DIJAGNOSTIKA KOTRLJAJUIH LEAJEVA

1. UVOD Dijagnostici odnosno ispitivanju stanja kotrljajuih leaja kao veoma znaajnih i esto koritenih mainskih elemenata se sve vie poklanja panja kao dijelu sveukupne dijagnostike postrojenja. Da bi se predstavio znaaj dijagnosticiranja leaja dovoljno je napomenuti da npr. 41% svih otkaza elektromotora otpada na otkaze leaja [1]. Prediktivno (predviajue) odravanje, koje se pokazuje kao znatno superiorniji vid odravanja u poreenju sa tradicionalnim naknadnim i preventivnim odravanjima, pogotovu u pogledu smanjenja trokova i izbjegavnja iznenadnih otkaza postrojenja koji ponekada imaju nesagledive posljedice je nezamislivo bez organiziranja i implementiranja kvalitetne tehnike dijagnostike postrojenja. Metode ispitivanja stanja kotrljajuih leaja se dijele u dvije grupe: statitke metode i dinamike metode.

Statike metode su metode ispitivanja koje se apliciraju nad leajima dok leaj miruje, a dinamike metode su metode koje se apliciraju nad leajem koji je u radu. Prednost statikih metoda je njihova visoka pouzdanost, a nedostatak statikih metoda je to zahtijevaju zaustavljanje i rastavljanje maine kako bi se obavilo dijagnosticiranje. U tabeli 1. je dat pregled metoda dijagnosticiranja kotrljajuih leajeva. Tabela 1. Pregled metoda dijagnosticiranja kotrljajuih leajeva PODJELA METODA KOMENTAR METODE Vizuelni pregled Vizuelnim pregledom se mogu uoiti eventualna oteenja elemenata leaja,

Mjerenje zazora STATIKE METODE Ispitivanje maziva Mjerenje temperature

DINAMIKE METODE

Presluavanje uma leaja u audio podruju Presluavanje uma leaja u ultrazvunom podruju Mjerenje vibracija leaja

prisustvo korozije i neistoa. Potrebno je pregledati kuite i zaptivke. Za dateljniji pregled potrebno je oistiti leaj osim ako nije u pitanju trajno podmazani leaj koji se ne smije prati. Za pregled teko dostupnih leajeva se koriste endoskopi. Zazor leaja moe biti radijalni i aksijalni. Za svaki leaj proizvoa definie dozvoljeni zazor leaja. Npr. za leaj 22228, unutarnjeg prjenika 140 mm, sa oznakom zranosti C3 dozvoljeni radijalni zazor je 0,170,22 mm. Samo mjerenje zazora se izvodi pomou mjernih listia koji se umeu izmeu prstena leaja i kotrljajueg elementa. Koriste se mjerni listii visoke rezolucije od 0,1 mm sa debljinama poev od 0,03 mm. Ovisno o konstrukciji sklopa ponekada se mjerenje zazora moe obaviti pomou komparatera. Ispitivanjem neistoa u mazivu se mogu uoiti simptomi otkaza leaja. Neistoe u mazivu se ispituju mikroskopom kako bi se ustanovi njihov oblik, a takoer se vri i hemijska analiza estica. Samo prisustvo metalnih opiljaka u mazivu je esto dovoljan simptom. Radna temperatura svakog leaja mora biti u zadanim granicama. U praksi se pojedini leaji prinudno hlade, a pojedini i prinudno griju na razne naine, ali neovisno o ovome potrebno je mjeriti temperaturu leaja. Ako se leaj pregrijava u radu potrebno je otkriti uzrok i eliminisati ga. Uzrok zagrijavanja leaja moe biti i prevelika koliina masti u kuitu leaja. Presluavanje leaja se vri pomou stetoskopa ili metalne ipke ije jedan kraj se prisloni na kuite leaja, a drugi kraj na kost iza uha. Leaji koji su u dobrom stanju generiu buku u vidu predenja ili uma vodopada. Grebanje, kripa i drugi nepravilni zvukovi ukazuju na to da su leajevi su u loem stanju. Presluavanje leaja se vri pomou ultrazvunog stetoskopa. Prednost presluavanja u ultrazvunom podruju je to su manje prisutne smetnje od drugih izvora buke, jer se ultrazvuk ne prenosi na daljinu, te se defekt leaja otkriva u znatno ranijoj fazi nego li pri presluavanju uma u audio podruju. Uveane vibracije na kuitu leaja mogu biti uzrokovane defektom leaja. Snimanjem FFT spektra signala vibracija se mogu uoiti karakterine spektralne komponente koje ukazuju na otkaz leaja. Meutim, u poetnom stadiju otkaza ove komponente su malog intenziteta te su zamaskirane strukturalnim vibracijama maine tako da ova metoda nije pouzdana. Specijalnim metodama ispitivanja kao to su npr. SPM Spectrum metoda udarnih impulsa, metoda envelope, metoda defekt faktora i druge specijalne metode omoguavaju pouzdano otkrivanje kvara leaja u ranoj fazi. Veina ovih metoda je patentirana i u vlasnitvu je raznih proizvoaa dijagnostikih ureaja.

Specijalne metode

Tehniki indikatori ispravnosti leaja su: zazor leaja, temperatura leaja u normalnim radnim uslovima, intenzitet ultrazvuka, nivo vibracija leaja i indikacija neke od specijalnih metoda. Otpor elektrine izolacije je tehniki indikator ispravnosti kod izolovanih leaja koji se koriste u pojedinim elektromotorima [5]. Na slici 1. je prikazana konstrukcija kotrljajueg leaja [4]. Kao to vidimo dijelovi leaja su: vanjski prsten, unutarnji prsten, kotrljajui elementi (kuglice, valjii, iglice itd.) i kavez. Pojedine vrste leaja nemaju kavez, a pojedine vrste imaju ugraene zaptivke.

Sl. 1. Konstrukcija kotrljajueg leaja [4] Kotrljajui leaji su mainski elementi iji proces detorijacije opisuje kriva habanja poznata pod nazivom kriva poznih otkaza [2] prikazana na slici 2. to praktino znai da se veina defekata kotrljajuih leaja razvija postepeno to ostavlja korisniku dovoljno vremena za pravovremeno provoenje aktivnosti odravanja ime se izbjegavaju tete u proizvodnom procesu usljed iznenadnog otkazivanja leaja. Najei defekti koji se javljaju u radu leaja su: loe podmazivanje leaja, zaprljanje maziva i oteenje leaja (korozija, prskotine, lomovi itd.). Loe podmazivanje nastupa, ako leaj nije dovoljno podmazan ili je aplicirano loe mazivo. Prevelika koliina masti u kuitu leaja dovodi do pregrijavanja leaja. Usljed oteenja zaptivki, greaka tokom montae ili slino moe doi do zaprljanja (kontaminacije) maziva vodom, pijeskom, metalnim esticama i drugim to dovodi do problema u radu leaja.

Sl. 2. Proces detorijacije kotrljajueg leaja [2] Pojedini istraivai definiraju devet stadija otkaza kotrljajueg leaja, meutim prema ope prihvaenom stanovitu postoje etiri stadija otkaza leaja [3]. Simptomi defekta u pojedinim stadijima su dati u tabeli 2. Tabela 2. Stadiji otkaza leaja STADIJ Temperatura uveana 1 2 3 4 DA

Vibracije i buka

Ultrazvuk DA DA DA

DA DA

Specijalne metode DA DA DA DA

Primjetimo da se u prvom stadiju otkaza samo specijalnim dijagnostikim metodama mogu uoiti simptomi defekta. U etvrtom (zavrnom) stadiju otkaza svim dijagnostikim metodama je mogue dijagnosticirati kvar. Vidimo da je temperatura leaja uveana tek u ovome zavrnom stadiju, odnosno mjerenjem temperature nije mogu vriti ranu detekciju otkaza leaja. Vibracije i buka se mogu detektovati u teem stadiju otkaza. U kom stadiju otkaza emo zamijenti leaj ovisi o znaaju pogona, ali ako leaj dospije u etvrti stadij otkaza obavezno ga treba zamijeniti, jer prijeti opasnost od unitenja cijele maine. Pouzdanu dijagnozu stanja leaja dinamikim metodama bez snimanja FFT spektra je mogue sprovesti tek u treem stadiju otkaza, a da bi se defekt pouzdano dijagnosticirao u ranijim stadijima potrebno je obaviti snimanje FFT spektra, jer se snimanjem FFT spektra eliminiu signali smetnji. Svaki kotrljajui leaj ima svoj projektovani radni vijek, ali oko 90% leajeva traje due nego to je projektovano dok istovremeno neki leaji otkau i prije isticanja projektovanog radnog vijeka [2]. Stoga je pri dijagnosticiranju leaja korisno imati podatak o odraenom radnom vijeku leaja, jer ako se na leaju koji je odradio tek treinu svoga radnoga vijeka uoe simptomi defekta potrebno je vrlo oprezno donijeti dijagnozu. Meutim ako je leaj odradio dvostruki radni vijek tada je realno oekivati njegov otkaz te se odluka o zamjeni leaja moe donijeti sa vie sigurnosti. Dijagnosticiranje leaja dinamikim metodama je potrebno obaviti u normalnim radnim uslovima maine tj. kada je maina zagrijana na radnu temperaturu i kada je pod uobiajenim optereenjem. Leaj treba biti podmazan, ali ga ne treba podmazivati neposredno prije mjerenja. Ako je leaj podmazan potrebno je da maina odradi barem nekoliko sati prije mjerenja, jer svjee aplicirana mast u znaajnoj mjeri maskira oteenja, a takoe temperatura leaja poraste nakon podmazivanja i ostaje uveana 1-2 sata rada maine. 2. DEFEKTI LEAJA I NJIHOVI UZROCI Najei defekti koji se javljaju u radu leaja su: loe podmazivanje leaja, zaprljanje maziva i oteenje leaja (korozija, prskotine, lomovi itd.).

