SPAJANJE

Sistematizacija spojeva prema nainu ostvarenja spoja (DIN 8593)

IZRADBENI POSTUPCI
PRAOBLIKOVANJE
PREOBLIKOVANJE
ODVAJANJE
PREVLAENJE
PROMJENA
SVOJSTAVA
MATERIJALA
Sastavljanjem
Punjenjem
Pritiskivanjem, utiskivanjem
Praoblikovanjem
Preoblikovanjem
Zavarivanjem
Lemljenjem
Lijepljenjem
Tekstilom
SPAJANJE
Spajanje polaganjem: a bazni dio, b spojni dio
(Veza: funkcija-principijelno tehniko rjeenje)
2
Ulaganje opruge u kuite (rupa ima zadau odrediti poziciju opruge i sprijeiti izvijanje
opruge u radu)
3
Spajanje uvoenjem:
centriranje ugradbenih
elemenata primjenom trna
za centriranje.
4
Spajanje uvoenjem
Spajanje ovjeanjem
promjenom relativne
orijentacije spojnog dijela
5
Uglavljivanje Elastino proirivanje
6
Spajanje elastinim irenjem (uskoni spoj)
Vijanje vijci za buenje
7
Vijanje spajanje stezanjem
8
Spajanje upreavanjem (stezni spoj)
9
Spajanje klinom
10
Spajanje stezanjem odnosno rastezanjem
zagrijan pothlaen
11
Spajanje praoblikovanjem
Zalijevanje
Galvaniziranje
Ulaganje i nalijevanje
12
Spajanje preoblikovanjem ianih tijela
Spajanje sukanjem
13
Urezivanje
Tokanje
Spajanje urezivanjem i tokanjem
14
Cijevno uvaljavanje
15
Spajanje vanjskim i unutarnjim zarubljivanjem
Sabijanje radnog komada
Rastezanje radnog komada
16
Spajanje namatanjem lima oko cilindrinog i prizmatinih ugradbenih elemenata
Spajanjem
savijanjem i
zakretanjem
izdanaka
17
Spajanje zakovicama:
A) aluminijska legura,
B) bronca
18
Postupak spajanja treba izabrati na takav nain da se zadovolji zahtijevana vrstoa
spoja, uz minimalne trokove spajanja.
Postizive vrstoe spojeva opisuju se tablino i nomogramima.
Uobiajeno je da vie razliitih vrsta spojeva udovoljava zahtijevanu vrstou, ali uz
razliite trokove.
Kriteriji za izbor najpovoljnijeg postupka sastavljanja nisu dovoljno openito
sistematizirani, da bi bili lako primjenjivi u pogonsko-specifinim uvjetima.
Stoga izbor u velikoj mjeri ovisi o znanju i iskustvu konstruktora i tehnologa montae.
Izbor najpovoljnijeg postupka spajanja
Kod izbora postupka spajanja potrebno je pridravati se sljedeih naela:
birati neposredne spojeve,
osigurati postupke s pravolinijskim gibanjem pri spajanju,
postii spojeve malom silom,
birati postupke spajanja koji nisu vremenski dugi i ne zahtijevaju uske tolerancije
ugradbenih elemenata.
19
RUKOVANJE
Prije postupka spajanja potrebna je priprema ugradbenih elemenata. Djelatnosti kojima
se pripremaju ugradbeni elementi spadaju u funkciju rukovanja. Rukovanje je podfunkcija
toka materijala na radnom mjestu.
Prema VDI 2860, rukovanje je stvaranje, definirana promjena ili privremeno odravanje,
zadanog prostornog rasporeda geometrijski odreenih tijela u nekom koordinatnom
sustavu.
Prostorni raspored tijela u referentnom koordinatnom sustavu definiran je orijentacijom i
pozicijom tijela.
Orijentacija nekog tijela je kutni odnos izmeu osi tijela i referentnog koordinatnog
sustava. Ona opisuje raspored tijela u odnosu na njegova tri rotacijska stupnja slobode
gibanja (Eulerov kut, |rad|).
Pozicija nekog tijela je mjesto koje zauzima odreena karakteristina toka tijela u
referentnom koordinatnom sustavu. Ona opisuje poloaj tijela u odnosu na njegova tri
translacijska stupnja slobode gibanja (Kartezijev koordinatni sustav, |m|).
20
RUKOVANJE
SPREMANJE PROMJENA KOLIINE SKUPA
GIBANJE OSIGURANJE
* nisu elementarne funkcije rukovanja, ali su potrebne za potpuni opis slijeda funkcija
- sreeno
- djelomino
sreeno
- nesreeno*
- dijeljenje
- sjedinjavanje
- odjeljivanje
- dodjeljivanje
- odvajanje
- udruivanje
- sortiranje
- okretanje
- pomicanje
- zakretanje
- orijentiranje
- pozicioniranje
- sreivanje
- voenje
- dodavanje
- transportiranje*
- dranje
- oslobaanje
- stezanje
- otputanje
Elemen-
tarne
funkcije
Sastavljene
funkcije
Dopunske
funkcije
21
VDI 2860
Spremanje
SS stupanj sreenosti
SS = SO/SP
SO stupanj orijentiranja
SP stupanj pozicioniranja
SS = 3/3
SS = 0/0 ... 3/3
22
Spremanje primjeri principijelnih tehnikih rjeenja
23
Promjena
koliine
skupa
24
Promjena koliine skupa: primjeri principijelnih tehnikih rjeenja
25
Gibanje
26
Gibanje primjeri primjeri principijelnih tehnikih rjeenja
27
Opis funkcija rukovanja simbolima (VDI 2860) na primjeru dodjeljivanja i pomicanja zatika u
poloaj za sastavljanje
28
Svrha je kontrole provjera stanja, svojstava, kakvoe i funkcionalnosti ugradbenih
elemenata, te ispravnosti prethodno izvrenih operacija.
Podeavanje (ugaanje) obuhvaa djelatnosti za otklanjanje izradbeno-tehnikih
odstupanja s ciljem da se postigne zadana funkcionalna tolerancija sklopa (proizvoda).
Slui za osiguranje i poboljanje zahtijevane funkcije a moe uslijediti za vrijeme ili nakon
montae.
Prema nainu kompenzacije razlikuju se namjetanje i prilagoavanje.
Namjetanje je podeavanje promjenom relativnih poloaja ugradbenih elemenata.
Prilagoavanje je podeavanje promjenom dimenzija i/ili oblika ugradbenih elemenata
(ne postoji kod automatskih procesa).
Posebne su funkcije one koje osiguravaju postizanje cjelovitosti i funkcionalnosti
proizvoda. Mogu biti integrirane unutar procesa sklapanja ili obavljane izdvojeno
(bojenje, arenje, pakiranje, skidanje srha, obiljeavanje...).
KONTROLA, PODEAVANJE I POSEBNE FUNKCIJE
29
IZRADA PLANA PROCESA (PROJEKTIRANJE)
RUNE MONTAE


Plan je opis zamiljenog niza akcija kojima se iz poetnoga stanja postie ciljno stanje.

