnui

Ma' bud, br. 3410)
20
meleke kao
.
iamce ne dovede; ili dok ne bude imao kuu od
zlata i l i dok se na nebo ne uspne; a neemo vjerovati ni da si
se uspeo sve dok nam ne donese Knjigu da je itamo.' Reci:
'Hvaljen neka je Gospodar moj ! - zar ja nisam samo ovjek,
poslanik'!"' ( El - I sra'. 90-93.) Uzvi eni kae:
,,1 kada ste uglas rekli: ' O Musa, mi ti neemo vjerovati
dok Allaha ne vidimo! "' ( El -Bekare. 55. ) Uzvi eni kae:
"A kada uenici rekoe: ' O Isa, sine Merjemin, moe l i
nam Gospodar tvoj trpezu s neba spustiti?' - on ree: 'Bojte
se Allaha ako ste vjernici."' ( El-Maide, 112. )
Ovdje potvruje da sljedbeni ci nei st i ne ne prelaze svijet
materijalnog, i povrh toga, zanemaruj u svoja ul a. Vi djel i smo da
oni od svoj i h potencijal a upotrebljavaj u onol i ko kol i ko
upotrebljava malolj etno dij ete koje j e m:jereno samo u ono to
moe okom vi dj et i i rukama dohvatiti . Ovo je okojel i
materij al i zam na razini gl upavosti . a i znad njega se pametni
uzdi u.
4. Odbijanje vi dlji vi h dokaza zbog sl ijepog
sl ijeenja
Pokueno sl ijeenj e je sl ij eenje samo zbog pri hvatanja
onoga na emu je onaj koj i se sl ijedi , bez obzi ra na i spravnost i l i
nei spravnost. Sl ijepo sl ijeenje je sl uaj svakog vel i kog ovjeka
koj i i ma pristal ice. Zato. kada je Kur' an

asni obj avlj en naem

21
Vjerovjesni ku Muhammedu, sal l al lahu alejhi ve sl l em.
usprotivi l i su mu se rijeima:
"l jo kau: 'Trebalo je da ovaj Kur'an bude objavljen
kakvom uglednom ovjeku iz jednog od ova dva grada!'"
( Ez-Zuhruf. 31.)
Njihovi vel i kani su i h sprijeili da vjeruju u Vjerovjesnika,
sal l al l ahu ' al ej hi ve sel l em. Uslovi l i su mu da otjera si romahe i
sl abane kako bi vel i ki zadobi l i mo i vl ast . Zato Uzvieni kae:
! ,,,
)J
:

--~,

`,.=,

,,.,:J: \ \
.,
"Budi vrsto uz one koji se Gospodaru svome mole
uj utro i naveer u elj i da naklonost Njegovu zaslue, i ne
skidaj oiju svoji h s nji h iz elje za sjajem u ivotu na ovom
svijetu, i ne sluaj onoga ije smo srce nehaj ni m prema Nama
ostavi l i , koj i strast svoju slijedi i iji su postupci daleko od
razboritosti. ( El -Keht: 28.)
Kur'an ukazuje na tri vrste pokuenog slijeenja:
a) Velianje pokornosti oeva i djedova
Murici su odbij al i poziv Vjerovjesni ka, sal l al lahu alejhi
ve sel l em. sl ijeenjem svojih oeva i udaljavanjem od istine .
22
-
j
,.,..,

1"0 l) l)

,
r .
4
.
,0 \k'J -.

-,,~'-~
j /= _!)
"Neki e rei: Oni ak govore: 'Mi smo zatekli pretke
nae kako ispovijedaj u vjeru i pratei ih u stopu mi smo na
pravom putu.' l eto tako, prije tebe, Mi ni u jedan grad
nismo poslanika poslali, a da oni koji su raskonim ivotom
ivjeli nisu govorili: ' Zatekli smo pretke nae kako
ispovijedaju vjeru i mi ih slijedimo u stopu."' ( Ez-Zuhurf,
22-23.) Uzvi eni kae:

) t ',,,0 L `,.,- ,, :
-
"A kada im se rekne: ' Slijedite Allahovu Objavu! ' - oni
odgovaraju: 'Neemo, slijedit emo ono na emu smo zatekli
pretke svoje.' - Zar i onda kada im preci nisu nita shvaali i
kada nisu na pravom putu bili?! " ( El -Bekare, 170. )
b) Slieenje uenjaka i pobonjaka
Uzvi eni kae:
"Oni, pored Allaha, bogovima smatraj u sveenike svoje
i monahe svoje i Mesiha, sina Merjemina.40 (Et-Tevbe, 3 1 . )
Nj i hovo uzimanje za bogove pored Al laha, ' azze ve del l e.
ogl eda se U pokornosti nj i ma U zabrani dozvoljenog i dozvol i
zabranjenog.
23
e) Slieenje poglavara, kraleva i velikana
Uzvi eni kae:
,,

Gi: ,,}.Ji _,,

G ,_

,,
8G e(

"Na Dan kad se nji hova lica u vatri budu prevrtala,

govorit e: ' Kamo sree da smo se Allahu pokoravali i da
smo Poslani ka sluali!' l govorit e: 'Gospodaru na, mi smo
prvake nae i starjeine nae sluali, pa su nas oni s pravog
puta odveli; Gospodaru na, podaj im dvostruku patnju
prokuni ih prokletstvom veliki m! "' ( El -Ahzab. 66-68.)
Rezul tati sl ijeenja su: Osl anjanje pagana na obi aje i
drutvenu tradi cij u koj u lj udi prenose iz generacije u generacij u.
To vodi u sl ijepo sl ij eenje i ustezanj e razuma od i strai vanja i
razmatranja. Zato. kada je Vjerovjesni k, sal l al l ahu 'alej hi ve
sel l em, doao sa tevhi dom. lj udi ma je to bi lo udno. pa su,
negiraj ui , rekl i :
"Zar on da bogove svede na Boga jednog? To je, zaista,
neto veoma udno! " ( Sad, 5. )
5. Slijeenje strasti
Pohota i ma vel i ku ulogu u paganskoj mi sl i . Ona se uzima
za boga i oboava mi mo Al laha Uzvienog. kao to On. ' azze ve
del l e, kae:
24
,.Reci ti Meni ko e uputiti onoga koj i je strast svoju za
boga svoga uzeo, onoga koga je Allah, znaj ui ga, u zabludi
ostavio . ( El -Dasije. 23.)
Sl ijeenje strasti je sprijei l o muri ke da se odazovu i st i ni .
Uzvi eni kae:
,: ;;_;dl;(:" .,
j

lk

r .

.
. ~
"Pa ako ti se ne odazovu, onda znaj da se oni pO\ode
jedino za strastima svojim. A zar je i ko gore zalutao od
onoga koji slijedi strast svoju, a ne Al lahovu uputu? Allah,
doista, nee ukazati na pravi put narodu koji sam sebi
nepravdu ini.'' ( El-Kasas. 50. )
Kada strast vl ada. razum SC zaahuri , prolazi za
razmi lj anje su zakreni . a j asni dokazi guhe svoj u vrijednost. j er
strast sve odbacuje i udaljava se.

ovjek postaje njeni m

zaroblj eni kom. Pred nj i m se mijeaj u putevi i pravci . a putevi
istine i upute ostj u zamraeni za nj ega. I sti nu je rekao Ahmed
evki :
Kada vidi.\ da strast vlada ujednom narodu
Znaj da je tamo razuma nestalo
6. Slijeenje neutemeljeni h mi ljenja
Kada kod pagana nestane mjeri l a naune mi sl i . onda ponu
ponirati i vezat i SL za neutemeljena miljenja i nagaanja koj a
nisu utemeljena na pravi l i ma ni ti s u donesena na osnovu
25
argumenata, ve su to samo pri mjeri mate fikcija. Uzvi eni
kae:
"Ako bi se ti pokoravao veini onih koji ive na Zemlji,
om bi te od Allahova puta odvratili oni se samo za
pretpostavkama povode i oni samo neistinu govore:
( EI -En' am, 116. ) i kae:
"Veina njih sli. iedi samo pretpostavke; ali
pretpostavke nisu nimalo od koristi Istini Allah, uistinu,
dobro zna ono to oni rade: (J unus. 36.)
Kada se mi lj enj e zasnuje na nagaanj i ma i fikcij ama
neosporan rezul tat je zabl uda i zastranj i vanje. Neka nas Al l ah
toga sauva!

26
Stav mnogoboaca prema jasni m dokazi ma
Kada s u mjeri la razmi ljanja argument i ranja
mnogoboaca i sljedbeni ka nei sti ne poremeena. poi nj u sc
strovalj i vati u ponorc neznanj a. a nj i hov stav prema j asni m
dokazi ma se ogleda u otvorenom odbacivanj u i nijekanj u. Onaj
ko je nemoan di skutovati i raspravljati iznosei dokaze i
argumente. zastranj uj e od ci lja i pri bjegava tvrdoglavosti i
estoki m svaama u parnienj u. Uzvieni kae:
"0 N uhu", - rekoe oni - "ti si el io da h nama
raspravlja i dugo si raspravljao. Daj neka se ostvari ono to
nam prijeti, ako istinu govori!" ( Hud, 32.)
Stav mnogoboaca i slj edbeni ka zabl ude prema dokazima
se ogleda u nekol i ko i njeni ca:
1. Raspravljanje nei sti nom
Uzvi eni kae:

,--,)~,

,
- -
" `' "
27
"Svaki narod nasto, j ao je da se domogne svoga
poslanika i trudio sc da neistinom ugui istinu, pa sam ga Ja
kanj avao, - a kakva je bila kazna Moja!''(Gafir, 5. )
2. Tvrdoglavost i oholost
Uzvi eni kae:

,,,;l ' 8tu ,l l .

- . .
.! Jw .,,.,, ,: e
,,.

.,

_ .Ih
. . . +
"Nikako! On, doista. prkosi a
.
ietima naim, - a naprtit
u Ja njemu tekoe, jer je smilj ao i raunao, - i proklet bio,
kako je proraunao! i jo jednom proklet bio, kako je
proraunao! - Zatim je pogledao pa SC onda smrknuo i
namrtio i potom se okrenuo i uzoholio, i rekao:'Ovo nije
nita drugo do vradbina koja se nasljeu_ je, ovo su samo
ovjekove rijei ! "' ( El - Mudessir. 16-25 . ) Uzvi eni kae:
.,To su Allahovi dokazi koje ti kao istinu navodimo. pa
u koj e e, ako ne u Allahove rijei i dokaze Njegove oni
vjerovati? Teko svakom lacu, vel ikom grjeniku!'' ( El
Dasij e, 6-7.) Uzvi eni kae:

.
,,
_
J
) ,,,.4i _,..`,,
" " ' * * w " * * " * :* -`
4
28
"Oni koji o Al lahovim znamenji ma raspravlj aju, iako
im nikakav dokaz nije doao, u srcima njihovim je samo
oholost koja ih nee dovesti do cilja eljenog: ( Gafir, 56.)
3. Nijekanje isti ne nakon pojave njeni h znakova
Uzvi eni kae:
"l oni ih, nepravedni i oholi, porekoe, ali su u sebi
vjerovali da su istinita." (En-Neml . 14. ) Uzvi eni kae:

~~

~~--:
--
"Mi znamo da tebe zaista alosti to to oni govore. Oni,
doista, ne okrivlj uju tebe da si ti laac, nego nevjernici poriu
Allahove rijei:' ( EI -En' am, 33.) Uzvi eni kae:
"Eto, to .ie bio Ad, on je dokaze Gospodara svoga
poricao i bio neposluan poslanicima svoji m, i pristajao uz
svakog silnika, inadiju:' ( Hud, 59. )
29
4. Udaljavanje od isti ne
Uzvieni kae:
:

. * ,,. ..e
-.

.
.
,,Nji ma posredovanje posrednika nee biti od koristi. Pa
zato oni pouku izbjegavaju, kao da su divlj i magarci
preplaeni koji od onih koji i h progone bjee." ( El -Mudessir,
48-5 1.) Uzvi eni kae:

. --- )' .))
~
,.A oni, uvijek kada vide udo, okreu glave i govore:
'

arolija neprestana! "' (EI -Kamer. 2. )

Rezultat ove etiri i nj eni ce, i l i neki h od nj i h, j e da i h Allah
kanjava okretanj em nj i hovi h srca od i st ine to je vi d
odgovaraj ue kazne. Uzvi eni kae:
"1 kad oni skrenue ustranu, Allah nji hova srca skrenu,
a Allah nee ukazati na pravi put narodu koji je ogrezao u
grijehu.' ( Es-Saff, 5 . ).
w 0 7 _ . > ~ . _
.;, ' '_' ~~.

~:;' -'lJ
> <
.
^^ - .
.
~
-
"A kad bude objavljena koja sura, samo se zgledaju:
' Da l i vas ko vidi?' - i onda se udaljuju. Neka Allah srca
30
njihova bez podrke ostavi, zato to su od onih ljudi koji nee
da razumiju: (Et-Tevbe, 1 27.)
"A mi srca njihova i oi njihove okreemo, pa nee
vjerovati kao to nisu vjerovali ni prvi put i ostavljamo ih da
u zabludi svojoj lutaju smeteni. ( El -En' am, l l O.)
5. Pri bjegavanje i smijavanj u i porugivanj u
Uzvi eni kae:
v ? P 7 P
/

),i ,

1-i , -.

:.,
'- ~
,,Kada te vide nevjermca, samo ti se rugaju: '.Je li to
onaj ko.i i vae bogove huli?' A oni sami ne vjeruj u kada se
spomene Milostivi.'' (El -Enbija.36.) Uzvi eni kae:
,.A kad sazna za neke Nae ajete, on im se ruga. Takve
poniavajua patnja eka:' ( El -Dasije, 9. ) Uzvi eni kae:
_

,_,
,,,
"Ima onih koji dolaze da te sluaju, a im se od tebe
udalje, pitaju one kojima je dato znanje: '

ta ono on
maloprije ree?' To su oni ija je srca Allah zapeatio i koji
31
se za strastima svoji m povode." ( Muhammed. 16.) Uzvi eni
kae:
' i:
*
,,.i/;

: j ,:

;,t

,,`:

0
- .: w W , < Q
"
__( ,,,l_u

,,,

_
"Grjenici se smij u onima koj i vjeruju; kada pored njih
prolaze, jedni drugima namiguj u, a kada se porodicama
svoj i m vraaju, ale zbijajui vraaju se; kada i h vide, onda
govore: 'Ovi su, doista, zalutali ! "' ( EI - Mutaffn, 29-32. )
6. Upotreba sile u borbi protiv isti ne
Uzvi eni kae:
>,.
,."G( ,.._,

.>t
. > ~ .
"A kada im je on donio Istinu od Nas, rekli su:
'lJbijajte muku djecu oni h koji vjeruju u ono to on govori,
a ostavljajte u ivotu njihovu ensku djecu! ' - Ali, lukavstva
nevjerni ka su uvijek uzal udna." (Gafr, 25.)
Uzvi eni Al lah poj anj avaj ui djel a I brahi movog, al ejhi s
selam. naroda. kada i m j e ponestal o dokaza. kae:
,.Pripremite za njega lomau" - povikae - "pa ga u
vatru bacite?" ( Es-Saffat, 97.) Uzvi eni Al lah kae:
32
"Ako sc ne okani, o Nuhu! '', rekoe oni, "bit e
sigurno kamenovan!" ( E-uara. 1 16.) Uzvieni Al l ah kae:
"Rekoe oni: ' Ako se ne okani, o Lu te, bit e sigurno
prognan! "' (E-u' ara, 167.)
7. Pokuaj klevetanja vjerovjesni ka pozivaa
u isti nu
Uzvieni kae:
,,,_,,

,,,,,,
.
"Ova dvoj ica su arobnjaci" - rekoe jedni drugima -
' ' hoe da vas vradbinama svoj i m iz zemlje vae izvedu i da
unite vjeru vau prelijepu'!" ( Taha. 63.) Uzvi eni kae:
"1 tako je bilo, ni onima prije ovi h nije doao nijedan
poslnaik, a da nisu rekli: '

arobn, j ak je! ' , ili: ' Lud je! "'

( Ez-Zarijat, 52.)

33
Pravi l a mi sl i i argumenti ranja u i sl amu

asni Kur'an nam svjedoi o paganskom nai nu ophoenj a

pri l i kom razmi ljanja i argumenti ranj a, t e raspravljanj a i
pari enja. Odatle j e usadi o, kao zamjenu. originalna pravi l a
razmi ljanj a i argumenti ranja kako bi uputa bi l a na vrstom
naunom temelju. Od t i h pravi l a su:
1. Respekt znanja i podizanje njegovi h stepena,
te pokuenost i upozorenje na neznanje
Al l ah Uzvieni je naredi o traenje znanj a:
"Znaj da nema boga osim Allaha! " ( Muhammed, 19.)
Prvo to je objavljeno od Kur' ana Vel i kog j e:
i r;u

d) ? _,

,;
-

. .
,,

itaj u ime Gospodara tvoga Koji stvara, stvara

ovjeka od ugruka!

itaj, Plemenit je Gospodar tvoj, Koji

pouava peru, Koji ovjeka pouava onome to ne zna.44
( EI -' Ai ek 1 -5. )
35
Zato je Al l ah poasti o uenjake i podi gao i h nad ostal i m
lj udi ma. Uzvi si o je nj i hove stepene i pozi cije. On kae:
"1 Allah e na visoke stepene uzdignuti one meu vama
koj i vjeruju i koj ima je dato znanje. ' ( EI - Mudadel e. l l . ) On
kae:
"Reci: 'Zar su isti oni koji znaj u i oni koji ne znaju'!'
( Ez-Zumer, 9. )
Oslanjanj e na znanje poni tava sva praznovjerja i legende.
Dol askom znanja prestaje vezivanje za prevarante i neznal i ce.
mi sao postaj e i spravna. a svj et lost upute sve obasjava.
Vj erovanje, govor i djel a ovjeka su na uputi i znanj u.
2. I skrenost i neutralnost u potrazi za isti nom
Iskrenost je sr i temelj koj i vodi ovj eka ka i st i ni . Poto
zabl uda prija srce. ovj ek gubi veze sa i sti nom i l uta u
vi estruki m tmi nama. ta tek onda kada zabluda vl ada srcem
koje ne poznaje dobro ni ti negi ra loe, nego je samo zadojeno
strau i zabl udom?
Zato je Vjerovjesni k, sal l al l ahu at ejhi ve sellem. pri mao
i sti nu iz paganstva. al i j u j e temelj i o shodno i spravni m
postavkama l i eni m pretvaranj a, reputacije i drugi h primjesa. Od
36
njega se vjerodostojno prenosi da je rekao: "Poslan sam da
usavrim l ijepo ponaanje. "1
Uestvovao je sa nji ma u zakl i njanj u "El-Fudul", a ak je i
prihvatio istinu na koju mu je ukazao jedan idov. Prenosi Katila
bint Saj f da je jedan idovski sveenik doao Poslaniku,
sal lal l ahu ' alejhi ve sel lem, i rekao: "Muhammede, vi ste di van
narod osim to inite irk! " Poslanik, sal lal l ahu al ej hi ve sellem,
ree: ,.Subhanallah, a ta to?! " On odgovori : "Kada se zakl i njete
govori te: 'Tako mi Ka'be! '" Poslanik, sallallahu ' al ej hi ve sellem,
je malo zastao, a zati m je rekao: "On je ve rekao, pa ko se bude
zaklinao - neka se zakl i nje Gospodarom Ka'be! " Sveenik ree:
"Muhammede, vi ste divni ljudi samo da Allahu ne inite
takmaca! ' ' Ree: "Subhanal lah, a ta to?! " On odgovori :
"Govorite: 'Ono to Al l ah htjedne i ti htjedne."' Poslanik,
sallallahu ' alejhi ve sellem, je malo zastao, a onda rekao: "On je
ve rekao, pa ko bude od vas govori o: 'Kako Allah htjedne', neka
izmedu toga razdvoj i sa: ' A zatim ti htjedne'."2
Neutralnost je stoga put ka istini. Njome ovjek hodi
putevima upute. Uzvieni kae:
"0 vjernici, ako se budete Allaha bojali, On e vam
sposobnost darovati pa ete istinu od neistine moi rastaviti. "
(El-EnfaL 29. )
1 Ahmed, (2/318) ; EI -Haki m, ( 2/61 3) I bn Abdui -Berr ga je ovjerodostojio u
Et-Temhi du (24/333)
2 Ahmed, ( 1/371 -372) ; EI - Haki m, (4/297) Ez-Zehebi ga je ovjerodostojio i
sloio se sa EI -Haki mom. I bn-Hader u biografiji Kati l e, radijal l ahu ' anha, u
El -lsabi , kae da je vjerodostojan ( 4/378)
37
3. Zabrana govora na Al l aha bez znanja
Uzvi eni Al lah je zabranio Svoji m robovima da o Njemu
govore bez znanja, jer e to nuno odvesti

u novotarije i
izmij eniti i njenice. navesti na stranputice i devijacije. Uzvieni
kae:
_ -

, _ , ,

,
_

_,,_
.
,

,,,'. ,

',,
.Reci: ' Gospodar moj zabranjuje razvrat i javni i
potajni, i grijehe, i neopravdanu primjenu sile, i da Allahu
smatrate ravnim one za koje On nikakav dokaz objavio nije,
i da o Allahu govorite ono to ne znate."' ( El -E'araf, 32. ) i
kae:
"Ne povodi se za onim to ne zna! I sluh, i vid, i razum,
za sve to e se, zaista, odgovarati." (El -Isra', 36. )
Ovo iziskuje da se ovjek suzdri, da ne iznosi uvjerenje i l i
da govori neto, sve dok mu ne potvrdi i spravnim znanjem.
4. Oslanjanje na dokaze
Jedno od najveih pravi l a i slama je oslanjanje na dokaze i
odvraanj e od nagaanja i neutemeljenih miljenja. Ovo
zahtijeva da se sva pitanja, vel ika i mala, vagaju na tasovima
pravednosti koj i se u principu temelje na dokazima i potvrdama.
Ono na to dokaz ukae to je i i stina, a sve ostalo je neistina.
Time padaju sve zablude i mi saona zastranj ivanja koja nemaju
udjela u predanj i ma i izuavanj ima. Razumi i znanje su sauvani
38
od zastranjivanja i nestajanja. Na ovom vrstom temelj u su
sazdani pozivi svih vjerovjesnika, alej hi mus-selam. Uzvi eni
kae:
"Ti reci: ' Dokaze svoje dajte ako je istina to to
govorite! "' (El-Bekare, 1 1 1 . )
Uzvi eni Al lah j e Svome Poslaniku, sall al l ahu ' alej hi ve
sellem. naredio da kae:
"Donesite mi Knjigu objavljenu prije ove ili samo
kakav ostatak znanja, ako istinu govorite." (El -Ahkaf, 4. )
Stanovnici peine su rekl i :
"Narod ovaj na j e mimo Njega druge bogove prihvatio,
zato jasan dokaz nije donio o tome da se treba njima
klanjati?" (El -Kehf. 1 5. ) Uzvieni kae:
"Mi smo izaslanike nae s jasnim dokazima slali i po
njima knjige i terezije objavljivali, da bi ljudi pravedno
postupali." (El -Hadid, 25. )
39
5. Naredba razmatranja i razmi ljanja o
Al l ahovi m, 'azze ve del le, dokazima
Mnotvo je erijatskih tekstova koj i nareuju lj udima da
razmatraj u i razmi ljaju o Al l ahovim, ' azze ve delle. dokazima i
koj i potiu ljudski um na nunost promatranja i shvatanja
Allahovog carstva. Uzvieni kae:
"U stvaranju nebesa i Zemlje i u izmjeni noi i dana su,
zaista, znamenja za razumom obdarene, za one koje i stojei i
sjedei i leei Allaha spominju i o stvaranju nebesa i Zemlje
razmiljaju. ' Gospodaru na, Ti nisi ovo uzalud stvorio;
hvaljen Ti budi i sauvaj nas patnje u vatri ! 1 4' (Al i ' Imran,
1 90- 1 9 1 . ) Ajeti im nareuju promatranje vidlj ivi h dokaza koj i se
nalaze pred nj ima. Al lah, aze ve delle, kae:
"Pa zato oni ne pogledaju kamile - kako su stvorene, i
nebo - kako je uzdignuto, i planine - kako su postavljene, i
Zemlj u - kako je prostrta?! " (El -Gaije, 1 7-20. ) i kae:
"A i u vama samima - zar ne vidite?" (Ez-Zarijat, 2 1 . )
I spravno razmiljanje e nedvojbeno ovjeka povesti
i stinskom vjerovanju u Al l aha Uzvienog i Njegovu Jednou.
40
Zato je Al lah Uzvieni u Svojoj Knji zi

asnoj naveo j asne

primj ere kako bi znaenj a pri bl i i o nai m umovima, pa kae:
"Mi u ovom Kur'anu navodimo lj udima svakojake
primjere da bi pouku primili.' (Ez-Zumer, 27. )
I sto tako Uzvi eni Al l ah spomi nje prie o nestali m
narodima kako bi uzel i pouku. Lj udima je naredi o da o nj ima
razmi ljaj u, pa kae:
--

, _
`"` '-'-* -
"U kazivanj u o njima je pouka za one koji su razumom
obdareni. Kur'an nije izmiljena besjeda, on priznaje da su
istinite knjige prije njega objavljene, i objanjava sve, i
putokaz je i milost naroda koji vjeruje." (Jusuf, 1 1 1 . )

41
METOD EHLI S-SUNNETA U PRI HVATANJU l
DOKAZIVANJU ERI JA TS KI M
TEKSTOVI MA
Y Respektovanje i predanost erijatskim
tekstovima
0 Pravac ispravnih prethodnika u
respektovanju erijatskih tekstova
Y Oslanjanje na ispravne predaje iz
Sun neta
0 Argumentovanje slabim hadisima
Y Ispravnost shvatanja erijatskih tekstova
0 Nauni temelji za shvatanje i
izuavanje erijatskih tekstova
METOD EHLI S-SUNNETA U PRI HVATANJU l
DOKAZIVANJU ERIJATSKI M
TEKSTOVI MA
erij atski metod argumentiranj a kod ehl i s-sunneta vel
dema'ta se zasniva na Al lahovoj Knj i zi , sunnetu Njegovog
Poslanika, sall al l ahu ' al ej hi ve sellem, i konsenzusu I spravni h
prethodnika, radijal lahu ' anhum. Uenj aci se razi l aze u pitanj u
utemlj enosti kijasalanalogije. Veina mu j e dala prednost
smatraj ui ga j edni m od i zvora argumetiranj a pod uslovom da se
i spune ispravni nauni zahtjevi . Uzvi eni kae:
__ ,

_',`',j, `'`1 _, _4
P ' ' ' '
f ~ 1 . o . ow w
o
s . t . t
t
s s . ' t f t
"?\ , )r ~-.. .O))_
,,O vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se
Poslaniku i predstavnicima vaim. A ako se u neemu ne
slaete, obratite se Allahu i Poslaniku, ako vjerujete u Allaha
i u onaj svijet; to vam je bolje i za vas rjeenje ljepe." ( En
Ni sa', 59. ) Uzvi eni Al lah kae:
.,Ma u emu se razilazili, treba da presudu da Al lah."
(E-ura, 10. ) Uzvi eni kae:
45
"Ono to vam Poslanik kao nagradu da to uzmite, a ono
to vam zabrani ostavite!'" ( El -Har, 7. ) Uzvi eni kae:
"Onoga ko se suprotstavi Poslaniku, a poznat mu je
pravi put, i koji poe putem koji nije put vjernika, pustit
emo da ini ta hoe, i bacit emo ga u Dehennem, - a
uasno je on boravite! " ( En-Ni sa', 1 1 5. )
Oslanjanje na tri i sta erijatska i zvora, tj , Kur'an, Sunnet i
idma' (konsenzus), osnova je vjere i sl ama koj i se zasniva na
sljedei m temelj i ma:
Prvi: Respektovanje i predanost eriatskim tektovima.
Drugi: Oslanjanje na ispravne predaje iz Sunneta i
Trei: Ispravno.\
;
! shvara1ja tekstova.
U ovom poglavlj u emo, s Allahovom pomoi, neto
saetije govorit i o ova tri temelja uz poj anjenje pravca ehl i s
sunneta u prihvatanj u i argumentiranj u erij atskim tekstovi ma .

