Metodika likovne kulture

Metodika 20 Vol. 11, br. 1, 2010, str. 8-22 Izvorni znanstveni rad Primljeno: 08. 04. 2010.

OBRAZOVANJE NA DISTANCU I E-UENJE U LIKOVNOJ KULTURI

Miroslav Huzjak
Uiteljski fakultet, Sveuilite u Zagrebu
Saetak. E-uenje podrazumijeva uenje putem raunala i njegove periferije, najee posredstvom interneta, ali i upotrebom CD-a, DVD-a, pa ak i mobilnih telefona. E-uenje pripada didaktikom modelu obrazovanja na daljinu, kao i korespondentno obrazovanje. Uenje putem raunala pripada i modelu programirane nastave, u kojem se upotrebom tehnologije eli objektivizirati pouavanje. Dijeljenje procesa uenja na male korake sa zadatcima i povratnim informacijama pomae samopouavanju. U radu se navode razni primjeri e-uenja u podruju likovne kulture putem interneta, kao i putem upotrebe CD i DVD ROM-ova. Zakljuak je kako se ovakvim modelom pouavanja dopire do veeg broja korisnika, nego glasom nastavnika i udbenicima, naglaava se likovnoteorijski aspekt pouavanja, ali je za samostalno istraivanje likovnosti ovakav model neprikladan. Kljune rijei: uenje putem raunala, didaktika medija, likovna pedagogija, programirana nastava

Obrazovanje na daljinu
E-uenje se ponajprije povezuje s metodom uenja putem interneta, a ova je metoda podvrsta metode uenja na daljinu. Uenje na daljinu pojavljuje se od 18. st. Zabiljeeno je da je Caleb Philips 1728. godine objavio oglas u kojem nudi obrazovanje iz stenografije, i to na distancu, dopisivanjem i za one koji nisu iz Bostona. Time je zapoelo tzv. korespondentno uenje, dopisno obrazovanje, gdje 8

M. Huzjak: Obrazovanje na distancu i e-uenje u likovnoj kulturi

onaj koji pouava alje pisane materijale i lekcije, dok onaj koji biva pouavan pie zadae i vraa ih dopisno nastavniku (Pongrac, 1985). Razdvojimo pouavanje (engl. to teach), koje izvode nastavnici, od uenja (engl. to learn) koje obavljaju uenici. U Hrvatskoj, u Zagrebu, dopisno obrazovanje postoji od 1954. godine putem Birotehnike. Nekad su dopisno obrazovanje (korespondentno obrazovanje) i obrazovanje na daljinu (distance education) bili sinonimi (Holmberg, 1979, Pongrac, 1985). U SAD-u se ve stotinjak godina iri pokret uenje kod kue, odnosno Home study, koji je zapoeo pismima, a kasnije se proirio na druge medije. Pedesetih godina pojavljuje se uenje putem drugih medija, kao to su televizija, radio, video. Talijanska Telescuola je od 1958. godine tri godine emitirala polusatne radioemisije za opismenjivanje pod geslom Nikad nije prekasno. Tehnologija se koristi u svrhu uenja u vlastitom domu, a tu su i poetci andragogije, pouavanja odraslih. Znaajna je i 1962. godina kada je lansiran prvi komunikacijski satelit Telstar 1. Od tada je mogue diljem svijeta iriti radio i televizijske obrazovne emisije, a od sedamdesetih godina u upotrebu ulaze videovrpce, kabelska televizija i satelitski programi. S vremenom, uenje na daljinu se odmaklo od dopisivanja, a preko navedenih medija dolo je i do raunala. Ve je i samo dopisivanje podrazumijevalo neki oblik interaktivnosti. Interaktivnost (lat. inter izmeu, za vrijeme) oznaava dvosmjernu komunikaciju, djelatnosti koje se zbivaju istodobno, kanal komunikacije nije pasivan u smislu da proputa podatke samo u jednom smjeru (kao kod jednosmjerne komunikacije). Interaktivnost raunala podrazumijeva da on alje informacije korisniku, korisnik uzvraa raunalu koje opet reagira na ono to je zaprimio. God. 1946. konstruirano je prvo raunalo nazvano ENIAC 1 - Electronic Numerical Integrator And Computer. Teko 30 tona, imalo je 17,468 elektronskih cijevi, 1500 releja, 10.000 kondenzatora, zapremalo je povrinu od 200 etvornih metara. Radilo je do 1955, a programiralo se ulaenjem u samo raunalo. Zanimljivost je da je ENIAC 1 otjecao na koncept raunala u filmu 2001. Odiseja u svemiru Stanleya Kubricka iz 1968. u filmu se ulazi u raunalo da ga se programira. U drugoj generaciji raunala, u kojoj se glomazne elektronske cijevi zamjenjuju malim tranzistorima, bilo je mogue bitno smanjiti veliinu samog raunala, a u treoj generaciji raunala (ezdesetih godina dvadesetog stoljea) pojavljuju se integrirani sklopovi, a s time i koncept koji se tada nazivao time sharing. Time sharing je omoguavao tzv. terminale koje je opsluivalo jedno raunalo. Mnotvo korisnika odjednom umnoilo je dvosmjernu komunikaciju u viesmjernu, ve su i sami korisnici mogli komunicirati izmeu sebe. U dananjem smislu rijei, e-uenje podrazumijeva ponajprije uenje pomou raunala, ali putem interneta. Od 1994. godine govorimo o prvom valu e-uenja pojavom e-pote, web preglednika (programi za gledanje, navigavanje i koritenje web-a), HTML-a (hipertekst, jezik koji koriste preglednici), mediaplayera (programa koji prezentiraju audiovizualne sadraje u posebnim formatima), low-fide9

METODIKA: Vol. 11, br. 20 (1/2010), str. 8-22

lity streamed audio/video (mogunost stavljanja na web i skidanja s njega, tzv. streamanja, audiovizualnih sadraja), JAVA programski jezik. Od 2000. godine govorimo o drugom valu e-uenja kad se pojavila irokopojasna internetska veza, koja omoguava skidanje sadraja visoke kvalitete u realnom vremenu (streamanje u real-timeu), to je sve dovelo do novih standarda u e-uenju.