U montai, poetno stanje predstavlja skup ugradbenih elemenata (dijelovi, sklopovi,
bezobline tvari), a ciljno je stanje sklop (proizvod).
Zamiljeni niz akcija u montai jest niz radnji kojima se ugradbeni elementi dovode u
uzajamni zahtijevani odnos.
30
Podjela rada i stupanj automatizacije su funkcije uestalosti ponavljanja procesa,
kompleksnosti proizvoda i kvalitete kadrova.

Uestalost ponavljanja montanog procesa odreena je proizvodnim koliinama: to su
proizvodne koliine vee, zahtijevaju se detaljnije tehnoloke podloge.

Kompleksniji sklopovi (proizvodi) iziskuju vii stupanj detaljnosti procesa u cilju
postizanja zahtijevane funkcionalne kakvoe sklopa.

Za kvalificirane radnike dovoljna je i gruba podjela rada, dok su detaljne radne upute
nune kod nekvalificirane radne snage.

Openito vrijedi pravilo: to su vei planirani obujam proizvodnje i kompleksnost
proizvoda, i manja kvalifikacija radnika, zahtijeva se vii stupanj podjele rada
odnosno detaljnije razraena tehnoloka dokumentacija.
Stupanj detaljnosti plana ovisi o zahtijevanome stupnju podjele rada: to je stupanj
podjele rada vii, potrebno je detaljnije razraditi proces (redovit sluaj u planovima
automatskih procesa).
31
Skupinama operacija se vrlo grubo opisuje montani proces, a koristi se kod malenog
stupnja podjele rada.
Primjenjivi stupnjevi detaljnosti jesu:
skupine operacija,
operacije, ili
elementi rada.
Montani proces opisan operacijama definira stupanj podjele rada po radnim
mjestima.

Rad izvodi jedan radnik ili vie radnika, ne prekidajui taj rad drugom djelatnou.
Najvii stupanj podjele rada dobiva se podjelom procesa na elemente rada.
32


Element rada je najmanji racionalni dio rada, koji se moe nezavisno izvoditi, i kojim
se definira takvo stanje djelomino montiranog sklopa da se moe pomicati na drugo
radno mjesto bez neeljenog rasklapanja.

Element rada dijeli se na pokrete.

Pokreti se dadu opisati i izmjeriti, ali se u okviru montanoga procesa ne mogu
izolirano izvesti (posegnuti, uhvatiti).

Podjelom montanoga procesa na elemente rada, utvruje se toan sadraj rada i
vremena za njegovo izvoenje, te se mogu definirati tone upute za izvrenje rada i
odrediti trokovi montanoga procesa.

Zbog toga se preporua primjena ovog stupnja detaljnosti za izradu planova montae
i kod maloserijske proizvodnje.

Grupiranjem elemenata rada po radnim mjestima oblikuju se montane operacije.
33
PLAN
MONTAE
PROIZVOD
uzorak, prototip, CAD model
DEFINIRANJE REDOSLIJEDA
SKLAPANJA
DEFINIRANJE ELEMENATA RADA
(alati, naprave)
DODJELA ELEMENATA RADA
RADNIM MJESTIMA
IZRADA RADNE DOKUMENTACIJE
IZVEDBA
SKLAPANJA
PRIKAZ I STRUKTURIRANJE
PROIZVODA ZA MONTAU
DF(M)A
ODREIVANJE VREMENA
(MTM, WF)
KOREKCIJE ELEMENATA RADA
plan montae,
upute za montau
crtei,
sastavnice
strukturna
sastavnica
IZRADA GRAFA PRETHODNOSTI
OBLIKOVANJE MONTANOGA
SUSTAVA
POSTUPAK
PROJEKTIRANJA
34
Odreivanje redoslijeda sklapanja ugradbenih elemenata jest jedna od vremenski
najrastronijih (Struktura proizvoda?) zadaa.

Za sklop (proizvod) od n ugradbenih elemenata postoji teoretski n! moguih
redoslijeda sklapanja.

U stvarnosti se broj moguih redoslijeda sklapanja smanjuje zbog geometrijskih i
tehnolokih ogranienja, koje tehnolog relativno brzo moe uoiti (prepoznati) i
iskljuiti iz razmatranja.

Redoslijed sklapanja ovisi o prostornom rasporedu ugradbenih elemenata.

Proces odreivanja redoslijeda sklapanja se odvija esto u mislima tehnologa prema
naelu odreivanja redoslijeda rasklapanja (demontae).

Tako e ugradbeni element koji je ostao posljednji za demontau biti prvi po
redoslijedu sklapanja (bazni dio), pretposljednji drugi itd.
35
Nakon odreivanja redoslijeda sklapanja ugradbenih elemenata definiraju se
elementi rada. Elementi rada navode se isprva bez detalja o nainu njihovog
izvoenja. Njima se definira koje ugradbene elemente i na koji nain treba sklapati.
Sredstva za montau jesu runi i mehanizirani alati, naprave, jednonamjenski i
programabilni automatski strojevi.
Koja e se sredstva primijeniti, zavisi o tehniko-ekonomskoj analizi mogunosti
automatizacije elemenata rada.
Za proraun trokova i izbor sredstava, nuno je izraditi varijante procesa sa
sredstvima montae razliitog stupnja automatizacije.
36
Za odreivanje vremena izvoenja montae, ovisno o zahtijevanoj tonosti i
projektnom zadatku, u fazi planiranja procesa, koriste se:

metoda procjene i usporedbe,

sustavi unaprijed odreenih vremena.
Za sklop (proizvod) koji je slian ili jednak postojeim sklopovima: metoda procjene i
usporedbe.