Loe podmazivanje nastupa, ako leaj nije dovoljno podmazan ili je upotrijebljeno loe mazivo. Za podmazivanje leaja se koriste dvije vrste maziva: mainsko ulje i mainska mast. Vie od 80% leajeva se podmazuju mau [2]. Pojedine vrste leaja su trajno podmazani mau na bazi litija. Ovi leaji imaju ugraene zaptivke i ne smiju se prati [6]. Prevelika koliina masti u kuitu leaja dovodi do pregrijavanja leaja. tavie svaki puta neposredno nakon to se leaj podmae mau temperatura leaja e se neto uveati to iezava nakon par sati rada. Potrebno je koristiti kvalitetno mazivo sukladno uputama proizvoaa i vriti podmazivanje odnosno zamjenu maziva u zadanim intervalima te provjeravti stanje maziva. Maziva razliitih sastava ne treba mijeati, osim kada je njihova kompatibilnost potvrena. Ako se koristi ulje potrebno je redovno provjeravati koliinu ulja u sistemu te protok i druge parametre. Ako se koristi mast tada je potrebno aplicirati odgovarajuu koliinu masti prema uputama proizvoaa leaja. Kada se vri runo podmazivanje pomou masti dobro je koristiti alate koji mjerenjem intenziteta ultrazvuka signaliziraju prodiranje maziva do leaja. Nakon svakog potezanja poluge na mazalici treba saekati priblino 15 s da mast dopre do povrine i tek nakon toga se izmjeri intenzitet ultrazvuka. Ako se primijeti da intenzitet ultrazvuka ne opada s dodavanjem masti, podmazivanje treba odmah prekinuti, jer i prevelika koliina masti moe biti tetna. Ovdje se podrazumijeva da maina radi u momentu podmazivanja tj. da je leaj u radu, jer leaj koji stoji ne generie nikakav ultrazvuk. U naelu se leaji i podmazuju u radu radi prodiranja masti. Ako se podmazuje leaj koji stoji tada se aplicira samo polovina od uobiajene koliine masti, a ostatak se dodaje kada se maina pokrene [5]. Pri podmazivanju mau je potrebno provjeriti da li je protoan otvor za odvoenje vika masti, ako je ugraen. Naime u pojedinim izvedbama se ne ugrauje ovakav otvor. Savremen nain podmazivanja leaja se vri pomou ureaja za automtizovano podmazivanje. Automatizovano podmazivanje moe

biti centralizovano gdje se ugrauje jedan centralni ureaj za jednu mainu ili cijelo postrojenje i decentralizovani gdje se za svaki leaj ugrauje poseban ureaj automatskog podmazivanja. Usljed oteenja zaptivki, greaka tokom montae ili slino moe doi do zaprljanja (kontaminacije) maziva vodom, pijeskom, metalnim esticama i drugim to dovodi do problema u radu leaja. Ponekada i pri samom podmazivanju doe do zaprljanja maziva, ako se ne vodi rauna o istoi. Ako voda prodre u mazivo vijek trajanja leaja se znatno skrauje [2], [4]. Na leajima se javljaju sljedee vrste oteenja [2], [4]: prskotine, istroenost (habanje), korozija, elektrina erozija, plastine deformacije i lomovi.

Prskotine su mali krateri na kotrljajuoj stazi ili kotrljajuem elementu (slika 3.), a nastaju usljed: stranih tijela malih dimenzija u mazivu, lokalnog zavarivanja kotrljajueg elementa i staze, zamora materijala i kao posljedica elektrinih proboja [4].

Sl. 3. Prskotina na stazi leaja U zaprljanom mazivu se nalaze estice pijeska, metalni opiljci i slino. Ove estice mogu biti veoma tvrde i njihovim zabadanjem u stazu dolazi do nastajanja prskotina u stazi. Lokalno zavarivanje se ostvaruje tokom stacionarnog nerotirajueg stanja leaja uz prisustvo optereenja. Premda kotrljajui element i kotrljajua staza djeluju potpuno glatki, mikroskopski gledano oni su hrapavi. Pri dovoljno velikom povrinskom pritisku dolazi do zavrivanja dvaju metalnih povrina. Tokom pokretanja leaja zavareni dijelovi se razdvajaju pri emu dolazi do upanja estica metala i stvaranja prskotina. Kao posljedica zamora materijala nastaju sitne pukotine ispod povrine materijala koje se postepeno ire prema povrini da bi nakon izvjesnog vremena nastao krater dubine 0,1 do 0,2 mm sa tendencijom poveavanja. Same pukotine izaziva lokalno deformativno optereenje na prelazu izmeu krutog, termiki obraenog, povrinskog sloja i dubljih ilavih slojeva metala. Ova pojava se javlja i kod novih leaja, a pogotovo kod leaja sa velikim brojem radnih sati kada nastupi znatniji zamor materijala. Elektrini proboji su dosta esta pojava na elektromotorima. Usljed oteenja izolacije namotaja dolazi do kratkog spoja izmeu mase elektromotora i faznih vodia. Izuzetno jaka struja kratkog spoja tee sa namotaja prema kuitu elektromotra pratei silnice elektrinog polja koje se esto zatvaraju preko leaja. Ova fizikalna pojava rezultira oslobaanjem toplote koja otapa metal. Dodatna oteenja nastaju zbog elektrolitikog djelovanja elektrine struje kako na sam metal tako i na mazivo. Osim elektrinih proboja, posebno kod elektromotora napojenih sa frekventnih pretvaraa, kroz leaje teku izvjesne struje indukovane usljed nesimetrije magnetnog polja. Istroenost (habanje) leaja nastaje usljed abrazivnog i adhezivnog troenja. Plastine deformacije nastaju usljed preoptereenja i pregrijavanja. Lomovi nastaju usljed preoptereenja i usljed termikih naprezanja. U tabeli 3. su dati najei uzroci otkaza leaja [2], [4].

Tabela 3. Uzroci otkaza leaja [2], [4] Uzrok Opis Upotrebom neadekvatnih alata ili nepotivanjem procedure Nepravilna ugradnja Nepravilno podmazivanje Zaprljanje Preoptereenje
ugradnje dolazi do oteenja leaja pri samoj ugradnji Pogrenim odabirom maziva ili njegovom pogrenom primjenom se poveava trenje to dovodi do ubrzanog troenja leaja Prodorom vode, kiselina, pijeska, metalnih estica i drugih neistoa u mazivo znatno se skrauje vijek leaja Nepravilnim rukovanjem mehanikim sistemom u koga je ugraen leaj leaj se preoptereuje to mu skrauje ivotni vijek

Procenat 16% 36% 14% 34% 100%

Do prepotereenja leaja moe doi i usljed konstruktivne greke odnosno usljed neadekvatnog odabira leaja od strane konstruktora maine, ali takvi sluajevi su rijetkost i u praksi obino dolazi do preoptereenja leaja usljed pogrenog rukovanja mainom. Ponekada se deava da se pri zamjeni leaja ugradi zamjenski leaja koji ne zadovoljava zahtjeve aplikacije. Osim navedenih uzroka u praksi se sreu sljedei uzroci otkaza leaja: pregrijavanje ili podhlaivanje leaja, oteena osovina ili kuite na koje se montira leaj, loe zaptivanje leaja, pogreno skladitenje leaja, istekao rok trajanja leaja, jake vibracije maine i tok elektrine struje kroz leaj. Leaji imaju svoj rok trajanja nakon ijeg isteka leaji nisu za upotrebu bez obzira to nisu bili koriteni ve su bili uskladiteni. Nakon isteka roka trajanja leaji se mogu uputiti na reparaciju kod proizvoaa. Takoer i koriteni leajevi, ako nemaju lomova i dubljih prskotina se mogu reparirati [2]. 3. STATIKE METODE Statike metode su metode ispitivanja koje se apliciraju nad leajima dok leaj miruje, a dinamike metode su metode koje se apliciraju nad leajem koji je u radu. Prednost statikih metoda je njihova visoka pouzdanost, a nedostatak statikih metoda je to zahtijevaju zaustavljanje i rastavljanje maine kako bi se obavilo dijagnosticiranje. Statike metode ispitivanja leajeva su: vizuelni pregled leaja, statiko mjerenje zazora leaja, mjerenje otpora izolacije i ispitivanje maziva.