46
|- Respektovanje i predanost erijatski m
tekstovi ma
Osnova vjere i sl ama, kojom je Uzvieni Al lah zadovoljan
Svoji m robovima, je pokoravanje, poniznost i predanost.
Uzvieni kae:
.,1 povratite se Gospodaru svome i pokorite mu se." (Ez
Zumer, 54. )
Sutina pokorosti je vel ianje i podreenost Al lahovoj,
Te'ala, naredbi i zabrani , pridravanje Njegovih granica. kako je
objavljeno Njegovom vjerovjesni ku Muhammedu, sal l al lahu
' alej hi ve sel l em. Uzvieni kae:
"Eto toliko! A ko potuje Allahove svetinje, uivat e
milost Gospodara svoga." (El -Hadd, 30. ) I kae:
"Eto toliko! Pa ko potiva Allahove propise - znak je
estita srca." (El -Hadd, 32. )
47
Sve to Zakonodavac nareuj e i l i zabranj uje zasluuje da se
vel i a, cij eni i sl ij edi . To j e put spasa. Uzvi eni kae:
.

, ,

'
-
. A

: J ; ,;...

,| j: :

.

,'
- - *~ -
.,,.
"Kad se vjernici Allahu i Poslaniku Njegovu pozovu, da
im on presudi, samo reknu: ' Sluamo i pokoravamo se! ' -
Oni ' ' !:e uspjeti. Oni koji se Allahu i Poslaniku Njegovu
budu pokoravali, koji se Allaha budu bojali i koji od Njega
budu strahovali - oni e postii ono to budu eljeli."
( En-Nur, 5 1 -52. )
Al lah, ' azze ve del l e, je zabrani o i stupanj e pred Al l aha i
Njegovog Poslanika, sal l al lahu ' al ej hi ve sel lem, pa kae:
"0 vjernici, ne odluujte se ni za to dok za to ne
upitate Allaha i Poslanika Njegova, i bojte se Allaha! Allah,
zaista, sve uje i sve zna. (El -Hudurat, 1 . )
Kada doe Al l ahova naredba, nema prostora za izbor i l i
dvoumljenje, nego je potrebno pokori ti se i podredi t i . Uzvi eni
Al l ah kae:
"Kada Allah i Poslanik Njegov neto odrede, onda ni
vjernik ni vjernica nemaju pravo da po svom nahoenju
postupe." (El -Ahzab, 36. )
4
Al l ah. azze ve del l e, je u potpunosti nijekao vjerovanje
onoga koj i se udalj i od presude Vjerovjesnika, sal l al l ahu ' alej hi
ve sellem, njome nije zadovoljan i l i u svojoj dui zbog nje nalazi
tegobu. Uzvieni kae:
o .
L.. , - e
.

.
"1 tako Mi Gospodara tvoga, oni nee biti vjernici dok
za sudiju u sporovima meusobnim tebe ne prihvate i da
onda zbog presude tvoje u duama svojim nimalo tegobe ne
osjete i dok se sasvim ne pokore. ( En-Nisa', 65. )
Al l ah, ' azze v e del l e, je spomenuo da je uzrok udaljavanja
od pokorosti Njegovom Poslaniku, sall al l ahu ' al ej hi ve sellem,
strast i zabluda , pa kae:
'

__ ,

( . ,

...

"Pa ako ti se ne odazovu, onda znaj da se oni povode

jedino za strastima svojim. A zar je iko gore zalutao od
onoga koji slijedi strast svoju, a ne Allahovu uputu'? Allah,
doista, nee ukazati na pravi put narodu koji sam sebi
nepravdu ini.'" (El -Kasas, 50. )
Uzvieni je strogo zaprij eti o onima koji se suprotstavljaju
Njegovim naredbama:
"Neka se pripaze oni koji postupaju suprotno
nareenju Njegovu, da ih iskuenje kakvo ne stigne ili da ih
patnja bolna ne snae.'' (En-N ur, 63. ) Uzvi eni Al lah jo kae:
49
"Onoga ko se suprotstavi Poslaniku, a poznat mu je
pravi put, i koji poe putem koji nije put vjernika, pustit
emo da ini ta hoe, i bacit emo ga U Dehennem, - a
uasno je on boravite!" ( En-Ni sa', 1 1 5. )
Uzvieni Allah j e prekorio one koj i Ga ne veliaju, a niti
izvravaju Njegove naredbe i ne uvaj u se Njegovih zabrana, pa
kae:
"

ta vam je, zato se Allahove sile ne bojite? .. (N uh,

13. )

so
Pravac i spravni h prethodni ka u
respektovanj u erijatski h tekstova
I spravni prethodnici. neka je Al lah nj ima zadovoljan,
ostavili su najdirlji vije primjere i naji skrenije odlike u
pridravanju i respektovanju naredbe Vjerovjesnika, sallal lahu
' alejhi ve sellem. uvanj u granica

erijata, bez dodavanja i l i

oduzimanja. Dokazi za to se manifestiraj u kroz nekol iko
injenica:
1. Respektovanje Vjerovjesni kovog, sallallahu
'alej hi ve sellem, govora
Od Ebu-Katade se prenosi da je rekao: "Bi l i smo u skupini
kod lmrana b. Husajna. Meu nama je bio i Buejr b. Ka'b. Tada
nam je Imran govorio: Rekao je Al lahov Poslanik, sallal lahu
alejhi ve sel l em: ,,tid je cjelokupno dobro." i l i "U stidu je
svako dobro. " Buejr ree: "U nekim knji gama i l i mudrostima
nalazimo da je stid, spokoj i poti vanje Al l aha, a i da je slabost ! "
I mran se rasrdi tako da mu se oi zacrvenie, pa ree: "Ja ti
prenosim od Al l ahovog Poslanika, sallal lahu ' al ejhi ve sellem. a
ti se suprotstavlja?! " Imran je ponovio hadis, pa je Buejr
ponovio svoj govor. lmran se rasrdi . O njemu smo govori l i : " On
je na, Ebu-Nudejde! Nema smetnje za njega! "1 Tj . nije
osumnji en za dvol i njatvo.
Musl i m u Imanu { 1/64, br. 37)
51
Od Abdul l aha b. Omera. radijal lahu anhu, se prenosi da je
rekao: "

uo sam Allahovog Poslanika, sal lal lahu alejhi ve

sel l em, kako govori : 'Nemojte sprjeavati vae ene da idu u
damie kada od vas zatrae odobrenje. ' Bi lal b. Abdullah ree:
'Tako mi Al laha, sprjeavat emo i h! ' Prenosilac hadisa kae:
'Abdul lah mu se pri bl ii i dobro ga izgrdi . Ni sam uo da je ikada
tako nekoga izgrdi o. ' Ree mu: 'Donosim ti vijest od Al l ahovog
Poslanika, sallallahu ' al ejhi ve sellem, a ti kae: Tako mi
Al l aha, sprjeavat emo i h! ?'" '
Od Abdul laha b. Mugaffela, radijal lahu ' anhu, prenosi se
da je vidio jednog od svoji h drugova kako baca kamenie. Ree
mu: "Nemoj bacati kamenie, jer je Poslanik, sal l al lahu ' al ejhi
ve sel lem. to prezi rao .. :', i l i je rekao: "Zabranio je bacanje
kamenia.", jer se nj ima nee uhvatiti ulov ni ti raniti neprijatelj,
nego e se prebiti zub i l i izbiti oko." Posl ije ga je opet vidio kako
baca kamenie. Rekao mu je: ,, Obavjetavam te od Allahovo g
Poslanika, sal l allahu al ejhi ve sellem, da je prezirao i l i
zabranji vao bacanje kamenia, a opet te vidim da to radi ! Neu
vie s tobom priati ! "2
Od Kubejse e-

amija se prenosi da j e Ubade b. es-Samit.

radijallahu 'anhu, krenuo sa nekim ovej kom na bizantij sku
teritoriju. Vidi o je lj ude kako kupuj u i prodaju lomljeno zlato za
( zlatne) di nare, te lomljeno srebro za ( srebrene) dirheme. Rekao
im je: .. O lj udi , vi jedete kamatu!

uo sam Allahovog Poslanika.

sallal l ahu ' al ejhi ve sellem, kako govori : 'Nemojte prodavati i
kupovati zlato osim u obostrano istoj koliini, bez poveavanja
ili odgode roka. ' Neki ovjek ree: ,.Ne mi sl i m da u ovome ima
kamate osim ako je na odgoeni rok! '' Ubade ree: "Prenosim ti
hadi s od Al l ahovog Poslani ka. sal lal l ahu ' al ej hi ve sel lem. a ti mi
govori svoje mi ljenje! Kada me Al lah odavde izvede, neu
stanovati s tobom na teritorij i nad kojom ti ima vlast ! '' Vratio se
i nastanio u Medi ni . Omer mu ree. .,

ta te dovede, Ehu-
Musl i m u poglavlju o namazu ( 1/327, br. 442)
2 Musl i m ( 3/547, br. 1 954)
52
Vel ide?" l spriao mu j e dogaaj , pa mu je Omer rekao: "Vrati se
na svoju zemlj u i u svoj u pokraj i nu, a on nad tobom nee i mati
vl asti . Neka Al l ah ui ni runom zemlj u na kojoj ti i oni poput
tebe ne i ve. '' 1
Od Abdul l aha b. Abbasa, radijal l ahu anhuma. se prenosi
da je rekao: "Poslanik, sa/la/lahu 'a/ejhi ve se/em, je obavio
hadd temettu '." Urve b. ez-Zujer j e rekao: ,.Ebu-Bekr i Omer
su zabrani l i mut'ah2 ! '" I bn-Abbas , radijal lahu anhu. ree: .,ta to
govori Urvi ca! ? Ree: .,Ebu-Bekr i Omer su zabrani l i mut'ah! "
I bn-Abbas. radij al lahu anhuma, ree: "Vi di m da e propast i !
Kaem da je Vjeroj esni k. sal l al l ahu al j hi ve sel l em. rekao, a
govori : ' Rekl i su Ebu-Bekr i Omer! '"3
Ebu-Muavija ed-Dari r je pri ao kod Haruna er-Reida
hadis od Ebu-Hurejre " . . Adem je nadvladao u raspravi
Musaa + . . " Jedan od prisutni h ree: "Kako to, a izmeu Adema i
Musa i ma tol i ko vremenske razl i ke! ?'' Harun je skoio i rekao:
"On ti prenosi hadi s od Poslani ka, sal l al lahu al ej hi ve sel l em, i ti
mu se proti vi sa 'kako' ! ? Neprestano je ponavlj ao sve dok nij e
uutio:
Neki ovjek je rekao Ez-Zuhrij u: .,Ebu-Bekre. hadi s
Al l ahovog Poslani ka, sal lal l ahu " al ej hi ve sel l em: 'Nie od nas ko
se udara po licu . . . ' , 'Nie od nas ko ne potuje starieg . + . ' i sl i ni
hadi si ! "' Ez-Zuhri malo obori gl avu, pa je podie i ree: .. Od
Al l aha. azze ve del l e, j e znanje. na Poslaniku, sal l al l ahu " al ejhi
ve sel l em. je dostava. a na nama je da se predamo! "5
` Ibn Bettah u EI - Ibani { 1/257) Sl i no se prenosi i od Ebud-Derdaa,
radijal l ahu ' anhu, od Ebu Se' i da ei -Hudrij a. Val or
i
zator kae da su l anc1
prenosi l aca ovi h predaja dobri .
2 U ovom sluaju el -mut' ah ima isto znaenje kao temettu' . (nap. prev. )
3 Ahmed (5/48)

ejh Ahmed

aki r u valorizaciji Musneda kae da je

vjerodostojan.
Akidetus-selef ( 46)
Es-Sunnetu l i i -Hal l al ( 3/579) Ez-Zuhrijev govor bez pitanja je u Sahi hui
Buharij i . Knj1ga tevhi da ( pogl . 46)
53
Ebus-Sai b kae: "Bi l i smo kod Veki ' a b. ei -Derraha. pa
jedan ovjek, koj i je bio nakl onjen raci onal i zmu, ree; 'Allahov
Poslanik, sal/allahu 'alejhi ve se/lem, je svoj hedj oznaio . '. a
Ebu-Hani fe kae da je to masakri ranje.

ovjek ree: ' Prenosi se

od I brahi ma en-Nehaija da je rekao da je oznaavanj e hedja
masakriranje. ' Ebus-Sai b kae: ' Vi di o sam Veki ' a kako se
estoko rasrdi , pa kaza: Kaem ti da Al l ahov Posl ani k, sal l al l ahu
aJejhi ve sel l em, to kae. a ti govori. Rekao je I brahi m!
Zasl uuje da bude pritvoren i da ne i zae dok se ne odrekne
tog govora! '"'
2. Utvrivanje i spravnosti prakti kovanja
Sun neta
Zbog prethodno reenog, I spravni prethodni ci . neka je
Al lah nj i ma zadovolj an, su naj ri goroznije provjeraval i . i spi ti val i i
uval i se novotarija pri primjeni Sunneta. Ni ta ni su i ni l i osim
sa znanjem. Svoja mi ljenja ni su daval i kao presude, niti su
svoj i m umovi ma uvodi l i i badete koj i ni su bi l i od upute
Vjerovjesni ka. sal l al lahu aJ ej hi ve sel lem. Evo pri mjera ovjeka
koj i j e ki hnuo u prisustvu Abdul laha b. Omera i rekao "Hvala
Al lahu i neka je salam na Njegovog Poslani ka! " Abdul l ah b.
Omer mu ree: "1 ja kaem: Hvala Al l ahu i neka je selam na
Al l ahovog Posl ani ka! Meuti m. Al l ahov Posl ani k, sal l al l ahu
al ej hi ve sel lem. nas nij e tako podui o. nego nas je uio da
kaemo + . Hvala Allahu u svakoj situacii. ''<
EI -Feki hu vel -mutefekki h ( 1 7149) ; Li sanui -Arabi ( 7/135) Oznaavanje hedja
podrazumijeva da se rasijee i l i probode koa na grbama (deva) i l jkom I sl .
Neki su rekli da je to probadanje desnog dijela devi ne grbe sve dok se ne
pojavi krv i ne bude znal o da je ta i votinja hedj . Ovo je Ebu-Hanife smatrao
pokueni m i tvrdi o da je masakri ranje. Meuti m, Sunnet Al l ahovog Poslanika,
sal l al l ahu ' al ejhi ve sel l em, je pree sl i jedi ti ' "
Et-Ti rmt zi {5/81 , br. 2738) ; EI -Haki m ( 4/265, 266) Lanac prenosilaca ove
predaje Je dobar.
54
Od l bn-Durejda se prenosi da ga je Tavus obavij estio da
je upi tao Abdul laha b. Abbasa o dva rek'ata namaza posl ij e
i ki ndije-namaza. pa mu i h je zabrani o. Tavus kae: ,, Rekoh mu:
'Neu i h ostavi ti ! ' " I bn-Abbas ree:
' ,,,.i ,' ;.; J b! Gj u:, J ,c

J
> @ <
~.: -- .
"Kada Allah i Poslanik Njegov neto odrede, onda ni
. vjernik ni vjernica nemaju pravo da po svom nahoenju
postupe. A ko Allaha i Njegova Posalnika ne poslua, taj je
sigurno skrenu s pravog puta." ( El -Ahzab, 36. ) '
Sl i no ovome. Se' id b. ei -Musejj i b je vi di o ovj eka koj i je
esto posl ije nastupanja zore dva rek'ata i na nj ima vi e puta se
pregi bao i i nio seddu. Rekao je: ,.Ebu-Muhammede, zar e me
Al lah kazni ti to mu se kl anjam?" Se' i d mu odgovori : "Nee, ali
e te kazniti to kl anj a suprotno sunnetu."2
Neki ovjek je rekao i mamu Mal i ku b. Enesu: ,.Ehu
Abdul lahu. odakl e u obui i hrame?''
Mal i k ree: "Od Zul -Hul ej fe odakl e je i Posl ani k, sal l al lahu
' al ejhi ve sel l em, i hrami o! ' '
Ree: "el i m i hrami ti od mesdida ( Poslanikovog,
sal l al l ahu al ejhi ve sel l em) i to od kabura! ''
Ree: ,.Ne i niti to, boj i m se da e zapasti u smutnj u! "
Ree: ,.Kakva j e t o smutnja? To je samo nekol i ko mi lja
prije! "
Mal i k ree: "I ma l i vee smutnje nego da smatra da si
druge pretekao u vrijednosti koju je Al lahov Poslani k, sal l al lahu
1 E-

afi ' i u Er-Ri sal i ( str. 442) ; EI - Hati b ei -Bagdadi u EI -Feki hu vel
metefekki hu ( 1/146)
2 Abdur- Rezak u Namazu (3/52, br. 4755) ; EI - Bej heki u Es-Sunenul -kubra
( 2/466) Lanac prenosilaca je ispravan.
55
alcj hi ve sel l em. zanemario?'

uo sam kako Al lah. azze ve

Jel l e. kae:
.,Neka se pripaze oni koj i postupaj u suprotno
nareenju Njegovu, da ih iskuenje kakvo ne stigne ili da ih
patnja bolna ne snae."' ( En-N ur, 63. ) l
Vi di mo iz pri mjera ovi h ljudi koj i se suprotstavljaj u
sunnetu da i m je gl avna nakana bi l a opreznost i l i poveanje
i badeta. I pored toga, i mami su potvrdi l i respektovanje tekstova
i l i zadravanje u okvi r nj i hovi h granica. Pri tom su se
pri draval i vel i kog pravi l a stri ktnog sl ijeenja. Ovo pravi l o je
spomenuo Se' i d h. Dzubej r govorei : "Lijepo je postupio onaj
koj i se pokori onome to je uo. "'2
Sufjan es-Sevri je rekao: "Ako moe da se ne poee po
gl avi , osi m u skladu sa predaj om, to i ui ni . "3
Zato Je t mam EI -Buhari rekao: "I mami poslije
Vjerovjesni ka, sal l al lahu al ej hi ve sel l em, su trai l i savjeta od
povj erlj i vi h uenj aka u pi tanj i ma dozvoljeni h stvari kako bi uzel i
one ol akavaj ue. Kada bi se razj asni o stav Kur'ana i Sunneta, ne
bi prel azi l i na neto drugo, sl ijedei Vjerovjesni ka, sal l al l ahu
" al ejhi ve sel l em:'
O i mamu Ahmedu b. Hanbel u postoj i l ijepa anegdota
vezana za ovu temu koj u prenosi ej hul -i sl am l bn-Tej mijje u
kojoj kae: "Ahmed b. Hanbel je smatrao pohval ni m mut'ah ( tj .
1 EI -Feki hu vel - metefekkl hu ( 1/148) ; Ebu-Ne' i m u EI - Hi l 'ji (6/326) ; EI -I' atisam
( 1/ 1 32)
Musl i m ( 1/199) Tj . onaj koji se preda onome to je do njega vjerodostojno
preneseno (nap. p rev. )
3 EI - Dami ' l i -ahl aki r-ravi { 1/142) ; Zemmul -kel ami ve ehl i hi ( 1/ 1 81 )
Sahi hu EI - Buhari ( 1 3/339)
56
had temettu' ) i nareivao ga. ak su neki drugi i mami , kao
i mami u hadisu, smatral i pohval ni m da onaj koj i zapone had
i frad i l i kiran preobrati ga u umru i pone sa temettu'om, jer za to
postoj i predaja u vjerodostoj ni m hadi si ma. Seleme b. ebi b
i mamu Ahmedu j e rekao: "Ehu-Abdul l ahu, ojaao si srca rafidija
( i ija) kada si izdao fetvu stanovni ci ma Horosana da obavljaj u
temettu' ! " On ree: ,.Sel eme, govori l i s u mi o tebi da s i ahmak, a
ja sam te brani o! Sada mi se potvrdi l o da si ahmak! I mam
jedanaest vjerodostojni h hadi sa od Vjerovjesni ka, sal lal l ahu
' alej hi ve sel lem, pa hou l i i h ostavi ti radi tvog mi ljenj a?! "'
Zato je I bnul -Kajj i m rekao: "Prethodni ci ma je teko padalo
da se mi ljenj ima lj udi suprotstavlja tekstovi ma. To ni su
potvri val i . '"2
Od primjera koj e bi bi l o l ij epo navesti o ovoj temi
J
e i
primjer imama Abdul laha b. ez-Zubej ra. El -Humj di je rekao:
"E-af' i je jednog dana prenosio hadi s. ' Rekoh - 'Pri hvata l i
ga?' Odgovori : ' Vi di o bi h se da i zl azi m i z crkve i l i da na sebi
nosi m monaki poj as kada bih uo od Al l ahovog Poslani ka.
sal l al l ahu ' al ej hi ve scl l em. hadis, a da po njemu ne govori m! '"
Sl ino se prenosi da je Muhammed b. l shak b. Huzej me
rekao: "Rekao sam Ahmedu b. Nasru koj i je prenosio hadi s od
Vjerovjesni ka, sal l al lahu al ejhi ve sel l em: Da l i ga pri hvata?''
I bn-Huzej me ree: ,,Vi di l i na meni monaki pqjas? Ne govori
za vij esti od Vjerovjesni ka, sal l al l ahu al ej hi ve sel lem:
' Pri hvata l i ?' , nego reci : ' Da li je i spravan?' Kada j e hadi s od
Vjerovjesnika, sal lal l ahu " al ej hi ve sel l em. i spravan, ja po njemu
govorim, htio i l i ne! "
Mi nhadus-sunneh ( 4/1 5 1 - 152)
2 Muhtesaru Es-Savai kul -mursele (str. 1 39)
3 Hul -jetul-evli ja (9/106) ; Menaki bu-

afi ' i od EI - Bej hekija ( 1/474)

Zemmul -kel emi ve ehl i hi ( 2/ 1 78)
57
Primj eri o ovoj temati ci su mnogobrojni . Ovo to je
spomenuto, dovoljno je za pojanjenje eljenog. ako Al lah. azze
ve del l e. htjedne.
Ovim se oit uje da su Kur'an i Sunnet temeli
argumentiranja. Oni su parametar koji m se procjenj uj u mi ljenja
i i ntui cije ( i dti had). Iman ovjeka nee biti i spravan sve dok i h
ne bude respektovao i ne bude primjenj i vao ono na ta ukazuju
od govora, djela i uvjerenja. Et-T ahavi saeto iznosi pravac ehlis
sunneta: ,.Isl am nee bi ti potvren osim pokoravanjem i
predajom. Ko bude nastojao radi ti ono to mu njegovo znanje
zabranjuje i njegovo shvatanje ne bude uvjereno u pokorost,
njegovo nastojanje e ga sprijeiti da postigne i sti tevhid, i sto
znanje i i spravan i man:' '
El -Berbehari kae: "Kada uje ovjeka kako opovrgava.
odbacuje i l i ne sl ijedi predaje, osumnj ii ga za ispravnost
njegova i sl ama i nemoj sumnj ati da je on sljedbenik strasti i
novotar!''2
Ibn-Tej mijje kae: "Naj vee i me je Al l ah, ' azze ve del l e,
obdario sljedbenike Sunneta je pri dravanje Kur'ana i Sunneta.
Od temelni h postavki , o koj i ma postoj i konsenzus izmeu
ashaba i nj i hovi h slj edbeni ka po dobru, je i : "Ni od jednog se ne
prima oponi ranje Kur'anu vlasti ti m mi ljenjem, ukusom.
shvatanjem. analogijom i zanosom. Potvreno je neobori vim
dokazi ma i j asni m ajetima da je Poslani k, sal lal l ahu al ejhi ve
sel l em, doao sa uputom i i sti ni tom vjerom, te da j edi no Kur'an
vodi i spravnom putu."3
On, takoer, kae: "Onj ko sazda govor, primara i
sekundama pitanja vjere, na Kur'anu. Sunnetu i predajama od
prethodni ka, pogodi o je vjerovjesniki put. I sto tako. ko sazda
1

erhul -akidetit-Tahavijje (str. 219. 221)

erhus-sunneti l i i - Berbehari (str. S l )

` Medmu' ul -fetava ( 1 3/28)
58
svoje htijenje. i badet, djel a i nauavanje. vezano za pri mare i
sekundare propise u srci ma i djel i ma t ijela. na i manu, Sunnetu i
uputi , na kojoj je hi o Muhammed. sal l al lahu al ej hi ve sel lem, i
njegovi ashabi . pogodio j e put vjerovjesni tva. Ovo je put i mama
upute .. :

1 IBID ( 10/363)
59
l l - Oslanjanje na i spravne predaje iz
Sun neta
Al lah. subhanehu ve Te'ala, je naredio pokoravanje Svome
vjerovjesniku Muhammedu, sal lal lahu al ej hi ve sel l em. u
mnogi m ajetima. Uzvi eni Al l ah kae:
"Ono to vam Poslanik da to uzmite, a ono to vam
zabrani ostavite!'' ( El -Har, 7. ) I kae:
,,Onaj ko se pokorava Poslaniku, pokorava se i Allahu! '"
( En-Ni sa', 80. )
Potvreno je da je Al lahov Poslani k, sal l al l ahu aJ ejhi ve
sel l em. rekao: ,,Dat mi je Kur'an i jo poput njega:'1 Sve to je
vjerodostoj no potvreno od Al l ahovog Poslani ka. sal l al lahu
alejhi ve sellem, i stina je u koj u nema sumnje. Uzvi eni kae:
"On ne govori po hiru svome -to je samo Objava koja
mu se obznanjuje. ( En-Nedm, 3-4.)
` Ahmed (6/8) ; Ebu- Davud (4604) ; Et-Ti rm1 zi ( 2660)
61
Sunnet Vjerovjesni ka, sal l al lahu 'al ej hi ve sel l em. je
pojanjen i obznanj en u Al l ahovoj Knj izi , kao to Uzvi eni kae:
" ... jasne dokaze i knjige. A tebi objavljujemo Kur'an
da bi objasnio lj udima ono to im se objavljuje, i da bi oni
razmislili. ( En-NahL 44. ) Uzvi eni kae:
, ,,

,.,, ,
, _ _ _..Wt

, , ..Li
" ^ ^ ^ ^ ^ ^ 9
+
"Zato se bojte Allaha, o vi koji ste razumom obdareni,
vi koji vjerujete! Allah vam je ve poslao slavu. Poslanika,
koji vam Allahove ajete jasne kazuje, da bi iz tmina na
svjetlo izveo one koji vjeruju i dobra djela ine." ( Et-Talak.
l O- I l . )
Al l ah Uzvi eni je i zl i o Svoj u bl agodat nad vjermc1ma
sl anjem Njegova vjerovjesnika Muhammeda, sal lal l ahu ' al ejhi ve
sel lem, pa kae:
,

_
-*.+

-
* * * *
,,Allah je vjernike milou Svojom obasuo kad im je
jednog izmeu njih kao poslanika poslao, da im rijei
Njegove kazuje, da ih oisti i da ih Knjizi i mudrosti naui,
jer su prije bili u oitoj zabludi." ( Al i I mran, 1 64. ) Uzvi eni
kae:
62
"On je neukima poslao Poslanika, jednog izmeu njih,
da im ajete Njegove kazuje i da ih oisti i da ih Knjizi i
mudrosti . naui, jer su prije bili u oitoj zabludi.
(El -Dumu'a. 2.)
Al lahov Posl ani k, sal l al lahu ' al ej hi ve sel lem, j e pokudio
lj ude koj i su ostavljal i Sunnet, pa kae: ,,Do ovjeka e doi
hadis od mene, a on, oslonjen na svojoj sjedalci, e rei:
'Izmeu vas i nas je Allahova Knjiga, pa to u njoj naemo od
dozvolenog, smatrat emo ga dozvolenim, a to naemo u njoj
od zabranjenog, zabranit emo ga! ' Ono to Alahov Poslanik,
sal/allahu 'a/ejhi ve se/lem, zabrani kao da je Allah, 'azze ve
delle, zabranio."1
Od izvrsni h stavova ashaba. radijal lahu anhum, je primj er
' l mrana b. Husaj na, radij al lahu 'anhu, koj i je sjedio a sa nj i m su
bi l i i njegovi drugovi. Neki ovj ek od nj i h ree: "Ne govori nam
ni ta osim Kur'ana! " Pa mu j e rekao: "Pri bl ii se'. pa se
pri bl iio. Rekao je: "

ta mi sl i da se ti i tvoj i prijatelj i samo

oslonite na Kur'an, da li bi naao u njemu da je podne-namaz
etiri rek' ata, i ki ndija eti ri , akam tri i ta ui na prva dva?

