Professional Documents
Culture Documents
Magnetna indukcija je kvantitativna karakteristika magnetnog polja ije postojanje evidentiraju elektromagnetne sile koje deluju na odgovarajui probni sistem (probnu konturu). Pravac i smer vektora magnetne indukcije odreuje se pravilom desne zavojnice u odnosu na smer struje u konturi. Intezitet magnetne indukcije je: M B = max ; M max = BIS , m M max je maksimalni mehaniki momenat koji se dobija kada je normala probne konture upravna na pravac polja, m je magnetni momenat strujne konture i jednak je m = I S , I je jaina struje u konturi, a S povrina konture. Zakon o elektromagnetnoj sili
Kada se prav provodnik sa strujom I nae u magnetnom polju indukcije B na njega deluje vektor elektromagnetne sile:
F = I lB.
Pravac vektora sile je normalan na ravan to je obrazuju vektori l i B , a intezitet vektora dat je sledeim izrazom:
F = I l B sin ( (l , B) .
G S B
G F
U optem sluaju kada se provodnik proizvoljnog oblika nalazi u nehomogenom polju
F=I
d l B .
l
Lorencova sila
U kombinovanom elektrinom i magnetnom polju na pokretno naelektrisanje Qe deluje ukupna sila (koja se naziva Lorencova sila):
F = Qe E + Qe v B .
ELEKTROMAGNETIZAM
2.
G dl r G r0
I
G dB
Intezitet vektora magnetne indukcije u okolini beskonano dugog provodnika sa strujom na rastojanju r je: I B= 0 , 2r r - normalno rastojanje.
G B
I
r
G B
G B M
H 0 - magnetna permeabilnost vakuuma: 0 = 4 107 . m Vektor magnetne indukcije naelektrisanja u kretanju je:
v r B = 0 Qe 2 0 . r 4
Elektromagnetna sila kojom provodnik (1) deluje na odseak duine l provodnika (2), ako se provodnici nalaze na rastojanju d je inteziteta: II F12 = 0 1 2 l . 2 d Provodnik (2) deluje na provodnik (1) pod istim uslovima silom
F21 = F12 .
ELEKTROMAGNETIZAM
3. MAGNETNI FLUKS
G dS G n
Fluks vektora magnetne indukcije B kroz neku povrinu S , koja se oslanja na konturu C , definisan je na sledei nain:
= BdS .
S
G B
BdS = 0.
S
4.
MAGNETNO POLJE U MATERIJALNOJ SREDINI Amperove mikrostruje i vektor gustine magnetnog momenta
Svaki atom (ili grupa atoma) u pogledu uticaja na magnetno polje moe se zameniti ekvivalentnom strujnom konturom u vakuumu iji je magnetni momenat jednak ukupnom momentu atoma (ili grupe atoma). Mnotvo elementarnih strujnih kontura koje se nalaze u vakuumu, a koje sa stanovita magnetskih efekata mogu zameniti uzorak materije, se nazivaju Amperove mikrostruje. Makroskopska veliina kojom se karakterie stanje magneenosti na mestu gde se nalazi posmatrani element na magneene materije, je vektor zapreminske gustine magnetnih momenata, definisan kolinikom
M=
m
V
, gde je
zapremine. V .
m vektorski zbir magnetnih momenata svih Amperovih mikrostruja u fiziki malom elementu
Element magneene materije oblika cilindrinog tela ije su osnovice normalne na vektor M i nalaze se na rastojanju h moe se ekvivalentno zameniti strujnom konturom inteziteta: I a = M h . Vektor magnetne polarizacije je definisan izrazom
J = 0 M .
5. AMPEROV ZAKON U GENERALISANOM OBLIKU I VEKTOR JAINE MAGNETNOG POLJA Amperov zakon u generalisanom obliku i vektor jaine magnetnog polja
v H dl = J d S .
C S
magnetnog polja, zavisnost izmeu vektora magnetne indukcije B i vektora magnetnog polja H je: B =H , gde je = r 0 (apsolutna) permeabilnost materijala i ima istu prirodu kao i 0 . r je relativna magnetna permeabilnost materijala.