Za potpuno novi sklop (proizvod): metoda procjene i usporedbe, ili neki od sustava
unaprijed odreenih vremena.
37
Metoda procjene i usporedbe najjednostavnija je metoda odreivanja vremena.

Vrijeme izvoenja montae se procjenjuje na osnovi iskustva tehnologa ili se odreuje
usporedbom s vremenom montae slinog postojeeg sklopa.

Tonost rezultata bitno ovisi o znanju, iskustvu, savjesnosti i odgovornosti tehnologa.
Sustavi unaprijed odreenih vremena su postupci koji se temelje na ralani
elemenata rada u osnovne pokrete, kojima je dodijeljeno unaprijed odreeno
standardno vrijeme, ovisno o vrsti pokreta i uvjetima izvoenja.

Odreivanjem osnovnih pokreta s njihovim vremenima, odreuje se vrijeme
potrebno za izvoenje elemenata rada.

Najpoznatiji sustavi unaprijed odreenih vremena su Work Factor (WF) i Methods-
Time Measurement (MTM).

U okviru ovih sustava razvijeni su postupci za razliita podruja primjene
(http://www.mtm.org/systems.htm), s razliitim trajanjima analize i razliitim tonostima
odreivanja vremena.
38
Graf prethodnosti opisuju meusobne ovisnosti elemenata rada.

Razlikuju se dvije mogunosti u vezama grafa prethodnosti montae:
elementi rada moraju slijediti jedan drugoga (sekvencijalno)
elementi rada mogu se izvoditi paralelno (npr. montaa nekog sklopa).

(Podjelom proizvoda na sklopove, ija se montaa moe izvoditi paralelno, dade se znaajno
skratiti vrijeme ciklusa montae.)
39
Dodjeljivanje elemenata rada radnim mjestima

Na osnovi grafa prethodnosti i vremena elemenata rada, elementi rada dodjeljuju se
radnim mjestima tako da zbirno vrijeme trajanja bude manje ili jednako taktu
montanoga sustava, uz zadovoljenje tehnolokih i drugih ogranienja.
Takt sustava odreen je obujmom proizvodnje, N, i raspoloivim vremenom za
montau, T:
c = T/N |s/komad|.
Na svakom se radnom mjestu dodijeljeni elementi rada moraju izvriti u vremenu koje je
manje ili jednako proraunatom taktnom vremenu, tj. mora biti zadovoljen uvjet:
t c
k
k Q
i
e

s
pri emu su:
c - taktno vrijeme, |s|
t
k
- vrijeme izvrenja k-tog elementa rada, |s|
Q
i
- skup elemenata rada dodijeljen i-tom radnom mjestu.
40
Otuda se moe pojaviti vrijeme ekanja na radnome mjestu kao razlika izmeu taktnog
vremena c i zbirnog trajanja dodijeljenih elemenata rada .
t
k
k Q
i
e

Vrijeme ekanja moe biti znatno, i predstavlja izgubljeno vrijeme d, koje se

izraunava izrazom:

= = e
=
|
|
.
|

\
|
=
k
k
k
M
i Q k
k
t c M t c d
i
1 1
gdje su:
M - broj radnih mjesta
k - broj elemenata rada
t
k
- vrijeme izvrenja k-tog elementa rada, |s|.
41
Prethodni izraz optimira se minimiranjem:
takta c,
broja radnih mjesta M, ili
umnoka broja radnih mjesta i takta (cxM).

Najee se minimira broj radnih mjesta uz konstantni takt sustava. Razlog je tome da
trite odreuje koliinu proizvoda, a time i takt sustava.
Postupak rangiranja pozicijskih vrijednosti


Pozicijska vrijednost (PV) je zbir vremena izvrenja promatranoga elementa rada i
vremena izvrenja svih elemenata rada koji slijede promatrani element. To je veliina
koja definira i odreuje poloaj elemenata rada u grafu predhodnosti.

Nakon izraunavanja PV svih elemenata rada, elementi se rada rangiraju u redoslijedu
padajuih PV.
42
Prvom radnom mjestu dodjeljuje se element rada s maksimalnom PV.

Razlika izmeu taktnog vremena i vremena izvrenja tog elementa rada, minimira se tako
da se analizira elemente rada u redoslijedu padajuih PV dok se ne nae takav ili takve
elemente koji zadovoljavaju zadana ogranienja i uvjet da je zbir njihovih vremena manji
ili jednak taktnom vremenu. Time je dodjeljivanje elemenata rada na prvo radno mjesto
zavreno.

Za drugo radno mjesto ponovno se poinje od onog elementa rada koji ima maksimalnu
PV, a nije dodijeljen prvom radnom mjestu.

Postupak se ponavlja tako dugo dok ima nedodijeljenih elemenata rada.
Potreban kapacitet, C, nastaje na osnovi nekog montanog zadatka i proraunava se
umnokom dnevne koliine sklopova koje treba sklopiti, N, i potrebnog vremena za
montau jednog sklopa, t
1
:
C = N t
1
[minuta/dan].

Potreban kapacitet C moe se prikazati kao povrina u dijagramu dnevna koliina
vrijeme montae jednog sklopa.
Dobivena povrina naziva se poljem kapaciteta.
43
Polje kapaciteta
Ponuda kapaciteta radnog mjesta je iskoristiva ako se radnik nalazi za vrijeme radnog
vremena na radnom mjestu. Ponuda kapaciteta radnika prekriva se u tome sluaju s
kapacitetom radnog mjesta.