Interaktivnost i programirana nastava

U didaktikom smislu, treba spomenuti termin programirana nastava. God. 1957. dogodio se dogaaj koji danas nazivamo efekt sputnjikok. Radilo se o oku amerike javnosti prestiem koji su stekli Sovjeti lansiranjem umjetnog satelita u svemir 1957. godine. Ovaj dogaaj pojaao je interes amerike javnosti za probleme obrazovanja te za upotrebu znanosti i tehnologije u procesu obrazovanja. Krajem pedesetih godina u prvi plan dolaze psiholozi bihevioristi. Bihevioristi se pozivaju na znanstvena istraivanja u podrujima psihologije, antropologije, sociologije, lingvistike, komunikacije, percepcije, kibernetike, psihometrije i dr., a sve u svrhu objektiviziranja nastave u to veem opsegu. Povezivanje nastave s tehnologijom trebalo ju je uiniti to preciznijom, upravljivijom i mjerljivijom. Ameriki psiholog Skinner prvi zapoinje s tzv. programiranom nastavom. Programirana nastava nastoji nastavni proces i proces uenja izvesti u kontroliranim procesima. U osnovi, programirana nastava dijeli proces uenja na korake u kojima se ueniku pruaju nove informacije, a zatim se na kraju koraka postavlja zadatak u vezi s njima. Uenik odmah dobiva povratnu informaciju o tonosti svojeg odgovora. Ukoliko odgovor nije toan, informacija se ponavlja u svrhu pojanjavanja, a ukoliko je odgovor toan, nastavlja se prema sljedeem koraku. Koraci su povezani u program, koji moe biti linearan ili razgranat. Ovakva se metoda smatra individualiziranom jer broj koraka i brzina napredovanja odgovara brzini odgovaranja uenika na zadatke (mogao se brojati i broj koraka). Uz programiranu nastavu valja spomenuti i strojeve za uenje. Iako je ve od devetnaestog stoljea bilo strojeva s mogunou prepoznavanja, prvi pravi stroj za uenje je Presseyev. Na listovima papira bila su ponuena pitanja s etiri odgovora (viestruki izbor, engl. multiple choise). U sluaju netonog odgovora stroj se nije mogao pokrenuti, nije se moglo doi do idueg pitanja dok se tono ne odgovori na prethodno. To odgovara programiranoj nastavi. Uskoro je Presseyev stroj kritiziran, jer su uenici toan odgovor mogli pogoditi i sluajno (iako e i tako poneto nauiti). Najvei je kritiar bio ve spomenuti Skinner, koji je napokon nainio vlastiti stroj za uenje na kojem se, umjesto na listu papira, nastavni sadraj dobivao na ekranima. ezdesetih godina Crowder izrauje jai stroj, opskrbljen s 10000 snimaka na filmskoj traci. Mogle su se itati i upute, a u sluaju pogrenog odgovora stroj daje dodatno pojanjenje. Stroj je vraao natrag, putao naprijed, registrirao broj koraka i utroeno vrijeme, to sve udovoljava uvjetima individualiziranog uenja. 10

M. Huzjak: Obrazovanje na distancu i e-uenje u likovnoj kulturi

Uenje putem raunala

Prva upotrebljiva raunala svoje su obrazovne programe izvodila po uzoru na Presseyev stroj. Prvi takav program bio je PLATO 1 s jednom konzolom. PLATO 2 je imao dvije konzole, PLATO 3 vie, a CLASS sustavi su putem time-sharing sustava mogli opsluivati desetke korisnika u istom trenutku. Raunala su time ukinula potrebu za uiteljem, uenik je mogao dobiti upute i sam provjeravati brzinu svojih odgovora, broj koraka i koliinu utroenog vremena. Sustavnije razraeni programi otvorili su pitanje izrade simulacija. Simulacije su bili tako modelirani programi da simulacijom razgovora ili simulacijom situacije stvaraju formu igre. Pod simulatorima (nazivaju se jo i trenaeri) podrazumijevamo proces izrade i upotrebe modela (oljan, 1976.). Model je zapravo stilizacija odreene stvarnosti, vaenje mnogih parametara i zadravanje biti. Ratne su igre poznate jo od 18. st., a kasnije se pojavljuju ekonomske igre, simulacije upravljanja poduzeima, a 60-ih godina pojavila se simulacija razreda nazvana Mr. Lands Sixth Grade u kojoj se simulirao esti razred i razni dogaaju u njemu. Simulacije stavljaju uenika/polaznika u problemsku situaciju u kojoj ui na sigurnosnoj razini samostalnim angamanom (mogue je napraviti mnotvo grjeaka a ipak sam ne stradati). Simulacijom se oponaaju objekti, strojevi, stanja ili procesi radi njihovog boljeg upoznavanja i uvjebavanja radnji koje su s njima povezani. U poetku se koristio BASIC programski jezik s ako-onda i idi na naredbama (if then and goto). Programi nisu linearni ve razgranati, a sluajne varijable omoguavale u iznenaenja za igrae razliitim dogaajima u razliitim igrama. Didaktiari e tada poeti govoriti o teledidaktici i didaktici medija (Rodek, 1986., str. 28). Tele podrazumijeva udaljenost, a didaktika je vezana uz pouavanje, a to znai razmjenu poruka, komunikaciju. Svaka poruka ima svoj sadraj, ali i svoj oblik, verbalni ili neverbalni. Teledidaktika osmiljava kako poruku oblikovati grafiki i time neto dodatno pojasniti. Nositelj oblika poruke je medij. Medij (lat. medius, srednji) znai srednji, umetnuti, izmeu. On je posrednik, u ovom sluaju izmeu uitelja i uenika. Vana mogua osobina medija je njegova mogunost konzerviranja informacije, njegova efemernost. Televizija, primjerice, odmah gubi poruku, ona odlazi ukoliko ju nismo na neki nain snimili; knjizi se, s druge strane, moemo vratiti neogranien broj puta. Raunala, prema tome, ispunjavaju uvjet mogunosti konzerviranja informacija, a komunikacija je viesmjerna. Radni materijali (udbenik, pismo, internetska stranica itd.) trebaju sadravati i druge komponente osim teksta slike, grafikoni, animacije, filmovi, kljune rijei na marginama. Ovi su dodatci kao dodatna motivacija postali uobiajen dio Power Point prezentacija, CD-a, internetskih stranica itd. Poznajemo tzv. kruni didaktiki tok: ine ga polaznik i centar za obrazovanje na daljinu odnosno uitelj. elja je da se taj kruni tok komunikacije to vie smanji, odnosno da informacija to prije putuje izmeu initelja toka. Pismo je, dakako, bilo vrlo usko grlo krunog toka, jer dugo traje pisanje, slanje, putovanje, odgovaranje, ponovno putovanje. Raunalna e-pota je mnogostruko smanjila 11