Vizuelnim pregledom se mogu uoiti eventualna oteenja elemenata leaja, prisustvo korozije i neistoa. Potrebno je pregledati kuite i zaptivke. Za dateljniji pregled potrebno je oistiti leaj osim ako nije u pitanju trajno podmazani leaj koji se ne smije prati. Za pregled teko dostupnih leajeva se koriste endoskopi. Korisno je dokumentovati naeno stanje fotografisanjem. Savremeni endoskopi imaju ugraene digitalne kamere. Zazor leaja (engleski: bearing internal clearance) Z moe biti radijalni Zr i aksijalni Za kao to je ilustrovano na slici 4.

Sl. 4. Radijalni i aksijalni zazor leaja

Za svaki leaj proizvoa definie dozvoljeni zazor leaja. Npr. za leaj 22228, unutarnjeg prjenika 140 mm, sa oznakom zranosti C3 dozvoljeni radijalni zazor je 0,170,22 mm. Samo mjerenje zazora se izvodi pomou mjernih listia koji se umeu izmeu prstena leaja i kotrljajueg elementa. Koriste se mjerni listii visoke rezolucije od 0,01 mm sa debljinama poev od 0,03 mm. Tokom mjerenja je potrebno vrlo paljivo umetnuti mjerni listi bez primjene sile kako ne bi dolo do oteenja povrina. Ovisno o konstrukciji sklopa ponekada se mjerenje zazora moe obaviti pomou komparatera. Mogui uzroci abnormalnog zazora leaja su: istroenost leaja, zagrijavanje leaja, pogrena ugradnja leaja i preoptereenje leaja.

Pri mjerenju zazora treba voditi rauna o zagrijanosti leaja. Naime leaj koji ohlaen na -10C ima manje dimenzije od leaj ugrijanog na 40C. Takoer, nije svejedno da li je unutranji prsten zagrijan na viu temperaturu od vanjskog. Nedogovarajui zazor leaja, je ponekada uzrokovan nepravilnom ugradnjom leaja. Leaji se proizvode od elastinog elika tako da dolazi do njihovog ugibanja ak i usljed vlastite teine [2].

Sl. 5. Statiko mjerenje radijalnog zazora leaja Na slici 5. je ilustrovano statiko mjerenje radijalnog zazora leaja Zr. Kao to vidimo obavlja se mjerenje u tri take, a zatim se zazor rauna po formuli:

Zr =

a+b+c 2

(1)

Postoje i dinamiki postupci mjerenja zazora leaja, ali se rijetko primjenjuju u specifinim aplikacijama. Na slici 6. su prikazani mjerni listii kojima se mjeri zazor.

Sl. 6. Mjerni listii

Otpor elektrine izolacije se mjeri kod izolovanih leaja koji se koriste u pojedinim elektromotorima [5]. Ovakvi elektromotori obino imaju posebnu naljepnicu sa oznakom da je ugraen izolovani leaj. Izolacijski otpor je prihvatljiv ako je vrijednost otpora via od 10 k. Mjerenje se obavlja pomou instrumenta za mjerenje velikih otpora. Ako se vri mjerenje na leaju koji je ugraen na elektromotor potrebno je postupiti sukladno uputama proizvoaa elektromotora. Ispitivanjem neistoa u mazivu se mogu uoiti simptomi otkaza leaja. Neistoe u mazivu se ispituju: vizuelno (mikroskopski) i hemijskom analizom.

Pomou mikroskopa se moe ustanoviti oblik neistoa [7]. Samo prisustvo metalnih opiljaka u mazivu je esto dovoljan simptom problema. Za uzimanje uzoraka masti se koristi otvor za odvoenje vika masti, a jo bolje je, ako se uzorak masti za ispitivanje uzme sa samog leaja, ali je za ove svrhe potrebno otvoriti leaj. Tokom uzimanja uzoraka treba voditi rauna da se isti na uprljaju. Magnetine estice zaprljanja masti se mogu izdvojiti iz uzorka masti pomou elektromagneta. Ukoliko se hemijskom analizom ustanovi prisustvo eljeza, bakra, nikla i drugih hemijskih elementa koji su u sastavu elika za elementa leajeva te u sastavu materijala za kavez leaja to je simptom otkaza leaja. Ispitavnje stanja leaja ispitivanjem neistoa u mazivu je metoda koja se vrlo uspjeno primjenjuje u aplikacijama gdje se druge metode ne mogu primjeniti i vrlo je pouzdana. 4. DINAMIKE METODE 4.1. Uvod u dinamike metode Dinamike metode ispitivanja stanja kotrljajuih leaja su metode koje se apliciraju nad leajem koji je u radu. Danas se primjenjuju sljedee dinamike metode: mjerenje temperature, presluavanje uma leaja u audio podruju, presluavanje uma leaja u ultrazvunom podruju, mjerenje vibracija leaja i specijalne metode.

4.2. Mjerenje temperature leaja Radna temperatura svakog leaja mora biti u zadanim granicama sukladno uputama proizvoaa leaja, jer u sluaju odstupanja moe doi do trajnog oteenja leaja, a jo ee dolazi do oteenja zaptivki leaja. Takoer moe doi do oteenja osovine na koju je leaj namontiran. Leaji opte namjene su predvieni za rad u temperaturnom opsegu od -20C do 110C [2]. U praksi se pojedini leaji prinudno hlade, a pojedini i prinudno griju na razne naine, ali neovisno o ovome potrebno je mjeriti temperaturu leaja. Ako se leaj pregrijava u radu potrebno je otkriti uzrok i eliminisati ga pri emu treba imati na umu da uzrok pregrijavanja moe biti i greka u mjerenju. Pri radu dolazi do pregrijavanja leajeva usljed vie uzroka koji su navedeni u tabeli 4 [2], [4]. Najednostavniji, ali svakako ne i najbolji nain ocjene temperature leaja je ljudsko ulo dodira. U mnogo sluajeva je dovoljno da rukom opipamo kuite leaja da bismo subjektivno procijenili njegovu temperaturu. Najsavremeniji postupak mjerenja temperature leaja se provodi pomou beskontaktnih IR termometara ili pomou termografske kamere, a takoer se vre mjerenja pomou senzora kao to su Pt100 senzori i termistorski senzori te termoelementi tipa J (Fe-Co). Korisno je pratiti trend promjene temperature runim biljeenjem mjerenja ili pomou elektronskih ureaja, jer se kroz praenje trenda temperature dobiva bolji uvid u stanje leaja. Na slici 7. je ilustrovano mjerenje temperature leajeva pomou kontaktnog termometra [3]. Kao to vidimo instrument za mjerenje prislonimo na kuite leaja i saekamo dok se mjerenje ne ustabili te oitamo temperaturu. Temperatura leajeva do oko 60 C smatra se prihvatljivom za veinu primjena.

Tabela 4. Uzroci pregrijavanja leajeva UZROK OPIS Ukoliko je aplicirana premalena koliina maziva ili je u pitanju neadekvatno Loe podmazivanje leaja
mazivo koje svojim performansama ne zadovoljava zahtjeve aplikacije dolazi do povienog trenja u leaju usljed ega se isti zagrijava. Takoer, ako se aplicira prevelika koliina maziva unutar kuita leaja, posebno ako se za podmazivanje koristi mast, tada takoer dolazi do poveanog trenja i zagrijavanja leaja. Iskustvo govori da usljed apliciranja prevelike koliine masti ponekada dolazi do oteenja kaveza leaja. Mazivo moe biti kontaminirano raznim neistoama kao to su npr. metalni opiljci, pijesak, voda itd. to opet dovodi do zagrijavanja uzrokovanog trenjem i tavie oteenja i ubrzanog habanja leaja. Ukoliko je pogreno ugraena zaptivka leaja ili ista nije adkvatno podmazana dolazi do zagrijavanja iste to dovodi do zagrijavanja leaja. Premali zazor u radu dovodi do zagrijavanja. Najei uzrok ovoga problema je to se pri zamjeni leaja ugradi leaj manjeg zazora nego to je potrebno ili se ugradnja leaja obavi pogreno. U pojedinim aplikacijama se obavezno mora provjeriti zazor leaja nakon ugradnje. Preoptereenje dovodi do smanjenja zazora leaja usljed savijanja leaja. Takoer, usljed preoptereenja dolazi do poveanog trenja u leaju. Previsok broj obrtaja dovodi do poveanog zagrijavanja usljed trenja. Oteenja na leaju kao to je npr. lom kaveza, prskotine i druga dovode do poveanog trenja u leaju to rezultira zagrijavanjem. U pojedinim aplikacijama kao to su npr. ventilatori toplih gasova, pei i slino dolazi do zagrijavanja leaja izvana, a u pojedinim aplikacijama kao to su npr. hladnjae naprotiv leaj se izvana hladi. Takoer na pojedinim mainama se ugrauju ureaji za hlaenje leaja. Npr. ako se podmazivanjem vri uljem koje cirkulie i hladi se u hladnjaku ulja.