2
60
120
180
Ponuda kapaciteta:
3
ODGOVARA
c
i
radnog mjesta i
c
RAi
radnika RA
i
radnik RA
i
radno mjesto i
1
t [minuta/komad]
n

[
k
o
m
a
d
a
/
d
a
n
]

44
2 4 6 8
60
120
180
240
Primjer:

C = 1920 [minuta/dan]
c
i
= 480 [minuta/dan]
m = 4.
Raspored radnih mjesta u liniji
Raspored radnih mjesta u
krunome toku
Budui da se na svakom mjestu osi vremena montae izvodi druga montana radnja,
radna se mjesta razlikuju po potrebnoj opremi (etiri tipa radnih mjesta).
t [minuta/komad]
n

[
k
o
m
a
d
a
/
d
a
n
]

45
2 4 6 8
60
120
180
240
Na slici je prikazana podjela kapaciteta paralelnoo osi vremena montae.
t [minuta/komad]
n

[
k
o
m
a
d
a
/
d
a
n
]

46
2 4 6 8
60
120
180
240
160
Raspored radnih mjesta u liniji
Raspored radnih mjesta u obliku slova
L
t [minuta/komad]
n

[
k
o
m
a
d
a
/
d
a
n
]

47
Kombinirana podjela
kapaciteta
Razrada montanoga procesa rezultira dvama dokumentima:
planom montae, i
uputama za montau, kontrolu i ispitivanje.
Plan montae je osnovni dokument koji sadri jednoznaan opis procesa montae i
sve potrebne informacije za njegovo izvoenje i kontrolu.
Izrauje se za svaki sklop i zavrnu montau proizvoda.
Funkcija mu je tehniko i organizacijsko definiranje procesa montae.
Tehnika funkcija se odnosi na izvoenje procesa i sadri informacije o: potrebnim
ugradbenim elementima, elementima rada u najpovoljnijem redoslijedu i opremi
radnih mjesta (alat, naprave, strojevi i slino).
Organizacijska se funkcija odnosi na planiranje, ustroj, upravljanje i obraun trokova
montanoga procesa, a izraava se informacijama o mjestu troka, norma vremenu,
grupi plaanja i veliini serije.
Obrazac plana montae treba oblikovati tako da sadri informacije za obje funkcije.
Zaglavlje obrasca plana montae sadri podatke za identifikaciju sklopa (proizvoda),
poduzea i plana.
Proces montae se u planu montae opisuje tekstualno bez grafikih prikaza.
48
Obrazac PLAN MONTAE
FSB
Fakultet strojarstva i
brodogradnje, Zagreb
PLAN MONTAE
Datum Ime Potpis
Mjesto troka:

List:
1
Zamjena za:

Naziv:
MLIN ZA KAVU
Izradio 2013-04-01
Broj radnog mjesta:

Listova:
1
Zamijenjen sa:

Identitet:

Kontrolirao
Takt (minuta):

T
pz
(minuta):

Vrijedi, od-do:

Broj crtea:

Optimalna serija, od-do (komada):

Veliina serije (komada):

Komada/smjena:

Oznaka
radnog
mjesta/
stroja
Broj
radnika
Oznaka
elementa
rada
Opis elemenata rada
Ugradbeni
elementi,
materijal
Broj crtea/
standard
Komada
Sastavnica
Sredstva za mon-
tau, kontrolu i
Vrijeme
izrade t
i

Norma
vrijeme t
1

Kvalifikacija
radnika
List Broj poz.
ispitivanje (minuta) (minuta)


ER1 Skl op A u stegu sklop A stega


ER2 Uti snuti 3 u 5 (Skl op B)
poz. 3,
poz. 5



ER3
Skl opi ti skl op A i skl op B
(Skl op C)
skl op A,
skl op B



ER4 Uti snuti 2 na 4 (Skl op D)
poz. 2,
poz. 4



ER5
Skl opi ti skl op C i skl op D
(Skl op E)
skl op C,
skl op D



ER6 Uti snuti 21 na 1 (Skl op F)
poz. 1,
poz. 21



ER7
Skl opi ti skl op E i skl op F
(Proi zvod)
skl op E,
skl op F



ER8 Ispi ti vanje Proizvod
Ureaj za
i spi ti vanje


ER9 Paki ranje
Proi zvod,
Kuti ja




49
Ako je potrebno pojedine elemente rada detaljnije i potpunije opisati, rabi se
poseban dokument Upute za montau, kontrolu i ispitivanje.
Koristi se za:
detaljni opis montanog procesa u masovnoj i velikoserijskoj proizvodnji,
prikaz sloenih elemenata rada/operacija, u sluajevima kada se eli osigurati visoka
kakvoa objekta montae, zadovoljiti propise zatite na radu, izbjei pojavu karta ili
prekoraenja rokova realizacije proizvoda na tritu.
Postojanje upute se navodi u planu montae u stupcu "Opis elemenata rada".
Uputom se objanjava i opisuje nain i tijek izvoenja elemenata rada, a moe
sadravati tehnike uvjete, tehnoloke parametre i grafike prikaze.
50
51
U runoj se montai koristi niz organizacijskih struktura u razliitim izvedbama. One se
dadu grupirati prema sljedeim naelima:

- koliini gibanja:
ugradbenih elemenata (objekata montae) nepokretni/pokretni,
radnih mjesta (nepokretna/pokretna); i

- parametrima gibanja:
toku gibanja (periodino/aperiodino), i
nainu gibanja (usmjereno/neusmjereno).
ORGANIZACIJSKE STRUKTURE I SUSTAVI
U RUNOJ MONTAI
52
Montaa na
samostalnom
radnom mjestu
Montaa velikih
objekata
Uzastopna
montaa
Linijska montaa
Taktna linijska
montaa
Kombinirana
linijska montaa
NAELNE IZVEDBE MONTAE
Nepokretni montani objekti Pokretni montani objekti
Pokretni montani
objekti
Nepokretna radna mjesta
Pokretna radna
mjesta
Nepokretna radna mjesta
Pokretna radna
mjesta
aperiodini
periodini
aperiodini tok gibanja
periodini
kontinuirani
periodini
kontinuirani
usmjereno
neusmjereno
usmjereno gibanje usmjereno gibanje
k
o
l
i

i
n
a

g
i
b
a
n
j
a

p
a
r
a
m
e
t
a
r

g
i
b
a
n
j
a

montani objekt
radno mjesto
mehanizirani montani ureaj
gibanje objekta
gibanje radnog mjesta
tok
gibanja
giba-
nje
tok
gibanja
tok
gibanja
53