METODIKA: Vol. 11, br. 20 (1/2010), str. 8-22

veliinu kruga, a brbljaonice (chat) i videokonferencije su kruni tok smanjili na minimum, kao u licem-u lice model nastave. Za teledidaktiku je vano i ponaanje uenika u procesu uenja, a kao problem se pokazala tzv. mentalna kondicija uenika. Prilikom samopouavanja korisnici esto iskazuju manjak koncentracije i samodiscipline, jer bi trebali podrediti dio svog slobodnog vremena i ivotnog stila uenju i testiranju. Istraivanja pokazuju kako odrasli najee nisu svjesni slobodnog vremena kojim raspolau nakon zavretka radnih obaveza, ili nisu motivirani da se odreknu stila ivljenja (dokolica, gledanje televizije, druenje sa susjedima i prijateljima, hobiji i sl.) (Matijevi i Pongrac, 1978.). Zbog slabe efektivnosti iskljuivog samopouavanja u svrhu motiviranja i kontroliranja uenika uveden je model hibridnog uenja, kombinacije uenja na daljinu i uenja licem-u-lice tzv. blended learning, koji se esto preporuuje u literaturi (Tingle, 2004). Korisnici se meusobno vrlo razlikuju prema mentalnoj kondiciji, motivaciji i prethodnim iskustvima. Zbog navedenih problema razvio se model tzv. uenja po dogovoru u kojem polaznik s nastavnikom dogovara kada i koliko e uiti (Matijevi, 2000). Sustav u kojem polaznik ui samostalno sadri mentorstvo na daljinu, teletutouring. Andragogija savjetuje razlaganje nastavnog sadraja na sitnije dijelove nego za djecu, jer je odraslima mentalna kondicija ve potroena pa se krae pouava a ee kontrolira. Raunalo zahtjeva uenje djelovanjem (learning by doing).

E-uenje i m-uenje
Europska komisija je u svom akcijskom planu o e-uenju (E-Learning Action Plan: Designing Tomorrows education (2001)) dala sljedeu definiciju: Upotreba nove multimedijske tehnologije i interneta za unapreenje kvalitete uenja olakavanjem pristupa izvorima i uslugama kao i razmjenom i suradnjom na daljinu. Najkrae reeno, e-uenje oznaava uenje uz pomo raunalne tehnologije (Information Communication Technology ICT). Termin treba shvatiti ire, jer ono e u e-uenje oznaava electronic, elektronsko, pa se uz upotrebu raunala ovdje podrazumijeva i ira periferija CD-ROM, DVD-ROM, projektori, mobiteli itd. Televizija se, primjerice, ne smatra medijem za e-uenje. S druge strane, mobilni telefoni se mogu smatrati medijem za e-uenje, iako je upitno mogu li se smatrati raunalnom periferijom. Posebno mjesto u e-uenju zauzima upotreba interneta kao multimedijskog sredstva za komunikaciju na daljinu tako e-uenje ima i sve osobine pouavanja/uenja na daljinu. esto se koriste virtualne uionice. E-uenje ima osobine objektiviranja, prenoenja nekih didaktikih funkcija na nepersonalne medije. Novi pojam je i m-uenje (mobile learning) uz poruku Bilo kada, bilo gdje!. Pokuava se iskoristiti mobilne telefone koji koriste WAP standard (Wireless Aplication Protocol), programski jezik koji prilagoava pristup internetu mobitelima. Iako postoji vie inventivnih programa u ovu svrhu (Prensky, 2004), pojavilo se i mnotvo problema: svaki mobilni telefon ima drukiju veliinu ekrana, deko12

M. Huzjak: Obrazovanje na distancu i e-uenje u likovnoj kulturi

deri slabo rade, nema standarda za oblik i veliinu ekrana. Osim mobilnih telefona, koriste se i drugi mali ureaji laptopi, palm-piloti, black-berry ureaji. ak se postavilo i pitanje kako nazvati takve ureaje; neki ih zovu hend helded devices (ureaji koji se dre u ruci), a govori se i o small screen internetu (internetu na malim ekranima). elja je iskoristiti preko 1,5 milijarde korisnika mobilne tehnologije u svijetu (podatak iz 2004. godine, Prensky, 2004). Internet bi trebao biti otvoren za svakoga, a WAP standarde kontroliraju telekom kompanije. U potrazi za profitabilnosti takvih programa pokazalo se da mladi korisnici uglavnom ele glazbu i igre, a plae se pouavanja. Meu alate za e-uenje ulaze internetske stranice, programi za izradu internetskih stranica, kao i Power Point i razni multimedijalni programi. Multimedijalnost nije bilo kakva kombinacija dvaju ili vie medija; nuno je da se ti mediji dopunjuju i obogauju didaktiki i komunikoloki. Ipak, alati za e-uenje u prvom redu podrazumijevaju LMS sustave (Learning Management System). LMS-ovi i coursware alati su sustavi (platforme) za organizaciju uenja, software koji automatizira administriranje teajeva (lekcija, seminara). LMS-ovi u sebi sadre mnogo aplikacija kao to su brbljaonice (chatovi), forumi, kalendari, kvizovi. LMS registrira korisnike (traei od njih zaporku i korisniko ime, pamti ih i personalizira stranice), pretrauje teajeve po katalozima, biljei podatke uenika i daje izvjetaje. Iz istog razloga neki korisnici ne vole raditi u LMS-ovima, jer im smeta proces registracije. Trenutno (2009. godina) su najpoznatiji LMS-ovi Yoomla!, Moodle i WebCity. Smatra se da bi LMS-ovi morali nuditi otvorenu, tzv. open source arhitekturu koja omoguava slobodan pristup kodovima i mogunosti kao to je ugraivanje jezika vlastite nacionalnosti, primjerice. Spomenimo za kraj i videokonferencije. Programi kao to su Skype, u kombinaciji s malenom web kamerom i slualicama s mikrofonom, omoguavaju razgovor uivo s osobama diljem svijeta. Duhovito, upotrebom ovakve tehnologije za pouavanje na daljinu nastavnik se s drugog kontinenta ak moe sluiti metodom ploe i krede, ime smo u tehnologiji medija nainili puni krug.