ta
mi sl i da se ti i tvoj i drugovi osl onite samo na Kur'an, da li bi
naao da je kruenje (tavat oko Bejtul l aha sedam krugova i da
uope postoj i kruenj e od Saffe do Merve?" Zatim je rekao:
"Lj udi uzmite od nas, jer. tako mi Al l aha, ako to ne budete i ni l i ,
sigurno ete zal utati ."2
Abdul l ah b. Mes' ud je rekao: "Al l ah Uzvi eni je prokleo
one koje tetovi raj u i koje trae tetovi ranje. koj e se uljepavaj u
razmicanjem zuba i one koje mijenj aj u Al lahovo stvaranje.'' To
Ebu- Davud ( 3605); Et-Ti rmi zi ( 2663) ; Ibn- Made ( 12)
Prenosi EI - Hatib ei - Bagdadi u EI - Kifaji (str. 1 5)
63
je dolo de neke ene iz Benu Eseda zvana Ummu
J
a' kub. Dola
mu je i rekl a: ,. Kakav je to hadi s koj i mi je doao od tebe u
kojem prokl i nje to i to?" Abdul l ah ree: ,.J
a samo prokl i njem
oni m i me je Al l ahov Posl ani k. sal l al lahu al ejhi ve sel l em,
prokl i njao i prema onome to nal azi u Al l ahovoj . ' azze ve del le.
Knj izi ? Ona ree: ,. Proui l a sam Kur'an od korice do korice i
ni sam to nal a! " Abdul l ah , radijal l ahu anhu. odgovori : .. Da si
ga proui l a, nal a bi ! " Zati m je proui o:
"Ono to vam Poslanik da to uzmite, a ono to vam
zabrani ostavite." ( El -Har, 7. ) Rekla j e: "Svakako! '' Ree: .,On
j e to zabranio:' Ummu-Ja' kub ree: ,Ja mi sl i m da to tvoja
supruga radi . '' Ree: "Idi i vi di ! " Otil a j e i vi djela. pa nije nala
to je trai la. Rekao joj je: .. Da je tako kako kae, sa njom ne
bih i mao i nti mne veze.''1
Zato je I bn-T ej mije rekao: ,.Potpuno pojanjenje je ono
koj e j e Posl ani k. sal l al l ahu al ejhi ve sel l em. obznani o. On je
njznanije stvorenje o i sti ni , nj bolj i savjetodavac lj udi ma i
naj rj ei tij i u poj anjenj u i st i ne. Ono to je poj asnio u pogledu
Al lahovi h i mena, svoj stava. uzvienosti i vi enja. vrhunac je u
ovoj temati ci ."2
Takoer je rekao: "Nagrada je u onome s i me je doao
Al lahov Poslani k, sal l al l ahu ' al ejhi ve sel lem, a i pobjeda pri pada
onome ko ga podri , srea onome ko ga sl ijedi , a i bl agoslov
Al laha i meleka na one koj i vjeruju u njega i koj i lj ude
poduavaj u njegovoj vjeri . Izvor i sti ne j e uvijek kod njega, gdje
god ona bi la. Naj znanij i lj udi o i sti ni su oni koj i ga naj bolje
sl ijede. a naj bolj i poznavaoci njegovog sunneta su oni koj i ga
EI -Buhari ( 8/630, Dt. 4886) ; Musl i m ( 3/1 687, br. 21 25)
2 Mi nhadus-Sunne ( 3/352)
64
takoer sl ijede. Svako miljenje suprotno njegovom je
derogirana i l i izmijenjena vjera koja ni kada nije bila propisana. ''1
Zbog ove vel ike pozicije sunneta Vjerovjesnika. sallal lahu
' alejhi ve sel l em. sljedbenici sunneta su mu, nastojei ga sauvati
i prenijeti znanjem i djelom, posveti l i veliku panju. Obavi l i su
valorizacij u i prei avanje, razvrstat i i stiniti od nei sti nitog, a
posebno posl ije pojave smutnj i i proirenja novotara i lai . Zato
je Abdullah b. Abbas. radijal lahu ' anhuma, rekao: "Kada bi smo
uli nekog ovjeka kako govori : 'Rekao je Al l ahov Poslanik.
sallallahu alejhi ve sel lem'. uperi li bismo oi i naul i l i ui .
Meutim, kada su se lj udi optereti l i onim to ne mogu podnijeti,
uzi mali smo samo od onih koje poznaj emo.''2
Cijenjeni .tabi i n Abdullah b. Si ri n, rahimehul lah, kae:
,.Nisu pital i za lanac prenosilaca, a kada je nastupi l a smutnja
govoril i bi : 'Naslovite nam svoje ljude! ' Gledalo bi se na
sljedbenike Sunneta, pa bi se uzimali njihovi hadisi, a gledalo bi
se i na novotare ij i su se hadisi odbaci vali . ''3
Imam Mal i k b. Enes, rahi mehul l ah. kae: "Ovo znanje je
tvoje meso i k. O njemu e biti pitan na Sudnjem danu, pa
pogledaj od koga ga uzima! "
I bn-Tejmijje. poziva na razvrstavanje poslanikog
sunneta, komentari e: ,,I zmeu nas i Poslanika. sallallahu ' alejhi
ve sel lem, su stotine godina. Mi nuno znamo da u onome to
lj udi od njega. a i od drugih. prenose i ma i stine i lai . Prenosi se
da je rekao: ' Lagat e se na mene! ' Ako je ovaj hadis istinit. onda
e se siguro na njega lagati. d ako je laan onda je o njemu
iznesena la. Ni kome nije dozvoljeno da hadisom dokazuje u
1 I BID ( 5/233)
2 Musl i m u uvodu Sahi ha ( 1/1 2- 1 3)
3 IBID ( 1/ 1 5)
EI - Muhaddi sul -fasil ( str. 416) ; EI - Ki faje (str. 21 )
65
sporednim pitanj ima VJere sve dok ne poJ asm ime to
potvruje. "1
Uenjaci i voe u hadi skoj nauci su zacrtali poseban nauni
pravac u ocjeni temelja predaje i postavki pravi l a.

uvali su ih
od poi gravanja i fal si fkacije, a to je bl agodat Uzvi enog Allaha.
Oni su izvor na koj i se vraamo da bi spoznali i spravnu od
nei spravne predaje. Ibn-Tej mije kae: "U predajama ima dosta
istine i lai . Izvor na koji se vraamo da bi raspoznal i jednu
predaju od druge su uenjaci u hadiskj znanosti. Isto tako.
obraamo se gramatiarima da bi raspoznali arapsku od
nearapske gramatike. Obraamo se l i ngvistiarima da bi znali ta
ulazi a ta ne ulai u pravila knji evnog jezika. I sto se odnosi na
uenj ake u poezij i . medicini i sl . Svaka nauka ima
l
jude koji je
poznaj u. Uenjaci u hadisu su najcjenjeniji , naji skreniji , najveeg
stepena i vjere. Oni su naji skreniji , najpovjerlj i viji , najueniji i
imaju najvi e iskustva u onome to spominju o ocjeni prenosilaca
hadisa. To su lj udi poput Mal i ka,

u'be, Sufana i drugi h . + "2

Zbog svega reenog oituje se: Ispravno nauno
argumenti ranje zasniva se na vjerodostojni m i dobrim predajama
( sahi h i hasen). Apokrifni m i slabim hadisima nije dozvoljeno
dokazi vati i potrebno ih se uvati . Zato je Abdullah b. el
Mubarek rekao: " I spravan hadis zaokuplja od neispravnog. "3
Jahja b Se'id el-Kattan kae: "Ne gledajte u hadis. nego
gledaj te u lanac prenosilaca ako je i spravan. A ko nije i spravan,
nemojte biti obmanjeni ( takvim) hadi som! ""
lbn-Kudame kae: "Apokrifne hadise, koje su heretici
ubaci l i kako bi zbuni l i sledbenike islama. ili slabe hadise. zbog
slabosti prenosilaca, skrivenosti nj i hovog identiteta i l i zbog
Mi nhadus-sunneti -nebevijjeti (7 /61 )
IBID ( 7 /34-35)
EI -Dami ' l i -ahl aki r-ravi (2/1 59)
Sijeru e' al ami n-nubela ( 9/188)
66
mahane u nj i ma, nije dozvoljno iznositi kao dokaze i bi ti uvjeren
u nj i h. Nj ihovo postojanje je kao i nepostojanje. "1
I bn-Tejmijje kae: "Dunost je razvrstati i spravne od l anih
hadisa. jer je Sunnet i sti na, a nije nei sti na. Sadran je u
ispravni m. a ne u apokri fni m hadi si ma. Ovo je generalno pravi l o
sljedbenika i sl ama, a posebno oni h koj i se pozi vaju na Sunnet. "1
On, takoer, kae: ,.Argumentiranje onim ija se i spravnost
ne zna, nije dozvoljeno prema saglasnosti svih uenjaka. To je
govor bez znanja koj i je zabranjen Kur'anom, Sunnetom i
konsenzusom uenjaka. ''3
I kae: "U

erijat u nije dozvoljeno oslanjanje na slabe

hadise koj i nisu ispravni ( sahi h) i l i dobri (hasen). "

E-

evkani kae: "

erijatska pravi la su jednaka. Izmeu

nji h nema razl i ke. Nije dozvoljeno neto obznaniti osim ako
postoj i argument. U proti vnom ko na Al l aha, ' azze ve del l e.
iznese neto to On nije rekao. zasl uuje kaznu koj a je ve
poznata.''

1 Zemmut-te' vi l ( str. 47)
Medmu' ul -fetava ( 3/380)
3 Mi nhadus-sunnetin-nebevijjeti ( 7/ 167- 1 68)
Medmu' ul -fetava ( 1/250)
` EI -Fevai dul -medmu' a ( str 1 00)
67
Argumenti ranje sl abi m hadi si ma
Neke naznalice tvrde da apsolutno nije dozvoljeno
argumentirati slabim hadisima. Dokaz im je mi ljenje nekih
uenjaka o ovoj tematici . Nema sumnje da je to greka. i to sa
dva aspekta:
Prvi: Ovo nije generalno kod vel ikih uenjaka. nego je
ogranieno samo na pohvalna i dobrovoljna djela.
Drugi: Imami koji su dozvol i l i postupanje po slabim
hadisima postavi l i su precizne uslove. a oni su:
68
l . Da slabost hadisa ne bude vel i ka tako da prenosioci
budu laci. optueni za la, podmetanje i l i
kardinalne pogreke.
2. Da hadis potpada pod generalne temelje, tako da ne
postoj i zapreka za njegovo iznoenje u hadisu koji
je speci fniji u odnosu na generalno znaenje. Tada
izmi ljeni hadis prestaje vaiti, jer uope nema
utemeljenosti.
3. Da slabi hadis ne doivi toliku reputaciju kako ludi
bi po njemu radi l i i kako bi se u vjeru unijelo ono
to nije propisano. Moda ga neznalice vide pa
pomi sle da je i spravan Sunnet.
4. Da onj koj i postupa po slabom hadisu bude
uvjeren da je had is slab. 1

1 Ove usl ove spominje Hafiz Ibn-Hader u Tebji nul -adebi bi ma verede fi
fadli redeb (str 6- 7) . Od njega prenos1 Es-Sehavi u Fethui - Mugi su ( 1/268);
EI -I'at1sam ( 1/287 -299)
69
| | | - I spravnost shvatanja erijatski h
tekstova
I spravnost shvatanja erijatski h tekstova je glavna osnovica
za i spravnost argumenti ranja.

ovj ek ne moe znati ta Al l ah

el i , i l i ta eli Njegov Poslanik, sallal lahu " alej hi ve sel lem,
osim sa ispravnim shvatanjem dokaza Knj ige i Sunneta. Mnoge
novotarije i zablude su nastale zbog pogrenog shvatanja.
Omer b. Hattab u svom pi smu Ehu-Musau el-E'arij u,
radijal lahu ' anhu, kae: "Zatim, nastoj shvatiti ono to ti je
izneseno a za to nema potvrdu u Kur'anu i sunnetu. Onda
anal ogno gledaj na te i njenice, spoznaj sl ine primjere, a na
kraju se odlui na ono to vidi da je naj drae Al lahu i najsl i nije
istini . " 1
I bnul-Kajji m kae: "Ispravnost shvatanja i l ijepa nakana su
najvee Al lahove blagodati koje daje Svome robu. Robu nij e
poslije i slama dat bolji ni asnij i poklon od ispravnog shvatanja i
l ijepe nakane. To su dva stuba i slama na koj ima on opstoj i .
Putem nj ih ovjek biva siguran od puta onih na koje se Al lah.
"azze ve del le, rasrdio, zato to su nj ihove nakane bile
neispravne, te puta zalutal i h ija su shvatanja bi l a nei spravna. On
postaje od onih koji ma je data blagodat i ija su shvatanja i
nakane ispravne. To su sljedbenici Pravog puta. Nareeno nam je
da na svakom namazu mol i mo Allaha da nas uputi na nj ihov put.
1 I' al amui - Muvekki ' i n ( l/1 30) Predaja se nal azi u Sun nenu Ed- Darekutnl
(4/206-207) ; Sunenui -Bejhekii -Kubra ( 10/1 15 )
71
Ispravnost shvatanja je svjetlo koje Al l ah ubacuje u srce roba,
koj i m razl i kuje i spravno od nei spravnog, i stinu od neistine.
uputu od zablude i stranputicu od upute. U tome ga pomae
ispravno shvatanje. traenje i stine i bogobojaznost u javnosti i
taj nosti . Time prekida povode sl ijeenja strasti. davanje
prednosti dunjal uku. traenje pohvale od lj udi i ostavljanje
bogobojaznosti . " 1
l bnul-Kajj i m na drugom mjestu kae: "Shvatanje (i
uzimanje) od Allaha i Njegovog Poslanika, sallallahu ' alejhi ve
sel lem, je naslov i skrenosti i poslanica vjerovjesnikog
nasljedstva. U tom shvatanj u se razl ikuju stepeni uenjaka tako
da ak jedan moe vrijediti kao hi ljadu drugih. Pogledaj
shvatanje Ibn-Abbasa, radijallahu 'anhuma. kada su ga Omer i
oni koj i su bi l i od prisutnih sa Bedra upitali o suri :

,

, .. e e e Kada doe Allahova pomo i pobjeda. ( En-Nasr, l . )

Ibn-Abbas je bio odl ikovan shvatanjem ove sure. a ona je znai l a

Allahovu obavijest Vjerovjesniku, sallal lahu ' alej hi ve sellem, o
dolasku njegovog smrtnog asa. Omer se sa tim sloio, a ostalim
ashabi ma je to bi l o skriveno. Ibn-Abbas je tada bio najmlai. a
gdje j e naao obavijest u suri o dolasku njegovog smrtnog asa?
To je bi l o posebno i stanano shvatanje koje je dolo do stepena
do koj eg veina ljudi nije mogla doi . Pored ( erijatskog) teksta
mora biti pojanjene, jer su o tome ovisni .

to se tie onoga koj i

I spravno shvata, uz tekstove mu msu potrebna druga
tumaenja. "2

1 I BI D ( 1/ 87)
Et-Tefsi rui - Kajji m (str. 41 )
72
Nauni temelj i za shvatanje i izuavanje
erijatski h tekstova
Od naunih temelja na koje se potrebno oslonuti za
shvatanje i studi ranje erijatskih tekstova su:
1. Osl anjanje na metod ashaba, neka je Al l ah
nj ima zadovoljan
Ashabi, radijallahu " anhum. imaj u visoku poziCIJU.
Uzvieni Al l ah i h je posebno poastio i podigao nj ihove stepene i
poti vanje, te uzvisio njihovu poziciju. Naglasio je nj ihovu
pravednost iznad sedam nebesa. Uzvieni kae:

-
L ,_.,,. ,_,, .,, .,: ,
~ @ + . . . .

~
:
"Allah je zadovoljan prvim muslimanima,
muhadirima i ensarijama i svima onima koji ih slijede
dobra djela inei, a i oni su zadovoljni Njime.44 ( Et-Tevbe.
1 00. ) Uzvi eni kae:
W >
' -

, ,,: .

_= ,

Jr -

9 w >

-
-

-~

~--

-
-
.
* -
73
,.Muhammed je Allahov poslanik, H njegovi sljedbenici
su strogi prema nevjernicima, a samilosni meu sobom; vidi
ih kako se klanjaju i licem na tle padaj u elei Allahovu
nagradu i zadovoljstvo, - na licima su im znaci, tragovi od
padanja licem na tle. Tako su opisani u Tevratu. A u l ndilu:
oni su kao biljka kad izdanak svoj izbaci pa ga onda uvrsti, i
on ojaa, i ispravi se na svojoj stabljici izazivajui divljenje
sijaa, - da bi On s vjernicima najedio nevjernike. A onima
koji vjeruju i dobra djela ine Allah obeava oprost i
nagradu veliku." ( El -Feth, 29. )
Abdullah b. Mes'ud, radijal lahu anhu, kae: . .Ko od vas
hoe da sl ijedi, neka sl ijedi ashabe Muhammeda. sallal lahu
alej hi ve sellem. Oni su bi l i najdobrosti vij i od ovog ummeta
svoji m srcima, najdubljeg znanja, najmanje su se optereival i ,
najbolje su bi l i upueni i i mal i su naj ljepa stanja. To je narod
koga je Uzvieni Al lah odabrao da se drue sa Vjerovjesnikom,
sal lal l ahu ' alej hi ve sellem. Zato spoznajte nj ihovu vrijednost,
sl ijedite ih u predajama, jer su bi l i na i spravnom putu! " 1
Ebu-Muhammed b. Hazm kae: "Nije dozvoljeno biti
neopredijeljen prema naredbama i l i ikako sumnjati u one o
koj ima nas je Al lah, ' azze ve delle, obavijestio da zna ta je u
nj ihovim srcima, da je nj i ma zadovoljan i da je spustio spokoj na
nj ih."l
Zbog ovoga, shvatanje dokaza Knji ge i Sunneta se samo
uzima od ashaba, radijal l ahu anhum. Nj i ma je Poslanik,
sal lal lahu ' al ejhi ve sellem, govorio, nj ima je objavljena Knji ga i
oni naj bolje poznaju ono to el i Uzvieni Al lah i to el i Njegov
Dami ' u bejani l - i l mi ve fadl i h ( 2/947, br. 1810)
EI -Fasl u fi l - mi l el i ven- ni hel i (4/148)
74
Poslanik. sal lallahu ' alej hi ve sellem. Posebno se to odnosi na
doba kada su se proiri le novotarije, znanje umanj i lo, shvatanja
postala neispravna i Sunnet odbaen. Vjerodostojno se prenosi
od Allahovog Poslani ka, sallallahu ' alej hi ve sellem, da je rekao:
.,Onaj koji od vas bude ivio vidjet e mnoga razilaenja.
Pridravajte se moga sunneta i sunneta pravednih i upueni h
hal i fa (nasljednika) posl ije mene.

vrsto se svoji m onjaci ma

uhvatite za te sunnete.

uvajte se uvedenih stvari, jer svaka

uvedena stvar je novotarija. " 1
Ibn-Tejmijje kae: "Musl i mani u svom vjerovanju su u
potrebi za dvjema stvarima: Prva je spoznaja onoga to el i Allah
i to el i Njegov Poslanik, sallal lahu alej hi ve sel lem, termi ni ma
Knjige i Sunneta. Trebaju poznavati jezi k Kur'ana na kojem je
objavljen, ta kau ashabi i nj ihovi sljedbeni ci po dobru, te ostali
uenjaci muslimana o znaenj ima tih termina. Kada i m se
Poslanik. sal l al lahu ' alej hi ve sel lem, obraao Knj igom i
Sunnetom upoznao ih je sa onim to mi sl i pod tim terminima.
Spoznaja znaenja Kur'ana kod ashaba je bi la potpunija od
nj ihovog pamenja njegovi h harfova. Ta znaenja su prenijel i
tabiinima vie nego to su prenosi l i njegove harfove." 2
Ibn-Tejmijje. takoer, kae: "Ko bude tumai o Kur'an i
hadis bez komentara koj i je poznat od ashaba i tabi i na, iznosi
potvoru na Allaha, azze ve delle, ne vjeruje u Al lahove ajete i
premjeta rijei sa nj i hovih mjesta. Ovime se otvaraju vrata
hereticima i atei stima. Ovo je u vjeri i slamu nuno poznato kao
neosnovano." 3
lbn-Tejmijje. takoer, kae: ,,Ko se suprotstavi nj ihovom
mi
l
jenj u i tumai Kur'an suprotno njihovom tumaenju.
pogrijeio je ujedno u dokazu i u onome to dokazuje. ''
1 Ahmed (4/1 26- 1 27) ; Ebu-Davud (4607) ; Et-Tirmlzl ( 2676)
2 Medmu' ul -fetava ( 17 /35 1 )
3 Medmu' atur-resal l l el -mi nberljje ( 1/236-237)
Et-Tefsi rul -keblru l l Ibn l -Tejmljje ( 2/229)
75
I bn-Redeb el -Hanbeli kae: "Korisno znanje iz ovih svih
nauka je ocjena tekstova Knj ige i Sunneta, shvatanje nj ihovih
znaenja, te pri dravanje predaja od ashaba i tabi ina i onih koj i
ih, u pogledu znaenja Kur'ana i hadisa, sl ijede u svemu to se od
nj i h navodi od pitanja dozvoljenog i zabranjenog, pobonosti i
supti lnosti, znanosti i sl . Najprije dolazi ul aganje truda za
razl i kovanje i spravnog od nei spravnog, a zatim ul aganje truda za
pridravanje njegovih znaej a i shvatanja. To je dostatno za
onoga koj i ima pameti i to je dovoljna zaokupi ranost kori snim
znanjem onome ko se za njega interesuje. " '
E-

atibi kae: "Zato su ispravni prethodnici od ashaba.

tabi i na i onih koji i h sl ijede bi l i najbolj i poznavaoci Kur'ana.
njegovih nauka i sadraja. "
2
I bn Abdi l -Hadi kae: "Nije dozvoljeno donositi nova
tumaenja ajeta i l i sunneta koja ni su bi l a u doba prethodnika i
koja nisu predstavi l i i pojasni l i Ummetu. Ovakvi postupci
podrazumijevaju da oni nisu znali i stinu i da su zalutal i , a da su
na istinu upueni ovi koj i se suprostavljaju i koj i su kasnije
dol i . " 3
I bn Ebil-' lzz el-Hanefi kae: "Kako moe govont1
temelj ima vjere onaj ko ih ne preuzima iz Kur'ana i Sunneta ve
iz mi ljenja drugih osoba? Takav tvrdi da ih uzima iz Allahove
Knj i ge a da ne crpi komentar iz hadisa Poslanika, sallal lahu
' alej hi ve sel lem. niti ga razmatra, niti obraa panju na ono to
su rekl i ashabi i oni koj i ih sl ijede po dobru. To je do nas
preneseno od povjerlji vih osoba koje su kritiari odobri l i . Oni
nisu prenijel i samo tekst Kur'ana, nego su prenijel i i tekst i
znaenje. Ni su se poduaval i Kur'anu kao to se djeca
poduavaju nego su se ui l i i tim znaenji ma. Ko ne slijedi
nj i hov put i govori po svom mi ljenju i po onome to smatra da
Fadl ul -i l mi selefi al el -hal efi (str. 1 50)
2 EI -Muvafekat ( 2/79)
Es-Sari mul -menkijj ( str. 427)
76
je Allahova vjera, ne preuzimajui to tz Kur'ana sunneta,
grjenik je pa makar i u pravu bio! '' 1
2. Poznavanje arapskog jezi ka
Da bi na i spravan nain shvati l i ono na to upuuju Kur'an i
Sunnet, neophodno je poznavati jezik Arapa na kome je

asni
Kur'an objavljen i na kome se Al lahov Poslanik, sallal lahu alejhi
ve sel l em. obraao svoji m ashabima. Zato je panja uenjaka i
imama Ummeta prema arapskom jeziku bila vel i ka kako bi se
obraanje Zakonodavca stavi lo na poziciju koja mu i zakonski
odgovara. Imam E-

af' i kae: " . . . poeo sam s opi som da j e

Kur'an objavljen jezikom Arapa. a ne drugih. Pojanjenje
reenica Kur'ana ne poznaje onaj koj i opiro ne poznaje jezik
Arapa. njegove sinonime, zajednika i razl iita znaenja. Ko ga
bude poznavao, bit e l i en sumnji koje su se pojavi le kod onih
koj i ne poznaju jezik Arapa. " 2
Ibn Abdil-Berr el -Kurtubi kae: "Ono u emu se trai
ispomo za shvatanje hadi sa je i sto kao to smo spomenul i
i spomo za shvatanje Allahove. ' azze ve delle, Knj ige. Prije
svega to se odnosi na znanje arapskog jezika, oblike govora,
opseg, poeziju, preneseno znaenje, openito i speci fno
obraanje, te ostale jezike pravce ko je to u mogunosti . Bez
ovoga se ne moe. Omer b. el-Hattab, radijal lahu ' anhu, bi pi sao:
"Neka se poue Sunnetu, nasljedstvu i gramatici kao to se
poduava Kur'anu. " 3
Ibn-Tej mijje kae: ,,Neophodno je pri l i kom komentara
Kur'ana i hadisa znati dokaze za ono to Al lah i Njegov Poslanik,
sal lal l ahu ' alejhi ve sel lem, ele i z termina, tj . kako se shvata
Njegov govor. Shvatanje arapskog jezika koj im nam se obraa
1

erhul -aki detit-Tahavijje (str. 21 2)

2 Er-Ri sal e (str. SO)
Dami ' u bejani l -i l mi ve fadl i h ( 2/ 1 1 32)
77
pomae da shvatimo ono to ele Allah i Njegov Poslanik.
sallal l ahu alejhi ve sel lem. od govora. I sto se odnosi na spoznaju
na to semantiki dokazi termina ukazuj u od znaenja. Veina
zabluda sljedbenika novotarija je nastala iz ovog razloga. Oni su
govor Allaha i Njegovog Poslanika, sallal lahu ' alejhi ve sellem.
navodi l i na znaenja na koja tvrde da ukazuju. Ali, nije bilo
tako! " 1
E-

atibi kae: "Ovdje se mi sl i da je Kur'an objavljen

jezikom Arapa openito, pa traene njegovog shvatanja biva
isk
l
jui vo ovim putem, jer Uzvieni Al lah kae:
" ... kao Kur'an na jasnom arapskom jeziku da biste
razumjeli." (Jusuf, 2. ).
" ... na jasnom arapskom jeziku:' ( E-

u'ara, 1 95. ),
"Jezik onoga zbog koga oni krivo govore je jezik tuina,
a ovaj Kur'an je na jasnom arapskom jeziku." (En-Nahl,
1 03. )
Postoje i drugi ajeti koj i ukazuju da je Kur'an na arapskom i
na jezi ku Arapa, a ne da je na nearapskom i l i na jeziku drugih
naroda. Ko eli da ga shvati, on se shvata putem jezika Arapa.
Drugi putevi traenja ovog shvatana ne postoje. " 2
1 Medmu' ul -fetava ( 7/ 1 1 6) Pogledaj ( 7/ 1 1 8, 1 19, 169, 286)
EI -Muvafekat (2/64)
78
Ovdje dolazimo do pitanja na koje posebno treba pripaziti :
Dokazi

erijata poblie odreuj u, ograniavaj u i pojanj avaju

jezik. Ibn-Tejmijje kae: "Kada Vjerovjesnik, sallallahu ' alej hi
ve sellem, pojasni znaenje imenice nije uslovljeno da ju je
prenio i z jezika i l i da je donio neto vi e, nego se el i rei da je
spoznao eljeni ci lj pojanjavajui ga bez obzira na okolnosti .
Ovo je ustvari to eljeno znaenje. " 1
Zato se Zakonodavevom pojanjenj u termina i izraza daje
prednost nad svim pojanjenji ma. Vjerovjesnik, sallal lahu ' alej hi
ve sellem, je pojasnio znaenje ovih izraza bez potrebe za
argumentiran jem putem izvedenica, sinonima koj i se
upotrebljavaju kod Arapa i sl . Zato se, pri pojanjenju ovih
imenica, potrebno vratiti na pojanjenje Al laha i Njegovog
Poslanika, sal lall ahu ' alejhi ve sellem. To je sasvi m dovoljno. " 2
Kada su neki novotari zaboravi l i na ovu i njenicu. poeli su
tumaiti erijatske izraze vezane za temelje vjere oslanjaj ui se
i skljuivo na openita znaenja jezika i bez osvrta na e
l
jeni ci lj
Zakonodavca. Tako su murdije izraz i man ui ni l i samo
potvrdom ( i l i priznanjem) bez uzi manja u obzir onoga to
Zakonodavac .el i tom rijeju. "
3
3. Sabi ranje tekstova u jedno poglavlje

erijatski tekstovi predstavljaju jednu cjelinu koja se

meusobno upotpunjuje. Jedno pitanje nije jasno sve dok se ne
uzmu u obzir svi tekstovi koj i se o tome navode. Potvreni
tekstovi se meusobno spajaju, a ne razdvajaju. Svi su proizal i
iz jedne svjetiljke, pa je, stoga, nemogue da doe do
kontradi ktorosti i l i razilaenja izmeu nji h. Uzvieni Al l ah
Svoju

asnu Knj igu opisuje rijeima:

Medmu' ul - fetava ( 1 9/236)
2
IBID ( 7/277)
3
IBI D ( 7 /289-298)
79
- `'u

.,, )` ),
.
# 6 " * "
"Oni koji ne vjeruju u Kur' an, poto im je objavljen ...
A on je, zaista, knjiga zatiena, la joj je strana, bilo s koje
strane, ona je Objava od Mudroga i hvale dostojnoga."
( Fussilet, 41 -42. )
Ako je ovo jasno, onda nije dozvoljeno uzeti jedan tekst a
ostaviti drugi u dotinom erijatskom pi tanj u. Na taj nain se od
tekstova prave i sjeci. Uzvi eni Al l ah kae:
"Kako to da u jedan dio Knjige vjerujete, a drugi
odbacujete?! " (El -Bekare, 85. )
O ovoj tematici imam Ahmed b. Hanbel kae: ,.Ako se ne
sakupe razl iite predaje jednog hadisa (tj . po lancima
prenosi laca), nee ga ni shvatiti . Hadis je tuma drugom
hadisu. "'
Ibn-Tejmijje kae: "Kada uenjak razlikuje ono to je rekao
Al lahov Poslanik, sallal lahu ' alejhi ve sel lem, od onoga to nije
rekao, treba shvatiti i dokuiti ono to on el i rei . Sastavit e
hadise i sve sl i nosti povezati . Sabrat e ono to je Al lah, ' azze
ve del le, spoj io a i Njegov Poslanik. Rastavit e ono to je
Al lah, ' azze ve delle, rastavi o a i Njegov Poslanik. Ovo je
znanje koj im se muslimani okoritavaju i kojeg je obavezno
prihvatiti . Njime su imami musli mana postal i vodei poput
etverice imama. neka je Al lah s nj ima svima zadovoljan. "2
' EI -Dami ' li ahl aki r-ravi (2/212)
2 Medmu' ul -fetava ( 27/316- 31 7)
80
E-ati bi kae: ,.Greka u ovoj tematici krui oko j edne
i njenice, a to je neznanje o ci ljevi ma erijata, te neuvezi vanje
njegovi h kraj eva. Izvor dokaza kod vel i ki h uenj aka se ogleda u
uzimanj u erijata kao j edne cjel i ne s obzirom na potvrene
openite i pojedi nane posljedine i njeni ce, generalne kao
posljedi ce speci fni h, apsol utne koje se stavljaj u nad ograniene
i nepoj anjene koj e se komantariu pojanjeni m. te ostale
i njeni ce iz ovih domena. Kada onaj koj i razmatra i z cjel okupne
ovakve sl i ke donese odreeno pravi lo, onda i ma poredak u
deduci ranju ( i zvl aenj u) pravi l a iz erij atski h tekstova . . .
Zatim spomi nje sveobuhvatno pravi lo, pa kae: .,Oni dobro
upueni u znanje gledaj u na erijat u jednoj cjel i ni ij i dijel ovi ,
poput ovjekovi h organa. j edni drugima sl ue ako se
predstavljaj u u produkti vnoj formi . "1
E-atibi , takoer. kae: ,,

esto moe vi djet i neznal i ce

kako za sebe argumenti raj u nei pravni m i l i i spravni m dokazima
zadravaj ui se i sklj ui vo na odreenom argumentu i odbacuj ui
druge pri marne i sekundare dokaze koj i pomau i l i oponi raj u
nj ihovom mi ljenj u."'2
Posl ije ovog vrstog naunog i zl aganj a imam E-ati bija
oi tuj e se slj edee: Neophodno je sakupi ti sve tekstove koj i se
navode o jednoj temi i stavi ti svaki tekst na njegovo mjesto.
Meuti m, nekada se onome ko prouava ove tekstove naizgled
pojavi oprenost. Zato su uenj aci postavi l i nauna pravi l a
koj ima se odstranjuje oprenost ( kontradi ktorost ) i zmeu
tekstova, a ona su:
Sakupi ti sve vjerodostoj ne
sakupljanja kojeg su predstavl i
islamskog prava ( usul u-fikh), npr. :
1 EI -Muvafekat ( 1/245-246)
2 EI -I'tisam ( 1/222)
tekstove putem nai na
uenj aci u metodologij i
81
a) Generalno pravi l o vrati t i na speci fno:
b) Apsol utno pravi l o vrati ti na ogranieno;
e) Nepoj anjeno pravi l o vrati ti na sasvi m pojanjeno:
d) Manje j asno vrati t i na sasvi m j asno:
e) Poznavanje derogi rani h i derogiraj ui h predaja i drugi
sl ini putevi . . .
Davati prednost ( terdi h) odreeni m tekstovi ma prema
mjeril i ma davanj a prednosti koj a spommJ u uenjaci
metodol ogije i sl amskog prava. Ovome se pribj egava u
nemogunosti sastavljanj a tekstova.
Ako uenj ak ne moe sastavi ti i l i dati prednost neki m od
tekstova. ostat e neopredjeljen sve dok se dotino pitaje
pravovremeno ne razJ asni.
4. Poznavanje ci ljeva i slamskog zakonodavstva
Od Al lahove mi l osti i blagodati prema ovome ummetu je
da su svi propi si i slama postavljeni sa ci ljevi ma i vel iki m
nakanama. Sazdani su na opi m kori stima robova na dunjal uku i
ahiretu. Uzvi eni All ah kae:
"0 ljudi, ve vam je stigla poruka od Gospodara vaeg i
lijek za vaa srca i uputstvo i milost vjernicima.'' (Junus, 57. )
Ibn-Tej mijje kae: "erij at j e sazdan na pri dobijanj u i
upotpunj avanju kori sti , a otkl anjanj u i umanj i vanj u teta. prema
mogunosti ma, te spoznaj i boljeg od dva dobra i l i zlobnijeg od
82
dva zla, sve dok se pri uporeivanj u ne da prednost boljem od
dva dobra i dok se ne odstrani zl obnije od dva zl a. "1
l bnui -Kajj i m kae: ,,erijat se gradi i temelj i na
mudrostima i kori sti ma lj udi na ovome i buduem svijetu. itav
erijat je pravedan, sami l osan, koristan i mudar. Svako pi tanje
koje s pravednosti skrene na nepravednost, s mi l osti u nemi l ost s
koristi na tetu. s mudrosti na poigravanje, ustvari , nij e erijat,
pa makar u njega bi lo svrstano i zvjesni m tumaenjem. erijat
predstavlja Al lahovu pravednost meu Njegovi m robovi ma,
mi lost meu Njegovi m stvorenj i ma, Njegovu hl adovinu na
Zemlj i i Njegovu mudrost koja naj savrenij e i naj i sti ni tije
ukazuje na Njega i na i skrenost Njegovog Poslani ka. sal l al lahu
alej hi ve sel lem."2
Spoznaj a ci lj eva zakonodavstva i idej ne sutine propisa
pomae mudtehi du3 da u potpunosti sebi predoi sl i ku o ti m
pravi l ima, to ga uva od zapadanj a u zaroblj eni tvo sitni avosti
i nepotpuni h tekstova. S te pozi cije moe procij eniti i
ujednaavati koristi. dati prednost onome emu je treba dati ,
ul agati trud za donoene propi sa o novonastal i m dogaaj i ma, te
postavi ti stvari na ona mjesta koja im zakonom i razumom
odgovaraj u. Zato su uenj aci podrobno iznosi l i pojanjenja
pri l i kom studija o nunosti ma, potrebama i uljepavaj ui m
stvari ma. Radi spoznaje ci ljeva erijata postavi l i su pravna
pravi l a crpljena iz eri ij atski h argumenata. Od nj i h su pravi l a za
otklanjanje smetnj i i tete, pravi l a preventive, pravi l a poj anjenja
opi h koristi i sl . , to su svjeti lj ke koje mudtehidu pomau da
tekstove stavi na nj i hova mjesta i da i h upotrebljava shodno
Mi nhadus-sunneti n-nebevijjeti (6/ 1 18)
l' al amul -mvekkin (3/14)
3 Mudtehi d putem intuici je i osobnog zal aganja dol azi do erijatskih propisa
za one dogaaje za koje nema decidnog pojanjenja u Kur' anu i Sunnetu, al i
sve to na temelji ma i pri nci pi ma postavki ( utemeljni h Kur' anom i Sunnetom)
koje su islamski ue njaci ve davno zacrtal i . (nap. prev. )
Ed-da rurat, el -hadijjat i et-tahsi nijjat. (nap. p rev. )
83
nj i hovi m ci ljevi ma, bez osvrta na vrijeme i stanja kako bi
i dtihad' bi o sauvan od zastranji vanja i devijacij a. "2
Nemar prema ovoj vel ikoj temati ci j e neke savremene
pol upravni ke odveo prema j ednoj pretjeranoj pojavi koja
tekstove erijata ogoljava od njenih ci ljeva i mudrosti . Tako s.u
tekstovi kod nj i h ostal i pri kl ij eteni, nji hovo meusobno
upotpunjavanje i povezanost su poni teni , a duboka znaenja
smi sao su zaboravljeni . Pojavi l a se zabuna i dekadencija . + e !
Smatram da je studij a ci lj eva i sl amskog zakonodavstava
j edan od vani h prioriteta kojem uenj aci i studenti trebaju
pridati panju. Isto tako, nj i ma moraj u pridati panj u da'ije i
obnovitelj i vjere u odgoj nom djel ovanju. Ovo pogl avlje je jedan
od vani h parametara koj i pomae vert i kal no i renje, dubinu
pogl eda i studiranj e tekstova dogaaj a na potpun
sveobuhvatan nai n.

ldti had je viestrane | svojsko zal aganje mudtehi da da doe do
erijatskog
p
ropisa na osnovu ve prije spomenutih postavki .
Imam E-
S
ati bi , Al l ah mu se smi l ovao, je ul oi o pohval an trud za i zl aganje
ove teme i pojanjenJe njeni h pitanja pojedi nosti , i to u knji zi EI -Muvafekat.
Takoer, EI - 'Izz b. Abdus-Sel am, Al l ah mu se smi l ovao, iznosi veoma
graciozan govor u svojoj knji zi ( Kavai dul -ahkami fi mesal i hi l - i badi ) . Ove dvije
knjige bi daije i studenti trebali proitati i dobro i zui ti .

METOD NOVOTARA U OPHOENJU SA

ERIJATSKI M TEKSTOVI MA
4 Odbacivanje pouzdanih tekstova koji se
suprotstavljaju njihovim zabludama i smjelost u
oponiranju tekstovima
# Poigravanje i iskrivljavanje erijatskih izvora
prilikom argumetiranja
# I zumljivanje novih postavki i dokazivanja i
prihvata n ja
METOD NOVOTARA U OPHOENJU SA
ERIJATSKI M TEKSTOVI MA
Novotari se. uz razl i i te grupacije, odl i kuj u po istupanj u
pred Al lahom i Njegovi m Poslani kom. sallal lahu al ejhi ve
sel lem, te nerespektu prema onome to je dolo u Kur'anu i
Sunnetu. Spomenut u u ovom poglavlju openite postavke
novotarskog pravca u argumentiranj u poj anjavaj ui nj i hove
zabl ude i devijacij e, a to su:
/. Odbacivanje pouzdanih tekstova koji se suprotstav(aju
njihovim zabludama. Smjelost i odvanost u oponiranju
tekstovima.
2. Poigravanje i iskriv(avanje eriatskih postavki prilikom
argumentiranja.
3. Izumljivanje novih postavki dokazivanja i prihvaranja.
Nije nuno da pri poj anj avanj u ovi h temelja posebno
obraujemo svaku od novotarski h skupi na. Oni se vi e-manje
razl i kuju u novotarijama. Ovdj e j e potrebno potvrdi ti da ne
govori m o hi storij i koja je bi l a i zavri l a se. nego govorim O
savremeni m frakcijama i novotarski m metodama koje su veoma
proi rene u naem savremenom dobu. Devijacije i zablude su se
poveavale sa poveanjem nemara. i renjem neznanja i
pomanj kanjem uenjaka. Jo davno je Mudahid rekao: "Poi nj u
kao murdije, zati m kaderije, a onda postanu medusije
( vatropokl onici ) . "1
1

erhu usul i i 'tikadl ehl i s-sunneti vel -dema' ati (3/645)

87
lbn-Tejmije kae: "Novotarije na poetku budu jedan
pedalj , a zati m se meu pristal icama namnoe pa postanu
podlaktice, mi lje i parasange ( ferseh). "1

1 Medmu' ul -fetava (8/425)
8
|- Odbacivanje pouzdani h tekstova koj i se
suprotstavljaj u nj i hovi m zabl udama i
smjel ost u oponi ranj u tekstovi ma
Novotari i maj u mnogobroj ne osobi ne koj i ma se razl i kuj u
od pravi h sljedbeni ka Sunneta. Moda j e od najoi tij i h osobina
udaljavanje od erij atskih tekstova i odbaci vanje nj i hove
naospore argumentacije. To se sasvi m j asno mani festuje kroz
dvije osobine.
1. Smjelost i odvanost u odbacivanj u tekstova
Moda je najjasnij i primj er za ovu osobi nu predaja
Ubejdul laha b. Mu'aza od svog oca da je uo Amra b. Ubejda
( voa mu'tezi l a) kako, spomi nj ui hadi s Posl anika, sal l al l ahu
' al ejhi ve sel lem: '' Stvaranje svakog od vas u utrobi njegove
majke se sastavla etrdeset dana kao ugruak, zatim biva
embri 444 ", govori : ''Da sam uo El -E' amea kako ovo govori, ja
bi h ga laovom smatrao; da sam uo od Zej da b. Vehba. ne bi h
mu povjerovao; da sam uo od l bn-Mes'uda, ne bi h pri mio; da
sam uo Al l ahovog Poslani ka, sal l al l ahu aJ ejhi ve sel lem, kako
ovo govori, ja bih ga odbacio, a da sam uo Al l aha. azze ve
del le, kako ovo govori . rekao bi h: .,Nisi za ovo od nas uzeo
obeanje. " ! ! ! ?
Mi zanui - I ' atidal ( 3/278); Sijeru e' al ami n-nubel a' ( 6/104)
89
Amr b. Ubejd j e. takoer, rekao: "Da su rijei :

.l l
::
J "Neka su proklete Ebu-Lehebove ruke i neka je proklet
on sam."' ( El -Mesed, 1 . ) bi l e u Levhi -Mahfuzu, Al lah protiv
robova ne bi i mao dokaza." 1
Ova dva pri mj era jasno oi tuj u smjel ost novotara u
odbaci vanj u i proti vljenj u potvreni m i jasni m tekstovima. Ovo
su znakovi hereti zma i grjeni tva koj i se poveavaju sa
poveanjem nereda i zabl ude. Ibn-Tej mijje, govorei o sufijama
kj i zagovaraju jedi nstvo s Bogom ( vahdetul-vudud.
pantei zam), kae: "Jedan povjerlj i vi ovjek. koj i je napustio
nj i hov pravac nakon to su mu se nj i hove taj ne otkri l e. priao je
da mu je Et-Ti l mi sani proi tao Fususul -Hi kem od Ibn Arebija.

ovjek mu je rekao: ' Ovaj govor se suprotstavlja Kur'anu. ' On

mu odgovori : '

i tav Kur' an je mnogobotvo. a tevhid je sadran

u naem govoru! '

ovjek mu ree: ' Ako j e sve jedi nstveno zato

mi je onda zabranjena moja ki . a moj a ena dozvoljena?' On
odgovori : ' Kod nas nema razl i ke i zmeu ene i keri . Sve su
dozvoljene. Al i . zasl ijepljeni kau: Zabranjeno je. pa i m mi
kaemo: Vama j e zabranj eno. "' ! ! ! ?
Kada mu je proi tao Mevaki fun-Ni fferi rekao je: "Poeo
sam razmi ljati o svi m stavovi ma sve dok se nije oitovao eljeni
ci lj koj i se nije mogao sakri ti . a on je zagovaranje vahdetul
vududa."

ovjek mu j e rekao: "Ovo se suprotstavlja Kur'anu.

Sunnetu i idma' u! '' On odgovori : "Ako el i da ovo ostvari
ostavi Knj i gu, Sunnet i i dma' ! " Na kraj u sam rekao: .,Ovom
ovjeku vi e ne idem! " 2
Zato I bn-Tej mijje opi suje ekstremne sutije sljedei m
rijei ma: ,,Zato se meu ovi ma i nj i hovi m sljedbeni ci ma nalaze
oni koj i odvode od Kur'ana i erijata kao to preplaeni magarci
bjee od lovaca i l avova. I z tog razloga, kako se prenosi , kada im
` I BI D ( 3/276, 6/104)
2 Es-Sa fed i je ( 1/244-245) Pogledaj EI - Devabus-sahi h l i men beddele di nel
mesi h ( 4/500- 501 )
90
se kae: 'Rekao je Posl ani k, sal l al lahu aJ ejhi ve sel l em. ' - oni se
razbjee.''
"Sljedbeni ci ma novotarskih i badeta ej tan uljepava ta
obredoslovlj a i omrazuje im erij atske puteve.

ak im omrazuj e
znanje. Kur'an i hadi s. Oni ne vole sl uati Kur'an, hadi s i l i ak ne
vol e sl uati nj i hov spomen.

ak i m omrazuje i knj i ge i one koj i

imaj u knj i ge, pa makar ta knj i ga bi l a Mushaf i l i hadi sko djel o.
Tako En-Nasrbazi pri a da su govori l i : , , Oni ostavljaj u znanje
nadnaravnosti i uzi maj u znanj e sa papira." Rekao je: .,Svoje
knj ige sam od nj i h kri o. Pa kada sam odrstao, bi l i su u potrebi za
moj i m znanjem. ' ' 2
Takoer kae: "Mnogi koj i se smatraj u pripadni ci ma
i sl ama su skrenul i i poel i bacati Kur'an za svoj a l ea i sl ij edi ti
ono to i m ej tani di kti raj u. Ne respektuj u naredbu i zabranu
Kur'ana, ne i zraavaj u prijatelj stvo prema onome za koje nam
Kur'an nareuj e da sa nj i ma prijatelj ujemo, a ni su neprij atelj i
prema onome za koga Kur'an nareuj e da budemo neprijatelj i . '' 3
Pri mjer ovi h su hereti ci savremenog doba iz reda ljevi ara.
sekulari sta i sl . Oni se usuuj u odbaci vati i proti vi ti se
tekstovi ma do kraj nj i h granica. a Al lahu se od toga utjeemo!
Dananj i pri mjer takvi h je primjer oni h koj i tvrde da je vjera
sveta tradi cij a. al i da nije ispravna za ovo vrijeme. Zato su
zahtij eval i da se ona odvoj i od svi h pi tanja i vota: socijal ni h,
pol i ti ki h, ekonomski h. medij ski h i sl .
Medmu' ul -fetava ( 1 3/224)
Medmu' ul -fetava ( 10/41 1 )
Medmu' ul -fetava ( 1 5/227) Pogledaj ( 1 4/59-630)
91
2. Sumnj ienje za la i proglaavanje
vjerovjesni ka, 'alej hi mus-salatu ves-selam,
neznal icama
Devijacij e poj edi ni h ekstremni h i otpadniki h novotara su
dosti gl e stepen tako da ni su zastajal i na granicama tekstova, nego
su i m se proti vi l i .

ak su optui l i Vjerovjesni ka, sal l al l ahu

' al ejhi ve sel l em, da lae i da je neznal i ca. a Al lahu Uzvienom
se od toga utj eemo! Primjer za to su tvrdnje ekstremni h
dehmija i fl ozofa. I bn-Tej mijje o nj i ma kae: "Oni su prema
govoru vjerovj esnika zbunjeni i neodl uni . Nji h je

svjetlost
vjerovj'esni tva obasjal a. ali nije osvijet l i l a nj i hove neispravne
postavke. Tako su oti l i na nekol i ko stranputica: neki od nj i h ne
vjeruj u ono to govore vjerovj esni ci i poslani ci , ve se
udaljavaj u, sumnjaj u i l i to opovrgavaj u. Neki govore: dozvoljeno
je l agati zbog opravdane kori sti, a i vjerovjesni ci su to radi l i .
Neki kau: dozvoljeno je t o za korist obi ni h lj udi . al i ne i za
uenj ake. Naj bolj i od nj i h kau: Sve j e ovo matanje i navoenje
primj era za pri bl i avanje i nj eni ca srci ma obini h lj udi . Ovo je
put El -Farabija i l bn-Si naa. I bn-Si na je s nekih aspekata bio
naj bl i i i manu, i ako u suti ni nije bio vjeri k.
Ovakvi do koj i h doe poslanica Muhammeda, sal l al l ahu
al ej hi ve sel l em, i do koj ih dou dokazi i svj etl ost, i u nj i ma vide
razl i i te korisne nauke i dobra djel a . . . nei zostavno e tumaiti
tekstove Kur'ana i Sunneta prema obi aj u svoj e brae koja
i skri vljavaj u i premjetaj u rij ei sa nj i hovi h mjesta. Oni
izmjenj uj u ono od Al lahova govora o emu su obavijest i l i
vjerovj esmc1 postaj ui tako nevjeri ci ma zbog pojedinih
tumaenj a i opi sa Njegove Obj ave . . .
U opisu nj i hovog metoda kae: "Ovi su Kur'an raskomadal i
i navel i mu primjere, kao to su to prije nj ih radi l i mnogoboci .
I sto su radi l i sa Vjerovj esnikom, sal l al l ahu ' al ej hi ve sel l em. Od
nj i h i ma oni h koj i smatraj u vrjednij i m svog savrenog evl ij u i
fl ozofa od Vjerovjesnika, sal lal lahu aJ ej hi ve sel lem. Neki od
92
nj i h smatraju vj ednij im svoje l i nosti. pojedi ne fi lozofe, ej hove
i sljedbenike od Vjerovjesni ka, sal l al l ahu aJ ej hi ve sel lem.
Moda kau da su oni bolj i u jednom aspektu. a da j e Poslani k,
sal lal l ahu al ej hi ve sel l em, bolj i u drugom. Primjeri nj i hovog
nevjerstva i lai Ra Al l ahove poslani ke su jednaki nj i hovom
nevjerstvu i lai na Al l ahove posl ani ce. Govor koj i su dostavi l i
posl ani ci od Al laha mjere sa svoj i m govorom, a Al lahove
poslanike mjere sa sami m sobom. "1
I bn-Tejmijje je na drugim mjestima podijelio
novotare na sljedee skupine:
S(edhenici
.
fikcija i ma.vte
Oni smatraj u da su se vjerovjesni ci navodno obraal i
ljudi ma po svojoj mati i fikcijama. To je potreba masa i ako su
lagal i . lagal i su za korist masa.
Sljedbenici ideje o proglaavanju vjerovjesnika
neznalicama
Oni smatraju da su vjerovj esnici i nj i hovi sledbeni ci
zalutale neznal ice. Ne znaj u ta Al l ah el i Vlasti ti m opi som u
ajetima i i zrekama vjerovj esnika.
S/edhenici iskriv/era i neutemelnog tumaerya
Smatraj u da su vjerovj esni ci svoj i m i zrekama i sklj ui vo
imal i namjeru izrei i sti nu. al i j e i sti na u onome to su oni
shvati l i svoj im umovi ma. Zati m ul au trud u tumaenju tekstova
onako kako odgovara nj i hovi m mi ljenj i ma."2

1 Medmu' ul -fetava ( 1 2/22-24)
2 Der'u te' arudi l -' akl i ven-nakl i ( 1/8- 1 2) ; Medmu' ul -fetava ( 5/588-589;
12/236-239; 4/66)
93
l l - Poi gravanje i i skrivljavanje erijatski h
izvora pri l i kom argumenti ranja
Poigravanje i i skrivljavanje erijatski h izvora pri l i kom
argumenti ranja je veoma uolj i va osobina novotara. To su j edna
od vrata za borbu protiv vjere pomutnjom njeni h i zvora i
i skri vljavanjem njeni h postavki . Ovo poi gravanj e i ma
mnogobroj ne obl i ke i forme koj i se razl i kuj u shodno
razl i i tosti ma novotara i nj i hovi h pravaca. Od naj i sticaj nij ih
znakova ovog poi gravanj a je:
1 . Priznavanje Kur' ana bez Sunneta
U prvom poglavlj u je poj anjena pozicija vjerovj esnikog
sunneta. te Vjerovj esni kovo, sal l al l ahu 'al ej hi ve sel l em,
upozorenje na one l jude koj i se i sklj uivo pridravaj u onoga to
je obj avljeno u Kur'ani - Keri mu. Oni odbacuj u ono to je dolo u
Sunnetu Poslanika, sal l all ahu 'al ejhi ve sell em. Haridije i nj i ma
slini su zapal i u ovu zabl udu na koju j e Poslani k. sal lallahu
' al ej hi ve sel l em, upozori o. Uzi mal i su samo Kur'an, a to je bi o
jedan od povoda nj i hove zablude i zastranj i vanja.
Ibn-Tej mijje kae: "Autori djel a su spomi njal i da haridije
smatraj u mogui m da vjerovj esni ci poi ne vel i ke grijehe. Zato se
ne osvru na sunnet koj i se, po nj ihovom mi ljenju, suprotstavlja
vanjti ni Kur'ana, pa makar te predaj e bi l e neospore u pogledu
broja nj i hovi h prenosi l aca (mutavati r). Oni ne kamenuj u
95
bludnika i ne odsijecaju aku kradljivcu, ukrao malo i l i mnogo,
tvrdei da je Kur'an jedini argument i da sunnet, koj i je
proistekao od Poslanika, sallallahu ' al ejhi ve sellem, nije
argument zasnivaj ui ovo milenje na neispravnoj postavci."'
On, takoer, kae: "Haridije smatraju da Poslanik,
sallallahu ' alej hi ve sellem, moe i niti nepravdu i da moe
zalutati u pogledu sunneta. Zato ne zagovaraju da je obavezno
pokoravati mu se i l i ga sl ijediti . Oni su samo potvrdi l i ono to je
on, sallallahu ' al ej hi ve sel lem, prenio od Kur'ana bez osvrta na
propise iz Sunneta koj i se. prema nj ihovom miljenju,
suprotstavljaju vanjtini Kur'ana.
Ovaj pravac zastupaju ekstremne mu'tezi le. Prenosi Abdul
Kahir el-Bagdadi od nizamija (sekta): "Mogue je da se Ummet
sjedini na greci . Neospore predaje nisu argument, jer je
mogue da su nastale kao l ane."3
Poetkom prolog stoljea na indijskom potkontinentu se
pojavi l a zalutala skupina koja je zastupala ovo mi ljenje. Sebe su
nazi val i "Sljedbenicima Kur'ana", a ustvari sutina njihovog
pravca je bila odbijanje Kur'ana i Sunneta:'