6. MAGNETNA KOLA
Pod magnetnim kolom se podrazumeva skup tela i sredina kroz koji postoji magnetni fluks. U uem smislu pod pojmom magnetna kola se podrazumeva sistem u kojem se, pomou feromagnetnih materijala, magnetni fluks kanalie eljenim putem. Tanka magnetna kola su takva kola za koja se smatra da je vektor jaine magnetnog polja konstantan po preseku jezgra. Jezgro je od feromagnetnog materijala i malog je poprenog preseka u odnosu na svoju duinu.
Prosto magnetno kolo
F = Rm
I = F gde su: 1 dl v S
C
1 = - magnetna provodnost (permeansa). Rm Zbog formalne analogije ovog izraza sa Omovim zakonom za kvazilineino strujno kola to se ovaj izraz naziva Omov zakon za magnetno kolo ili Hopkinsonov zakon.
7. FARADEJEV ZAKON ELEKTROMAGNETNE INDUKCIJE Indukovano elektrino polje
Vremenski promenljivo magnetno polje je uvek praeno vremenski promenljivim elektrinim poljem. Da bi se istakla razlika izmeu elektrostatikog i elektrinog polja vremenski promenljivih struja, ovo drugo elekrino polje se zove indukovano elektrino polje. Jaina ukupnog elektrinog polja u nekoj taki prostora jednaka je zbiru statike i indukovane komponente polje:
Eu = Est + Ei , Vektor jaine indukovanog elektrinog polja u okolini nepokretne strujne konture je:
ELEKTROMAGNETIZAM d i (t ) d l Ei = 0 v . 4 C d t r
Vektor jaine indukovanog elektrinog polja u sluaju kada se posmatra kree brzinom v u odnosu na izvor magnetnog polja je:
Ei = v B ,
Faradejev zakon glasi: Indukovana elektromotorna sila u zatvorenoj konturi je srazmerna izvodu fluksa po vremenu, ili, drugaije reeno, srazmerna je brzini promene fluksa, d e= . dt Smer elektromotorne sile, odnosno njen algebarski predznak, se rauna u odnosu na onaj isti smer obilaenja po konturi u odnosu na koje se odreuje normala na povrinu konture i algebarski predznak fluksa. Znak minus predstavlja matematiki iskaz Lencovog pravila: indukovana elektromotorna sila ima uvek takav smer da u zatvorenoj provodnoj konturi stvara struju koja se svojim poljem suprostavlja promeni fluksa, koji je izazvao indukciju.
Podela elektromagnetne indukcije
1. U optem sluaju, do pojave indukovane elektromotorne sile u konturi, dolazi zbog promene fluksa u njoj, tako to se magnetno polje menja u vremenu, a istovremeno se i provodna kontura kree u polju i pri tome, eventualno, deformie. To je tzv. sloena elektromagnetna indukcija. 2. Kada se cela kontura ili jedan njen deo kree u odnosu na posmatraa, a magnetno polje pri tome moe biti stacionarno, radi se o tzv. statikoj indukciji. Kada se kroz magnetno polje kree kvazilineian provodnik proizvoljnog oblika, indukovana elektromotorna sila izmedju krajeva otvorenog provodnika a i b se odreuje:
e = Ei d l = v B d l . a a b b
Za sluaj provodnika orjentisane duine l , koji se kree konstantnom brzinom v kroz homogeno magnetno polje indukcije B , indukovana elekrtomotorna silau njemu je konstantna u vremenu: E = v B l Izraz za indukovanu elektromotornu silu u zatvorenoj konturi C , iji se elemetni dl kreu brzinom v u proizvoljnom, ali vremenski konstantnom magnetnom polju indukcije B , je: e=v dl v B C
ELEKTROMAGNETIZAM Kada se magnetno polje menja u vremenu a provodna kontura miruje u odnosu na posmatraa, 3. u zatvorenoj provodnoj konturi dolazi do pojave tzv. statike indukcije. Faradejev zakon u sluaju statike indukcije ima oblik: B d dS , e=v E l = i t C S
poto se u sluaju statike indukcije sa vremenom menja samo indukcija B , a kontura C i povrina S ostaju nepromenjene.