E-uenje i likovna kultura

Uenju likovne kulture, za razliku od likovnog istraivanja u raznim materijalima, moe se prii sa stajalita uenja i osvjetavanja vizualnog jezika, povijesnoumjetnikih stilova i razdoblja, ikonografskih analiza, metodikog predlaganja nastavnih jedinica za nastavu ili openito sa stajalita likovne teorije. Meu stranicama orijentiranima prema likovnoj umjetnosti (engl. visual arts), koliinom se nameu specijalizirane edukativne stranice pojedinih svjetskih muzeja. Ve se odavno zakljuilo kako se treba odgojiti korisnika ako se od njega eli komercijalna ili neka druga korist; to vrijedi i za korisnike (posjetitelje i konzumente) muzeja i umjetnosti uope. Zbog toga svi vei muzeji imaju razvijenu likovnu pedagogiju, kako uivo, tako i online. 13

METODIKA: Vol. 11, br. 20 (1/2010), str. 8-22

Navedimo nekoliko primjera: Artsconnected (http://www.artsconnected.org/) su stranice koje, osim galerije u kojoj se mogu birati kolekcije, rubrike Za va razred i Igralita; najvrjedniji sadraj ovih stranica ini rubrika Toolkit (http://www.artsconnected.org/toolkit/ index.html). Pod Explore the toolkit nalaze se sjajne animirane i ozvuene Flash sekvence koje objanjavaju likovne pojmove, a onda ih pokazuju na umjetnikim djelima. Tako e se na ekranu pojavljivati razliite linije po toku i karakteru (debele, tanke, ravne, valovite, izlomljene) koje e, jedna po jedna, isputajui zvukove i uz glas uiteljice, graditi crte tigra, to e na kraju biti grafika (drvorez) Franza Marca. Ovako su obraeni pojam linije, obrisa, primarnih i sekundarnih boja, toplih i hladnih boja, komplementarnih boja, prirodno i umjetno, sjene, dubina, pozitiv i negativ, linearna i zrana perspektiva, geometrijsko i organsko, simetrino i asimetrino, vizualni ritam i ponavljanje kao uzorak. Pod Enciklopedia korisnik e nai pojmovnik s primjerima za likovne elemente (visual elements) i kompozicijska naela (visual principles). Ove multumedijske stranice su obvezna stanica u radu s djecom. MOMA, New York (Museum of Modern Arts, http://moma.org/destination) ima rubriku za djecu nazvanu Destination Modern Art, u kojoj se animirani zeleni svemirac likom i glasom obraa gledatelju u Flash animaciji i vodi ga kroz virtualni muzej s nekoliko izloaka. Svaki se izloak moe razgledati, saznati vie o njegovom autoru, o tehnici kojom je nainjen, a nudi se i likovni program koji simulira rad tom tehnikom. Dodatno, daje se polje za tekstualno opisivanje samog rada, pronalaenje nekih motiva na njemu i konano ideja za nastavnu jedinicu. Virtualni muzej se protee na dva kata. National Galery of Art, Washington D.C (http://www.nga.gov/kids) koristi se Shockwave tehnologijom za razliite igre, a ukljuene su zanimljive detektivske analize tematskog sadraja umjetnikih djela, animirana glazbena pria o dva lika koji posjeuju park sa skulpturama, potraga za zadanim stvarima na slikama, program namijenjen djeci svih dobi pomou kojeg sama izrauju svoje kolae, itd. Minneapolis Institute of Arts (http://www.artsmia.org/kidsworld) ima rubriku Kids World u kojoj na linku Treasure Hunt djeca vide isjeak nekog umjetnikog djela i pokuavaju pogoditi koje je to umjetnoko djelo. Nakon potrage mogu nauiti neto o tom djelu. Na linku Coloring Book djeca izmeu niza tema izabiru temu te imaju mogunost isprintati odreeno umjetniko djelo iz muzeja koje moraju obojati na temelju slike originalnog umjetnikog djela. Na linku Concentration djeca se ue koncentrirati i zapaati tako to otkrivaju parove slika da bi na kraju igre otkrili umjetniko djelo - nama poznato kao igra Memory. Zanimljivo je to to svaki par sliica predstavlja natuknicu o umjetnikom djelu ili umjetniku, tako da su djeca prisiljena proitati, a kada se otkrije umjetniko djelo, te natuknice se spoje u cjelovitu priu o umjetnikom djelu i umjetniku. Metropolitan museum of art, London (http://www.metmuseum.org). U rubrici Museum Kid nudi razne online sadraje: Oldenburg and van Bruggen on the 14

M. Huzjak: Obrazovanje na distancu i e-uenje u likovnoj kulturi

Roof: djeca imaju priliku upoznati skulpture koje se nalaze na krovu muzeja, saznati kako su tamo dospjele i upoznati umjetnike koji su ih izradili. Discover a Korean Dragon, Carpet Hunt, Look for the Symbol in the Sculpture, A Look at Chinese Painting, i mnoge druge su sve radionice koje se nude djeci na ovoj internet stranici. Tate Gallery, London (http://www.tate.org.uk/learning/). Uavi u rubriku Tate Learning, korisnik dobiva na izbor rubrike: Kids and Families, Schools and Teachers, Young Tate, Independent Learning, Community & Outreach, Online Events, Learn in Galleries, Tate Collection i Research. Iza ovih ulaza nalaze se online teajevi za koje se korisnik mora registrirati i imati Flash Player. Ima i nekoliko stupnjeva teaja; uvjet za pohaanje teaja 2 je poloen teaj 1, itd. Prvi teaj je besplatan, ostali se plaaju, a korisnik dobiva certifikat. Originalan i bitan element teaja je obveza da korisnik na kraju svakog dovrenog teaja mora ostaviti svoje komentare o nauenome na forumu. Tako se razvijaju vrlo kvalitetne javne diskusije u kojima se dodatno bruse stavovi (prvi teaj bavi se vrjednovanjem umjetnikog djela, pa su korisnici pozvani na raspravu je li lijepo (togod to bilo) dovoljno da neto bude umjetniko djelo? Korisnici su vrlo brzo sami doli do zakljuka kako se umjetnost bavi propitivanjem, pa mora imati i misaoni element. Tu su i materijali za nastavnike koji se mogu pretraivati po tipu izvora, po umjetniku, po kljunim rijeima (pojmovima, kao kompozicija i sl.) ili po dobi djece. Materijala ima mnogo, kvaliteta je visoka, este su Flash animacije kojima se neto pojanjava, zbog ega je poeljna brza veza. Jedini hrvatski muzej, koji na svojim web stranicama ima neto slino navedenom, je Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu (www.msu.hr). Unutar muzeja postoji Zbirka Richter na ijim stranicama (www.richter.com.hr/flash.html) se nalazi rubrika Edukacija, a u njoj rubrike Kreativna nastava, Likovne radionice, Obiteljski vikendi, Vito i Nada i Igra. Sve rubrike sadre likovne zadatke Istrai i razmisli! u kojima se didaktiki pristupa Richterovim likovnim djelima pitanjima tipa: to je umjetnik istraivao stvarajui ove slike? ili Na kojim slikama prepoznaje toplo-hladni kontrast?, ili to misli, je li mogue sliku ili grafiku izraziti pomou glazbe? Postoji ak i forum za ukljuivanje komentara, recimo: Na to te podsjea ova skulptura? Jedan od odgovora je: Ha podsjea me na veliki neboder, veliku zgradu!. Dodani su i prijedlozi zadataka razliitim likovnotehnikim sredstvima i likovnim problemima. Najzanimljivija je igra koja je izvaena iz CD-a Avanture Vita i Nade (vie o CD-u kasnije) koja prvo trai imenovanje boja na slici, zatim nudi mogunost mijeanja izvedenih boja od primarnih, a na kraju su ponuene boje kojima se moe rekonstruirati kompozicija jedne Richterove slike. Zamjerka ovim stranicama je navigacija koja je nepregledna i esto odvodi korisnika u smjeru bez povratka. Metodike sintagme i paradigme (http://infoz.ffzg.hr/msp) su stranice koje treba posebno istaknuti. Autorica je dr. Jadranka Damjanov, a u izvedbi je volonterski sudjelovala grupa nastavnika entuzijasta nazvana Avangarda. Stranice imaju oko 500 pripremljenih vjebi s cjelokupnim vizualnim materijalom (oko 4000 sli15