U Egiptu sada postoj i grupacija koja se naziva
"Kur'anovci". U medij i ma su poznati kao "El -Fermavijje", a ova
rije potjee od imena zalutalog sufj skog ejha El-Fermavija. On
je odbacio i tav Sunnet osim s i me se, kako tvrdi , sloi njegovo
srce. Kae: "Prialo mi je moje srce od moga Gospodara da je
Al lahov Poslanik, sallal lahu ' alej hi ve sel l em, rekao to i to . . + ! ! "
1 Es-Sari mul -mesl ul (str. 1 84)
2 Medmu' ul -fetava ( 1 9/73)
3 Usul uddi n (str. l l )
Pogledaj podrobnu studiju koji je pripremio Hadi m Bah pod naslovom:
.,Sljedbenici Kur' ana i njihove sumnje oko Sunneta. "
96
I ma l i ljepeg govora od govora Ejj uba es- Si htijanij a:
"Kada ovjeku pria o Sunnetu, a on kae: ' Dovolj an nam je
Kur'an! ', znaj da je zal utao! "1
Zato j e stav Ispravni h prethodni ka bi o veoma ri gorozan pri
sueljavanj u sa ovim zalutal i m lj udima. Imam Abdul lah b. ez
Zubej r el -Humejdi je rekao: "Tako mi Al laha, da se borim proti v
ovih lj udi koj i odbacuj u hadi s Al l ahovog Posl ani ka, sal l al lahu
' al ejhi ve sel lem, drae mi je nego da se borim protiv i stog broja
Turaka. "2
Muhammed b. Abdul lah el -Hafz kae: "

uo sam Ahmeda
b. I shaka, i sl amskog pravnika, kako se raspravlja sa neki m
ovjekom. pa j e rekao: ' Priao nam je taj i taj . . . '

ovj ek mu ree:
'Potedi nas toga: Priao nam j e! ' . . . 'do kada e biti to: Priao
nam j e! '

ejh mu ree: ' Ustani , nevjeri e! Nije ti dozvolj eno da

ikada vi e ue u moj u kuu! ' Zati m se okrenuo nama i rekao:
'Nikada ni kom ni sam rekao da ne ul azi u moj u kuu osim ovome
ovjeku. '"3
Neki ovjek je upitao Al ijja b. ' I sama: "Neki ovjek
govori : U hadi si ma Al l ahovog Posl anika, sal l al l ahu ' al ejhi ve
sel lem, nema fkha! " Al ijj ree: "To je grjeni k, a i ma l i tikha i
i ma l i dobra osi m u hadi si ma Al lahovog Poslani ka, sal l al l ahu
al ej hi v e sel l em ?"
El -Berbehari kae: "Kada uje ovj eka da odbija predaj u
koj u mu donese, a el i Kur'an, nemoj sumnjati da je on ovj ek
koji i ma u sebi otpadnitva. Ustani od njega i ostavi ga! "5
E-

ati bi kae: "Ograni avanje na Knj igu je mi ljenj e ljudi

koj i nemaj u dobra. Oni se bune protiv Sunneta. Osl anjaj u se,
1 Zemmul -kel ami ve ehl i hi ( 2/71 ) Slino prenosi Ebu-Ki l abe.
2 I BI D (2/71 ) Ovdje se spominju Turci kada su jo bi l i u nevjerstvu.
3 I BID (2/71 )
IBID (2/71 )

erhus-sunneh (str. 54)

97
kako sam poj asnio, na to da j e u Knj izi poj anjenje za svaku
stvar. Odbaci l i su pravi la iz Sunneta, pa ih je to odvelo da i zau
i z zaj ednice i da tumae Kur'an prema onome to Al lah, ' azze ve
del l e, nije objavi o. "1
2. Vjerovanje u jedan dio i nevjerovanje u
drugi dio Knj ige
Prethodno j e reeno da je metod ehli s-sunneta spajanje svi h
tekstova koj i se navode o j ednoj temat ici , te stavljanje svakog
teksta na mjesto koj e mu erijatski i pri l ii . Nij e dozvoljeno
uzi mati j edan tekst i odbaci vati drugi koj i se navodi o i stoj
temati ci . Mnoge novotarije i zablude u prijanj em i sadanjem
dobu su se pojavi l e zbog zanemari vanja ovog vel i kog pravi la.
Neki novotari, polupravni ci i sl ijepi sljedbeni ci uzimaj u tekst d
ostavljaj u druge tekstove koj i mogu nositi specifnije znaenje,
ogranienj e, pojanjenje i l i derogaciju dotinog teksta. Oni
gl edaj u na tekst s jednog aspekta a ostavlj au druge aspekte, to
vodi u vi estruko mijeanje i poremeaj . Evo ti dva primjera:
Prvi primer: Metod haridia
Haridije su uzele tekstove o prij etnj ama i ostavi l e tekstove
o obeanj i ma. Shvati l i su ih u nepoelj nom smi sl u. Poel i su bez
val idnog argumenta musl imane proglaavati nevj ericima
dozvoljavaj ui nj i hove ivote i i metke. Uzel i su govor Uzvi enog
Al l aha:

.,

, , ) ,.,,

_
+
"A onoga ko se bude protiv Allaha i Poslanika Njegova
dizao i preko granica Njegovih propisa prelazio - On e u
vatru baciti, u kojoj e vjeno ostati; njega eka sramna
1 EI -Muvafekat (3/ 1 1 )
98
patnja." ( En-Ni sa', 1 4. )
Uzvienog:
sli ne ajete, a ostavi l i su govor
~ --"-,

-
J

~ --

+ < + + + + <
"Allah nee oprostiti da Mu se neko drugi smatra
ravnim, a oprostit e manje grijehe od toga, kome On hoe. A
onaj ko drugog smatra Allahu ravnim ini, imiljajui la,
grijeh veliki." ( En-Ni sa', 48. ) i nj i ma sl ine tekstove.
Drugi prifjer: Mewd murdija
Murdije su uzel e tekstove obeanja, a ostavi le tekstove o
prijetnjama. Shvat i l i su ih u nepoeljnom smi sl u. Rekl i su: Sa
imanom grijeh ne teti, kao to sa nevj erstvom pokorost ne
koristi . Uzel i su rijei Poslani ka, sall al l ahu ' al ej hi ve sel lem: "Ko
umre i bude spoznao da nema drugog boga osim Alaha, ui e
u Dennet. "', te druge hadi se u tom znaenj u. Ostavi l i su rijei
Poslani ka, sal l al l ahu ' al ej hi ve sel lem: " U Dennet nee ui onaj
ko prekida rodbinske veze."2 i nji ma sl i ne tekstove.
Nasuprot ovi m kraj nostima je srednj i put koj i su uzel i
sljedbeni ci Sunneta. Sakupi l i su sve postojee tekstove i
usagl asi l i i h ispravni m nauni m metodama koj e otkl anjaju svaku
nedoumicu, mijeanj e i poremeaj .
Od l ijepi h pri mjera rasprave ehl i s-sunneta u ovom
poglavlju je i predaja Kurej a b. Enesa koj i kae: "

uo sam
Amra b. Ubejda kako govori : 'Doveden u biti na Sudnjem danu
i stavljen pred Al laha. Rei e mi : Zato si rekao da je ubica u
vatri ? Ja u odgovori ti : Ti si rekao . . .' a zati m je prouio j et:
1 Musl i m ( 1/55, br. 26)
EI -Buhari ( 10/415, br. 5984)
99
"Onome ko hotimino ubije vjernika kazna e biti -
dehennem, u kome e vjeno ostati
.
" Kurej kae: "Rekao sam
mu, a od mene u kui nije bi o ni ko ml ai , sljedee: 'A ta ako ti
( Al l ah) kae: Rekao sam:
e;_:.
J
)

,, ! ,.,.,
> w >
"Allah nee oprostiti da Mu se neko drugi smatra
ravnim, a oprostit e manje grijehe od toga, kome On hoe."
( En-Ni sa', 48. ) i odakle ti zna da Ja neu oprostiti?' 'Nije mi
i mao ni i m uzvratiti ! '-kae Kurej . "1
Ibn-Tej mijje pojanjavaj ui razlog pojave novotarija kae:
"Odavde se razj anj avaj u novotarske zabl ude u ovom ummetu,
jer su one vjerovanje u di o onoga s i me je doao Poslanik,
sal l al l ahu ' al ej hi ve sel lem, a nevjerovanje u drugi dio. I l i su vi d
vjerovanj a u neke osobenosti govora, poslanice i vjerovj esni tva
bez vjerovanj a u preostal e. Oba sl uaj a se odnose i l i na obj avu i l i
na tumaene.
On, takoer, kae: " Al i , i spravna valorizacija je sadrana u
spaj anju tekstova o prijetnj i i obeanj ima, te nj i hovdm tumaenju
j ednih drugima bez i kakve i zmjene, kao to se skupljaj u tekstovi
o dozvol i i zabrani bez ikakve izmjene. "3
E-atibi kae: "

esto e vi djeti neznal ic kako za sebe

argumentiraj u neispravnim i i spravni m dokazima, ograniavaj ui
se samo na razmatranje odreenog dokaza i odbacuj ui
Te' vi l u muhtelefi l -hadi s (str. 57)
2 Medmu' ul -fetava ( 1 2/ 1 5)
Et-tefsi rul - kebi r l i - Ibni -Tejmijje (4/249}
100
razmatranje drugi h primamih i sekundarnih dokaza koj i pomau
i l i oponi raj u njegovom mi ljenj u. "'
Od zauuj ui h postupaka pri strasni h sl ijepi h sljedbeni ka
je da oni nekada i z jednog hadi sa uzimaj u neke semantike
dokaze, jer se pokl apaj u sa mi lj enjem nj i hovog predvodni ka, a
odbacuj u preostale semantike dokaze ( iz i stog hadi sa), jer se ne
poklapaj u sa mi ljenjem nji hovog predvodni ka . v . "2
3. La na Al l ahovog Posl ani ka, sal l al l ahu ' al ej hi
ve sel l em, i nepanja prema revizij i Sunneta
Novotari se u pogledu predaja Sunneta dijel e u dvije
skupi ne:
Prva: Oni koj i namj ero l au fal si ficiraj u hadi se
Vjerovjesni ka, sal l al l ahu ' al ejhi ve sel lem
Oni su openito otpadni ci i ezoteriari ( bati nijje ),
sljedbeni ci strasti , poput rafdija ( i ij a) i dehmija. Zato, I mam
E-af' i je rekao: "Ni sam od slj edbeni ka zabluda i strasti vi di o
vee fal si fkatore od rafdij a. "3
Jedan rafdij ski ej h, koj i se pokaj ao, je rekao: "Kada
bismo se i skupi l i i neto l ij epi m smatral i , uini l i bi smo ga
hadi som. "

Ibn-Tej mijje kae: "Uenj aci su se saglasi l i da su ratidije u
pitanj u prenoenja predaj a i lanaca prenosi laca sekta naj skl onija
1 EI -I' ati sam ( 1/222)
2 I' al amul -muvekki ' i n (2/196-208) I bnui - Kajji m spominje mnogobrojne
primjere o ovoj tematici .
3 EI - Kifaje (str, 167)
EI -Dami ' u l i ahl aki ravi (str, 1 /1 38)
101
l ai . La j e kod nj i h odve stara. Zato su i mami i slama znal i da
se oni odl i kuj u po mnotvu l ai . "
I bn-Tej mijje je rafdije opi sao kao: "Naj vea sekta po lai
na Al l aha, Njegovog Poslanika, ashabe i Ehl ul -bejt. Takoer.
oni najvi e od svi h sekti natjeruj u i sti nu na la i opovrgavaju
potvrenu i sti nu i z i spravni h predaj a i j asno razumlj i vi h
i njenica." 2
Druga: Oni ne lau, al i prenose la znaj ui da je la i l i i z
neznanja
Prenose sl abe hadise i ne pridaj u pazn
J
u i zuavanju
predaj a i razvrstavanju i spravni h od neispravni h.
Na ovome su vei na novotara, pa ak i neke neznalice od
ehl i s-sunneta i sl ijepi sljedbeni ci . Ovakav nesmotren odnos i
nemar j e Ummetu donio mnoga i skuenj a i zl o. 3 Ibn-Tejmijje
kae: "Poznato je da je vei na oni h koj i respektuj u i koj i su
uvjereni u fl ozofj u i apologeti ku daleko od spoznaje i slijeenja
hadi sa. Ovo j e opi plj i va i nj eni ca. Kada se otkriju nj i hova stanja
nalaze se kao lj udi koj i naj manje poznaj u izreke Poslani ka,
sal l al l ahu ' al ej hi ve sel l em, njegova stanja, manje poznate
i njenice i vanj ti nu.

ak e esto nai da obi ni lj udi vi e od

nj i h poznaj u. Vidjet e da ne razl ikuj u ono to je rekao Poslani k,
1 Mi nhadus-sunneti n-nebevijeti (str, 1/59)
Mi nhadus-sunneti n-nebevijeti (7 /391 )
3 Ibn-Tejmijje j e kritikovao neke ljude koji se pripisuju ehl i s-sunnetu zato to
prenose neke tekstove koji ni su potvreni , a onda na njima grade svoja
uvjerenj a. Rekao je: ,.Potrebno je znati erijatske dokaze za l anac prenosilaca
i sadraj predaje. Kur' an je poznat i potvreni h termi na, pa je potrebno znati
obl i ke i naine dokazi vanja. Potrebno je od Sunneta znati ono to je
potvreno, a i ono to je l a. Grupa koja se pri pi suje Sunnetu, te respektuje
Sunnet i

erijat, mi sl i da su se u ovoj tematici pri hvati l i Knjige i Sunneta.

Sabral i su hadi se koj i govore o sifatima (Al l ahovi m svojstvi ma) . Neki od njih
su poznati po lai, a neki su bli i l ai . Neki su nadomak i spravnosti, a neki su
nedefi ni sani . Sve te hadi se su ui ni l i uvjerenji ma i na tom temelju napi sal i
knji ge. Neki od nji h ak izvode iz vjere one koji se suprotstavljaju znaenjima
ovog hadi sa." ( Medmu' ul -fetava, 72/613)
102
sallall ahu ' alejhi ve sel lem, i ono to nije rekao.

ak ne razli kuju
neosporan (mutevatir) hadis od hadisa koji je laan ili apokri fan.
Oni pri l i kom slaganja sa hadisom ele da se slau sa nj ihovim
mi ljenjem, svejedno bilo to vezano za temu ili ne. Onda prelaze
na hadise za koje se posebno i nuno zna da su la na Poslanika,
sall al l ahu ' al ejhi ve sel lem, a i zbjegavaju hadise za koje se nuno
zna da su njegove izreke. Oni ne znaj u ta on el i rei time.

ak
ih veina ne zna znaenja Kur'ana, a kamol i hadisa. Mnogi od
nj i h apsolutno ne pamte ni ta od Kur'ana. Ko ne pamti Kur'an, ne
zna njegova znaenja, ne poznaje hadis i njegova znaenja,
odakle e onda znati za i njenice koje se preuzimaj u od
Poslani ka, sal lallahu ' alej hi ve sellem?"1
On, takoer, kae: "S
l
jedbenici strastt nj ima slini
namjero prenose predaj e za koje se ne zna ko ih je u osnovi
rekao i u koje nema povjereja niti oslonca. Nj ima je naj lake
izmi sl iti la, a najznaniji od nj i h je onaj koj i ono to prenosi ne
dokazuje izvorom, ve se poziva na predaje od neznalica i
laova, te prie sljedbenika otvorene potvore. "2
E-

ati bi, pri pojanjenj u uporita sljedbenika novotarija u

argumeni ranju, kae: "Oni se osl anjaju na slabe hadise koji su la
na Allahovog Poslanika, sallal lahu ' alejhi ve sel l em, i koje
uenjaci hadisa ne primaj u; poput hadisa o stavljanju surme na
Dan aure, poasti prema bijelom pijetl u, jedenju patli dana sa
nijjetom. da je Vjerovjesnik, sallallahu ' al ejhi ve sel lem.
prisustvovao i ljuljao se pri l ikom ( sufijskih) pjesama sve dok
ogrta nije spao s njegovih ramena i sl. ''
U hadisi ma sa slabi m lancem prenosi laca ne preovladava
miljenje da ih je Vjerovjesnik, sal lallahu ' alejhi ve sel l em,
izrekao. Zato se iz nj ih ne moe izvui erijatsko pravilo.

ta tek
misli o hadisima koj i su poznata l a? Da, onaj ko ih namjerno
Medmu' ul -fetava (4/95-96)
2
IBID ( 27/479)
103
uzi ma ul azi u onu skupinu koja je prije spomenuta, j . koj a sl ijedi
zabl udu! "1
4. Utaj ivanje tekstova
Uzvi eni Al lah spomi nje da su sljedbeni ci Knj i ge skri val i
i sti nu, a na vi djel o su iznosi l i samo ono to je odgovaral o
nj i hovi m strasti ma. Uzvi eni kae:
"0 sljedbenici Knjige, zato istinu neistinom
zamraujete i svjesno istinu krijete?" ( Al i l mran, 7 1 . ) i kae:
.
,',,'

,
+ w w
"I istinu sa neistinom ne mijeajte i istinu svjesno ne
tajite! " ( El -Bekare, 42. )
Novotari su se povel i za sljedbeni ci ma Knjige. Uzel i su
vel i ki udio u tom pokuenom opisu. Zato je Veki ' b. Derrah
rekao: "Uenjaci pi u za sebe i proti v sebe, a sljedbeni ci zablude
pi u samo za sebe.''2
Ibn-Hazm kae: "Ima l i providnije vjere od vjere onoga
koj i potvruj e predaju koja odgovara njegovoj strasti , a
zapostavlj a j e kada je suprotna njegovoj strast i . Onaj koj i to i ni ,
njegovo pridravanje vjere je samo poi gravanje. "3
I bn-Tej mijje kae: .,Nee ni kada naii na novotara a da ne
vol i skrivanje tekstova koj i mu se suprotstavljaj u i da i h ne
1 EI -I ' ti sam ( 1/224-225)
Ed-Darekutni ( 1/26)
3 El -Mu hal l a ( 4/1 80)
104
prezire. On i h mrzi i znij eti , prenositi i priati o nj i ma. On prezire
one koj i to i ne. Neki prethodni ci kau: ' Ni ko nije uni o
novotarij u a da sl ast i mana i z njegovog srca nije i upana. "' '
Takoer kae: "Poznato je da nee ni koga, od oni h koj i
odbacuju tekstove Kur'ana i Sunneta svoj i m mi ljenjem, nai a
da ne mrzi ono to se suprotstavlja njegovom mi ljenju. On vol i
da doti ni ajet ni je ni obj avlj en i da dotini hadi s ni je naveden.
Kada bi i h mogao pobrisati iz Mushafa. ui ni o bi . Neki
prethodnici su rekl i : ' Nee ni ko unij eti novotariju d da i z
njegovog srca nee izai sl ast hadi sa. ' O voi dehmija Bi ru el
Merisij u i drugima je reeno da su govori l i : 'Ni ta naa mi ljenj a
ne opovrgava vi e od Kur'ana. Zato ga potvrdite u vanj ti ni , a
onda ga i zmij enite tumaenj em! ' Kae se da je on rekao: 'Kada
proti v vas i znesu dokaz iz hadi sa, zbunite ih lai, a kada i znesu
dokaz i z ajeta, zbunite ih tumaenj em! " Zato nee nai nijednog
od nj i h da vol i prenoenj e poslani ki h tekstova.

ak poseu za
skrivanjem i zabranom nj i hovog i renj a i dostavlj anja, to je u
suprotnosti Al lahovoj naredbi Njegovom Posl ani ku, sal l al l ahu
" al ejhi ve sellem, da dostavlja od Njega.''2
lbn-Tej mijje, takoer, kae: "Nj i h dvoje su uporedni . Ako
pomijea istinu sa neisti nom i uini je nerazumlji vom, i sti na e
biti skrivena shodno vel i i ni nei sti ne koj a se pojavi la, pa e bi ti
pomijeani . Ko skrije i sti nu u potrebi j e da na njeno mjesto stavi
nei sti nu i da pomijea i sti nu sa nei stinom. Zato su svi oni od
sljedbenika Knj ige, koj i su kri l i ono to je Al lah, " azze ve del le,
objavi o, nesumnj ivo morali i znij eti neistinu. I sto se odnosi i na
sljedbenike novotarija. Nee nai nijednog od nj i h da je ostavio
dio sunneta, koj i je obavezno potvrdi ti i po njemu postupati, a da
nije zapao u novotariju. Nee nai nijednog novotara a da nije
neto ostavi o od Sunneta."3
1 Medmu' ul -fetava ( 30/ 1 61 )
2 Der'u te'arudi l -akl i ven-nakl i ( 5/ 1 72- 1 73)
3 Medmu' ul -fetava ( 7 / 1 72- 1 73)
105
5. Iskrivljavanje tekstova
I skri vlj avanje tekstova je veoma opasna pojava u koju su
zapal i mnogi novotari , al i u razl i itom obi mu.

idovi su nj i hovi
prethodni ci u tome. Uzvi eni Al l ah ih opi suj e Svoj i m rijei ma:
# f P - ~ ~ ~ > r > 1 > @

. ; . , _,
,

.
~~L
"Zar se vi nadate da e vam se Jevreji odazvati i vama
za ljubav vjernici postati, a neki meu njima su Allahove
rijei sluali pa su ih, poto su ih shvatili, svjesno izvrnuli."
( El -Bekare. 75. ) I kae:
"A teko onima koji svojim rukama piu Knjigu, a
zatim govore: ' Evo, ovo je od Allaha' - da bi za to korist
neznatnu izvukli. I teko njima zbog onoga to ruke njihove
piu i teko njima to na taj nain zarauju! " (El-Bekare, 79. )
Poslj edica i skrivljavanja j este deformacija tekstova i
pomuivanj e i zvora, kako bi novotari ma bi l o omogueno da se
poigravaj u sa Al l ahovom vjerom.
I skri vlj avanj e tekstova je troj ako, a svaka od ovih vrsta je
skrivenija od druge:
106
a) I skri vlj avanj e termi na,
b) I skri vlj avanje znaenj a uz ostavlj anje termina i
e) I skri vlj avanje dokaza, tj . pomj eranje sa nji hovi h
mjesta.
O ove tri vrste u govoriti veoma saeto.
a) Iskrivljavanje ( izmjena) termi na

idovi su uzel i vel i ki udi o u ovoj osobi ni . Uzvi eni Al l ah

kae:
7 _ 0 r ~ 9 7 Q ~ Q D
l }}) \ l l j

,;

o. l l l .))
~ ~ > . .

f ~

- ; 1;~:

J

-
,,,cL. ,. ,.,._
"I kada smo rekli: ' Uite u ovaj grad i jedite to god .
hoete i koliko god hoete, a na kapiju pognutih glava uite, i
recite: ' Oprosti' - oprostit emo vam grijehe vae, a onima
koji ine dobra djela dat emo i vie! Onda su oni koji su bili
nepravedni zamijenili drugom rije koja im je bila reena i
Mi smo na one koji su bili nepravedni s neba kaznu spustili,
zato to nisu posluali. " (El -Bekare, 58-59. )
Prenosi El-Buhari od Ebu-Hurejre da je Al lahov Poslani k,
sall al l ahu ' al ejhi ve sel l em, rekao: "Si novi ma Israi l ovi m je
* _ . -
reeno: ',,, , ,'A na kapiju pognutih glava
uite, i recite: 'Oprosti", pa su ul i natrake svoj i m zadnj i cama
i promijeni l i ( i skri vi l i ) rije 'Oprosti' u rije 'zro j ema. "'1
I skri vlj avanje termi na vei nom vodi u iskri vlj avanj e
znaenja. Zato su se voe novotara oki ti l i ovi m osobinama.
Jedan od primjera prenosi Asi m el -Ahvel koj i kae: ,,Vidi o sam
Amra b. Ubejda kako brie ajet iz Mushafa. Rekoh mu:
1 EI -Buhari , Kitabut-tefsir ( 8/164, br. 4479) I mam Ibnui -Kajjlm je sastavio
iskrivljavanje idova | dehmija u sljedeim stihovima ( 2/62) uz komentar
Ahmeda b. Isa a :
idovima je nareeno d a kau "Oprosti" ( hitta) Odbi l i su i
rekli "jeam" ( hintah)
Dehmiji je reeno "Uzvisio se"( i steva) Odbio je i rekao
dodavi har (i stev!a)
idovski "nun" i dehmijski "l am"
dodatak Objavi
Gospodara Ara
107
' Subhanal l ah! ' Ree: 'Vratit u ga. ' Rekoh: ' Vrati ga! ' Odgovori :
'Ne mogu! "' 1
Mu'tezi le su i skrivljavale mnoge tekstove. Od nj ih su
rijei Uzvienog:
,-. '-- ,

" ... i poslanicima o kojima smo ti prije kazivali i

poslanicima o kojima ti nismo kazivali, - a Allah je sigurno s
Musaom razgovarao'", preinai l i u: "Musa je siguro
razgovarao sa Al lahom", kako bi se podudaralo sa njihovim
i skrivljenim pravcem koj i zagovara negaciju Al lahova, ' azze ve
delle, govora.
Od l ijepih naunih nepobitnih odgovora nji ma je i sljedea
anegdota: Jedan mu'tezila je rekao Ebu A b. Alaau, jednom
od sedam prenosilaca ki raeta: "elim da ui: ' Musa je si guro
razgovarao sa Al lahom. ' Kako bi Musa bio govorik a ne Allah! "
Ebu Amr mu ree: "Pretpostavi da uim ovaj ajet tako, ali ta e
onda sa rijei ma Uzvienog:
' l kad Nam Musa doe u odreeno vrijeme, i kada mu
Gospodar njegov progovori.' (El -E'araf, 1 43. ) Mut'ezi la tada
zanijemi i osta bez rijei ! "2
` Mi zanul -i ' ti dal ( 3/372)
erhul -akidetit-Tahavijje (str. 182)
108
b) I skrivljavanje znaenja uz ostavljanje termi na
Pod ovi m se mi sl i na i zvoenje termi na i z njegove
vanjt i ne prema onome znaenj u koje shvata svaki Arap. To neki
savremeni ci nazi vaj u tumaenjem. Ovaj ohl i k i skri vljavanja je
daleko skrivenij i od prvog. Nei spravno i nel ogi ko tumacenje su
iroka vrata na koj a su ul i hereti ci radi ruenja i sl ama. Oni su
i skri vi l i tekstove i odvel i i h sa nj i hovog suti nskog znaenja.
Dal i su i m znaenj a po svoj i m prohtjevi ma. Prethodno je
spomenut govor Hi ra ei -Mcri sija: . . Ni ta naa mi ljenja ne
opovrgava vi e od Kur'ana. Zato ga potvrdite u vanjti ni . a onda
i zmijenite tumaenj e! "
I bn Ebi l -' l zz ei -Hanefi kae: . . Ovako su oni koj i
i skri vljavaj u ovladal i tekstovi ma. Rekl i su: ' Mi tumai mi o ono
to sc suprotstavlja nai m mi ljenj i ma. I skri vljavanje su nazval i
tumaenjem ( te' vi l ) kako bi ga uljepal i i ukrasi l i i kako bi na
kraj u bi l o pri mljeno. Al l ah. ' azze ve del l e. je pokudi o one koj i
ukraavaj u nei sti nu. pa kae:
,_ ,.'l Q J,
"
. . > .