Kontaminacija (zaprljanje) maziva Loe zaptivanje leaja Premali zazor u radu

Preoptereenje Previsok broj obrtaja Oteenja (defekti) leaja Vanjski izvori toplote

Sl. 7. Mjerenje temperature leajeva pomou kontaktnog termometra

Gubitak snage koji nastaje na leaju Pg usljed trenja i otpora maziva se rauna po formuli:

Pg = Mg

(2)

gdje je Mg momenat gubitaka, a ugaona brzina. Momenat gubitaka se rauna po formuli:

Mg = r P

(3)

gdje su r radijus kotrljajnog dodira, koeficijent trenja i P optereenje leaja. Ugaona brzina leaja se rauna po formuli:

n
30

(4)

gdje je n broj obrtaja. Primjenom prethodnih formula gubitak snage Pg na leaju se rauna po formuli:

Pg =

r P n 30

(5)

Ukoliko nema protoka maziva ili prinudnog hlaenja leaja sva toplota generisana na leaju se odvodi u okolinu preko kuita leaja. Formula za toplotu odevednu sa leaja procesom kondukcije toplote je odreena zakonom:

Po = k Al (l o)

(6)

gdje je k koeficijent kondukcije, Al povrina kuita leaja, l temperatura leaja i o temperatura okoline. U sluaju da nema odvoenja toplote sa leaja preko maziva ili na neki drugi nain te da se leaj ne zagrijava spoljnim izvorom topline tada je gubitak snage jednak odvedenoj toploti:

Pg = Po
Primjenom prethodnih formula dobivamo formulu za temperaturu leaja:

(7)

l = o +

r
30 k l

Pn

(8)

Kao to vidimo temperatura leaja ovisi o spoljnoj temperaturi o, koeficijentu trenja u leaju , teretu leaja P i broju obrtaja n ime su i teoretski potvreni navodi iz tabele 4. do kojih se dolo iskustveno. 4.3. Mjerenje vibracija i presluavanje umova leaja Ispitivanje stanja kotrljajuih leajeva presluavanjem uma leajeva u audio podruju vjerojatno je staro koliko i sami kotrljajui leajevi. Presluavanje leaja se vri pomou stetoskopa (slika 8.) ili metalne ipke ije jedan kraj se prisloni na kuite leaja, a drugi kraj na kost iza uha. Leaji koji su u dobrom stanju generiu buku u vidu predenja ili uma vodopada. Grebanje, kripa i drugi nepravilni zvukovi ukazuju na to da su leajevi su u loem stanju. um leaja se moe presluavati i u podruju ultrazvuka pomou ultrazvunog stetoskopa. Prednost presluavanja u ultrazvunom podruju je to su manje prisutne smetnje od drugih izvora buke, jer se ultrazvuk ne prenosi na daljinu, te se defekt leaja otkriva u znatno ranijoj fazi nego li pri presluavanju uma u audio podruju. Presluavanje ultrazvuka obavlja se pomou ureaja koji sadri piezoelektrini ultrazvuni mikrofon. Signal sa ultrazvunog mikrofona pojaava se, a potom se pomou elektronskog sklopa iz ultrazvunog opsega od 20 kHz do 60 kHz prevodi u auditivno (sluno) podruje. Signal preveden u auditivno podruje presluava se (slua) slualicama, a njegovi dijagrami u vremenskom i frekvencijskom podruju snimaju se pomou osciloskopa i spektralnog analizatora. Takoer se obavlja i snimanje zvunih signala pomou kvalitetnih ureaja za audio-snimanje. Ranije su koriteni prijenosni kasetofoni, a danas se koriste prijenosni ureaji za snimanje na disk. Ultrazvuna metoda je posebno efikasna za detekciju defekata na leajevima s malenim brojem okretaja, kad su druge metode obino inferiorne. Podmazanost leajeva i drugih kliznih povrna takoer se moe provjeriti ultrazvunim ureajem zbog injenice da kvalitetno podmazane povrine praktino ne generiu ultrazvuk, dok su, naprotiv, loe podmazane povrine vrlo bune u podruju ultrazvuka. Na slici 9. su dati dijagrami ultrazvuka prevedenog u audio-podruje ispravnog i neispravnog leaja. Vidljiva je znaajno vea amplituda ultrazvuka neispravnog leaja.

Sl. 8. Presluavanje (sluanje) uma leajeva elektronskim stetoskopom

Sl. 9. Dijagrami ultrazvuka prevedenog u audio-podruje ispravnog i neispravnog leaja Kao to se moe vidjeti sa slike 8. stetoskop se prislanja na kuite leaja pomou metalne tanke ipke (antene) koja provodi zvuk ili ultrazvuk do mikrofona. Kako bi se mogao pratiti trend oitanja na kuitu leaja, frezerom se izrauje (obradi) udubljenje dubine 5 mm (slika 10.). Prije obrade frezerom obavlja se priprema pomou zabuivaa. Ako su u pitanju manji leaji potrebno je provjeriti debljinu kuita leaja kako se ovom izradom udubljenja ne bi otetio sklop. Preporuljivo je da se udubljenje prije mjerenja ispuni posebnim mazivom radi boljeg provoenja zvuka ili ultrazvuka. Jo bolje rjeenje je upotreba stetoskopa iji se mikrofon pomou magneta uvruje na mjerno mjesto.

Sl. 10. Oznaavanje mjesta mjerenja frezerom uz pripremu zabuivaem Glavni nedostatak metode presluavanja je potrebno vrlo veliko iskustvo dijagnostiara i samim tim visoki trokovi educiranja. Meutim, ova metoda je jo uvijek neprevaziena i nikada ne smijemo rei da smo obavili dijagnosticiranje leajeva ako nismo presluali um leajeva. U tome i jest znaaj ove metode u mnogo sluajeva jednostavno nije mogue donijeti sud o stanju leajeva bez njegovog presluavanja. Istovremeno, nedostatak ove metode je subjektivnost rezultata koji se djelimino eliminie kroz mjerenja i snimanja vremenskih i FFT dijagrama te praenje trenda. Uveane vibracije na kuitu leaja mogu biti uzrokovane defektom leaja. Istovremeno vibracije koje dolaze iz drugih izvora mogu otetiti leaj. U tom smislu potrebno je mjeriti intenzitet vibracija na kuitu leaja u cilju provjere da li su iste u zadanim granicama za datu mainu. Osim toga treba pratiti trend promjene vibracija i ako se uoe znaajne promjene na trendu potrebno je ustanoviti uzrok. Pri mjerenju vibracija na kuitu osim brzine vibracija moe se snimati vremenski dijagram signala vibracija i njegov FFT spektar. Snimanjem FFT spektra signala vibracija se mogu uoiti karakterine spektralne komponente koje ukazuju na otkaz leaja. Meutim, u poetnom stadiju otkaza ove komponente su malog intenziteta te su zamaskirane strukturalnim vibracijama maine. Mjerenje vibracija pomou prijenosnog vibrometra je prikazano na slici 11. Vibrometar se prisloni na kuite leaja i saeka da se mjerenje ustabili nakon ega se izvri oitanje. Jo bolje je ako se vibrosenzor pomou stalnog (permanentnog) magneta uvrsti na kuite leaja. Mjerenje treba obaviti pod normalnim radnim uslovima tj. kada se leaj zagrije na radnu temperaturu i kada radi pod nominalnim brojem obrtaja. Ako je mogue vibracije treba mjeriti u horizontalnom smjeru.

10

Sl. 11. Mjerenje vibracija prijenosnim vibrometrom I tokom normalnog rada kotrljajui leaj generie vibracije i umove koji su uzrokovani prvenstveno nepravilnostima u geometriji leaja. Naime dijelovi kotrljajueg leaja nikada nisu idealno okruglog oblika ve uvijek imaju izvjesnu ovalnost. Ove vibracije i umovi znaajno porastu kada se pojave defekti na leaju. Posmatrajmo leaj na kome se pojavila prskotina na vanjskoj kotrljajuoj stazi (slika 12.).