METODIKA: Vol. 11, br. 20 (1/2010), str. 8-22

ka) potrebnim da se vjebe izvedu. Na korisniku je samo da odabere, klikne i otisne materijale ili ih direktno projicira s kompjutora. Svaka vjeba sadri verbalni opis i cjelokupni vizualni materijal. Vjebe su organizirane prema oblicima gledanja (Elementarni znak, Kadar, Sintaksa, Kako gledamo, to vidimo, Kako sagledavamo), stilskim razdobljima (Romanika, Gotika, Renesansa) i prema razredima, a za svaku od navedenih kategorija postoji mogunost odabira izmeu vjebanja u podruju crtea, slikarstva, kiparstva, grada i graditeljstva i fotografije i filma. Pripremljen je i pojmovnik; klikom na bilo koji temeljni likovni pojam otvara se stranica verbalnog i vizualnog tumaenja. Posebnu panju plijene igre koje su nainjene vrlo edukativno i podijeljene prema podrujima (crte, slikarstvo, kiparstvo, grad i graditeljstvo, fotografija i film). Upute ove materijale nazivaju vjebe-igre-zagonetke jer omoguavaju druenje s umjetnikim djelima iznutra, upoznajui ih i ralanjujui njihovu sintaksu. Primjerice, statua je snimljena sa 16 razliitih poloaja iz iste udaljenosti, a pritiskanjem na strjelice mogue je statuu okretati i virtualno ju obilaziti. Ponueno je nekoliko obrisa statue koje je potrebno prepoznati u jednom od 16 ponuenih pogleda. Druga igra na fotografijama arhitekture nudi ritmiki niz stupova s jedne strane i ritmike nizove ploha s druge koje treba povezati s odgovarajuim ritmom stupova. Likovna kultura metodiki internet centar (http://likovna-kultura.ufzg.hr) su internet stranice za likovnu kulturu koje su zapoele s radom 1996. godine. Autor stranica je Miroslav Huzjak. Stranice opsluuju tri vrste korisnika: uenike koji mogu kroz kratke lekcije i igre upoznati osnove vizualnog jezika i analize umjetnikih djela te studente i nastavnike za koje stranice slue kao dodatni nain informiranja o podruju metodike likovne kulture (igo, 2002). Neposredan povod nastanku stranica bili su mnogi uoeni nedostaci materijala i uputa potrebnih za nastavu: studenti na ovim stranicama mogu proitati vrijeme konzultacija, ispitnih rokova, ispitne literature, popis seminara ili popis materijala za vjebe koje su trebali donijeti, a nastavnici na ovim stranicama mogu pronai prijedloge nastavnih jedinica, motivacija, savjeta za rad s razliitim tehnikama, primjere analiza djejih radova ili reprodukcije umjetnikih djela koje sadre likovne pojmove koji se pojavljuju u nastavi. Sve ove godine svojeg trajanja ove se stranice nadograuju i usavravaju u sadrajnom, navigacijskom, dizajnerskom i drugom smislu. Stranice su veinom nainjene putem editora u HTML kodu, dio navigacije rijeen je java scriptom, a zasebni dio ine stranice Arhitektura kvadrata, nainjene Flash tehnologijom. Povremena animacija je u GIF formatu, a postavljeni su i primjeri waw zvukova te mali mpeg filmovi. Sve zajedno smjeteno je na serveru Uiteljskog fakulteta u Zagrebu. Okosnicu stranica za likovnu kulturu ine tri odvojena ulaza: stranice za uitelje, stranice za uenike i stranice za studente. Dodatan ulaz ine poveznice namijenjene svima. Navigacija je rijeena tako da svaka stranica ima vezu na poetnu stranicu, vezu na pomo te padajui java-script izbornik s odabirom najee koritenih stranica. 16