. F . g
~]~, ,; _ L , G `~)

~ .
'Tako smo svakom vjerov, jesniku neprijatelje
odreivali, ejtane u vidu lj udi i dina koj i su jedni drugima
kiene besjede govorili da bi ih obmanuli - a da je Gospodar
tvoj htio, oni to ne bi uinili; zato ti ostavi n.i ih, i ono to
izmiljaju
.
' ( El -En' am. 1 12. ) Pouka se uzi ma i z znaeenja, a ne i z
termi na. Kol i ko je samo nei sti na zasnovano na ukraenom
argumentu kojem se suprotstavlja i st i nski argument'?'''
Od pri mjera i skri vljavanja je i novotarsko tumaenje ajeta o
Al lahovi m osobi nama, tumaenja efa'ata, sirat-uprije, mi zan-
`

erhul -aki detit-Tahavijjeti (str. 232)

109
terezij e. patnje u kaburu i sl . Di o karami tija i bati nij a
( ezoteriara) su pretjeral i kada su Kur'anu dal i njegovu vanjtinu
i nutrinu (zahir i bat i n) . Vanj ti na je hi l a Kur' an obinih lj udi . a
nutrina Kur'an posebni h lj udi ( vjerske el ite) .
I bn-Tej mijje kae: ., Pokueno i neispravno tumaenje je
tumaenje sljedbeni ka i skri vljavanja i novotarija koj i ga ne
tumae u skl adu sa pravi m tumaenjem. Oni tvrde da se termi n
moe odvratiti od onoga na to ukazuje ( semanti ki dokaz) ka
drugom znaenju bez argumenta koj i to i zi skuje. ' ' '
Takoer kae: ,.Ovo tumaenje na mnogim mjestima ulazi
u i skri vljavanje i pomjeranje rijei sa nj i hovi h mjesta. To su
kategorije tumaenja karami tija i bati nija. Ovo je to tumaenje
oko kojeg su se prethodni ci i voe Ummeta sagl asi l i u
pokuenost i . Protiv sljedbeni ka ovakvog tumaenj a su di gl i svoj
gl as i z razl i i ti h pokraj i na, a nj i hove izreke i mi ljenja su estoko
opovrgl i . "
I mam l hnui - Kajj i m iznosi veoma j ak govor o opasnosti
tc'vi l a ( erijatom ne eljenog tumaej a) . Na poetku kae:
,.Te' vi l je temelj propasti vjere i dunjal uka. To je tumaenje
kojeg Al lah i Njegov Poslani k. sal lal lahu ' al ejhi ve sel l em. nisu
htjel i svoj i m govorom ni ti i ma dokaza da su na to mi sl i l i pod
nj i m. Ni su l i se narodi razi l i sa svoj i h vjerovjesni ka osim zbog
tumaenja? Zar u narodu ni su nastale vel i ke i l i male smutje
osim zbog tumaenja? Zar smutnje meu narod nisu na ova vrata
ule? Zar krv musl i mana u smutnj i nije prosuta osim zbog
tumaenja? Ovo se ne odnosi samo na vjeru i slam. nego i na
ostal e vjere posl ani ka koje su bi l e i spravne sve dok nije uao
te' vi l . a sa nj i m je uao i nered koj eg poznaje samo Gospodar
robova. ']
1 Medmu' ul -fetava ( 3/67)
Medmu' ul -fetava ( 4/69)
I' al amul -muvekki ' i n ( 4/250)
1 10
e) I skrivljavanje dokaza, tj. pomjeranje rijei sa
njihovih mjesta
Ova vrsta i skri vljavanja je veoma skri vena. U nj u zapadaj u
mnogi koj i el e dobro. al i i maj u malo znanja i shvatanja. Ovo
i skri vlj avanj e je i roki ul az za nastanak mnogi h novotarija.
Mol i mo Al laha za spas!
I mam E-ati bi u komentaru ove vrste i skri vlj avanj a kae:
.. Dokaz se navodi za jedan domen. pa se usmjerava od tog
domena ka drugom. mi sl ei da su oba domena i stoznana. To je
jedna vrsta skrivenog pomjeranja rijei sa nj i hovi h mj esta. a
Al lahu se utjeemo od toga! "
Zatim kae: ,.Poj anjenje: Kada erijatski dokaz openi to
izi skuje naredbu. npr. vezano za i badete. pa obavezni k
erijatski m tekstovi ma to openi to i i ni ( spomi njanje Al l aha.
dova, dobrovolj na djel a i sl . . za to kod Zakonodavca postoj i
i ri na), takav dokaz podupi re njegovo znanje s dvije strane: sa
strane znaenja i sa strane postupanja i spravni h prethodni ka po
njemu. Ako obavezni k u primjeni naredbe ( neutemelj no) uradi
djelo na speci fi an nai n, i l i u speci finom vremenu. i l i na
speci finom mjestu. i l i ih ujedno radi sa speci fini m i badetom i
toga se pridrava zami ljaj ui da su odreena forma. vrijeme i l i
mjesto erijatski ci ljani . bez donoenja odreenog argumenta za
to. argument tada nije u skladu sa znaenjem za koj e se
argumentira.
Zati m spomi nje drugi pri mjer. pa kae: , . Kada erijat npr.
podstie na spomen ( zi kr) Al laha. pa se lj udi sastanu
izgovarajui ga zajedno i u jedan glas. i l i u odreeno speci fino
vrijeme. u odnosu na ostala vremena. u podsti caj u erijata ne
postoj i argument za ovu pri hvaenu speci fnost. Naprot i v.
postoj i suprotan argument ! Ovo pri dravanje hespotrehni h stvari
u erijatu bl ie poj anjava ( na neutemeljen nai n )
zakonodavstvo. a posebno se odnosi na one lj ude za koj i ma hC
111
drugi povode na javni m mj esti ma kao to su npr. damije. Kada
se ovo javno promovira i u damijama javno ustanovi , zajedno sa
ostal i m obredima koje je u damijama ustanovio Al lahov
Poslani k, sal lal lahu aJ ejhi ve sel l em. poput ezana. baj ram
namaza, ki nog namaza, namaza za pomraenje Sunca i Mjeseca.
iz toga e se bez sumnje shvati ti da su ( ove novotarije) u
najmanj u ruku. ako ne budu shvaene kao farzovi (stroge
obaveze), sunnet. Dostoj nije je da i h dokaz pri argumenti ranju ne
obuhvata, jer e iz tog aspekta postati uvedene novotarije.
6. Nj i hovo argumenti ranje tekstovima je radi
podrke svoj i h mi ljenja a ne radi traenja
erijatskog uporita
Mnogi novotari ne respektuj u erijatske tekstove, ne nastoje
i h prati ti . te na nj i ma gradi ti svoja uvjerenj a i idtihad. Nj i ma ne
argumentiraj u. osi m ako uvide da odgovaraju nj i hovim
prohtj evi ma. Tekstovi su kod nj i h popratni di o prohtjeva.
I bn-Tej mijje u svom govoru na to ukazuje, pa kae: ,.Vei na
sljedbeni ka novotarija smatraj u kada bi Poslani k. sal lal lahu
al ej hi ve sel l em, rekao suprotno nj i hovom mi ljenj u ne bi ga ni
sl ijedi l i . Tako se prenosi za Amra b. Ubej da u pogledu hadisa
Posl ani ka. sal l al l ahu al ejhi ve sel l em. Oni odbijaju dokaze
odbijanjem predaja i l i nj i hovim tumaenjem. Ponekad
opovrgavaj u l anac prenosi l aca. a ponekad tekst predaje. Oni ne
sl ij ede suti nu Sunneta s koj i m je doao Posl ani k. sal l al l ahu
alejhi ve sel l em. kao to ne sl ijede ni suti nu Kur' ana."2
Takoer kae: "Prethodni ci su se pridraval i Kur'ana i
i mana. Kada se meu Ummetom desi lo Lj epkanje i razi l aenje.
sljedbeni ci cjepkanja i razi l aenja su postal i sekte. Nj iho\'
osl onac u nutri ni nije bio u Kur'anu i Sunnetu. nego na
El - l ' ati sam ( 1/249)
Medmu' ul-fetava ( 1 9/73)
112
postavkama koje su i zmi sl i l i nj i hovi sej hovi . Na nj i h su se
oslanjal i u pogledu tcvhi da. si fata. kadera. vjerovanja u
Posl ani ka, sal l al l ahu al ej hi vc sel l em. i sl . Zati m su mi sl i l i da
ono to je u sugl asj u od t i h postavki sa Kur'anom da nj i me mogu
i dokazi vati , a to mu je suprotno da mogu tumai t i . Zato e
vi djet i da kada dokazuj u Kur'anom i hadi som da ne posveuju
panj u prema pi sanju dokaza ( nauno utemeljenje) ni ti i z
Kur'ana crpe ta znaenj a, jer se u i sto vrijeme osl anjaju na neto
drugo. One ajete koj i im se suprotstavljaj u poi nj u tumai t i kao
da ih u pri nci pu ele u svakom sl uaj u odbaci t i . Nije im ci lj
shvat i t i ta Poslani k, sal l al l ahu ' al ej hi ve sel l em, el i rei . nego
je ci lj svog proti vni ka odvrati ti od dokazi vanja doti ni m
tekstom. ' J
Na drugom mjestu kae: "Sljedbeni ci novotarija su krenul i
drugi m putem kojeg su i zmi sl i l i i uzel i ga kao oslonac. Oni u
svoj i m postavkama ne spomi nj u hadi s. pa ak ni Kur'an, osi m
radi podrke svom mi ljenj u. a ne radi uzi manj a erijatskog
oslonca.'
"Fi lozofi i apologeti ari , koj i raspravljaj u nejasnoama
Kur'ana, i ako u sut i ni nemaj u ni ta sa Al l ahovi m ajeti ma, nj i ma
argumenti raj u kako bi odbi l i proti vni ka, a ne radi traenja upute i
oslonca. Zato je rekao: ' Sunnet i i dma' odbacuj u sumnj u
munafika kada se raspravlja Kur'anom. "' 2
I bnul - Kajj i m spomi nje da su pri strasni pogl edal i u Sunnet.
pa ono to je odgovaralo nj i hovi m mi ljenj ima su i pri hvat i l i . d
to je bi l o suprotno nalazi l i su stranputi ce za odbaci vanje hadi sa
i l i odbaci vanje njegovog znaenja. Kada doe sl i na i l i sl abija
predaja po lancu prenosi laca i l i znaenj u, a bude odgovarala
nj i hovom mi ljenj u, onda je pri me i nikako ne dozvoljavaju
njeno odbaci vanje. Ovi me se suprotstavljj u svoj i m prot i vni ci ma
dozvoljavajui argumenti ranje ti m lancem prenosi l aca
1 IBID ( 1 3/58-59)
2 Medmu' ul -fetava ( 10/355)
113
nj egovi m znaenjem. Kada doe i sti i l i jai lanac prenosi laca od
nj i hovog, koj i i ma i sto i l i jae znaenje i koj i je suprotan
nj i hovom mi ljenj u, onda ga kategori ki odbijaju i ne
pri hvataj u:'1
E-

ati bi kae: ,.Sljedbeni ci novotarija su nazvam

sljedbeni ci ma strasti zato to sl ijede svoje strasti i ne uzimaju
erijatske dokaze o koj i ma trebj u bi t i ovi sni i na nj i h se osl anjati
kako bi iz nj i h izvodi l i propi se. Oni su dal i prednost svoj i m
strasti ma i osl onul i se na svoja mi ljenja a onda erijatske dokaze
stavi l i pod nj i hovu l upu. Vei na ovi h uljepavj u i l i progl aavj u
dokaze runi m. U nj i h ul aze flozofi i drugi . U nj i h ul aze i oni
koj i se pl ae vl asti da ih se ne dokopa i l i trae pozi cij u u vlasti .
Neosporno e takvi krenuti za strasti ma lj udi i davati tumaenja
koj a i m odgovaraju. "2
I bn Ebi l -' I zz kae: ,.Svaka stranka sa voama novotarija
i zl ae tekstove pred svoje novotarije i ono to smatra shvatlj i vi m
i to i m odgovara kau: 'Ovo je si guro j asno. ' To pri hvate i
nj i me dokazuju. A ono to i m je suprotno, kau: 'Ovo je manje
j asno! '. i onda ga odbace. Svoje odbaci vanje nazivaju
preputanjem tumaenj a ( tefvi d) i l i ga i zmijene i svoje
i skri vlj avanje nazovu tumaenjem ( te'vi l ) . Zato su i h sljedbeni ci
Sunneta estoko kri t i koval i . "3
7. Odbacivanje hadisa koj i potjeu od jednog
pri marnog prenosioca (ahad)
Vjerovatno su haridije openi to prve odbaci l e hadise sa
jedni m prenosiocem u pi tanj u vjerovanja i propisa. Zatim su i h
sl ijedi l e mu'tezi l e h dokazom da su to predaje ija je potvrdenost
nesigura i da se ne mogu koristiti kao pouzdano znanje.
I ' al amul -muvekki ' i n ( 1/76)
EI -I' ati sam (2/1 76)
` erhul -aki det-Tahavijje ( str. 399)
1 14
Ovj pravac je kasnije pri hvati o dobar di o apologetiara
( i l mul -kel am) koj i su uzimal i ahad-hadise u propi si ma a
odbaci val i ih u vjerovanj u. Ovaj pravac se uvel i ko proirio kod
posljednj i h generacija, tako da su savremeni ci , koj i ni su vi ni
valori zacij i tekstova, pomi sl i l i da je to pravac etverice i mama i
vei ne uenjaka. ' Iz ovog razloga su mnoga vjerovanja
odbaena, a ustvari su potvrena od Vjerovjesni ka. sal l al lahu
alejhi ve sel l em, u vj erodostoj ni m hadi si ma. Ovaj pravac je
i skoristio neznal ice. slj edbeni ke strasti i heretike da odbace
mnoge semantike dokaze jasni h erijatski h tekstova. Argument
i m je bio da ove predaje ni su navedene bez sumnje. tj . nj i hova
potvrenost je spora.

ak su neki od nj i h odbaci l i mutevatir

hadise ( ija je potvrenost vel i ki m brojem predaja neosporna) s
dokazom da nj i hova neospornost nije kod nj i h potvrena. To su
bile lj estve uspi nj anja za hereti ke i one koj i se poigravaju sa
erijatom, te svojevrstan i zl az za odbaci vanje svakog hadi sa koj i
se suprotstavlja nj i hovi m postavkama i ambi cij ama.
Ovu potvoru su veoma rano opovrgl i mnogi uenj aci l
imami Sunneta. Pojasni l i su njeno suprotstavljanje erij atski m i
razumski m dokazi ma. te konsenzusu Ummcta. Jedan od
prvijenaca. koj i je podrobno napi sao odgovor novotarima O ovoj
temi bio je i mam E-aii' i U dvije veoma vrijedne knj i ge
, .Er-Ri saleh" i "EI -Umm"2 U tome ga je sl ijedi l o dosta i mama, a
na proelju je bi o i mam El -Buhari . On je i zdvoj i o zasebnu knj i gu
u svom Sahi hu koju je nazvao "Hadisi koji pojdu od jednog
primarno g pre nosiocu " . Zat i m je spomenuo nekol i ko had i sa koj i
ukazuj u na obaveznost postupanja po ahad-hadi si ma u
vjerovanj u i propi si ma. Ovu knj i gu je stavio i spred knj i ge
.. Pridravanje Kur' ana i Sunneta". Zati m su uenjaci podrobno
pojasni l i ovo pi tanj e. I bn 1bdul -Bcrr ei -Kurtubi je saeo pravac
i mama uenjaka u i sl amskom pravu i predajama u nekol i ko
' Pogledaj El - Isl amu aki deh ve ?eri'ah od ejha eltuta ( str. 74- 75) ; Usul ul
fi kh od Bedrana Ebui -Ajne)na ( str. 87)
Pogledaj ,. Er-Risal eh" ( str. 1 54 | 963) i ., EI -Umm" ( 7/262 i 452)
115
sljedeih rijei : "Svi priznaj u predaj u koj a potjee od jednog
pri mamog prenosioca u uvj erenj i ma. Zbog nj i h se bore i
prijatelj uju. Oni su i h uzel i kao zakon i vjeru u SVOJi m
uvjerenj i ma. Na tome je skupi na sljedbeni ka Sunneta:
En-Nevevi kae: ,. Kaderije i ratidije, te neki od slj edbeni ka
vanj skog znaenja ( zahi rijj e) zastupaj u mi lj enje da nije potrebno
radi ti po predj i koja potjee od jednog prenosioca. Neki od nj i h
kau: ' Postupanje po nj i ma je spnJeceno razumskim
argumentom, a neki kau erijatski m argumentom. ''
Zati m kae: "Vel i ka vei na musl i mana iz reda ashaba i
tabi i na i oni h posl ije - ueni ka hadi sa, fkha i usula. kau da je
predaj a koj a potj ee od jednog povjerlj i vog prenosioca erijatski
argument i po njoj je obavezno postupati .
I bn Ebi i -' Izz ei -Haneti kae: "Kada predaj u. koja potjee
od j ednog prenosioca, Ummet pri hvat i , radei po njoj i
potvruj ui je, ona donosi povjerlj i vo znanje kod ogromnog
broja pri padni ka Ummeta. Ova vrsta predaja je jedna od dvije
vrste predaja o koj i ma nema dvoj be, a medu prethodni cima
Ummeta u tom pogledu nema razi l aenj a:'3
8. Kriti kovanje ashaba, radijal lahu ' anhum, i
naputanje metoda I spravni h prethodni ka
U prvom pogl avlj u je predstavljeno graciozno pojanjenje
stepena ashaba, radijal l ahu anhum, tj . da se shvatanj
e
onoga na
to Knj i ga i Sunnet ukazuju upravo od nj i h uzima. Oni naj bolje
poznj u ono to Al lah el i i to el i Njegov Poslani k, sal l al l ahu
al ejhi ve sel l em. Svaka vrsta erijatskog znanja, koje se uzima
sa drugi h puteva pored nj i hovi h i l i je u suprotnosti sa nj i hovi m
metodom, predstavlja zabl udu i zastranj i vanje. I sti nu je rekao
Et-temhi d l i ma fi l - Muvettai mmel -me' an1 vel -esani d ( 1/8)
2 erhu Sahi hi Musl i m ( 1/ 1 31 )
` erhul - akideti t-Tahavijje ( 399-400)
116
l mran b. Husajn. radijal l ahu anhu. kada kae: .. 0 lj udi . uzmi te
od nas! Tako mi Al l aha. ako U ne budete ui ni l i . si gurno tte
zal utati ! .. ,
Vei na novotara su j asno i otvoreno zastrani l i po pi tanj u
ashaba. Ni su pri hvat i l i nj i hov pravac i krenul i nj i hovi m putem.
Neki su i h kri t i koval i . optui val i za l a i i zmi ljal i na nj i h. a neki
su i h ak progl asi l i nevjeri ci ma i optui l i za dvol i njatvo. H
Al l ahu se od toga utj eemo!
Prvi koj i su zapal i u ovu stranput i cu su haridije i rat idije.
zati m su i h sl ij edi l e mu' tezi l e i dehmije. t e preostal i novotari .
Zato Ebu ! l at i m er- Razi kae: .. Slj edbeni ci novotarija se poznj u
po osudi sljedbeni ka predaj a:;