Sl. 12. Leaj sa prskotinom na vanjskom prstenu Svaki puta kada neki kotrljui element pree preko prskotine dolazi do udara kotrljajueg elementa u krater prskotine usljed ega se generiu vibracije i umovi u vidu udara. Na slikama 3. i 12. je prikazana prskotina na vanjskom prstenu leaja, ali prskotine mogu biti i na unutranjem prstenu, na kotrljajuem elementu i kavezu leaja. Sukladno reenome, ako se pojavi prskotina na vanjskom prstenu doi e do vibracija frekvencije koja ovisi o dimenzijama leaja i broju obrtaja, a takoer unutranji prsten, kotrljajui elementi i kavez imaju svoje karakteristine frekvencije. U tabeli 5. su date uobiajene oznake ovih karakteristinih frekvencija. Tabela 5. Oznake karakteristinih leajnih frekvencija OZNAKA OPIS (ENGLESKI) OPIS BPFI Bearing Predominant Frequency Inner Frekvencija unutranjeg prstena BPFO Bearing Predominant Frequency Outer Frekvencija vanjskog prstena BSF Ball Spin Frequency Frekvencija kotrljajueg elementa FTF Fundamental Train Frequency Frekvencija kaveza Podaci o karakteristinim frekvencijama leaja se mogu odobiti od proizvoaa leaja. Za procjenu stanja leajeva najvanije su frekvencije vibracija unutranjeg i vanjskog prstena BPFI i BPFO, te frekvencija kaveza FTF. Navedene frekvencije mogu se s dovoljnom tanou izraunati i preko priblinih formula: BPFI = 0,01 n zg [Hz] BPFO = 0,0067 n zg [Hz] FTF = 0,0067 n [Hz] (9) (10) (11)

11

gdje je n broj obrtaja i zg broj kotrljajuih elemenata. Ako nam nije poznat ak ni broj kotrljajuih elemenata zg tada poznavajui injenicu da veina kotrajuih leajeva ima izmeu 7 i 14 kotrljajuih elemenata moemo izraunati leajne frekvencije po formulama: BPFI = (0,07 - 0,14) n [Hz] BPFO = (0,047 - 0,094) n [Hz] (12) (13)

Kao to se vidi, frekvencije leajeva mogu se oekivati u rasponu: (0,047-0,14)n [Hz]. Vibracije opisanih frekvencija leajevi generiu i kada su potpuno ispravni, ali su vrlo malene amplitude [3]. S pojavom defekta, amplitude znatno rastu. Obratimo panu da leajne frekvencije nisu sinhrone sa brojem obrtaja tj. ne predstavljaju cjelobrojan umnoak frekvencije vrtnje fv koja se rauna po formuli:

fv =

n = 0,017 n[Hz ] 60

(14)

Ovo praktino znai da kada primjetimo u FFT spektru vibracija pikove koji nisu sinhroni sa frekvencijom vrtnje to su najvjerovatnije vibracije uzrokovane otkazom leaja. Dalje primjetimo da je frekvencija kaveza priblino 2,5x nia od frekvencije vrtnje to navodi na zakljuak da ako primjetimo u FFT spektru ovakvu komponentu tada moemo ekivati da je otkazao kavez leaja. Uzmimo konkretan primjer leaja koji ima zg=13 kotrljajuih elemanata i vrti se sa n=1500[o/min]. Frekvencija vrtnje ovoga leaja je fv=1500/60=25[Hz], a karakteristine leajne frekvencije leaja su: BPFI=0,01150013=195[Hz], BPFO=0,0067150013=131[Hz] i FTF=0,00671500=10[Hz]. Vidimo da je frekvencija vanjskog prstena BPFO priblino 5,2x via od frekvencije vrtnje i da nije u sinhrona sa frekvencijom vrtnje. Na slici 13. je dat karakteristian FFT dijagram vibracija ovoga leaja u sluaju prskotine na vanjskom prstenu. Primjetimo na dijagramu da se javljaju i vii harmonici frekvencije vanjskog prstena BPFO, jer su u pitanju udari kotrljajuih elemenata u prskotinu na vanjskom prstenu.

Sl. 13. FFT spektar vibracija leaja sa prskotinom na vanjskom prstenu Na slici 13. se jasno vide komponente spektra BPFO i 2xBPFO to se deava tek u poodmaklom stadiju otkaza leaja, a u poetnom stadiju otkaza leaja ove komponete su malene amplitude tako da su u spektru prekrivene strukturalnim umom maine i ne mogu se uoiti. Dalje na spektru sa slike 13. osim strukturalnog uma maine vidimo smo tri komponente: frekvencija vrtnje fv uzrokovana debalansom osovine i komponente BPFO i 2xBPFO to je rijetkost u praksi. Npr. ako je na osovinu osim leaja namotiran zupanik tada emo u spektru vidjeti komponente koje potiu od zupanika. Na slici 14. je prikazan karakteristian FFT spektar koji se javlja, ako je leaj pogreno ugraen u smislu da je nakoen u smislu da osa leaja nije paralelna sa osom osovine na koju je namontiran [3].

Sl. 14. FFT spektar nakoenog leaja

12

Date su pribline formule za proraun karakteristinih frekvencija leaja, ali postoje i egzaktne formule za proraun ovih frekvencija dobivene analizom kinematike leaja prema slici 15. [8].

Sl. 15. Karakteristine dimenzije leaja Pravac koji spaja kontaktne take kotrljajueg elementa s unutranjim i vanjskim prstenom zatvara s radijalnim pravcem kontaktni ugao leajeva . Normalni kontaktni uglovi leajeva su 0 i 30. Meutim, leajevi sa sufiksom B imaju kontaktni ugao 40, dok leajevi sa sufiksom C imaju kontaktni ugao 15. Srednji promjer leaja D se odreuje po formuli:

D=

Di + Do 2

(15)

gdje je Di promjer unutranje kotrljajue staze, a Do promjer vanjske kotrljajue staze koji se raunaju po formulama:

Do = D + d cos Di = D d cos

(16) (17)

gdje je d promjer kotrljajueg elementa. Sukladno ovome brzine vanjske Vo i unutranje staze Vi moemo odrediti po formulama:

Vo = o

Do 2 Di Vi = i 2

(18) (19)

Brzina kaveza Vc se odreuje kao aritmetika sredina prethodne dvije brzine prema formuli:

Vc =
odnosno:

Vi + Vo 2

(20)

Vc =

i ( D d cos( )) o ( D + d cos( ))
4 + 4

(21)

Ako u prethodnu formulu uvrstimo relacije V=Df i =2f dobivamo:

13

fc =

f i (1

d d cos( )) f o (1 + cos( )) D D + 2 2

(22)

Pretpostavimo li da je vanjski prsten stacionaran tj. da je fo=0 te da je fi=fv=n/60 dobivamo frekvenciju kaveza leaja:

d n 1 cos( ) D [Hz ] FTF = 120

(23)

Ako u formulu (23) uvrstimo da je =0 tj. cos()=1 i da je D=5d dobivamo priblinu formulu (11). Na isti nain dobivamo i formule za frekvencije BPFI i BPFO:

d n z g 1 + cos( ) D [Hz ] BPFI = 120 d n z g 1 cos( ) D [Hz ] BPFO = 120

Frekvencija kotrljajueg elementa BSF se rauna po formuli:

(24)

(25)

D d n cos 2 ( ) d D [Hz ] BSF = 120

(26)

Navedene formule su izvedene uz pretpostavku da nema proklizavanja elemenata koje je u praksi uvijek prisutno. Takoer, pretpostavljeno je da je geometrija leaja idealna to takoer u praktinoj realizaciji nije mogue postii. U tom smislu i ovakave formuli se u izvjesnoj mjeri aproksimativne. 4.4. Specijalne dinamike metode Razvijeno je mnogo specijalnih metoda ispitivanja leaja kao to su npr. SPM Spectrum metoda udarnih impulsa, metoda krest faktora (Crest Factor), metoda envelope (obvojnice) ubrzanja vibracija i druge [3]. Sve specijalne metode se oslanjaju na fenomen pojave vibracija visokih frekvencija u svim stadijima otkaza leaja sa tendencijom porasta tokom procesa degradacije leaja. 4.4.1. Metoda udarnih impulsa Naziv SPM metode potie od engleskih rijei Shock Pulse Method (metoda udarnih impulsa). Historija SPM metode poinje u 60.-tim godinama 20.-tog stoljea kada je A.P. Mller, danski brodovlasnik, imao ozbiljnih problema zbog iznenadnih otkaza pumpi na njegovim tankerima te je donio odluku da investira u istraivanje metoda prediktivnog odravanja. Kao rezultat navedenih istraivanja Eivind Shoel je 1969. godine patentirao SPM metodu ispitivanja stanja kotrljajuih leaja, a 1970. godine je formirana kompanija SPM koja je poela da proizvodi mjerne ureaje i alate prediktivnog odravanja [11]. SPM metoda se temelji na fenomenu generisanja udara od strane kotrljajueg leaja. Naime tokom rotacije kotrljajueg leaja nastaju udari (mehaniki impulsi) uzrokovani hrapavou kotrljajuih staza i oteenjima leaja. Na slici 16. je data blok shema ureaja za mjerenje amplitude spomenutih udara [12]. Kao to se vidi udari se leaja preko kuita prenose do SPM senzora koji je po svojoj konstrukciji piezoelektrini akcelerometar. SPM senzor udare pretvara u elektrine impulse koji se vode do uskopojasnog filtera frekvencije 32kHz, a zatim pojaavaju na pojaalu i konano prikazuju