M. Huzjak: Obrazovanje na distancu i e-uenje u likovnoj kulturi

Stranice za nastavnike sadre: 1. Konstruktor nastavnih jedinica ovo je pretraiva zbirke nastavnih jedinica za nastavu u osnovnoj koli. Osobitost ovog pretraivaa je da su parametri za pretraivanje edukativni za korisnika pokazujui mu o emu sve treba voditi rauna tijekom mikroprogramiranja nastavnog sata. Pretraivati je mogue prema motivu, likovnom problemu, likovnom podruju i likovnoj tehnici. Nadalje, unutar motiva moe se pretraivati prema vizualnim motivima, nevizualnim, vizualnom jeziku kao motivu, literarnim motivima, prigodnim i drugim tipovima motiva. Ovakvo se grananje protee kroz cijeli pretraiva. Svaka nastavna jedinica ima predloenu artikulaciju sata, primjere uenikih radova, reprodukciju i objanjene likovne pojmove. 2. Nastavne jedinice neovisno o Konstruktoru, primjeri razraenih nastavnih jedinica grupirani su prema likovnim podrujima: crtanje, slikanje, grafika, kiparstvo i dizajn. Svaka nastavna jedinica ima opisanu artikulaciju nastavnog sata, ispisane motivacijske prie ili pjesme, opis rada s likovnom tehnikom uz fotografski prilog, objanjenje likovnih pojmova, pridodanu reprodukciju umjetnikog djela te prezentira djeje radove (koji se mogu uveavati za detaljno promatranje) s ispisanom analizom. Koristei osobine interneta, koji se ne mora linearno itati i pratiti poput knjige, nainjene su cjeline (poglavlja) iz kojih su pojedini elementi umreeni s onim nastavnim jedinicama u kojima se pojavljuju. 3. Likovni pojmovi - postoji cjelina o vizualnom jeziku i o jezinostima uope, unutar koje su detaljno objanjeni likovni elementi i kompozicijska naela. 4. E-galerije unutar ovih stranica nalazi se mnotvo reprodukcija umjetnikih djela u dvije razluivosti manjoj za brzi pregled i veoj za otiskivanje i uveavanje; uz svaku reprodukciju se navode likovni pojmovi koje ilustrira. Reprodukcije su grupirane prema likovnim podrujima crtei, slike, skulpture, grafike, fotografije, dizajn i arhitektura, a tu su i male galerije nekoliko autora s vie zastupljenih djela, kao i poveznice na druge stranice na internetu koje sadre umjetnika djela. 5. Tekstovi ovo je zbirka strunih tekstova razliitih autora koji se mogu online itati ili spremati; uz svaki tekst naveden je i njegov kratak sadraj. 6. Kalendar znaajnijih datuma ovo je godinji kalendar s upisanim znaajnijim datumima koje je poeljno uzeti u obzir prilikom planiranja nastavnih sadraja pri izradi programa. 7. Tablice za organizaciju nastave prireeni za ispisivanje na pisau nalaze se okvirni program, izvedbeni program, prazna priprava za nastavni sat, kao i metodiki savjeti za planiranje nastave. 8. Forum, mail adresa forum je posebni praktian nain da svaki posjetitelj (nakon registriranja i dobivanja zaporke) moe ostaviti svoje miljenje, elje i komentare na uvid javnosti, a upotrebljiv je i za diskusije. E-mail adresa autora 17

METODIKA: Vol. 11, br. 20 (1/2010), str. 8-22

omoguava korisniku da sva svoja pitanja, komentar i elje u vezi sa stranicama poalje neposredno autoru. Mnogi su se do sada koristili ovom mogunou. 9. Online testovi: dva su testa (kviza) dana nastavnicima na koritenje: Test iz metodike likovne kulture i Test iz likovne kulture, svaki s po dvadeset i pet pitanja (ukupno pedeset). Testovi uz pitanje pokazuju vizualnu ilustraciju na koju se pitanje odnosi. Pitanja su viestrukog izbora izmeu etiri odgovora, da-ne i nadopunjavanja rijei. Po zavretku testa korisnik dobiva ocjenu od jedan do pet uz kratak komentar te se navodi za svako pitanje je li bilo tono ili nije. Za svaki netoan odgovor raunalo na ekranu ispisuje toan odgovor. 10. Poveznice na Europske stranice za nastavnike e-uenje u Europi ve odavno nije novost, pa postoji vrlo velik izbor stranica orijentiranih prema nastavnicima kao korisnicima. Stranice pruaju velik raspon usluga od izbora nastavnih jedinica do prijedloga e-portfolija. Objavljuje se velik broj znanstvenih radova i pedagokih istraivanja, a hrvatskim nastavnicima bi posebno korisne mogle biti oglasne ploe na kojima kole, nastavnici i djeca iz cijele Europe (pa i cijelog svijeta) trae partnere za dopisivanje i razmjenu iskustava. Na listama se ve mogu pronai hrvatske kole koje se koriste ovom uslugom. U sklopu korisnih stranica na internetu nastavnici mogu koristiti i poveznicu na Internet kolski imenik ikola koji je besplatni domai proizvod, kao i na upute to nude hrvatski i svjetski muzeji za djecu online. 11. Poveznica na stranice za djecu Uimo gledati s teajevima o likovnim pojmovima, kvizovima o nauenim pojmovima, online programom za slikanje i uenikim forumom. Stranice za studente sadre materijale rasporeene prema semestrima. Studenti ovdje nalaze ispitne rokove i literaturu, zadatke, tablice za programe, nastavne pripreme te predavanja u Power Point formatu sa saetcima, pitanjima za samoprovjeru i poveznice na struni pojmovnik. Studenti imaju na raspolaganju i nekoliko online kvizova na kojima mogu provjeriti svoje znanje. Stranice za uenike Uimo gledati sadre teajeve na temu osnovnih elemenata vizualnog jezika crte, plohe, mase i prostora i boje. Teaj se razvija analizom likovnih pojmova na umjetnikim djelima, a povremeno se ponaa kao programirani udbenik, odnosno korisniku ne doputa napredak dok tono ne odgovori na postavljeno pitanje. Kroz teaj uenika vodi lik koji reagira na prelazak mia (roll over), a svaki teaj zavrava kratkim kvizom za provjeru znanja. Stranice imaju svoj forum, a povezane su i s flash programom Arhitektura kvadrata kojim korisnici mogu stvarati vlastite virtualne slike animiranim plohama na principu kolapapira. Na raspolaganju je vie naina upravljanja elementima kojima se stvara, a postoji i galerija korisnika kao i galerija poznatih umjetnika koji su stvarali na slinim principima. Ovaj program predstavlja praktini dio nastave likovne kulture koji podrazumijeva likovno istraivanje nauenih pojmova. Uz navedeno, korisniku je na raspolaganju biblioteka strunih tekstova, metodikih savjeta, preporuena literatura s poveznicama za online naruivanje, e18