Protekla koliina elektriciteta usled elektroindukcionih pojava
Ako se kroz neku konturu iz bilo kog razloga promeni fluks sa vrednosti 1 na vrednost 2 tada e kroz konturu protei koliina elektriciteta 1 q= = 2 , R R gde je sa oznaen prirataj fluksa kroz konturu, a sa R oznaena otpornost konture.
Napon u vremenski promenljivom elektrinom i magnetnom polju
Napon u vremenski promenljivom elektrinom i magnetnom polju definie se kao linijski integral vektora ukupnog elektrinog polja od jedne do druge take: B U AB = Est + Ei d l . A
8. SOPSTVENA INDUKTIVNOST I ENERGIJA MAGNETNOG POLJA Elektromotorna sila samoidukcije i koeficijent samoindukcije
Samoindukcija je pojava indukovanja elektromotorne sile u konturi zbog promena struje ( i ) u vremenu pa stoga i promene sopstvenog fluksa. Indukovana elektromotorna sila se zove elektromotorna sila samoindukcije i odreuje se na osnovu sledeeg izraza: d es = . dt Elektromotorna sila samoindukcije ima takav smer da se suprostavlja promeni struje, tj. pri porastu jaine struje ima suprotan smer struje, i obrnuto, pri opadanju jaine struje smerovi elektromotorne sile i struje se podudaraju. Koeficijent srazmernosti izmeu ukupnog sopstvenog fluksa jaine stuje naziva se induktivnost ili koeficijent samoindukcije tj.: = Li L = . i U optem sluaju, kada induktivni element sadri feromagnetike, sopstveni magnetni fluks nije direktno srazmeran struji, pa je i koeficijent samoindukcije funkcija jaine struje, pa elektromotorna sila samoindukcije ima oblik: d ( Li ) di d L d L di es = = L i = L + i . dt dt dt dt dt Energija magnetnog polja u kolu koje sadri induktivni element je:
ELEKTROMAGNETIZAM 1 Wm = Li d t = Li 2 . 2 0
Energija magnetnog polja u linearnim sredinama
i
Gustina energije u linearnim i izotropnim sredinama je: 1 1 2 wm = BH = H 2 = B , 2 2 2 a energija je sadrana u zapremini V , data je u formi zapreminskog integrala: 1 Wm = B H d V 2 V
Energija magneenja feromagnetika
Kada se indukcija menja od poetne vrednosti B = 0 do vrednosti B ,za magneenje feromagnetnog jezgra zapremine V potrebno je utroiti energiju: W =V H d B .
0
Celokupna magnetna energija se moe predstaviti kao zbir : Wm = We + Wi , gde je: We energija lokalizovana u polju izvan provodnika i Wi energija unutar provodnika. Na osnovu predhodnog vai: 2W 2W 2W L = 2 m = 2 e + 2 i = Le + Li , i i i gde je Le spoljanja induktivnost a Li unutranja induktivnost.
9. MEUSOBNA INDUKTIVNOST Meusobna induktivnost dve tanke provodne konture
Definicija meusobne induktivnosti preko fluksa je: 12 ( t ) = L12i1 ( t ) i 21 ( t ) = L21i2 ( t ) , gde su L12 = L21 koeficijenti srazmernosti izmeu fluksa koji struja u prvoj konturi prouzrokuje kroz drugu konturu, odnosno fluksa koji struja druge konture prouzrokuje kroz prvu i struja prve odnosno druge konture respektivno. Jednaine vae i kada su struje u konturama vremenski konstantne.
Energija megnetnog polja dve spregnute strujne konture
Energija magnetnog polja spregnute strujne konture sa uspostavljenim strujama I1 i I 2 je: 1 1 2 + L12 I1 I 2 , poslednji lan predstavlja meusobnu energiju struja I1 i I 2 . W = L1 I12 + L2 I 2 2 2