14

na ekranu osciloskopa. Kompanija Prftechnik je kasnije razvila svoju SPM metodu koja se od opisane metode razlikuje u tome to je frekvencija uskopojasnog filtera 36kHz i senzor je neto drugaije konstrukcije.

Sl. 16. Blok shema ureaja za mjerenje amplituda udara kotrljajueg leaja Uloga uskopojasnog filtera je da impulse udara izdvoji iz signala koji dolazi sa SPM senzora, a uloga pojaala je da navedene impulse pojaa, jer su vrlo niske amplitude. Tipian dijagram (oscilogram) udara kakav vidimo na ekranu osciloskopa je dat na slici 17.

Sl. 17. Tipian oscilogram udara kotrljajueg leaja Kao to se vidi sa slike 17. postoje dvije vrste udara: slabi i jaki. Slabi udari potiu od hrapavosti povrine kotrljajue staze, a jaki od oteenja leaja i smetnji kao to je ilustrovano na slici 18.

Sl. 18. Ilustracija uzroka slabih i jakih udara Slabi udari leaja su dobar pokazatelj podmazanosti leaja, jer to je leaj bolje podmazan to su ovi udari slabiji i obrnuto. Naime, ako je prisutan kvalitetan film maziva izmeu kotrljajuih povrina tada hrapavost ne dolazi do izraaja. Kao to je poznato postoje dva naina podmazivanja leaja: podmazivanje mazivom i podmazivanje uljem. Ako se leaj podmazuje mazivom mogui uzroci loe podmazanosti su: nedovoljna koliina maziva i lo kvalitet maziva, a ako se podmazuje uljem tada su mogui uzroci: slab mlaz ulja, neodgovarajua viskoznost ulja i lo kvalitet ulja. Kao to je ve reeno jaki udari potiu od oteenja leaja i od smetnji. Najei uzroci smetnji su: kripanje maine i udari iz maine.

15

Naime pojedine maine kao to su npr. klipni kompresori, reduktori, drobilice kamenja i druge tokom normalnog rada generiu udare, a kripanje koje se javlja npr. usljed toga to rotacioni dijelovi dotiu kuite se takoer manifestuju kao udari u oscilogramu. Opisani udari prave smetnje pri mjerenju, a eliminiu se SPM Spectrum metodom o kojoj e biti rijei kasnije. Uglavnom jaki udari su pokazatelj stanja leaja u smislu da ispravan leaj praktino ne generie jake udare, a neispravan leaj sa velikim oteenjima na kotrljajuoj stazi generie vrlo jake udare. Prije nego to preemo na evaluaciju rezultata mjerenja udarnih impulsa potrebno je izvriti podsjeanje na neke pojmove iz matematike. Na slici 19. je dat dijagram logaritamske funkcije i uporedni dijagram linearne i logaritamske funkcije.

Sl. 19. Dijagrami linearne i logaritamske funkcije Kao to se vidi sa dijagrama log1=0, log10=1, a isto tako vrijedi relacija log100=2. Amplituda udarnih impulsa se mjeri jedinicom dBsv koja se definie formulom:

dBSV = 20 log

U max Uref

(27)

gdje je Uref = 100 V, referentni napon, a SV je skraenica od engleskih rijei Shock Value (vrijednost udara). dB je uobiajena oznaka za jedinicu decibel. Npr. ako udari imaju amplitudu 10mV=10 000V tada kaemo da je vrijednost udara 20xlog(Umax/Uref)=20xlog(10000/100)=40dBsv. Pri evaluaciji rezultata mjerenja udarnih impulsa kljunu ulogu igraju sljedea tri nivoa: dBi, dBc i dBm. dBi je inicijalni (poetni) nivo u odnosu na koga se mjere dBc i dBm. dBi ovisi o unutranjem prjeniku leaja d i o broju obrtaja leaja RPM (slika 20.). Ako je poznat dBi se moe unijeti u instrument za ispitivanje leaja, a SPM instrumenti na osnovu unijetih podataka o broju obrtaja i unutarnjem prjeniku leaja izraunaju dBi po formuli: dBi=20 [log(rpm)+(0,6xlog(d))-log2150] Prjenik d se unosi u milimetrima, a broj obrtaja RPM u o/min. (28)

Sl. 20. Inicijalni nivo dBi ovisi o prjeniku d i broju obrtaja RPM

16

Sl. 21. Nivoi udarnih impulsa U primjeru sa slike 21. inicijalni nivo udara je dBi=10dBsv. Nivo dBc je nivo slabih udara, a dBm je nivo jakih udara. Slabi udari na dijagramu izgledaju poput tepiha te je za njihov naziv usvojena oznaka dBc, jer je carpet engleski izraz za tepih. Istovremeno oznaka za jake udare je dBm zbog toga to maksimalna vrijednost udara potie od njih. U primjeru sa slike 21. slabi udari imaju vrijednost dBc=24dBsv=14dBn, a jaki udari dBc=41dBsv=31dBn. Oigledno da je odnos izmeu nivoa dBsv i dBn dat relacijom dBn=dBsv-dBi. dBn je normalizovani nivo udara. U tabeli 6. su dati limiti dBm na osnovu kojih ocjenjujemo stanje leaja. U tabeli 7. su dati limiti dBc na osnovu kojih ocjenjujemo podmazanost leaja. Tabela 6. Limiti za ocjenu stanja leaja dBm 0-20 dBn Stanje leaja Leaj u dobrom stanju Tabela 7. Limiti za ocjenu podmazanosti leaja dBc 0-10 dBn Podmazanost leaja Dobra

20-35 dBn Leaj upotrebljiv

>35 dBn Zamijeniti leaj

10-25 dBn___ Zadovoljava

>25 dBn___ Loa

U naelu nivo dBc treba biti 5-10dBn ispod nivoa dBm. Oigledno da je pravilan odabir inicijalnog nivoa dBi od kljunog znaaja za pravilnu procjenu stanja kako leaja tako i podmazanosti. Osim odabira inicijalnog nivoa od kljunog znaaja je i odabir mjernog mjesta (mjerne take) za mjerenje udara. Pri odabiru mjernog mjesta treba potovati sljedea tri pravila: 1. put signala izmeu leaja i mjernog mjesta treba biti to krai i prav po mogunosti, 2. put signala izmeu leaja i mjernog mjesta smije imati samo jedan prijekid i 3. mjerno mjesto treba biti pozicionirano u zoni optereenja leaja. Navedena pravila su ilustrovana na slici 22. Jako je bitno da imamo dovoljno jak signal udara sa leaja te ponekada moramo eksperimentalno odrediti nabolje mjesto tako to emo mjeriti udare po obimu kuita leaja u koracima od 30 dok ne naemo najbolju taku.

Sl. 22. Pravila za odabir mjernih mjesta

17

Dobra ilustracija odabira mjernih mjesta je data na slici 23. Take 2 i 3 sa slike 10. su odabrane zbog injenice da remen vri pritisak na vratila elektromotora i ventilatora. Taka 1 je odabrana nasuprot take 2, jer se vratilo elektromotora u ovom sluaju ponaa kao poluga, a taka 4 nije odabrana nasuprot take 3, jer kolo ventilatora svojom teinom vri pritisak na leaj u taki 4. Nakon to se odaberu mjerna mjesta treba oznaiti kako bi se mjerenje vrilo uvijek na istom mjestu radi praenja trenda promjene stanja leaja. Privremeno oznaavanje moemo izvriti npr. pomou flomastera, ali trajno oznaavanje se vri pomou frezera uz prethodnu pripremu pomou zabuivaa kao to je prikazano na slici 24.