M. Huzjak: Obrazovanje na distancu i e-uenje u likovnoj kulturi

galerije reprodukcija umjetnikih djela s analizama upotrijebljenih likovnih pojmova, literarnih predloaka za motive, okvirni i izvedbeni programi za nastavu, didaktiki materijali, mala vremenska lenta i jo mnogo toga. U svrhu praenja prometa i disperzije posjeta na stranicama za likovnu kulturu, ugraeni su brojai na najfrekventnije stranica. Pokazalo se da na stranicama postoji veoma velik promet (koji je zabiljeio i server na kojem se stranice nalaze), prosjeno oko stotinjak korisnika po stranici mjeseno. Srce ovih stranica ini forum koji pokazuje veliku zainteresiranost svih kategorija korisnika. Ostavljeni su zapisi mnogih koji trae informaciju i mnogo onih koji su zahvalni jer su traenu informaciju pronali. Pisma dolaze i izvan nae zemlje, a javnosti nevidljiv dio je i velika koliina pisama pristigla na e-adresu autora s potragom za rjeenjima raznih problema i zahvalama na objavljenim materijalima. Sve ovo ukazuje na potrebu za ovakvim projektima u svim nastavnim podrujima. Osim internetskih stranica, navedeno je kako e-uenju pripadaju i CD i DVD ROM-ovi. Muzej suvremenih umjetnosti objavio je CD posveen jednoj od svojih zbirki, zbirki Richter. CD je izaao 2008. godine pod imenom Avanture Vita i Nade. Projekt se razvijao tijekom 2007/2008. godine u suradnji s djecom, umjetnicima, dizajnerima i kustosima Muzeja. Likovi koji vode korisnika kroz CD nazvani su prema Richterovim skulpturama, a oblik su dobili nakon natjeaja za djecu koja su predlagala oblike. Autorica koncepcije i strunih tekstova je Vesna Metri, kustosica Zbirke Richter, autorica scenarija i zadataka je Jelena Braun dok je autorica ilustracija Mirela Ivankovi Bielen. Autori grafikog oblikovanja i programiranja su Dizajn studio (R)evolucija. Ovo je multimedijski CD u punom smislu rijei pun slika, filmova, zvukova i animiranih pokreta. Izvanrednim animacijama, ilustracijama i sinkronizacijom profesionalnih glumaca, CD korisnika vodi kroz poglavlja Muzej suvremene umjetnosti, Kako do zbirke Richter?, Zbirka Richter, Izlobeni prostor, Park skulptura, ivot i djelo, Pojmovnik i Igre i zadatci. Osim virtualnog obilaska izloaka zbirke, uz svaki rad se dobiva dodatno pojanjenje, video clip i zadatak i obliku igre u flash animaciji. Primjerice, uz skulpturu Sunani sat , osim povijesti sunanih satova i geometrijskih likova od kojih je skulptura nainjena, dobiva se igra u kojoj korisnik moe pomicati pokazivaem slaider kojim se mijenja vrijeme na satu, ime se pokree animacija sjena na sunanom satu, kao i atmosferska rasvjeta oko ilustracije skulpture. Rubrika ivot i djelo sadri tekst koji ima izdvojene kljune rijei ijim se pritiskom dobivaju dodatni tekstovi pojanjenja. Pojmovnik objanjava likovne pojmove kao to su Izvedene boje, Format ili Ploha, a uz njih su poveznice na odgovarajue zadatke-igre. Napokon, Igre i zadatci nudi jedanaest igara koji sadre ve navedena objanjenja (slikom, tekstom i glasom), filmi i animirani zadatak-igru. Ovaj CD na tehnoloki i estetski vrhunski nain dovodi edukaciju u kue korisnika. 19

METODIKA: Vol. 11, br. 20 (1/2010), str. 8-22

Hrvatski muzej naivne umjetnosti izdao je 2005. godine CD-ROM osmiljen kao pratei sadraj muzejsko edukativnoj igri Portal u povodu Dana muzeja 2005. Autorica projekta je Mira Franceti. CD sadri virtualni hodnik s nekoliko likovnih djela i djevojicom Ivom Naivom kao voditeljicom kroz galeriju. Pritiskom na likovno djelo dobivaju se etiri poveznice: O autoru s kratkim ivotopisom autora, Video s jednominutim video zapisom autora, O djelu u kojem sinkronizirani lik Ive Naive govori nekoliko reenica o djelima pojedinog autora te Pitalica s jednim (prebanalnim) pitanjem o odreenom likovnom djelu. Dodana je jo i karta Hrvatske s oznaenim rodnim mjestom pojedinog autora. Zastupljeno je petero autora. Opi je dojam dobre namjere pri izradi CD-a, ali je izvedba vrlo povrna i nedoraena. Galerija Adris iz Rovinja nainila je skromne CD-e uz izlobe Vladimira Becia i Milivoja Uzelca. CD-i sadre filmove s otvorenja, govor i obilazak galerije, pregled pojedinanih izloenih djela i tekst o ivotu umjetnika koji je napisao Igor Zidi. Vrlo skroman CD ovdje je naveden samo zbog siromane ponude ovakvih materijala. Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu, u suradnji s nakladnikom kolskom knjigom, izdao je edukativni DVD nazvan Stalni postav Muzeja za umjetnost i obrt. DVD sadri poglavlja: Uvod, O Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu, Gotika i renesansa, Barok i rokoko, Klasicizam i historicizam, Secesija, 20. stoljee i studijske zbirke. Scenarij i reiju potpisuje Jelena Braun, a voditeljica, koja gledatelja vodi kroz DVD objanjavajui izloke, je Malina Zuccon Marti. Obrazlau se pojmovi kao to su muzej ili kustos te se predstavljaju najznaajniji predmeti iz stalnog postava MUO-a. DVD je namijenjen nastavnicima likovne kulture i nastavnicima povijesti umjetnosti. U izdanju kolske knjige izali su i udbenici za likovnu kulturu od 1. do 8. razreda osnovne kole pod imenom Uimo gledati autora Miroslava Huzjaka. Uz svaki udbenik uenik besplatno dobiva edukacijski multimedijski CD ROM. Udbenici za likovnu kulturu su od 2007. godine obvezni u svim razredima, ime ovaj CD ima najiru publiku od svih dosad navedenih. CD sadri ilustracije, animacije i filmove te kvizove i igre. Korisnika doekuje uvodna animacija s mukim ili enskim animiranim likom koji ga poziva na ulazak u muzej i istraivanje; u podlozi se kroz razrede izmjenjuju etiri ilustrirana muzeja. Glavni je hodnik virtualnog muzeja istodobno i glavni meni CD-a. Animirani lik se ee meu izlocima (slikama i skulpturama) koji su poveznice, a ispod kojih piu rubrike: Kviz, Uimo gledati toka i crta (ovaj se naziv mijenja ovisno o sadraju teaja), Proui i opii, Poveznice, Naslikaj te Igre. Uimo gledati je rubrika u kojoj korisnik slua teajeve o likovnim pojmovima. Svaki CD sadri drugi teaj (Toka i crta, Boja, Masa i prostor, Kompozicija), svaki sadri filmski i animirani prilog, a u predavanja su, prema principima didaktikog okruja programiranog uenja, ugraena pitanja s viestrukim odgovorima. U sluaju pogrjenog odgovora korisnik ne dobiva sljedeu lekciju, sve dok ne odgovori ispravno. Rubrika 20