Strukture, odreene prema tome jesu li radna mjesta ili objekti montae
pokretni/pomini ili nepokretni/nepomini, jesu:
1. Samostalno radno mjesto,
2. Montaa velikih objekata,
3. Pokretna radna mjesta i nepokretni objekti montae,
4. Linijska montaa,
5. Pomina radna mjesta i pomini objekti sklapanja,
6. Skupna (autonomna) montaa.
54
Objekt montae i radno mjesto su nepokretni.
Sklapanje objekta montae odvija se na jednom radnom mjestu.
Struktura se koristi za objekte koji svojim dimenzijama, teinom, brojem ugradbenih
elemenata i potrebnom opremom doputaju integrirano prostorno ureenje radnog
mjesta.
Struktura se odlikuje visokom fleksibilnou prema koliinama i varijantama proizvoda,
te ne postoji problem povezivanja radnih mjesta i potekoe uzrokovane zastojima i
razlikama u proizvodnosti radnika.
Bogatstvo sadraja rada doputa visoku radnikovu samostalnost u odluivanju o tijeku i
metodi rada, a uvid u krajnji rezultat rada, zadovoljstvo i motiviranost.
Radno vrijeme dade se oblikovati klizno.
Struktura doputa zapoljavanje osoba umanjenih tjelesnih sposobnosti.
1. Samostalno radno mjesto
55
Nedostaci se strukture ogledaju u:
povienim investicijskim trokovima (udvajanje opreme u sluaju potrebe za vie
jednakih radnih mjesta),
potrebi za viom kvalifikacijom radnika,
oteanoj komunikaciji izmeu radnika, i
veim potrebnim prostorom.
56
57
Oznaka Mjere (mm)
Radna visina
Fini rad
Strojni rad
Runi rad
A
1275
1100 do 1200
1000
Poloaj radnog komada
Fini rad
Strojni rad
Runi rad
B
200
300
maks. 325
Dubina uvlaenja
sjedee povrine
C min. 50
Prostor za koljena
D min. 700
L min. 400
Prostor za ispruene
noge
K min. 350
L min. 300
Podnoak
M 280 do 380
N min. 400
Prostor za stopalo
O min. 200
P min. 200
Udaljenost radni komad
korijen nosa
Fini rad
Strojni rad
Runi rad
S

280
270
450
http://www.bosch.us/content/language1/downloads/Bosch_MaE_delivery_specs_appen42_Workplace_Measurements.pdf
58
59
60
Montaa velikih objekata karakteristina je za pojedinanu proizvodnju.

Objekt je sklapanja nepokretan, a montau izvodi jedna ili vie skupina radnika.

Prema vrsti proizvoda, strukture se uspostavljaju:
na mjestu koritenja (velika postrojenja, npr. cementare),
na mjestu proizvodnje i mjestu koritenja (brodski motor: montaa-ispitivanje-
demontaa-transport-montaa), te
na mjestu proizvodnje (brod).
2. Montaa velikih objekata
Sklapanje se svaki puta odvija pod drugaijim prostornim uvjetima i u redoslijedu koji
zavisi od slobode graenja.
Zbog isprepletenosti i meuzavisnosti razliitih zadaa javljaju se potekoe
sinkronizacije aktivnosti i osiguranja kontinuiteta izvoenja montae.
Potekoe mogu biti uzrokovane neiskustvom montera i susretom razliitih sustava
tolerancija (strojarstvo-graevinarstvo).
Zbog osobitosti i navedenih potekoa, kod montae velikih objekata poseban znaaj
ima planiranje i upravljanje procesom montae.
61
Veliina objekta montae dozvoljava usporedni rad, bez meusobnog ometanja.

Struktura je fleksibilna u pogledu proizvodnoga programa i kadrova.

Bogatstvo sadraja rada doputa visoku samostalnost radnika u odluivanju o tijeku i
metodi rada.

Za jednakomjerno kontinuirano iskoritenje kapaciteta (radnika i sredstava) potrebno
je dugorono planiranje i terminiranje.

Trokovi su transporta visoki.
62
Struktura je karakteristina za maloserijsku i serijsku proizvodnju.

Bazni dijelovi objekata na kojima e se odvijati montaa, i ugradbeni elementi za
sklapanje, postavljaju se unaprijed, prije izvoenja sklapanja, budui da su bazni
dijelovi nepogodni za pomicanje.
3. Pokretna radna mjesta i nepokretni objekti montae
Pojedine montane zadatke obavljaju radnik ili skupina radnika pomiui se od
objekta do objekta.
63
The Boeing Everett Factory -
747
The Boeing Everett
Factory - 777
Izvoenja zadataka moe biti vremenski usklaeno tako da skupine imaju priblino
jednako raspoloivo vrijeme izvoenja, pa se skupine u jednolikim vremenskim
intervalima smjenjuju na pojedinim objektima.

Ako vremena skupina nisu jednaka, za skupine s kraim vremenom treba definirati
alternativni posao, ili, ako je mogue, prelaze na idui (idue) objekte.

Struktura posjeduje fleksibilnost prema proizvodnom programu, koliinama i osoblju.
Nedostaci su strukture:
rastronost pripreme radnih mjesta,
velik potreban prostor,
radnici moraju nositi sredstva rada od objekta do objekta,
potekoe pri pojavljivanju zastoja.
64
Struktura se koristi u serijskoj, velikoserijskoj i masovnoj proizvodnji.

Proizvodi (bazni dijelovi) su takvi da se dadu pomicati od radnog mjesta do radnog
mjesta.

Radna su mjesta rasporeena sukladno visoko izvedenoj podjeli rada i slijedu montae,
a povezana transportnim sustavom.

Linije se izvode s taktom ili bez njega.

Izmeu radnih mjesta oblikuju se spremnici za ublaavanje vremenske ovisnosti izmeu
radnih mjesta (takta).
4. Linijska montaa
65
Linijskom montaom postie se visoka proizvodnost i kratak ciklus proizvodnje.

Potpuno definiranim i malenim sadrajem rada na radnim mjestima stvaraju se uvjeti za
automatizaciju procesa.

Vrijeme obuke kadrova je kratko, a zahtijevana kvalifikacija niska.
Nedostaci su strukture:
velika osjetljivost na zastoje,
malena fleksibilnost (prema proizvodnom programu, kadrovima i koliinama),
monotonija.
66
Ford
R. Konar
Struktura posjeduje prednosti linijske strukture (visoka proizvodnost i kratak ciklus
proizvodnje), uz istodobno obogaenje rada i fleksibilnost prema varijantama
proizvoda i koliinama.