EI - Evza'i kae: .. Nee ovjek uvesti novotarij u a da u
svoj i m prsi ma nee osj eati tj eskobu prema musl i mani ma. "'
Neki primjeri smjelosti novotara i kritikovanja ashaba:
Amr b. ' Ubejd kae: , . Kada bi kod mene posvj edoi l i Al ijj .
Talha. Ez-Zubej r i Usman za kai na sandal ama. ne bi h dozvol i o
nj i hovo svjedoenj e! "
Kada mu je Jahja rekao: ,. Kako gl asi hadi s El -Hasena od
Semure vezano za dvije stanke?" On odgovori : .. ta i ni sa
Semurom? Neka Al l ah pokudi Sem uru! '
Takoer j e rekao: . . I bn Omer je bi o bukvalac:'
EI -Kifajetu fi ' i l m
l
r-ri vaje ( str. 1 5)
erhu usu | | i ' ati kadi ehl i s-sunneti vel -dema' ati ( 1 /1 79)
Tari hul - i sl ami ( 141 - 160)
EI -' Iatl sam ( 1/1 19)
I BI D. E-Sati bi ]e posl i j e ovoga dodao: .. Neka Al l ah pokudi Amra b. Ubejda
l
"
Der' u te' arudi l -akl i ven-nakl i ( 7 /351 J
117
Sramote novotara u ovom pi tanju se smjenj uju jedna za
drugom i trebalo bi dugo da i h sve spomenemo. Nj ekstremnije
su rafdije ( i ij e). I bn-Tej mijj e kae: "Ratidij e. i l i bar veina nj i h,
zbog ogromnog neznanja i zabl ude govore da su Ebu Bekr. Omer
i oni koj i ih sl ijede nevjeri ci i otpadni ci , te da su idovi i krani
bolj i od nj i h, jer je origi nal ni nevjerni k bolj i od otpadni ka. Ovo
sam vi di o u vi e nj i hovi h knj i ga. Ovo je j edan od najvei h izraza
potvore na Al l ahove bogoboj azne evl ije. Al l ahovu spaenu
stranku i Al lahovu pobjedni ku voj sku. "
Ispravni prethodni ci su poj asni l i suti nu vrijeanja ashaba.
a ona je napad na vj eru. Zato je I mam Ahmed rekao: "Kada vi di
ovj eka kako nekog ashaba spomi nj e po zl u, optui ga za
nepri padnost i sl amu:'
Ebu-Zur'a kae: "Kada vi di ovjeka kako omal ovaava
nekoga od ashaba Al l ahovog Poslani ka. sal l al l ahu ' al ej hi ve
sel lem, znaj da je hereti k, jer su Kur'an i Posl ani k. sal l al lahu
ai ej hi ve sel l em, kod nas i sti na! Ashabi Al l ahovog Poslanika.
sal l al l ahu ' al ej hi ve sel l em. su nam prenijel i Kur'an i Sunnet. Oni
el e nae svj edoke vj ere potcij eni ti kako bi opovrgl i Kur'an i
Sunnet, a pree j e nj i h potcijeni ti jer su otpadni ci ! "
lbn-Tej mijje kae: "Oni su prvi koj i su stal i uz ovu vjeru
potvruj ui je, nauavaj ui , postupj ui i dalje je prenosei .
Vrijeanje nj i h j e vrijeanje vjere. j er i zi skuje udaljavanje od
onoga s i me je Al lah poslao vjerovjesni ke. Ovo je bio ci lj prvi h
lj udi koj i su i znijel i na vi djel o novotarij u i i zma. Ci lj i m je bi o
odvraanje sa Al l ahovog puta i opovrgavanje onoga sa i me su
od Al l aha dol i posl ani ci . "
Mi nhadussunneti n-nebevijjeti { 7/475)
2 El - bi dajetu ven-ni hajetu ( 8/ 1 39)
EI -Kifajetu fl ' i l ml r-ri vaje ( str 97)
Mi nhadus-sunneti n-nebeveijjeti { 1/1 8)
118
Naputanj e pravca ashaba , radijal l ahu anhum, i nctraenje
upute u nj i hovoj uput i odvel o je novotare u stranu dekadencij u.
to se vi e ovjek udalj i od pravca ashaba znanj em i djel om.
povea se njegovo zastranj i vanje i neznanj e, umno:. se zabl uda i
udalj i od vjerovjesni kog pravca! Zar ni ste vi dj el i haridij e kako
su zal utal i i kako sc bore prot i v musl i mana? Abdul l ah b. Abbas.
radijal lahu anhuma. im je oti ao i sa nj i ma pri ao, te dao repl i ku
na nj i hove nedoumi ce. Vei na i h se povrat i l a i sauvala smutnje.
Ko 5U od nj ega udalj i o i nij e sl uao nj egov savjet . zal utao je i
zastrani o. a Al l ahu 5U od toga utj eemo! ' Svako dobro se samo
nalazi u sl ij cdcnj u nj i hovi h predaj a i sl ijeenj u nj i hovog sunneta.
Udalj avanje od pravca ashaba, radijal l ahu anhum. i
I spravni h prethodni ka bez sumnje vodi u pomutnj u pri l i kom
shvatanj a tekstova. udalj avanj u od nj i hovi h ci ljeva i semanti ki h
dokaza. l bn-Tej mijjc kae: , , Murdij e su u pogl edu ovog temelja
zastrani l e u pojanjenj u Kur' ana i sunneta. i zrekama ashaba i
nj i hovi h sljedbeni ka po dobru. Osl onul i su sc na svoja mi lj enj a i
na onu to su tumai l i svoj i m shvatanj em jezi ka. Ovo je pravac
sljedbeni ka novotarij a. Zato je i mam Ahmed govori o: "Lj udi
najvi e grijee u pogledu tumaenj a i anal ogije. "
Zato e vi djeti da mu'tezi l e, rafdij e i drugi sljedbeni ci
novotarija tumae Kur' an svoj i m mi ljenjem, shvatanjem i
jeziki m tumaenj i ma. Zato e nai da se ne osl anj aj u na hadi se
Vjerovjesni ka. sal l al l ahu aJ ej hi ve sel l em, ashaba, tabi ' i na i
i mama musl i mana. Ne osl anjaj u 5U na Sunnet. na konsenzus
prethodni ka i nj i hove predaje. Osl onac uzi maj u u razumu i
jezi ku. Nai e da se ne osl anjaj u na knj i ge komentara Kur'ana
sa predaj ama. hadi si ma i i zrekama prethodni ka. Osl anj aj u se na
knj i ge iz knj i evnosti i apol ogeti ke koj e su ustanovi le nj i hove
glavei ne. Ovo je. takoer. put atei sta. Uzi maj u ono to se nal azi
' Anegdotu prenose Abdur- Rezzak ( 1 0/ 1 57- 1 60) ; Ahmed ( 1/342) ; EI -Hakt m
( 2/1 50- 1 52) Lanac prenosi l aca Je t spravan kao to kae ejhul - i sl am
Ibn-Tej mijje u ,. Mi nhadus-sunneti n- nebevi jeti " ( 8/533)
119
u knj i gama fi lozofa, knj i evnosti i jezika. Knj i gama o Kur'anu,
hadi su i predj ama ne pri daj u panju .. .
9. Sl ijeenje manje jasni h ajeta
Al l ah Uzvieni je novotare opi sao kao sljedbenike
stranputice. On kae:
"On je Onaj Koji ti objavljuje Knjigu u kojoj su ajeti
jasni; oni su matica Knjige; drugi su nejasni. Oni u ijim je
srcima zastrana u tenj i za smutnjom i svoji m tumaenjem,
oni slijede nejasne ajete.44 ( Al i I mran, 7. )
Ai a, radijal l ahu anha, prenosi da je Al l ahov Poslanik,
sal l al l ahu aJ ejhi ve sel l em, proui o ovaj ajet. a zati m rekao:
"Kada vi di one koj i sl ijede manje j asne ajete, znj da su to oni
koje je Al l ah spomenuo. pa ih se uvaj te! ''1
Et-Taberi kae: ,,Ovaj j et, i ako je objavljen o oni ma koje
smo spomenul i od mnogoboaca, odnosi se na svakog novotara u
Al l ahovoj vjeri kojem srce tei ka novotarij i tumaei neke
manje j asne ajete iz Kur'ana. Zati m se nj i ma raspravlja sa
slj edbeni ci ma i sti ne odstupajui od j asni h dokaza iz jasni h ajeta.
Oni ele vjerni ci ma. sljedbeni ci ma isti ne, napravi ti pometnju.
Trae znanje tumaenja manje jasni h j eta. od bi l o koga i o bi l o
kojoj vrsti novotarije se radi lo. bi l o od sljedbeni ka kranstva.
idovstva. zoroastrizma ( vatropokl onstva), sabe jaca. haridija.
kaderij a i l i dehmij a:'3
Medmu' ul -fetava ( 7/ 1 1 9)
EI Buhari ( 8/902, U|. 7454) ; Musl i m ( 4/3502, 5662)
cIS||U!JdUcG ( 3/ 1 81 )
120
O tefsi ru manje j asni h ajeta kae: "Taj komentar ( tefsi r)
predstavlja manje jasne termi ne ija su znaenja podlona
razl ii ti m tumaenj i ma kako bi. pozivaj ui se na neutemeljena
tumaenja. ostvari l i zablude i zastranj i vanje sa i sti nskog puta i
kako bi oni ma ija je spoznaja sl abija napravi l i pomutnj u putem
razl i i ti h nai na tumaenja i usmjeravanjem znaenja. ' ' 1
lbnul - Kajj i m spomi nje: .. Oni koj i se pridravaj u manje
jasni h ajeta putem koji h odbacuj u jasne ajetc i maj u dva pravca za
odbaci vanje Sunneta:
Prvi: Odbaci vanje putem manje jasnih i njeni ca i z Kur'ana
i l i Sunneta.
Drugi: Da preinae jasnu i njeni cu u manje jasnu kako bi
opovrgl i njenu pravosnanu argumentaciju.
Pravac ashaba. tabi i na i i mama u hadi su poput E-af' ijja.
Mal i ka. Ebu Hani fe, E bu Jusufa, El -Buharija i I shaka je suprotan
ovom pravcu. On se ogl eda u tome da manje jasne i nj eni ce
prebacuj u na jasne i da od jasni h uzi mj u one koje i m
pojanjavj u i komentariu manje jasne. Tako se argumentacija
manje jasnog sl ae sa argumentacijom jasnog, te se tekstovi jedni
s drugima usagl aavaj u. Svi su oni od Al l aha, a to je od Al l aha u
tome nema razi laenja i l i oprenost i . Razi l aenje i oprenost je u
onome to dolazi od drugi h mi mo Njega." l bnul -Kajj i m spomi nje
osamnaest primjera novotarskog odbaci vanja j asni h i sl ijeenja
manje jasni h i njeni ca.
Es-Sa'di kae: "Oni u ij i m je srci ma bolest i zastranj ivanje
zbog l oi h nakana sl ijede manje j asne ajete i nj i ma argumenti rj u
za svoje nei spravne izreke i lana mi ljenja traei smutnj u.
i zmjenj uj ui Njegovu Knj igu i tumaei je prema svoj i m
izvori ma i pravci ma, kako bi zal utal i i druge odvodi l i u zabl udu.
1 I BI D.
2 I ' al amul - muvekki ' i n ( 2/294)
121
Uenjaci koj i su dobro upueni . koj i ma je znanje i uvjerenje
sti gl o do srca i urodi l o djelom i spoznajom, znaj u da je i tav
Kur'an od Al l aha i da j e u cjel osti i stina sa svi m j asnim i manje
j asni m ajeti ma. I sti na nije podlona kontradi ktomostima i
razi laenj i ma. Zato to znaj u da j asni ajeti i maju krajnje jasna
znaenj a i pojanj enja, navode i m manje jasne koj i ma se ubacuje
zabuna oni ma koj i i maj u malo znanja i spoznaje. Oni manje
jasne vraaju na j asne aj ete i onda postaj u svi j asni . "1
Osobi ne sljedbeni ka manje jasni h ajeta
Uenj aci spommJU da sljedbeni ci manje j asni h i njeni ca
i maj u osobi ne po koj i ma se odl i kuju. Evo neki h:
P~a.Opovrgavanje tekstova jedni h drugi ma
Neki novotari tvrde da se erijatski tekstovi razi l aze i l i da
su u oprenosti . Oni o ovoj temi navode mnoge pri mjere, al i
povjerlj i vi uenaci Sunneta su opovrgl i nj i hovu neistinu i
poj asni l i nj i hovo neznanje i kontradi ktomosV
Kada je Al l ahov Posl ani k, sal l al l ahu ' al ejhi ve sel l em, vidio
lj ude kako se raspravljaj u o ajetu i z Kur'ana, rekao je: "Polahko
lj udi ! Zbog ovoga su propal i narodi prije vas - zato to se ni su
sl agal i sa svoj i m vjerovj esni ci ma i di o Knj ige su dovodi l i u
kontradiktorost sa drugim dijelom. Kur'an nije objavljen da bi
j edan di o drugi m utjerivao u la, ve da jedni dijel ovi Kur'ana
1 Tefsi rus-Sa' di ( 1/357)
2 Pogledaj Te' vi l u muhtelefi l - hadi si l i Ibni -Kutejbe ( str. 45)
122
druge potvruju. to iz njega saznate po tome i radite, a to ne
znate prebacite to na onoga ko zna! "'
0rogaosobina.Ostavljanje jasni h tekstova i
sl ijeenje nejasni h
Novotari su zauzel i pravac ostavljanja jasni h tekstova i
sl ijeenja nejasni h. Zato je E-ati bi poj asnio opi s argumenta na
koj i se moe osl oniti pri l i kom dokazivanja, pa kae: ,,Uenj aci
znaj u da svaki dokaz u kojem i ma nejasnoe i problematinosti
ustvari nije dokaz, sve dok se ne pojasni njegovo znaenje i ne
pokae eljeni ci lj iz njega. Uslov za to je da mu ne oponira
neosporna postavka ( el -asi mn. el -usui ) . Ako se ne pojavi
njegovo znaenje zbog nej asnoe i l i recipronosti ( sa drugim
dokazi ma), i l i mu bude oponi rao drugi neospori dokaz, kao to
je poj ava i stovjetnog dokaza, onda to nije dokaz. Sutina dokaza
je da bude sam po sebi oi t i da ukazuj e na neto drugo ( neko
pravi l o) . U proti vnom je ( i st i navodni dokaz) u potrebi za
dokazom. Ako sam dokaz bude ukazivao na nei spravnost, onda
je pri mjernije da ne bude dokaz. Nemogue je da sekundarne
pojedi nosti budu u suprotnosti sa cjel okupni m postavkama, j er
ako sekundarne pojedi nosti ne iziskuj u djel ovanje onda se na
nj i ma zast<\i e. A ako i zi skuj u djel ovanje, povratak na cjel okupne
postavke je i spravan put. Tada se obrauj u poj edi nosti sve do
cjel okupni h postavki . Ko ovo i zokrene, pokuat e sastaviti
raspareno i potpast e pod propi s pokuenosti , jer sljedbenik
nejasnoa zasl uuj e kri ti ku. Pa kako se onda manje j asne
i njenice mogu smatrati dokazom i l i na nj i ma graditi neko
pravi l o (koje je u suprotnosti sa gl avni m postavkama)'? Ako ni su
ujedno dokaz u i stome ( i u pojedi nani m i njenicama i u
cjelokupnim postavkama) , onda j e konstatacija da je to uvedena
novotarija suta i st i na "'
Ahmed i drugi sa razl i i ti m termi ni ma ( 2/ 1 81 ) Ovaj had is je vjerodostojan .
2 El -I' at1 sam ( 1/239-240)
123
Ireaosobina.Sl ijeenje strasti
Novatorstvo i sl ijeenje strasti su dvije uporedne i njeni ce
koje se vei nom ne mogu razdvoj it i . Zato su novotari nazvani
sljedbeni ci ma strasti . E-ati bi u komentaru ajeta koj i je
prethodno spomenut, kae: "Takoer se spomm.Je
sljedbeni ci ma stranputica da sl ijede manje j asne aj ete i i njeni ce
elei smutnju. Oni putem nj i h tee za svoj i m strasti ma kako bi
dolo do smutnje. Stoga, nj i hov pogled na dokaz nij e s ci ljem
traenja i sti ne, da bi svoje elje podredi l i propi si ma, ve .ic to
pogled onih koj ima je strast ovl adala. Donose dokaz kako bi on
posvj edoio ( nj i hovi m ambi cijama). Ovo se ne spomi nje za one
koj i su upueni u znanje. Oni i m stoje nasuprot ovoga, jer su se
suzdral i od mane jasni h ajeta o koj i ma ni su daval i sud i na
nima je bi l o samo da se predaju. Ovo znaenje j e speci fno za
onoga koj i traga za i st inom i dokazima, a u njega ne ul azi onaj
koj i iz dokaza trai da prepravi svoj u prethodnu strast. '''
enna osobina.Sl ijeenje udni h i zbunjujui h
stvari
Iz hadi sa Muavije, radij al lahu anhu, prenosi se da je
Poslani k, sal l al l ahu ' al ej hi ve sel l em: "Zabrani o zbunjujua
pi tanj a:''2
Neki novotari su krenul i pravcem sl ijeenja udni h stvari i
okupiral i su se zbunj j ui m i njeni cama kako bi putem nj i h
napravi l i nered meu uenj aci ma Ummeta. Vi di i h kako
potpalj uju sumnj iavosti i skepti ci zam u sasvi m j asni m stvarima.
Zato je EI -Hasen el -Basri rekao: ,,Naj gora Al l ahova stvorenja
I BI D { 1/221 )
Ahmed ( 5/435) , Ebu Davud (4/65) Lanac prenosilaca je sl ab.
124
izdvaj j u i zni mna pitanj a onda i h j avno propagiraj u meu
Al lahovim robovi ma. ' ' '
I mam EI -Hattabi o znaenj u prethodno spomenutog hadi sa
kae: .. Znaenje je: Zabrani o je da se uenjaci ma kontrira teki m
pi tanj i ma u koj i ma su pogreke veoma este kako bi podskl i znul i
i kako bi nj i hova mi ljenja bi l a opovrgnuta. U njemu (ovom
hadi su) je i pokudenost zadublj i vanja i opterei vanja oni m za
i me ovjek nij e u potrebi od pi tanja. te obavcznost suzdranosti
od onoga o emu upitani nema znanj a:<
Nered 5 poveava i zl o je vee kada se zbunj uj ua pi tanj a
postavljaju o vel i ki m probl emi ma u domenu temati ke uvjerenj a
i l i djel ovanja.
Peta osobina.Raspravljanje neistinom
Uzvi eni Al l ah je slj edbeni ke zabl ude opi sao u Svoj i m
rijei ma:
" .. .i trudio se da neistinom ugui istinu.'" ( Gafir. 5. ) l
kae:
"One ko.i i o Allahovim znamenjima raspravljaju, iako
im ni kakav dokaz ni.i e doao &&& ( Gafir. 35. )
EI -Bej heki u uvodu Es-Sunenui - Kubra ( str. 230) ; EI - Hati b ei -Bagdadi u
EI -Feki hu vel -mutefekki hu ( 1 /1 1 )
2 Me' al i mus-sunen (4/186)
125
Zaokupi ranje raspravom i rekla-kazala su i roka vrata
zastranj i vanj a i zabl ude. El -Hati b d-Bagdadi spomi nj e da je to
pokuena rasprava i to s dva aspekta:
Prvi : Raspravljanje bez dokaza;
Drugi: Raspravljanje radi podi zanja prepirke i
obmanj i vanj a radi potpore neistine posl ij e pojave i pojanjenja
i stine.
Vjerodostoj no se od Al l ahuvog Poslani ka. sal l al l ahu 'al ejhi
ve sel lem, prenosi da je rekao: "Lj udi ni su zal utal i posl ije upute
koja j e dola. a da ni su preputeni raspravi . "2
Zato se u vel i kom broj u predaj a prenosi upozorenje
I spravni h prethodni ka na pokuenu raspravu i ul azak u
problematina pitanja bez znanj a. Od nj i h su:
Omer b. Abdul-Aziz kae: "Ko svoj u vjeru ui ni metom za
razmi ri ce, mnogo e sumnjati . ", i l i j e rekao: "Mnogo e prelaziti
i z pravca u pravac. "3
Mal i k b. Enes kae: "Raspravljanje o vjeri raa razmirice i
odnosi svjetl ost znanja i i ni srce osorni m. te raa zlobu:'
1 O. Nepoznavanje arapskog jezi ka
U prvom poglavlj u je pojanjena 'anost poznavanja
arapskog jezika. Arapski j ezi k j e jedno od vani h pomagala
koj i m se shvataju dokazi Kur'ana i Sunneta. Novotari su u tom
` EI - Feki hu vel - mutefekki hu ( 1/233)
2 Ahmed ( 5/252-256); Et-Ti rmi zi ( 5/378) ; lbn- Made ( 1/19) Lanac
prenosilaca je ispravan.
3 e rh u u sul u i ' ati kadi ehl 1 s-sunneh ( 1/127)
Terti bul - medari k ( 1/ 1 70)
126
pogledu bi l i nemari i zapostavi l i su jezi k Kur' ana. Nadvl adal i bU
i h strani jezi ci . pa su Kur'an nepri mj ereno tumai l i . E-at i bi u
pojanjenj u upori ta novotara pri argumenti ranj u kae: "Od toga
je da i znose nei st i ne pri l i kom govora o Kur' anu i Sunnetu koj i su
na arapskom jezi ku, uz izbj egavanje znanja o arapskom jezi ku
koj i m se shvaa ono to el i rei Al l ah i Njegov Posl ani k.
sal l al l ahu al ejhi ve sel l em. Tako u erijat donose propi se prema
svoj i m shvatanj i ma i i spovijedaj u ih kao vjeru. Suprotstavlj qu sc
onima koj i su u znanju upueni . Tome su pri l i sa aspekta l ijepog
mi ljenja o sebi i uvjerenja da su oni mudtehi di . sposobni da
izvlae erijatske propi se iz tekstova. Meuti m. oni to ni su! ''
Zat i m je spomenuo nekol iko pri mjera koj i pokazuj u
nj i hovo ogromno nepoznavanje arapskog. pa kae: ., Kao to se
prenosi od nekoga da je upi tan o govoru Uzvi enog: 4 _
.
>
,. ... vjetar pun leda pogodi.. . " (sirrun) ( Al i l mran. 1 17. ) pa je
odgovori o: . . To su cvrci ( sarsar). tj . noni popci . " Od En
Nezzama sc prenosi da je govori o: . . Kada ovjek ostavi enu
( aH i) ne i mavi odnosa sa njom bez spomena Al lahovog i mena.
onda mu to ne vai. jer je ovaj propi s ( cl - i l a) i zvedeni ca od
Al l ahovog i mena ( Al l ah) ! ?" Neki su o Al l ahovi m rij ei ma:
.. ),.Adem nije Gospodara svoga posluao i h
puta je skrenuo: (gava) ( Ta-ha. 121.) rekl i : "Zato to je puno
jeo od pl odova drveta. Arapi govore: gavijellesilu kada
ml adune deve mnogo doj i ml ijeko sve dok ne dobij e stomane
tegobe:' ' Meut i m za ovaj sl uaj SC ne kae "gava". jer ova rije
znai skretanj e sa pravog puta ( gajj ) .
El - l ' ati sam, ( 1/237) l bnui - Enban kae: "Neki komentaton s u pognjei l i
govorei da nje ' gava' znai da je )eo mnogo s drveta sve dok se niJe
prejeo, kao to se kae gavijel-fesil (tj . prejelo se ml adune deve) kada se
previe najede maji nog ml ijeka pa dobi je stomane tegobe kOJe ga mogu
odvesti u smrt. Ovo je greka s dva aspekta : Prvo to se za prejedan)e ne
kae ' gava- jagvi ' nego ' gavlje-jagva' . Drugo to njei Uzvi enog : \l --
,,KB0B Su 0KuS 0fV0 " ( EI - E' araf, 22 . ) ukaZUJU da on
i
n1 su mnogo jel i i
da se ni Je ekal o s odgodom kazne dok su se najel i . " Zadui - Mesi r ( 5/242-
243)
127
udno je da uenjaci u jeziku iz reda novotara mijenjaj u
j ezika pravi l a koja su poznata meu Arapima kako hi i h
usaglasi l i sa svoji m neispravnim pravcem.
Prvi primjer: Nijekanje vienja Uzvienog Allaha u
Dennetu
U komentaru rijei Uzvi enog Al l aha. azze ve del le:
_ , ,.:,
_ ,.,:l ..
"1 kad Nam Musa doe u odreeno vrijeme, i kada mu
Gospodar njegov progovori, on ree: ' Gospodaru moj, ukai
mi se da Te vidim! ' - ' Nee (LEN) Me vidjeti' - ree - ' ali
pogledaj u ono brdo, pa ako ono ostane na svom mjestu,
vidjet e Me! "' ( EI -E'araf. 1 42. ) mu'tezi l e su tvrdi l e da ' l en'
koristi za nijekanje budunosti . 1 To znai : .,Nee me vidjeti na
dunjal uku, a ni na ahiretu! ". to je u suprotnosti sa postavkama
jezika, jer rijeca ' len' kod Arapa ne znai negi ranje zauvijek.
Dokaz za to su Al l ahove uzviene Rijei :
"Neu (LEN) napustiti ovu zemlju dok mi to otac mo
.
i
ne dozvoli
.
" (Jusuf: 80. ) , te:
"Ja sam se zavjetovala Milostivom da u utjeti, i danas
ni s kim neu ( LEN) govoriti. " ( Merjem. 26. ) Zato je I bn-Mal ik
u svojoj El fjj i rekao:
Pogledaj EI - Keaf od Ez-Zamaherija ( 2/ 1 33)
128
Ko smatra da je negaciju su 'len' zauvijek
njegovo mWjenje odhw:i U dru}o pri hvali. :
EI -Hazi n u svom wfsi ru kae: .. Negatori vi enja Al laha od
sljedbeni ka novotarija. haridija. mu'tezi l a i neki h murdija.
pridraval i su se vanj skog znaenj a ovog aj eta. tj . "Nee ( LEN)
Me vidjeti". Rekl i s u da ,,len oznaava stal nu negacij u. Oni d
to nemaj u argumenta. ni t i potvrde u Kur' anu i Sunnetu. Nj i ho\
govor da je , . l en" negacija zauvijek je oi ta greka i potvora
l i ngvi sti ara. Oni nemaj u teksta od arapski h l i ngvi sti ara koj i
svjedoi onome to tvrde. Ni ko od nj i h to nij e rekao! O
i spravnosti ovoga svjedoe i rijei Uzvi enog u opi su i dova:
.. ::

-;.: J. ,

> .
. . .
"A nee ( LEN) je ni kada zaeljeti zbog onoga to ine! ``
( EI -Bckare. 95. ) Oni e poelj eti smrt na Sudnjem danu. Na to
ukazuj u rijei Uzvi enog:
"Oni e dozivati : 'O Malik! Neka Gospodar tvoj uini
da umremo! ' `` ( Ez-ZuhruC 77. ) i
"Kamo sree da me je smrt dokra_j ila."' ( EI - Hakka. 27.)
Ako kau: .. Len" znai potvrda negacije kao ( l a) koj im se
nijee budunost. Rei emo: Ako j e ovo tumaenje i spravno.
onda se ZnaenjC rijei "Nee ( LEN) Me vidjeti ... " odnosi na
ovaj svijet. tj . Nee Me vi dj et i na dunj al uku, kao vid sabi ranja
svi h dokaza Kur'ana i Sunneta. lJ vjerodostoj nom hadi su se
' erhu aki deti t-Tahavi jjeh (207-208)
129
prenosi : "Vj erici e vi djeti svoga Gospodara. azze ve del le. na
Sudnj em danu, tj . na buduem svijetu . . .
Drugi pnnyer: Tumaenje uzdizanja (istiva' )
ovladavanjem (istila' )
U tefsi ru govora Uzvi enog Al laha: .;\ ,.;
"Milostivi se nad Prijestoljem uzvisio.'" ( Ta-ha. 5. ) neki
novotari tvrde da uzvi si van je u j ezi ku ( i sti va') znai ovl adavanje
i l i upravlj anje ( i sti l a' ). 2 Neospore tekstove koj i potvruju
uzvienost Al l aha, azze ve del l e, nad svoj i m stvorenj i ma su
protumai l i odbaci vi saglasnost cijel og Ummeta. Mu'tezi l a El
Kadi Abdul -Debbar kae: .Jstiva' je ovdje u znaenj u
ovl adavanja, nadmoi i savl adavanja. To je poznato u jeziku.
Pjesni k kae:
Bir je ovladao frakom (isteva)
Bez sablje i prosut e krvi
.
3
Slj edbenici Sunneta su odbaci l i ovu l a i pojasni l i njenu
nei spravnost oprenost postavkama erijata arapske
l i ngvisti ke.

' Tefsirui - Hazi n ( 2/232)
2 B. Korkut je pogrijeio u prijevodu ovog ajeta. On ga je preveo kao:
., Mi l osti vi , koji upravlja svemi rom svi m. "
erhul -usul i l -hamseti ( str 226)
Muhtesarus-savai ki l - murseie ( str. 31 5-328)
130
| | | - I zumlj ivanje novi h postavki dokazivanja i
pri hvatanja
Nakon to su se novotari usudi l i odhaci t i tekstove i nakon
to su se poi gral i sa erij atski m temelj i ma argumentacije.
postavi l i su nove novotarske postavke u dokazi vanj u koje su hi l i
alterati va erijatski m postavkama i l i su 5C sukobalj avale sa
nj i ma. Od ovi h novi h postavki su:
1. Sl ijepo sl ijeenje i mama i ej hova
Vel i anj e oeva i ej hova je stara boljka koj om su se
mnogoboci opi ral i Vjerovjesni ku. sal l al l ahu ' al ej hi ve sel l em.
Tvrdi l i su da su nj i hovi ejhovi i vel i kani prei da dobij u objavu
od Vjerovj esni ka. sal l al l ahu ' alej hi ve sel l em. Uzvi eni kae:
.,1 jo kau: 'Trebalo je da ovaj Kur' an bude obj avljen
kakvom uglednom ovjeku iz jednog od ova dva grada!"'
( Ez-ZuhruC 3 1 . )
Kada i m j e Vjerovj esni k. sal l al lahu al ej hi ve sel l em.
predstavi o i sti nu sa neospori m dokazi ma i svijet l i m potvrdama
usprot i vi l i su mu se svoj i m oevi ma:
131
"Zatekli smo pretke nae kako ispovijedaju vjeru i mi
ih slijedimo u stopu. " ( Ez-Zuhruf. 23.) Vel i anj e nj i hovi h
oeva i h j e sprijei l o da spoznj u i sti nu i da je gl edj u mjeri l i ma
dokaza i i spravni h postavki .
Uzvieni, pojanj avj ui stanj e mnogoboaca. kae:
> > 1 . . = . - o ~ .
,0 ,, . l _l ,;l Jji e _

. ,,
J
,-,
.
,)-.
,,A kada im se kae: ' Pristupite onome to Allah
objavljuje, i Poslaniku! ' oni odgovaraj u: ' Dovoljno nam je
ono to smo od predaka naih zapamtili.' - Zar i ako preci
njihovi nisu nita znali i ako nisu na pravom putu bili?! ''
( El -Maide. 1 04. )
I bn-Kesir u komentaru ovog aj eta kae: .,Tj . kada budu
pozvani ka Al lahu i Njegovom zakonu. te onome to je naredio
da se izvrava i ostavi ono to je zabrani o. oni kau: Dovoljni su
nam pravci na koj i ma smo zatekl i nae oeve i djedove. Uzvi eni
kae:
"Zar i ako preci njihovi nisu nita znali i ako nisu na
pravom putu bili?! " ( El - Maide. l 04. ) l} ne shvataj u i stinu. ne
poznaj u je. ni su upueni na nj u, pa kako e je sl ijedi ti u ovakvi m
pri l i kama? A sl ij ede i h samo oni koj i su vee neznal ice i koj i su
vi e zal utal i . "1
Novotari su se poi stovij eti l i sa muri ci ma u ovoj osobini
vel i anja ej hova. Pojedi ni su u tom pogledu ot i l i u krajnj i
ekstremi zam koj i i h j e odveo sa pravoga puta. Zato l bn-Tejmijje
Tefsi rui - Kur' ani i -Azi m ( 2/ 108- 1 09)
132
kae: ,.Ko smatra obavezni m pokomot nekome drugom pored
Al lahovog Poslani ka. sal l al lahu ' al ejhi ve sel l em. u svemu to
nareuje. te obavee potvrdu svega i me obavj etava. potvrdi
njegovu nepogrj ei vost i l i pamti sve to nareuj e i obavjetava
od vjere. on ga je poi stovj eti o sa Al lahovi m Poslani kom.
sal lal lahu al ej hi ve sel l em. i ui ni o ga njegovi m takmacem u
osobenosti ma posl ani ce. Svejedno da l i tj ovjek poi stovijeti o h
Al lahovi m Poslani kom. sal lal lahu al ej hi ve sel lem. neke ashabe.
njegovu rodbi nu. i mame. ej hove. namjesni ke. vl adare i sl . ! ' ' '
Oa| ko] |saaa]v|eza| ata| | a ovomp| taa] a
U ovom pi tanj u su zal utale mnoge sekte:
a) Rafidije (iije) imamije
Oni tvrde da su nj i hovi i mami apsol utno nepogrj ei vi
poput Vjerovj esni ka. sal lal lahu al ej hi ve sel l em. Zato se ne
osl anjaj u na Kur' an. hadi s i konsenzus. osi m to potj ee od
nepogrei vog. U obzir ne uzi mj u ni analogij u. makar potpuno
bi la j asna i oi ta. 2 U tome se ne osvru na argument ni na
pojanjenje. "3
b) Sofije ezoteriari ( batinije)
Oni vel iaj u svoje evl ij e i vel i kane. Smatraj u i spravni m sve
to govore. pa ak neki od nj i h smatrj u da su evl ij e bolje od
poslani ka. alejhi mus-sel am.
J
edan od nj i h kae:
Pozicija vjerovjesnWva u herzehu
Malo j t iznad poslanika. a nU e i.\pod evlije.
` Ri sal etun fittevbetl u okvi ru Dami ' ur-resai l i ( 1/273)
2 Mi nhadussunneti n- nebevijjeti ( 1/69)
3 I BI D ( 6/381 ) ; Medmu' ul - fetava ( 1 3/209)
Medmu' ul - fetava ( 2/219- 222) ; Es-Safedijje ( 1/250- 255)
133
Neki ezoteriari tvrde da su znanij i o Al l ahu od Njegovih
poslani ka i da se posl ani ci okori tavj u od nj i hove spoznje
Al laha i to iz nj i hove svjeti lj ke. Tumae Kur'an prema onome to
odgovara nj i hovoj nei spravnoj nutri ni . '
e) Filozof ezoteriari
Oni vel i j u grke fl ozofe poput Ari stotel a i njemu sl i ni h.
Sl ijede i h u nj i hovoj l ogi ci i oponi raj u Kur'anu i Sunnetu
nj i hovi m mi ljenjem.