Sl. 23. Primjer odabira mjernih mjesta

Sl. 24. Oznaavanje mjernih mjesta Nakon to se izvri obrada prema slici 24. vodei rauna da se ne probui stijenka maine na mjerno mjesto se ljepkom (npr. Loctite 220) zalijepi prsten za oznaavanje (slika 25.).

Sl. 25. Prsten za oznaavanje mjernih mjesta

18

U sljedeim sluajevima na mjerno mjesto se postavlja mjerni adapter koji je po svojoj konstrukciji metalni vijak sa specijalnom glavom: ako je dBi<5, ako su vibracija maine vrlo jake i ako je mjerno mjesto prekriveno poklopcem. Osim toga, ako je broj obrtaja izuzetno mali potrebno je izvriti 5 uzastopnih mjerenja, a kao relevantan uzeti najloiji rezultat. Ovo je uzrokovano injenicom da instrument mjeri udare tokom 2 sekunde te ako je broj obrtaja ispoda 30 o/min mjerenjem nee biti "zahvaen" cijeli obim leaja. Naime pri 30 o/min jedna rotacija leaja traje upravo navedene 2 sekunde. Na slici 26. su prikazani primjeri instalacije mjernih adaptera, priprema za montau i posebni kabl za mjerenje udara preko adaptera. Navedeni kabl ima glavu koja se uvrne na glavu adaptera. Pri montai treba voditi rauna da adapter ne dotie druge elemente kako ne bi primao signale smetnji.

Sl. 26. Upute za montau mjernog adaptera

19

Ako je mjerno mjesto nedostupno ili je opasno vriti mjerenje na datom mjestu tada se vri postavljanje stacionarnog SPM senzora pomou od koga se vodi koaksijalni kabl na sigurno mjesto gdje se instalira konektor na koga spajamo mjerni instrument kao to je ilustrovano na slici 27.

Sl. 27. Permanentno instaliran stacionarni SPM senzor U prostorima ugroenim poarom i eksplozijom se ugrauju SPM senzori sa Ex certifikatom. Osim na licu mjesta mjerna mjesta treba oznaiti u tehnikoj dokumentaciji, tj. na crteima maina. Mjerna mjesta se oznaavaju u sekvenci toka energije kako je prikazano na slici 23. Dakle prvi leaj elektromotora se oznaava brojem 1, leaj do remenice brojem 2, brojem 3 je oznaen leaj remenice ventilatora i konano brojem 4 leaj do ventilatora. Bitno je napomenuti da se u jednoj taki esto nalaze i dva leaja. Samo mjerenje vrijednosti udara leaja se moe vriti: povremeno (OFF-LINE) i kontinualno (ON-LINE). Povremeno mjerenje se vri runim instrumentima, a kontinualno permanentno instaliranim mjernim ureajima iji izlaz se spaja na SCADA sistem, PLC ureaj ili procesni indikator. Na slici 28. su prikazani runi instrument Bearing Checker i mjerni ureaj (transmiter) MG-4 proizvodnje SPM za procjenu stanja leaja SPM metodom.

Sl. 28. Runi instrument Bearing Checker i transmiter MG-4 proizvodnje SPM

20

Sl. 29. Kodovi za evaluaciju stanja leaja instrumenta Bearing Checker Runi instrument Bearing Checker pored funkcije ispitivanja stanja leaja SPM metodom ima i funkciju beskontaktnog mjerenja temperature i funkciju stetoskopa, a transmiter MG-4 pored funkcije ispitivanja leaja SPM metodom ima funkciju mjerenja brzine vibracija. Bearing Checker na osnovu unijetih podataka o prjeniku i broju obrtaja sam rauna inicijalni nivo udara dBi te vri procjenu stanja leaja nakon izvrenog mjerenja. Osim toga Bearing Checker ima izvjesne mogunosti detekcije greke mjerenja koja se daje preko kodova za evaluaciju. Na slici 29. su dati kodovi za evaluaciju instrumenta Bearing Checker. Sa slike 29. vidimo da kod broj 1 odgovara leaju u dobrom pogonskom stanju, kod broj 2 oteenom leaju, a kod broj 3 loe podmaznom leaju. Kodovi broj 4 i 5 se javljaju u sluaju smetnji, kod broj 6 u sluaju da je signal preslab ili leaj klizi. Ako je signal preslab potrebno je eventualno promijeniti mjerno mjesto, promijeniti dBi, provjeriti kabl senzora ili moda izvriti mjerenje preko adaptera. Vezano za procjenu stanja leaja SPM metodom bitno je napomenuti jo jedan detalj. Naime kada nastupi oteenje leaja u poetnom momentu amplituda udara leaja raste, ali kako oteenje napreduje usljed "zaglaivanja" oteenja ampituda poinje da pada to je ilustrovano na slici 30.

Sl. 30. Trend promjene udarnih impulsa i vibracija tokom procesa degradacije leaja Kao to se vidi sa slike 16. mjerenjem udarnih impulsa moemo detektovati oteenje leaja znatno ranije nego li mjerenjem vibracija. Kao to je ve reeno primjenom SPM Spectrum metode se mogu izdvojiti signali smetnje i na taj nain proiriti mogunosti primjene SPM metode na procjene stanja leaja maina na kojima su prisutne smetnje. Kod SPM Spetrum metode se snima FFT spektar signala sa SPM senzora slino kao to se snima i FFT spektar signala sa vibrosenzora. SPM Spetrum metoda je posebnu pogodnost pokazuje kod leaja sa malim brojem obrtaja, jer se trajanje mjerenja moe podesiti te. npr. ako imamo leaj sa 10 o/min kog koga jedan obrtaj traje 6 sekundi podeavamo vrijeme mjerenja barem 6 sekundi kako bi tokom mjerenja bio obuhvaen cijeli obim. Postoji i posebna SPM HD metoda koja je posebno pogodna za leaje sa malim brojem obrtaja premda se koristi i za leaje sa visokim brojem obrtaja. SPM Spectrum metoda se primjenjuje i za detekciju drugih defekata maine kao to su nesaosnost, debalans rotora, otkazi zupanika itd.

21

4.4.2. Metoda krest faktora Metoda krest faktora se realizuje tako to se pomou vibrosenzora mjere vibracije leaja, a zatim se elektronskim putem odreuje i indicira krest faktor signala. Krest faktor (Crest Factor skraeno CF) se definie kao odnos Peak i RMS iznosa amplitude vibracija. CF = Peak/RMS (29)

RMS je skraenica od engleskih rijei Root Mean Squared i predstavlja efektivnu vrijednost amplitude vibracija po istom principu kao to je 220 [V] efektivni napon mrene elektrine struje, a istovremeno Peak mrenog napona iznosi 311 [V]. U sluaju isto sinusnog oblika signala, kao to je najei sluaj kod mrene elektrine struje krest faktor je jednak 2 = 1,41, meutim krest faktor signala vibracija je obino u rasponu od 1,5 do 5. Poveanje krest faktora vibracija sa pojavom defekta leaja je uzrokovano udarima produciranim od strane defekta leaja. Sa vremenom kako se defekt leaja uveava krest faktor vibracija leaja poinje da opada, jer se oteenja leaja vremenom izglade. U momentu kada krest faktor opadne na "normalnu" vrijednost defekt leaja je ve toliki da se moe detektovati jednostavnijim metodama kao to je npr. mjerenje temperature leaja. Metoda krest faktora je brza, jeftina i jednostavna metoda, a glavni nedostatak joj je osjetljivost na smetnje od drugih izvora vibracija kao to su npr. zupanici. 4.4.3. Metoda defekt faktora Izvjesno poboljanje metode krest faktora se postie tzv. metodom defekt faktora (Defect Factor skraeno DF). Defekt faktor se definie kao: DF = iCF + jRMS (30)

gdje su i i j koeficijenti. Zbog injenice da brzina vibracija na kuitu leaja poinje da raste u momentu kada krest faktor CF pone da pada defekt faktor DF, uz validno odabrane koeficijente i i j, konstantno raste tokom procesa degradacije leaja to omoguava kvalitetno praenje trenda. 4.4.4. Metoda envelope ubrzanja vibracija Metoda envelope ubrzanja vibracija se provodi tako to se pomou vibrosenzora (piezoelektrinog akcelerometra) mjeri ubrzanje vibracija leaja, a zatim se elektronskim putem odreuje i indicira envelopa signala ubrzanja vibracija. U anglosaksonskoj literaturi se za metodu envelope koristi skraenica AE Acceleration Enveloped. Naponski signal ubrzanja vibracija sa akcelerometra se pojaava, pojasnim filtrom se izdvajaju visoke frekvencije u opsegu 500 Hz10 kHz, a zatim se vri amplitudna demodulacija naponskog signala ime se dobiva signal niske frekvencije u opsegu 01,5 kHz. Amplitudni demodulator se sastoji od punovalnog Graetz (Grec) ispravljaa i niskofrekventnog (NF) filtra. Amplituda demoduliranog signala se indicira na LCD displeju instrumenta. Mjerna jedinica za ovako izmjereno ubrzanje vibracija je gE, gdje slovo E oznaava da se radi o envelopi signala ubrzanja vibracija. Pojasnim filtrom se iz signala vibracija odstranjuje um visoke frekvencije i komponente niske frekvencije koje potiu od nesaosnosti, debalansa i slinih defekata. Amplitudni demodulator istie repetitivne signale koji potiu od defekata na leaju. Na alost istiu se i drugi repetitivni signali koji unose smetnje. Dozvoljene granice amplitude ovise o prjeniku unutarnjeg prstena leaja i o broju obrtaja, a raunaju se prema sljedeim formulama: La = (N

d )/6000 [gE Peak to Peak]