Koristi se u serijskoj i velikoserijskoj proizvodnji.

Radnik obavlja cjelokupnu montau objekta, kreui se zajedno s objektom.

Potrebne kvalifikacije su vie, a obuka dulja no u linijskoj strukturi.
5. Pomina radna mjesta i pomini objekti sklapanja
67
68
Boeing 777 Jetliners
linija za zavrnu montau (2006.), pomak 40,6 mm/minuta
Njome se poluuju prednosti linijske strukture (visoka proizvodnost) i fleksibilnost
samostalnog radnog mjesta.
Postavka je da meuljudski odnosi unutar skupine, tj. nain na koji su odnosi
oblikovani, znaajno utjeu na uinkovitost izvoenja sklapanja.
U skupnoj montai grupa radnika obavlja dio ukupno predvienoga rada ili pak
potpunu montau proizvoda.
Pri tome se na radnu grupu prenose, uz montane zadatke, i druge djelatnosti i
odgovornosti, kao to su snabdijevanje dijelovima, kontrola kakvoe, otklanjanje
zastoja, odravanje itd.
Radnici mogu meusobno dogovarati, poticati i organizirati rad. Tako dobivaju vie
autonomije, odgovornosti i kontrole nad vlastitim radom, to se pozitivno odraava
na poveanje motivacije, fleksibilnosti i proizvodnosti.
Poremeaji u radu ne utjeu bitno na odvijanje cijeloga procesa, budui da
preraspodjelom poslova radnici brzo prilagouju proces nastalim promjenama i
tako osiguravaju njegovu stalnost.
6. Montaa u relativno autonomnim skupinama
Volvo (od 70-ih godina 20. stoljea)
69
RUNI MONTANI SUSTAVI I NOSAI PREDMETA RADA


Nosa predmeta rada (NPR) potreban je ako osnovni dio proizvoda ne posjeduje
stabilnu podlogu ili ako se u toku transporta oekuju smetnje.

Prednost primjene NPR je definirana orijentacija i pozicija objekta montae.

Slika prikazuje etiri oblika montanih sustava s runim radnim mjestima, bez
automatiziranog kretanja predmeta rada, i prema tome transportira li se objekt
montae od radnog mjesta do radnog mjesta sa ili bez nosaa predmeta rada.
70
S nosaem predmeta rada Bez nosaa predmeta rada
Runi sustavi BEZ AUTOMATIZIRANOG KRETANJA PREDMETA RADA
Pravokutan
oblik
U-oblik
Linija
Posebni oblici
71
PRAVOKUTAN OBLIK
OBILJEJA PREDNOSTI NEDOSTACI
nije potreban NPR
transport objekta montae
izmeu radnih mjesta izvodi se
runo
mogua je priprema dijelova sa
svih strana
dobra podobnost za grupni rad
(sa/bez promjene radnih mjesta)
dobar vidni kontakt i dobre
mogunosti za komunikaciju
mali investicijski trokovi
sustava koji je nainjen od
standardnih elemenata
oteana je pristupanost kod
promjene i dostave kutija u
unutranjem podruju stola
mali meuspremnik ili bez
meuspremnika izmeu radnih
mjesta
U-OBLIK
OBILJEJA PREDNOSTI NEDOSTACI
transport objekta montae
izmeu radnih mjesta izvodi se
runo (bez NPR)
nuna promjena radnih mjesta
kada postoji vie radnih mjesta
nego radnika
struktura je posebno prikladna
za sadraj rada po radnom mjestu
koji su 1,5 minuta i broj radnika
6
dobra podobnost za grupni rad
(sa promjenom radnih mjesta)
kratak put od radnog mjesta do
radnog mjesta i kratko vrijeme
reakcija kod smetnji u sustavu
mali investicijski trokovi
sustava koji je nainjen od
standardnih elemenata
vee tjelesno optereenje zbog
hodanja od radnog mjesta ka
radnom mjestu (posebno kada je
objekt montae tei od 5 kg)
ne postoji direktan vidni kontakt
s drugim radnicima
bre zamaranje radnika ako je
taktno vrijeme odnosno ritam
izmjene radnih mjesta < 1,5
minuta
LINIJA
OBILJEJA PREDNOSTI NEDOSTACI
raspored radnih mjesta po
redoslijedu odvijanja
operacija
runo transportiranje
objekta montae klizanjem
bez NPR ili preko tranica s
NPR
priprema dijelova na jednoj
strani uzdu linije
potrebna je mala povrina
za smjetaj sustava
jednostavna struktura od
standardnih elemenata
mogu se realizirati
sjedea/stojea radna mjesta
nije prikladna za grupni rad
ne postoji direktan vidni
kontakt s drugim radnicima
nefleksibilna
osjetljiva na zastoje
uzrokuje monotoniju kod
radnika
POSEBAN OBLIK
(varijanta I)
OBILJEJA PREDNOSTI NEDOSTACI
krini raspored radnih
mjesta kao nezavisnih,
samostalnih radnih mjesta, ili
kao grupnih mjesta
mogua je priprema
dijelova sa svih strana
dobar vidni kontakt i dobre
mogunosti komunikacija
jednostavna struktura od
standardnih elemenata
male investicije za osnovni
sustav
sustav je prikladan samo
za grupu od etiri radnika
POSEBAN OBLIK
(varijanta II)
OBILJEJA PREDNOSTI NEDOSTACI
stol slui kao sustav za
raspodjelu objekata montae i
kao spremnik izmeu radnih
mjesta
prikladan je za maloserijsku
montau razliitih tipova
proizvoda
runo postavljanje NPR na
poetku i na kraju stola
povratni tok NPR ispod stola
dobre mogunosti za grupni rad
nije potrebno ujednaavanje
vremena po radnim mjestima
mogua je istovremena
montaa dva razliita tipa,
odnosno, varijante proizvoda
dobar vidni kontakt i
komunikacija
kod velikog broja NPR
opasnost od nepreglednosti i
blokada
potrebna velika povrina za
smjetaj stola (u odnosu na U-
oblik)
runo postavljanje NPR na
poetku i na kraju stola
HIBRIDNI MONTANI SUSTAVI



Situacija mijeanih runih i automatskih stanica, u sustavu montae.