M. Huzjak: Obrazovanje na distancu i e-uenje u likovnoj kulturi

Kviz postavlja pet pitanja iz svoje baze pitanja, kako bi pri ponovnim pokuajima korisnik dobio nova pitanja. Nakon odgovora korisnik dobiva bodove, ocjenu i komentar. Proui i opii je zapravo virtualni obilazak muzeja uz struno vodstvo, lik djeaka ili djevojice koji hoda i govori o izlocima. Virtualni muzeji su tematizirani, u jednom razredu dizajn, u drugom apstraktna umjetnost, u treem samo ljudski lik, u sljedeem samo mrtve prirode itd. Poveznice je rubrika s poveznicama na razliite internetske stranice sa sadrajima iz podruja e-uenja u likovnoj kulturi. Naslikaj sadri program za virtualno slikanje. Mogue je odabrati neogranienu koliinu ploha razliitih oblika, za svaku zamijeati boju u RGB modelu, boje je mogue uiniti transparentnima i tako ih dodatno mijeati, a plohe se mogu i brisati. Svaku je plohu mogue rotirati, rastezati i skupljati po duljini i irini. Napokon, rubrika Igre sadri oko osam igara po CD-u, od kojih je svaka na odreeni nain povezana s nekim likovnim pojmom. Primjerice, animirani lik mreom lovi padajue leptire i mora uhvatiti samo one izvedenih boja, a izbjei one osnovnih. Igre slagalice omoguavaju igrau ponovno sastavljanje kompozicije djela, a u igri pronalaenja razlika igra mora paljivo gledati dvije inaice istog djela kako bi uoio pet promjena u zadanom vremenu. Dodani su i anaglifi, trodimenzionalne slike koje je potrebno gledati posebnim naoalama, te stereogrami, slike koje se moraju nauiti gledati na poseban nain kako bi se uoili skriveni trodimenzionalni likovi u njima. Kroz cijeli CD korisnika prati glazba Modesta Musorgskog Slike s izlobe. U glavnom hodniku je Promenada, a svaka pojedina rubrika u igri ima vlastitu glazbenu sliku iz kompozicije. U svakom trenutku korisnik ima na raspolaganju skriveni meni na vrhu ekrana kojim moe ugasiti glazbu (ukoliko mu smeta da uje govor likova, a tekst koji izgovaraju je najee i napisan), a meni nudi i povratak na glavni hodnik, kao i izlazak iz CD-a kroz impresum.

Zakljuak
Na kraju ovog pregleda svjetskih i hrvatskih pokuaja ukljuivanja didaktikog modela e-uenja u podruje likovne kulture, nemojmo smetnuti s uma kako je ovo dodatak onome to umjetnika edukacija u prvom redu sadri istraivanju. Problem govora slike i govora o slici samo je polovina interesnog polja likovnih pedagoga; druga je polovina praktino proivljavanje uvoenja eidosa u materiju, misaone forme u vidljivu, teorije u praksu. E-uenje podrazumijeva koritenje medija koji dopire dalje od glasa nastavnika unutar uionice ili profesora unutar predavaonice, medija koji nudi zorniji prikaz teorijske rijei multimedijskim primjerima. Likovnu je teoriju potrebno iriti to glasnije zbog neizbjenih stereotipnih predrasuda o umjetnosti koja slui u estetske svrhe i umjetnicima koji slikaju nadahnuti inspiracijom i osjeajima kojima dodiruju publiku. Rezultat je te sladunjave predodbe izjava koju bolno esto ujemo Ovo mi se ne svia, to za mene nije umjetnost. Informacija o misleem umjetniku veoma iritira svjeto21

METODIKA: Vol. 11, br. 20 (1/2010), str. 8-22

nazor osjeajnih gledatelja. Misao je u svijesti naih suvremenika rezervirana za znanost, pa se likovna teorija treba koristiti prema principu pomaknutog niana ukoliko je nian pomaknut, tada treba prenaglasiti suprotan smjer kako bi se pogodilo sredite. Osim prenaglaavanja teorije, e-uenje skromno nudi i samo likovno stvaralatvo, ali vie kao hvalevrijedan pokuaj, u granicama svojih mogunosti. Vrlo je korisna i mogunost povratne informacije (putem foruma, recimo), u odnosu na koje se moe djelovati dodatnim pojanjenjima. S informatike strane gledano, tehnologija i alati za e-uenje su ve odavno prerasli svoje korisnike. Osobina LMS-ova bi trebala biti mnogo vea pristupanost i otvorenost korisniku od programa i editora za izradu web stranica. Danas, meutim, LMS-ovi nude toliko mogunosti da njihovi korisnici moraju ii na teajeve kako bi se nauili njima sluiti. Korisnik jednako tako moe ii na teaj za koritenje nekog programa za izradu vlastitih web stranica. I standardizacija je u polju e-uenja uglavnom vezana za tehnologiju. Distribuiranjem besplatnih LMS-ova sveuilitima i kolama CARNet radi velik i vaan posao, ali kad je rije o razliitim oblicima e-kola koje objedinjavaju kolske predmete online, dogaaju se neprihvatljivi propusti. Ukratko, jo nitko nije objedinio metodiare i didaktiare online. Stoga, izrada kvalitetnih materijala za e-uenje (a to naglaeno vrijedi za polje likovne pedagogije) preputeno je tzv. osamljenim renderima (lone rangers), a veina suvremene literature o euenju bavi se studijima sluaja (engl. case study, vidi Leask i Meadows, 2000., Lockwood i Gooley, 2001., Serim i Koch, 1996.). U pitanju je izraz koji informatiari koriste za pojedince koji samostalno kre nove putove bez ekanja pomoi ostalih. Takvi pojedinci mogu mnogo uiniti (i doista ine), ali ozbiljnija akcija zahtijeva centraliziranu koordinaciju jednog jakog tijela, kao to je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta. Na kraju, citat P. K. Komoskog: Nastavnik koji ne moe dati vie od stroja zasluuje da ga stroj zamijeni. LITERATURA: vidi popis literature u inaici lanka na engleskom jeziku

22