(31) (32)

Ld = 3La [gE Peak to Peak]

gdje je La nivo upozorenja (engleski: alert), a Ld nivo opasnosti (engleski: danger). Npr. pri vratilu prjenika d = 76,2 mm i broju obrtaja N = 3600 o/min imamo La = (3600

76,2 )/6000 = 5,2 [gE

Peak to Peak] i Ld = 3La =15,7 [gE Peak to Peak]. Izraunati limiti vrijede ukoliko se mjerenje vri runo pomou vibrosenzora koji su uvreni na mainu pomou permanentnog magneta. Ako je vibrosenzor vrsto montiran npr. pomou vijka signal je i do 23 puta jai tako da navedene alarmne limite treba uveati srazmjerno poveanju jaine signala, a stepen poveanja jaine

22

signala se provjerava eksperimentalno na licu mjesta. U tabeli 8. je ilustrovano tumaenje limita envelope iz prethodno datog primjera. Tabela 8. Nivo envelope ubrzanja vibracija Stanje leaja

0-5,2 Leaj u dobrom stanju

5,2-15,7 Leaj upotrebljiv

15,7- Zamijeniti leaj

Promatranjem frekventnog spektra envelope ubrzanja vibracija moemo uoiti i eliminisati signale smetnji koji potiu od drugih elemenata. Na slici 31. je predstavljen spektar envelopiranog signala ubrzanja vibracija sa izraenim pikovima frekvencije BPFI = 218 Hz, a takoer je uoljiva komponenta signala smetnje frekvencije 576 Hz.

Sl. 31. Spektar envelopiranog signala ubrzanja vibracija sa izraenim harmonicima frekvencije BPFI = 218 Hz i signalom smetnje frekvencije 576 Hz Promatranjem frekventnog spektra envelope ubrzanja takoer moemo provjeriti kvalitet podmazanosti leaja na osnovu nivoa "podne" vrijednosti envelope ubrzanja koja potie od umova. Naime "podna" vrijednost je via ukoliko je leaj slabije podmazan. Na slici 32. je dat primjer frekventnog spektra envelope ubrzanja prije i poslije podmazivanja leaja. Kao to se vidi sa slike "podna" vrijednost je znaajno opala nakon podmazivanja pri emu je amplituda harmonika leajnih frekvencija ostala nepromijenjena.

Sl. 32. Frekventni spektar envelope ubrzanja vibracija prije i nakon podmazivanja leaja Ukoliko vrimo snimanje frekventnog spektra envelopiranog signala ubrzanja vibracija tada se moemo pouzdati u sljedee alarmne nivoe za pikove (komponente) leajnih frekvencija La=0,5 gE i Ld=1 gE. Npr. ako je najjaa komponeta leajne frekvencije u spektru amplitude 0,4 gE tada je leaj u dobrom stanju, ali ako dostigne nivo 0,5 gE tada ve trebamo izvriti detaljniji pregled i eventualno planirati skoru zamjenu leaja. Ako pak najjaa komponenta dostigne nivo od 1 gE tada smjesta treba zamijeniti leaj.

23

4.4.5. SEE metoda Specijalna metoda procjene stanja kotrljajuih leaja koja omoguava detekciju defekta leaja u vrlo ranoj fazi jeste SEE metoda koju je razvila kompanija SKF . SEE je skraenica od engleskog izraza Spectral Emitted Energy. Pri procjeni stanja leaja ovom metodom se koristi posebni senzor koji mjeri akustinu emisiju u rasponu 150-500 kHz. Po svojoj konstrukciji ovaj senzor je piezoelektrini mikrofon. Veza izmeu kuita leaja i SEE senzora se ostvaruje pomou kontaktnog gela ili obine mazive masti. 4.4.6. Mjerenje Kurtozis parametra Mjerenje Kurtozis parametra je dijagnostika metoda posebno podesna za procjenu stanja leaja koji se vrte malim brojem obrtaja. Kurtozis parametar je statistiki indikator koji govori o prisustvu impulsa u signalu. 5. ZAVRNE NAPOMENE Pri dijagnosticiranju kotrljajuih leaja treba voditi rauna o sljedeem: ako se leaj podmazuje mazivom nekoliko sati prije procjene leaj treba podmazati vodei rauna da je tetno i previe podmazati leaj (previe maziva izaziva trenje i zagrijavanje leaja), da bismo dijagnosticirali moramo imati podatke o unutarnjem prjeniku leaja i broju obrtaja, prilikom procjene stanja leaja neophodno je izmjeriti temperaturu kuita leaja, i presluati um leaja u ultrazvunom ili audio podruju, dijagnosticiranje leaja dinamikim metodama je potrebno obaviti u normalnim radnim uslovima maine tj. kada je maina zagrijana na radnu temperaturu i kada je pod uobiajenim optereenjem, nije uputno donositi brzoplete procjene stanja leaja potrebno je izvriti minimalno 3 mjerenja tokom 2 sata rada maine, pri dijagnosticiranju leaja korisno imati podatak o odraenom radnom vijeku leaja, jer ako se na leaju koji je odradio tek treinu svoga radnoga vijeka uoe simptomi defekta potrebno je vrlo oprezno donijeti dijagnozu i ako je broj obrtaja ispod 30 o/min potrebno je izvriti 5 uzastopnih mjerenja, a kao relevantan uzeti najloiji rezultat. Podmazivanje leaja prije procjene je neophodno kako bi se uklonile eventualne neistoe u mazivu, ali kao to je reeno, ovo podmazivanje treba obaviti nekoliko sati prije mjerenja, jer nakon svakog podamzivanja temperatura leaja blago poraste izvesno vrijeme. Najee 2-3 sata nakon podmazivanja temperatura doe u normalu. Ako su prisutne neistoe u mazivu moemo stei pogrean utisak da je leaj oteen. Osim toga svjee podmazan leaj i kada je defektan ne daje simptome otkaza, jer ih podmazivanje zamaskira. Leaji podmazivani mazivom mogu biti nedovoljno podmazani i previe podmazani. Ukoliko su pdmazani nedovoljno javlja se prekomjerno trenje, ubrzano troenje leaja i pregrijavanje. Takoer, ako su leaji previe podmazani tj. ako je aplicirana prevelika koliina maziva opet dolazi do jakog trenja i pregrijavanja leaja i moemo stei pogrean utisak da je leaj defektan. Pouzdanu dijagnozu stanja leaja dinamikim metodama bez snimanja FFT spektra je mogue sprovesti tek u treem stadiju otkaza, a da bi se defekt pouzdano dijagnosticirao u ranijim stadijima potrebno je obaviti snimanje FFT spektra.

24

LITERATURA [1] EPRI/GE Study EL4286 Volume 1 Project 1763-2, Paolo Alto, 1985. [2] SKF Bearing Maintenance Handbook, SKF Group, 2010. [3] eljko Novinc, Amir Halep, Tehnika dijagnostika, Kigen, Zagreb, 2010. [4] Tedric Harris, Rolling Bearing Analysis, Wiley-Interscience, New York, 2000. [5] Upute za asinhrone motore i generatore, ABB, Helsinki, 2002. [6] Boris Obsieger, Valjni leajevi, Zigo, Rijeka, 2003. [7] Ahmed Safwat, Wear Debris Analysis, Practicing Oil Analysis, Tulsa, 2006. [8] Ian Howard, A Review of Rolling Element Bearing Vibration, DSTO AMRL, Melbourne, 1994. [9] Eivind Sohoel, The SPM Method, SPM Instrument , Strngns, 1994. [10] Tim Sundstrm, An Introduction to the SPM HD Method, SPM Instrument , Strngns, 2010. [11] SPM Marine Solutions, SPM Instrument , Strngns, 2010. [12] The Shock Pulse Method, SPM Instrument , Deutsch-Wagram, 2004. [13] Condition Monitoring TechNote, PRFTECHNIK, Ismaning, 1996.

25