Na sljedeoj slici prikazana su etiri oblika montanih sustava kod kojih uvijek nosa predmeta
rada (NPR) slui kao pomono transportno sredstvo.


Transportom objekta montae na NPR nestaju neproduktivna pomona vremena za centriranje i
fiksiranje objekta montae.
77
iznad/ispod radne ravnine u radnoj ravnini
Pravokutan
oblik
U-oblik
Linija
Hibridni sustavi S AUTOMATSKIM TOKOM PREDMETA RADA
A = automatska stanica = stanica za podizanje = stanica za sputanje
Radna mjesta
u sporednom
toku
78
PRAVOKUTAN OBLIK
OBILJEJA PREDNOSTI NEDOSTACI
runa radna mjesta i
automatske stanice u glavnome
toku na obje strane sustava
kruenja NPR
direktna dostava materijala s
obje strane radnih mjesta i
stanica, ili centralna dostava i
otprema na elnoj strani sustava
manje investicije za sustav
kruenja NPR-a u usporedbi s U-
oblikom i linijskim rasporedom
manja potrebna povrina
pogodnost za grupni rad
dobar vidni kontakt i
komunikacija kod nasuprotno
leeih runih radnih mjesta
povratni tok NPR-a je kratak
ograniena pristupanost
unutranjeg podruja sustava,
naroito kod automatskih stanica
(u sluaju popravka)
U-OBLIK
NPR u radnoj ravnini
OBILJEJA PREDNOSTI NEDOSTACI
runa radna mjesta i
posluivanje automatskih stanica
je u unutranjem podruju
sustava kruenja NPR
centralna doprema i otprema na
elnoj strani sustava
kruno kretanje NPR-a u radnoj
ravnini
pogodnost za grupni rad sa
promjenom radnih mjesta (npr.
vie radnih mjesta nego radnika)
dobra preglednost
malo vrijeme reakcija kod
smetnji u sustavu
vee investicije za sustav
kruenja NPR u odnosu na
pravokutan oblik
vei broj NPR u usporedbi sa
pravokutnim oblikom
nepovoljna priprema dijelova na
radnim mjestima u usporedbi sa
pravokutnim, odnosno, linijskim
sustavom posebno kod velikih
dijelova
U-OBLIK
povratan tok NPR iznad radne ravnine
OBILJEJA PREDNOSTI NEDOSTACI
runa radna mjesta i
posluivanje automatskih stanica
je u unutranjem podruju
sustava kruenja NPR
centralna doprema i otprema na
elnoj strani sustava
povratan tok NPR iznad radne
ravnine s dizalom
pogodnost za grupni rad s
promjenom radnih mjesta (npr.
vie radnih mjesta nego radnika)
dobra preglednost
malo vrijeme reakcija kod
smetnji u sustavu
manji broj NPR u usporedbi s
povratnim tokom NPR-a u radnoj
ravnini
vee investicije za sustav
kruenja NPR-a zbog skupljeg
ureaja za podizanje NPR-a u
usporedbi sa povratnim tokom
NPR-a u radnoj ravnini
ogranieno koritenje
transportnog sustava u kutnim
podrujima
LINIJA
OBILJEJA PREDNOSTI NEDOSTACI
runa radna mjesta i
automatske stanice rasporeeni
na samo jednoj strani
transportnog sustava
kretanje NPR u radnoj ravnini
(mogunosti: ispod ili iznad radne
ravnine)
direktna dostava materijala na
strani runih radnih mjesta i
automatskih stanica
manje investicije za transportni
sustav u usporedbi s U-oblikom
manja potrebna povrina u
usporedbi s U-oblikom
doprema i priprema dijelova
direktno na radna mjesta i stanice
(posebno veliki dijelovi)
dobra pristupanost
automatskim stanicama
nije prikladna za grupni rad s
promjenom radnih mjesta
slaba, odnosno, ne postoji
komunikacija izmeu runih
radnih mjesta na poetku i na
kraju linije (posebno ako je linija
dulja od 10 metara)
ograniene mogunosti za
koritenje NPR-a u povratnom
toku
SPOREDAN TOK, varijanta I
OBILJEJA PREDNOSTI NEDOSTACI
sustav je pravokutnog oblika ali je raspored
runih radnih mjesta u sporednom toku
Razlozi za sporedni tok jesu:
- sadraj rada po radnim mjestima traje dulje
od takta automatskih stanica, i
- postupna izgradnja sustava kod poveanja
broja komada u duljem vremenskom
razdoblju bez preoblikovanja postojeih
radnih mjesta.
mogue je odvajanje runog podruja od
automatskog podruja ukljuivanjem
spremnika
Rasporedom runih radnih
mjesta u sporednom toku
smanjuju se:
meusobna ovisnost kod
odstupanja produktivnosti
trokovi izjednaenja
vremena izvoenja (postizanja
takta) jednakomjernim
optereenjem (vei sadraj
rada kod paralelnih mjesta)
izgubljeno vrijeme kod
prilagodbi sustava.
potrebno je kodiranje
NPR-a
vee su investicije za
NPR sustav u usporedbi
s pravokutnim oblikom i
linijom
SPOREDAN TOK, varijanta II
OBILJEJA PREDNOSTI NEDOSTACI
kao varijanta I, s time da su i automatske
stanice rasporeene u sporednom toku
automatske stanice mogu se dodatno
postaviti i u glavni tok (nije prikazano)
ovakav raspored doputa potpunu
montau proizvoda na svakom runom
radnom mjestu
svaki radnik je odgovoran za kvalitetu
svojega proizvoda
NPR se s radnog mjesta transportira na
automatske stanice i nakon to uslijedi
automatsko sklapanje i ispitivanje, vraa se
na dotino runo radno mjesto
Rasporedom runih radnih mjesta u
sporednom toku smanjuju se:
meusobna ovisnost kod
odstupanja produktivnosti
trokovi izjednaenja vremena
izvoenja (postizanja takta)
jednakomjernim optereenjem (vei
sadraj rada kod paralelnih mjesta)
izgubljeno vrijeme kod prilagodbi
sustava.
Mogua je paralelna montaa
razliitih tipova i varijanti proizvoda.
potrebno je
kodiranje NPR-a
vee su investicije
za NPR sustav u
usporedbi s
pravokutnim oblikom
i linijom
dodatne investicije
za prilagoavanje
automatskih stanica
kod miks montae
AUTOMATSKI MONTANI SUSTAVI


Automatski montani sustavi uglavnom se koriste za montau velikih koliina
proizvoda.