udno je da obi ni m lj udima zabranj uj u

sl ijeenje Posl ani ka. sal l al l ahu ' al ej hi ve sel l em, a pored toga
sl ijepo sl ijede svoje glavei ne.
d) Neznalice, slijepi sljedbenici etverice imama
Oni vel iaj u i mame koj i se sl ij ede. Nj i hova mi ljenja su
ui ni l i mjeri l om pri hvatanja i odbaci vanj a i dal i i m prednost nad
Kur'anom i Sunnetom. El -Kerhi kae: ,.Svaki ajet koj i je
suprotan onome na emu su nai i stomi lj eni ci . on je (pogreno)
protumaen i l i derogiran. I sto tako, svaki takav hadi s je
( pogreno) protumaen i l i derogi ran. ''2
I spravni prethodni ci i voe Sunneta su apsolutno
zabranj i val i sl ijepo sl ijeenje. Pokudi l i su sl ijepe sljedbeni ke koj i
odbacuj u erijatske tekstove i oponi raj u im izrekama svoj i h
i mama. Zato je E-ati' i rekao: "Usagl asi l i su se da onaj kome
sunnet od Al l ahovog Poslani ka. sal l al l ahu aJ ej hi ve sel l em. bude
j asno predstavljen. nema pravo da ga ostavi zbog mi ljenja neki h
lj udi . ''3
I bn-Tej mijje je rigorozno gl edao na ovo pitanje:
"Oponi ranje rijei ma vjerovj esni ka mi ljenj i ma lj udi i davanje
' Medmu' ul -fetava ( 1 3/239) , EI -I' ati sam ( 1/258-259)
Er-Ri salet fi usul i hanefijje ( str. 169- 1 70)
` I ' al amul -muvekki ' i n ( 2/201 )
134
prednosti ti m mi lje11j i ma je djel o oni h koj i poslani ke utjeruj u u
la. To je sjeci te svakog nevjerstva:'!
El -' I zz b. Abdus-Sel am J e i znio konstruktivan i
sveobuhvatan govor o ovoj temat 1 c1 . On kae: .. udno je da
pravnici . koj i sl ijede i mame. zastaj u na sl abost i ma i mama i ne
nalazei odbranu za tu sl abost, al i ga i pored toga sl ij ede.
Ostavljaj u Kur'an. Sunnet i i spravnu analogij u samo radi svog
mezheba. to je vi d uahurenog sl ij eenja i mama. Moda ak
ponu i znalaziti smi cal i ce za odbij a11j e vanj skog znaenja
Kur'ana i Sunneta posezanjem za neutemeljeni m i neshvatlj i vi m
tumaenj i ma svoj ski branei vou kojeg sl ij ede.
Vidjel i smo da se okupljaj u, pa kada se nekom od 1i i h
spomene ono to je suprotno njegovom uvjerenj u zaudi se ne
traei argument. Prepusti se sl ijepom sl ij eenj u i mama mi sl ei
da se i sti ni sadranoj u mezhebu njegovog i mama pree di vi ti
nego drugi m pravci ma.
I straivaki rad kod ovih je nestao. a ako i postoj i vodi u
beskorisno razi l ael'ie i nesnolj i vost. Nijednog ni sam vi di o da
se povratio od mezheba svoga i mama kada mu se predoi i st i na u
drugom mezhebu. ve ostaje ustraj an u njemu iako zna da je sl ab
i daleko od i sti ne.
Naj bolje je ostavi t i zaj edni ki nauno-i strai vaki rad sa
takvi ma kada jedan od nj i h ne mogavi proturi ti mezheb svog
imama kae: , . Moda je moj i mam i mao dokaz kojeg ja nemam i
ni sam upuen na njega!
Si romah ne zna da j e ovo dokaz protiv njega. jer t i me
svome proti vni ku daje jasan dokaz i oi tu potvrdu!
Der' u te' arudi i l -akl i ven-nakl i ( 5/204)
135
Subhanal l ah! Kako je mnogo oni h koj i ma je sl ijeenje
zasl ijepi l o vid pa ih je ponukalo da ui ne navedene stvari. Neka
nas Al lah uputi na sl ijeenje i sti ne. gdje god ona bi l a i ij i m god
jezi kom bi l a izreena! "1
2. Otkrovenje i nadahnue (kef i i l ham)
Ekstremne sufje tvrde da i mami i maj u otkrovenj a znaenja
Kur'ana i Sunneta koje ne poznaj u uenjaci

erijata koje nazi vaj u

uenjaci ma bukval i sti ma! Ovo uvj erenj e j e utemelj io Ehu-Hami d
ei -Gazal i u vi e svoj i h knj i ga. I bn-Arabi, l bnui -Farid i drugi
hereti ci su u ovome uvel i ko pretjeral i !
El -Gazal i kae: "Vjerovjesni ci ma i evl ij ama se otkri vaju
stvari . U nj i hovim prsi ma dolazi do emanacije svjetl osti . a ne
putem edukacije. studi ranj a i pi sanj a knji ga. ve putem
asketi zma na ovom svijetu i i zbjegavanj a ovosvjetski h povoda, lc
pranjenjem srca od okupi raj ui h dunjal uki h i njenica o e : Zati m
opi suj e put ka tome, pa kae: "Prvo dol azi prekidanj e
dunjal uki h povoda u cjel osti i pranjenje srca od nj i h . . . zati m e
se osami ti u nekom oku ograni avj ui se na farzove i redovne
sunnete. Sjedi t e prazna srca i usmjerenog htijenja. Svoje mi sl i
nee razuzdavati uenjem Kur'ana. razmi ljanjem o tefsi ru,
knjigama o hadi su i sl . ! Nastoj at e da mu na um ne pada ni ta
osi m Uzvi enog Al laha. Neprestano e tako osamljen svoj im
jezi kom izgovarati : Al l ah! Al l ah! . . . uz pri sustvo srca, sve dok Hc
doe do stanj a u kojem jezi k prestaje i zgovarati i uvi di kao da
rijei same dol aze na jezi k i da nema izbora u pridobijanju
mi l osti Uzvi enog Al l aha. Ovim i nom bi va i zloen talasima
Al l ahove mi l osti . Ne preostaje osi m da prieka da mu Al lah
otvori mi l ost kao to ju je ovi m putem otvorio vj erovjesni ci ma i
evl ijama . + o
Kava' i dul -ahkami fi mesal i hi l -enami ( 2/ 1 35- 1 36)
l hjau ul umi d-di n (3/19-20)
136
Na drugom mjestu kae: ,.Osamlj i vanje moe bi ti samo u
zamraenoj prostorij i . pa ako nema zamraene prostorije neka
glavu pognc prema prsi ma i l i se zaogrne ogrtaem. U stanj u
poput ovog zaut e pozi v I sti ni tog i ugl edati uzvienost
vjerovjesni ke pri sutnosti ! "1
Ekstremi zam pojedi ni h medi tatora i sutija se poveao kada
su ustvrdi l i da se Al lah nj i ma obraa kao to se obraao Musau
b. l mranu. al ejhi s-sel am!
Oni sc svrstavaj u u tri kategorije:
Prva: Tvrde da i maj u obraanje vee od onoga Musaovog,
' alejhi s-sel am. Tvrde da su na veoj pozi cij i od vjerovjesni ka!
Druga: Tvrde da Al l ah sa nj i ma razgovara poput razgovora
sa Musaom. al ej hi s-sel am. Oni govore da je vjerovjesni tvo
steeno.
Trea: Tvrde da meditator uje obraanje koje je uo i
Musa. al ej hi s-selam. al i je Musau obraanje bi l o posebno
namijenjeno dok ovi ma nije .. .
I mami i slama su odbaci l i ovu zabl udu. pojasni l i njenu
nei spravnost i zastranjenost. ejhul -i sl am I bn-Tej mijje
repl i ci raj ui El -Gazal ij u. koj i je tvrdi o da je vaga pri mljenosti
sl uni h dokaza nj i hova saglasnost sa otkrovenjem i vi enjem.
kae: ,.Ovaj govor podrazumijeva da se i z vijesti Posl ani ka.
sal lal l ahu al ej hi ve sel l em, ne moe uzeti korist u pi tanj u
nauni h i njeni ca. Prema nj i ma to svaki ovj ek shvata putem
vienj a. svjetl osti i otkrovenj a. Ovo su dva temelja nevjerstva. d
svako otkrovenje koje ne proe vagu Kur'ana i Sunneta ul azi u
zabl udu:'3
1 IBID ( 2/66)
Medmu' ul -fetava ( l/606-607; 1 2/399)
Der' u te'arudi l -akl i ven-nakl i ( 5/348)
137
Kraj nj i ci lj ovi h lj udi je sl ijeenje nagaanja i pohote dua
bez znanja, upute i jasni h dokaza. I ma l i ljepeg govora od l bn
Tej mijj i nog, koj i kae: .,Svaki onaj koj i ima nadahnue.
obraanj a i otkrovenj e nije bolj i od Omera. Mora se pridravati
njegovog ( Omerovog) puta uvanja Kur'ana i Sunneta sl ijedei
ono to je dolo od Poslanika. sal lal lahu aJ ej hi ve sel l em. Ono
to j e dolo od Poslani ka . . sai l al l ahu al ejhi vc se l lem. nee
ui ni ti popratni m dij elom onoga to se njemu predstavlja:'
Tesavufsko vjerovanje je na Ummet navukl o vel i ki belaj .
Mnogi m sljedbeni ci ma i sl ama je izokrenulo pamet. pa s u ak
nj i hovi ekstremi sti daval i prednost druenj u sa gl upacima,
l uaci ma i lacima. Uvjereni su da ako je ej h to gl uplj i i vea
neznal ica da vi e zna o Al l ahu. azze ve del l e. i kod nj i h
zasl uuje vei respekt:'}
Ova pojava je nastala zbog nj i hova ogromnog neznanj a i
udaljavanja sa pravog puta. Konani ci lj sljedbeni ka otkrovenja
je ekstaza i poremej .
I bn-Tej mijje je poj asni o da oni koj i se udaljavaju od
erij atski h dokaza imaj u dva puta: l l i put En-Nezzara. a to je put
razumski h i analogni h dokaza; i l i put sufja koj i se ogleda u
pravcu i badetskog otkrovenja. Svako ko i skua ova dva pravca.
saznat e da oni ni su u saglasnosti sa Kur'anom i Sunnetom. U
nj i ma ima tol i ko anarhije i kontradi ktomositi koje poznaje samo
Gospodar robova. Ako ovj ek i ma imal o uma i sposobnosti
razl i kovanja. uvidjet e da je kraj nje i shodi te jednog od ova dva
pravca zbunjenost i skepti ci zam. A ako je neznal i ca. pribjce
besvijesti i nedai koj e mogu priznati samo njvec neznal ice od
stvorenja. Njegov konani ci lj je sumnja koja se ogl eda u
nepri znavanj u i stine, a konani ci lj drugih je bezumlje koje se
ogleda u pri znavanj u neisti nc. "3
Medmu' ul -fetava ( 3 1/27-47)
` IBID ( 2/471)
Der' u tearudi l -akl i ven-nakl i ( 5/346)
138
3. Pretjerivanje u razumu
Razum i ma posebnu pozi cij u u vjeri i sl amu. Uzvi eni Al l ah
ga je ui ni o sredstvom shvatanj a i domenom obavezi vanj a
erijatski m propi si ma. Naredi o j e da se uva i pazi . a zabrani o je
sve to ga upropatava i l i na njega uti e. Lj ude j e podstakao da
razmi ljaju i razmatraj u mnogobroj ne dokaze. Uzvi eni Al l ah je
pokudi o murike koj i su ugasi l i svoj a ul a i pamet i . pa kae:
"Gluhi, nijemi i slijepi, - oni nita ne shvaa_j u.
( El -Bekare. 171.) Uzvi eni kae:
`'*` : - `
- ` ' *
j
)
> D
j
_WI
"Mi smo za Dehennem mnoge dine i lj ude stvorili;
oni pameti imaju - a nj ima ne shvaaju, oni oi ima.i u - a
njima ne vide, oni ui imaju - a nj ima ne uju; oni su kao
stoka, ak i gori - oni su zaista nemarni. ( El -E' arat: 179. )
qZbog ovoga Kur'an ukazuje. poj anjava i skree panj u na
razumske dokaze. Kur'ansko obraanje j e obraanj e sa
argument i ma i pojanjenje koj e ukazuje na i st i nitost Posl ani ka.
sal l al l ahu alej hi ve sel l em. u svemu to govori . kako hi i sti na
izal a na vi djel o sa svi m sl uni m i razumski m dokazi ma.
Poslani k. sal l al lahu al ej hi ve sel l em. obavj etava i st i nom i
iznosi argumentovane razumskc dokaze koj i vode ka Njegovoj
spoznaj i . "'
Der' u tearudi l akl i ven-nakl i ( l/ 199 l 3/305) ; Medmu' ul -fetava ( 2/46-47;
16/469) .
139
Razum ne poi ma osi m ono to j e opi plj ivo i vi dlj i vo. Put
spasa od bolne kazne i sklj ui vo bi va putem predaj e i prenoenja.
jer za to nije dovolj an samo razum. Kao to se svj et lost ne vi di
osim kada se poj avi i spred oij u. tako svj etl ost razuma nee bi ti
na pravom putu osim kada pred njega i zae svj et l ost poslanice. ''1
Opstanak Al l ahove vjere na Zemlj i bi va posredstvom
posl ani ka. salavatul l ahi ve selamuhu ' alejhi m edme' i n: ,.Nemoj
mi sl i t i da ako se razumi prepuste naukama od koj i h se korist
uzima. da bi sami m razmatranjem uvj ereno spoznal i Al laha i
pojedi nosti o Njegovi m svoj stvi ma i i meni ma. ''2
,. Da nije poslanice. razum ne bi bio upuen na poj edi nosti
korisnog i tetnog na ovom i buduem svijetu. Jedna od najvei h
Al l ahovi h bl agodati Al l ahovi m robovi ma j este da i m j e poslao
Svoje posl anike, obj avi o Svoje Knj i ge i pojasnio im pravi put.
Da nije toga. bi l i bi na stepenu i voti nja, a ak i goreg stanja! Ko
pri hvati Al l ahovu poslani cu i bude se nj e pri dravao. on je
naj bolj e stvorenje. Ko je odbije i udalj i se od nje, on je najgore
stvorenje. Gori je i od psa. i od svi nje, i sve stoke.
Neki koj i nemaj u naune val ori zacije su pogreno pomi sl i l i
da su sljedbeni ci Sunneta slj edbeni ci predaje koj i su napusti l i
razum i umanj i l i njegovu pozi ciju. Ovo j e nesumnj i vo neznanje O
metodu ehl i s-sunneta. Razum kod ehl i s-sunneta i ma veoma
asnu pozi ciju. pa. stoga, oni potvruj u razumsko uljepavanje i
omrazivanje. Takoer. oni mnoge Al lahove osohi ne potvruju
razumom. a i sto se odnosi i na neke nevi dlj i ve i njeni ce poput:
proi vlj enja. nagrade. kazne. vjerovjesni tva . . .
Sa ovog srednjeg puta su skrenul e dvij e skupine lj udi :
Medmu' ul -fetava ( 1/6)
2 Es-Sanmul - mesl ul (str. 249)
Medmu' ul -fetava ( 19/100)
140
Prva skupina: Oni koji pretjerano ignoriu razum
To su sufij ske neznal ice koje su ugasi l e svoJe umove
sveti m poel i smatrati gl upake, manij ake.
,.

to je ej h gl uplj i i neznanij i , vi e poznaje Al l aha i kod

nj i h je respektovanij i . "1 Govori l i su: "Ko el i da ostvari ci lj , neka
ostavi razum i

erijat ! . "2
Druga skupina: Oni koji razum smatraju svetim
U ovu grupu ul aze apologetiari (ehl ul -kelam) i dehmije,
te oni koj i sl ijede nj ihove pravce. Oni razum smatraju sveti m i
ine ga takmacem

erijatu, pa ak i sudijom

erijatu kojem se
daje prednost: "Oni razum (rati o) smatraj u temeljem svoga
znanja.

ine ga j edi nstveni m, a i man i Kur'an su njegovi

prati oci . "3
Ova skupi na, koja smatra razum sveti m, se dijel i na dva
ogranka:
Prvi: Oni koj i se suprotstavlj j u vjerovjesnikim
tekstovima
Oni govore: "Vjerovj esnici nisu znal i istinu koj u mt
znamo! '' I l i kau: "Oni su je znal i , al i je nisu poj asni l i
stvorenji ma kao to smo je mi poj asni l i , nego s u bez poj anjenja
suprotno govori l i i sti ni ! ''
Drufi: Oni koj i se pozivj u na Sunnet i

erijat
1 Medmu' ul -fetava ( 2/ 1 74)
IBID ( 1 1/243)
3 IBID (3/338-339)
141
Govore: ,,Vjerovjesnici i prethodnici, koj i su sl ijedili
vjerovjesnike, ni su znali znaenja ovih tekstova koje su govori l i i
koje su prenijel i od vjerovjesnika" I l i : "Vjerovjesnici su znali
nj ihova znaenja, ali eljeni ci lj ljudima ni su pojasni l i ! " Nekada
govore: "Mi smo spoznali i stinu naim umovima, a onda smo
uloi l i trud da govor vjerovjesnika navedemo na ono to je u
saglasnosti sa i njenicama na koje ukazuje razum 4 e e "1
Zato su ovi ljudi ustvrdi l i da je razum u oprenosti sa
predajama. Zato su se poput neprijatelja okomi l i na tekstove j
odbaci l i hadise koj i ni su u skladu sa nj ihovim ambicijama i
pravci ma (mezhebima) tvrdei da su ti hadisi u suprotnosti sa
razumskim i njenicama. Tako negiraj u patnju u kaburu, Si rat
upriju, Mizani -tereziju, vienje Al l aha na ahiretu, hadis o
muici j njenom ubijanju, da je na jednom kri l u muice l ijek a na
drugom bolest . . . i druge sl ine vjerodostojne hadise koji se
prenose povjerlj ivi m putevima. 2
Za nj ima su se poveli savremeni nasljednici koji sebe
nazivaju racionalistima. Nadmai l i su ih u izmjeni , oponiranju i
odbacivanju tekstova. Kao to su prethodnici zasl ijepljeni
grkom milju, koj u su poeli sl ijediti, tako su ovi danas
zaslijepljeni zapadnom ideologijom pred kojom snudeno
dahu! P
Saetak uvjerenja ehl is-sunneta u ovom pitanju je: "Nastala
stanja bez upotrebe razuma su manjakava. Izreke oprene
razumu su neispravne. Poslanici su doli sa injeni cama koje
nadmauju razum, al i nisu dol i s onim to je po razumu
nemogue. "
1 Deru te'arudi l -akl i ven-nakl i ( 1/19)
2 El -l'tisam ( 1/231 -232)
3 Pogledaj knjige: Menhedul -medresti l -akl ijjeti l -hadisetu fit-tefsi r od dr.
Fehda er-Rumi ja; Gazvun mi ned-dahi l i od prof. Demala Sul tana; EI
Asranijjune bejne meza'imi t-teddi di ve mejadi nit-tagribi od Muhammeda
Hami da en-Nasi ra.
Medmu' ul -fetava ( 3/338-339)
142
,,Jasni razumski dokazi su u saglasnosti sa c1 me su dol i
poslani ci . Jasna razumska i njeni ca nije u suprotnosti sa i spravno
prenesenom predajom. Kontradi ktorost se javlja u onome to 5U
sl ua a nije od znaenj ski h dokaza, te onome to se razumije a
nije ustvari od razuma. "1

' Der' u tearudi l -akl i ven-nakl i ( 1/231 -232)
143
NA KRAJU
Allahova Knj iga je put upute i spasa. Ko se bude nje
pridravao i i ao njenim pravcem, Al l ah e mu ukaati na pravi
put i sauvati ga od stranputice i zablude. Ko se udalj i od
Kur'ana i odbaci njegove naredbe i zabrane, te pred njega i stupi ,
Al lah e ga skrenuti sa pravog puta i odvesti u zabludu. Propi sat
e mu nesreu i bijedu na dunjaluku i ahiretu. Al lah Uzvieni
kae:
.

o P P o

J U '

, <,. ' _
,=,I:_ e0

,
.

,,,,
_

"A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje, taj e tekim

ivotom ivjeti i na Sudnjem danu emo ga slijepim oivjeti.
'Gospodaru moj,' - rei e - 'zato si me slijepa oivio kada
sam vid imao?' ' Evo zato' - rei e On: ' Dokazi Nai su ti
dolazili, ali si ih zaboravljao, pa e danas ti isto tako biti
zaboravljen.' l tako emo Mi kazniti sve one koj i se
pohotama previe odaju i u dokaze Gospodara svoga ne
vjeruju. A patnja na onom svijetu bit e, uistinu, bolnija i
vjena." (Ta-Ha, 1 24- 1 27. )
Najvei prioritet uenjaka, da'ija, obnovitelja i onih koj i
trae znanje je oivljavanje rada po Al l ahovoj Knj izi i sunnetu
Vjerovjesnika, sallallahu ' al ejhi ve sel lem, te traenje upute u
145
uputi Ispravnih prethodnika koji su respektovali ova dva izvora,
drali se nj ihovih granica i postupali po nj ihovim tekstovima.
Za sinove islamskog buenja nema i zl aza iz ove smutnje i
poremeaja, koj i prekrivaj u neke redove i odgojne institucije,
osim sa jasnim i asnim povratkom na i ste i originalne izvore
koje tue strasti i ambicije ni su pomuti l e. Sa nj ima se nedoumice
ni su poi grale, kao to ih ni su H novotarske flozofsko
apologetske primjese obmarul e.
Najvea Al lahova, ' azze ve delle, blagodat prema robu
musl i manu je da ga uputi na zani manje Njegovom

asnom
Knj i gom, uenjem, razmiljanjem, sticanjem znanja i radom po
njoj . Al l ahov Poslanik, sal lal lahu ' al ej hi ve sel l em, je rekao:
" Ovaj Kur'an predstavla ue ii je jedan kraj u Allahovoj.
Ruci, a drugi u vaim rukama. Zato ga se drite, i neete
zalutati i propasti poslie njega nikada (t. nakon njegova
pridravanja). "1
Mol i m Uzvi enog Allaha, ' azze ve del le, da nas uini od
sljedbenika i el i te Kur'ana koj i dozvoljavaj u ono to je On
dozvolio, a zabranjuju ono to je On zabranio, koj i postupaju po
jasnim ajetima i vjeruju u manje jasne.
Neka je slavat i selam na Muhammeda, sal lallahu ' alejhi ve
sel lem, njegovu porodicu i ashabe!

1 Ibn Ebi -ejbe ( 1 2/165) ; Abd b. Humejd u EI - Muntehabu 81/432) El -Ai bani
kae da je vjerodosttojan u Es-si l si letus-sahi ha ( br. 7 13)
146
8A0RAJ.
UVOD oooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo
OSNOVNE ODLI KE MI SLI VJERSKOG ARGUMENTI RANJA
IZMEU PAGANSTVA I SLAMA .......................................................... 1 3
OSNOVNE ODLI KE MISLI VJERSKOG ARGUMENTI RANJA
I ZMEU PAGANSTVA I SLAMA .......................................................... 1 5
Paganska misao i argument . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 7
l . Zanemari vanje ula . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 7
2. Oslanjanje na bajke i legende a . . . . . . . . . . a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 8
a) Pribjegavanje vradbini (sihr) i astrologij i . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 9
b) Vel ianje dina i ejtana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 9
e) Padanje pod uticaj loeg predvianja i pesimizma . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
3. Zadravanje u svijetu materijal izma . . a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . a . 20
4. Odbijanje vi dlji vih dokaza zbog sl ijepog
sl ijeenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2 1
a) Vel ianje pokorosti oeva i djedova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
b) Sl ijeene uenjaka i pobonjaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
e) Sl ijeenje poglavara, kraljeva i vel i kana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24
5. Sl ijeenje strasti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . J
. Sl ijeenje neutemeljeni h mi ljenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . a . . . . . . . . . . . . . . . 25
Stav mnogoboaca prema jasni m dokazima . . . . . . . . . . . . . . a . a . a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
. Raspravljanje neistinom . . . . . . . . . . . .' . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
2. Tvrdoglavost i oholost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28
3 . Nijekanje istine nakon pojave njenih znakova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29
4. Udaljavanje od istine . . . . . . . . . u . . . . . . . a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
5. Pribjegavanje ismijavanju i porugivanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 1
. Upotreba si l e u borbi protiv istine . . . . . . . . . . . . . . a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32
7. Pokuaj klevetanja vjerovjesnika i pozivaa u isti nu . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33
Pravi l a misli i argumenti ranja u islamu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35
. Respekt znanja i podizanje njegovi h stepena, te pokuenost i
upozorenje na neznanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35
2. Iskrenost i neutralnost u potrazi za istinom . . . . . . . . . . . . . . . . q . . . . . . . . . . . . . . 36
3. Zabrana govora na Al laha bez znanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38
4. Oslanjanje na dokaze . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38
147
5. Naredba razmatranja i razmiljanja o Al lahovim. ' azze ve delle,
dokazima = = = = = = = = = = = o o = = = = = = o = = = o o o = = o o o o o = = o a o = = o o o o 40
METOD EHLIS-SUNNET A U PRI HV AT ANJU DOKAZI V ANJU
ERIJATSKI M TEKSTOVI MA eooeoeoeoeeeoeo4ooeeeo4ooooooeeeeeooeooeoeeeeoeooeoeeeeeeeoeeeo43
METOD EHLIS-SUNNETA U PRI HVATANJU DOKAZIVANJU
ERIJATSKI M TEKSTOVI MA oooeeeeeeeoooooeeeeeeeoeeeeeeee4eoeoaoeeeeeeoeeoooeeeeeeeoe45
1 - Respektovanje i predanost erijatski m tekstovima = = = = = = = = = = 47
Pravac ispravni h prethodnika u respektovanju erijatskih tekstova . . . . . . . . . . . 5 1
1 . Respektovanje Vjerovjesnikovog, sal l al l ahu 'alejhi ve
sellem, govora = o o o o o = = = = o o = = = = o o = = = = = = = . o o o o = = o 5 l
2. Utrivanje ispravnosti praktikovanja Sun neta o o = = = = o 54
l l - Oslanjanje na ispravne predaje iz Sunneta = = = o = = = = = o = = = = o = . . = = . 61
Argumentiranje slabim had i s ima = = = = = = = = = = = = a = = = o o o o o = = = = o 68
I l l - I spravnost shvatanja erijatskih = . = = = o o = = = = o = = = o o = = = o o 7 1
tekstova = = = = = o = = = = o = = = = o = = = = = = o = = = = = = = = = = . = = = = = = o o = = = = = = o 7 1
Nauni temelji za shvatanje i izuavanje erijatskih tekstova = o = = = = o o o 73
1 . Osl anjanje na metod ashaba, neka je All ah njima
zadovoljan = = = o = = o a = o o . = = = = = . o o o = = . = = = o . . = = 73
2. Poznavanje arapskog jezika o = = = = = = = o . = = = = . o = = = . o . 77
3. Sabiranje tekstova u jedno poglavlje o o = = = o = = = = = o . = = 79
4. Poznavanje ciljeva i slamskog zakonodavstva = = = o o . = = = = = = o 82
METOD NOVOT ARA U OPHOENJU SA ERIJATSKIM
TEKSTOVI MA eeooeeeeeeeeeeeeeeeoeeeeeeeoeeeeeoeeeeeeeoeoeooeeeeeoeeeeoeeoeeeeeee h
METOD NOVOTARA U OPHOENJU SA ERIJATSKIM
TEKSTOVI MA aeeeeeeeoeoooeeeeeeeoeaaeeeeeeeoaoeeeeeaaaeeeeeeaaoeeeeeaooeooeeeeeeoaoeaooae
1 - Odbaci vanje pouzdanih tekstova koji se suprotstavljaju nj ihovim
zabludama i smjelost u oponiranju tekstovima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89
1 . Smjelost i odvanost u odbacivanju tekstova o o = = = = o o = = = = = . o 89
2. Sumnjienje za la i proglaavanje vjerovjesnika,
'alejhi mus-salatu ves-sel am, neznalicama = = o o = o o o 92
l l- Poigravanje i iskrivljavanje erijatskih izvora pri l i kom argumenti ranja
= = = = a = = o o = = o = = o o o = = = o o = = a o a = o o o = = o o = = = = o 95
1 . Priznavanje Kur'ana bez Sun neta = = o o o o = = o o = o = = = = 95
14
2. Vjerovanje u jedan di o i nevjerovanje u drugi dio Knjige a a 98
3. La na Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, i
nepanja prema reviziji Sunneta a a a o o o o o o o o o o o o . o . o . o o o o o o o o o o o o o o o : . . . . . . . . l l
4. Utaj ivanje tekstova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . l 04
5. I skrivljavanje tekstova a a a a a a a a a a a a a . a . o o o a o o o o o o o o o o o o o o o o o o a a a . a a a . . a . a a . a l06
6. Njihovo argumentiranje tekstovima je radi podrke svoji h
miljenja a ne radi traenja erijatskog uporita a a a a a a a a a a a a a a a a a a a a 1 1 2
7. Odbacivanje hadisa koji poleu od jednog primarnog
prenosioca (ahad) a a o o a a . a a a a a a a a a , . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 1 4
8. Kritikovanje ashaba, radijal l ahu ' anhum, i naputanje
metoda Ispravnih prethodni ka o o o o o o a a . a . a a o a a a a . a a a a a a o a . a a a a a a o o o o o o o 1 1 6
9. Slijeenje manje jasni h ajeta a a a o a . a o a . a . a . a a a a a a a a a a a a a a a o . o o o 1 20
1 O. Nepoznavanje arapskog jezika a a a a a a a o o a o o o a . o a a o o o a a a a a a a a a a a a o a o 1 26
I l l - Izumlj ivanje novih postavki dokazivanja i prihvatanja a a . a . a a a a a a a 1 3 1
1 . Slijepo sl ijeenje imama i ejhova o o o o o o o a o o o a . a a . a a a a a a a a a a a a o 1 3 I
2. Otkrovenje i nadahnue (kef i i l ham) a a a a a a a a . a a . a a a a o a o o o o o o o o 1 36
3. Pretjerivanja u razumu o o o a o o o o o . a o a a a o a a a a a a a a a a a a a . a a a a : . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 39
NA KRAJU o o o o o o o o o o a o o a a a a a a a a a : . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 45
SADRAJ o o a a a o a a a a a a a a a a a a a a a a a a a o a o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o a o a a a a a a a a a a a o o o a o a o o o .. . . . . . . 1 47
149