Obiljeja automatskih montanih sustava jesu:

automatske stanice su povezane transportnim ureajem kruto ili slobodno,

koritenje ureaja za rukovanje.
85
Automatski sustavi
Automat sa
okreuim stolom
kruta veza
Transfer linija
kruta veza
Fleksibilna
robotska stanica
Fleksibilna
robotska
montana linija
slobodna veza
transfer, odnosno okreui stol
stanica
sustav dostave dijelova
robot
86
Automat s okreuim stolom
87
Transfer linija
88
FLEKSIBILNE ROBOTSKE STANICE


Fleksibilnu robotsku stanicu ine jedna ili vie montanih jedinki povezanih jedinstvenim
sustavom za transport, i upravljaka jedinica (programabilni logiki kontroler, ili
industrijski PC).

U fleksibilnoj se montai transport unutar stanice obavlja pomou industrijskoga robota,
indeksnih rotirajuih stolova ili konvejera sa slobodnim ili pak indeksiranim transportom.

Rukovanje u nekim sluajevima moe biti integrirano s transportnim sustavom, kao
naprimjer u sluaju primjene industrijskoga robota koji je sposoban osim prenoenja
predmeta rada izvoditi i sloene operacije orijentiranja, umetanja i slino.
89
manipulator
SCARA robot
http://titan.fsb.hr/~zkunica/nastava/v/ASSEM_FL.avi http://titan.fsb.hr/~zkunica/nastava/v/UNIVCART.avi
90
vibracijski
dodava
konvejer za montirane sklopove
konvejer za bazne dijelove
dijelovi u sreenom
stanju u magazinima
dijelovi u sreenom
stanju na paleti
stega baznoga
dijela i sklopa
senzor za orijentiranje
robotom oko Z-osi
remenski dodavai
vienamjenska hvataljka
robot sa etiri stupnja slobode gibanja
Stanica s jednim robotom
91
remenski dodavai
senzor za
orijentiranje
robotom
oko Z-osi
robot sa etiri stupnja
slobode gibanja
konvejer baznih
dijelova
dijelovi u magazinima
stega baznoga
dijela i sklopa
vibracijski dodava
konvejer za montirane
sklopove
dijelovi u sreenom
stanju na paleti
vienamjenska hvataljka
Stanica s dva robota
92
FLEKSIBILNA ROBOTSKA MONTANA LINIJA


Posebno je prikladna za proizvode sa velikim brojem razliitih tipova i
varijanti.


Montane linije su karakteristine po:

velikoj fleksibilnosti za preureenje,

fleksibilne robotske stanice i jedinke su povezane pomou transportne
trake (sustav sadri NPR),

jednostavnom preprogramiranju.
93
Viestanini robotski sustav
magazini
runa radna
stanica
nesinkroni trasportni (transfer)
ureaj (sustav)
paleta
nosa baznoga dijela i sklopa
94
95
Katalozi standardne opreme i
vlastitooblikovana oprema
Specifikacija opreme po radnim
mjestima i za cjeloviti sustav
(povezivanje radnih mjesta)
DETALJNO OBLIKOVANJE RADNIH MJESTA
I SUSTAVA
(FINO PROJEKTIRANJE, OBLIKOVANJE)
Narudba i realizacija
96
Katalozi proizvoaa opreme
97
Oblikovanje (ukljuujui simulaciju, vizualizaciju i optimiranje) montanih sustava, runih
i/ili automatskih, danas se moe nainiti pomou raunala i softverskih CAD/CAE/CAM
alata.

Softverima, kao to su CATIA (DELMIA) i Siemens NX (Tecnomatix) objedinjuju
oblikovanje proizvoda, procesa i sustava (koncepti: Concurrent Engineering istodobno
inenjerstvo, Product Lifecycle Management).
98
SOFTVERSKI ALATI ZA OBLIKOVANJE
PROCESA I SUSTAVA SKLAPANJA
Softverima se moe:
-- detaljno oblikovati radna mjesta i nainiti njihov raspored,
-- utvrditi vremena potrebna za izvrenje zadaa na radnim mjestima,
-- izvriti analiza trokova,
-- odrediti/ispitati koncepte strukture montanog sustava, naprimjer u vezi tokova
materijala i veliine spremnika u sustavu,
-- izraunati iskoritenja razliitih montanih stanica uz razliite rubne uvjete
(naprimjer zastoje), i verificirati stvarni kapacitet sustava,
-- zakljuivati o najpovoljnijoj podjeli rada izmeu pojedinih montanih stanica,
odnosno radnih mjesta,
-- ostvariti planska sigurnost i planska kvaliteta, uz smanjenje rizika pogrenih
investicija.
99
podruje hvatanja
vidno podruje
modeli ovjeka
maksimalno optereenje
dimenzije radnog mjesta
analiza zdravstvenog rizika
...
Mjerenje
vremena
Raspored
radnih mjesta
Ujednaavanje
vremena
izvoenja rada po
radnim mjestima
Ergomas (DELMIA)
(Sustavi
unaprijed
odreenih
vremena)
100
101
Projekt Scania linija za montau prednjeg mosta kamiona kapaciteta 95 do 150
kamiona dnevno, nainjena softverom eM-Plant (Tecnomatix)
102
Konac!
http://titan.fsb.hr/~zkunica/nastava/v/Domagoj%2
0Jezl%20Diplomski%20rad%20FSB%202011%2
0Radna%20stanica%203.avi
http://titan.fsb.hr/~zkunica/nastava/v/Filip%20Str
soglavec%20Diplomski%20rad%20FSB%20201
1%20video1.avi
http://titan.fsb.hr/~zkunica/nastava/v/Filip%20Str
soglavec%20Diplomski%20rad%20FSB%20201
1%20video2.avi