FILOZOFIJA POVIJESTI; OSNOVNI PROBLEMI BILJEKE S PREDAVANJA 1/1.

) Aurelije Augustin, kasna antika (razdoblje propasti rimskog carstva prvo desetljea petog stoljea) -kljuni lik razdoblja gdje kranstvo postaje dravna religija -svijet za koji se mislilo da e vjeno trajati raspada se, zastupa se skepticizam, pa neoplatonizam, pa pravovjerno kranstvo Djelo De civitate dei Drava boja stvarnost i opsenost problematizacije pitanja povijesti -njegovo miljenje izraz je novog vremena nastalog na rauevinama vjene civilzacije -utemeljenje nalazi u boanskoj vjeri/objavi u osnovi je teologija a ne filozofija povijesti makar se koristi filozofskom argumentacijom -temeljna svrha je opravdanje novog kranskog univerzalizma i antropocentrizma ovjek je sredite povijesti - smisao povijesti je spas ovjenih besmrtnih dua, a svrha pisanja je ulijevanje nade i perspektive vjernicima kako boja providnost upravlja ovozemaljskom povijeu. Time brani same osnove kranstva i eli zasnovati sami smisao ljudske egzistencije. Filozofija povijesti poinje s Augustinom makar je intencionlno i sadrajno ipak teologija povijesti. -bit ovozemaljske povijesti je spas vjene individualne ljudske due, izbjei smrt i vjeno prokletstvo -Augustin ulijeva nadu kranima svojim rijeima o dobru -za razliku od svih drugih patristikih miljenika njegova su razmiljanja uto vanija jer uvode filozofsku argumentaciju i nova propitivanja u filozofiji povijesti -Polibijeva historiografija utjecala je na Augustina vaan utjecaj pojedinca na masu. -pitanje-ako je Bog stvoritelj ljudi je li onda on taj koji oblikuje povijest? -uvodi vrlo relevantnu koncepiju o poganskoj vjeri u stara vremena kada bi graani grada pod opsadom molili svom bogu zatitniku nekad bi grad pao a nekada bi pobjedio, tog su boga onda spaavali a ne on njih! -Isus Krist pravi je bog a ne utvara ima li mo spasiti? -da, no to ne znai da e on to initi jer jedino zlo koje postoji je grijeh (zlo koje inim nekome je grijeh o sebe i ugroava samo nau poteniju u vjenom ivotu) -ovozemaljsku povijest ljudi sami prozvode, ne mimo boje bolje ve se biva ovdje samo ono bitno u povijesti a to je stvaranje uvjeta za put u vjeni ivot -zastupnik je teorije predistinacije u smislu Boga koji vidi sve unaprijed i unazad no svatko je odgovoran za put kojim e ii to to bog zna to e izabrati ne znai da ovjek da tog trena nije bio slobodan odluiti. -postavio je zbiljski filozofski problem sluajnosti i ljudske moi u povijesnom zbivanju te predstavio ideju ljudi koji sami stvaraju svoju povijest i time nadmauje i patristiku,skolastiku,itd. 1/2)- dakle, Augustin djeluje u vrijeme raspada rimskog carstva pod napadima barbara; jedini oslonac nalazi se u vjeri a filozofija biva zastarjela -nema vie ureenog kozmosa-pod prvih ljudi:otuenje-dimenzija budunosti:pozitivno Orosius,panjolska-na Augustinov nagovor pregled svjetske povijesti 417god Povjesnice protiv pogana u sedam knjiga u apologetske svrhe

-Orosius grau o prolosti uzima kao neto to je dostojno samo po sebi, a ne kao Augustin sa apologetskom svrhom pretee historiografije ili ak utemeljitelj vaan je metodski postupak -usporedba sadanjosti i nevolja sa minulim slavama nemogue ve samo jednako s jednakim iliti nedae s nedaama slave sa slavama -ne moemo govoriti o boljim ili loijim vremenima Na Orosijevo djelo nastavlja Otto Von Freisaing sa sedam stoljea odmaka pie Kroniku dvaju gradova (boji i zemaljski-avolji) 1/3)konsekvence poimanja povijesti u kasnom srednjem vijeku -najpoznatiji polihistor Isidor iz seville enciklopedija -cvat kulture u europi u zrelom srednjem vijeku 12st -do tada velika nepismenost -kransko jedinstvo stvar prolosti-rastu heretiki pokreti -vjera da ovozemaljski ivot mora postati drugaiji nego to jest pravda na zemlji uvjet za blaenstvo u ivotu poslije zemlje -najznaajnije ime G. Da Fiore -ivi u drugoj polovici 12.stoljea u junoj italiji -dolazak tree epohe-epohe duha svetoga -eshatologijska budunost ne kraj- ve zaokruenje povijesti (nauk o posljednjim stvarima,smrt,sud,raj ili ire svako miljenje o buduim vremenima) -52 godine nakon smrti u Parizu objavljena knjiga na tragu njegove knjiga fratra Gerarda di Sen Donnino Uvod u vjeno evanelje -1360.godine zapoinje evanenje era duha svetoga -Ivan od Parme,franjevaki red smjenjen sa svoje dunosti, zavladalo je veliko oduevljanje dolaskom nove ere, Gerardo osuen na doivotni zatvor -kranski demokratizam-nauk o jednakosti ljudi -nisu ljudi ti koji prave ovozemaljsku povijest ve posljedica boje volje blagodat ili prokletstvo -javlja se organska teorija drutva (mit pobune eluca nogu i ruku) -poredak koji nije povjestan ve dolazi iz drevnih vremena koji je naprosto narav drustva i treba trajati do kraja vremena -organska koncepcija dobiva afirmaciju u srednjovjekovnoj teologiji i odgovarajuem sociolokom nauk -vrijeme razvoja mediterana, stvaraju se prva sveuilita u Bologni,Parisu i Padovi -razvija se filozofija (kao slukinja teologije) javlja i obnavlja se interes za povijesno filozofsku i socioloko filozofsku problematiku. Djela zrele skolastike Toma Akvinski prvi cjeloviti sistem kranske filozofije u filozofiji povijesti ostao u Augustinovim okvirima -Toma nadahnue ipak nalazi kod Aristotela u teoriji i poimanju povijesti -elaborirati e organsku teoriju drutva i povijesti gdje glava upravlja udovima tjDrutvo- da vlast upravlja socijalnim udovima -Bog je stvoritelj svijeta-beskonano mudar , takoa je struktura drutva boanskog porijetla i treba biti vjena -narod koji ima za vladara osobu koja nanosti zlo i koja je nepravedna i ako nema nade u poboljanje tada narod ima za zadau da toga vladara ubije -nalazimo sklonost u optimalnom obliku vladavine prema Aristotelu 1/4)filozofski pretedent utemeljitelju filozofije povijesti Tunis Ibn Haldun -europa propala eshatologijski u vrijeme obnove suoava se s rezvijenom arapskom civilizacijom -nasljee antike povijesti i filozofije ouvano u arapskom svijetu

-trea monoteistika religija zahvaa mediteran -aristotelovci njegova djela dospjela na zapad zahvaljujui prijevodima s arapskog (originali tek u 15stoljeu u Italiju doneeni iz bizanta) -Albert Veliki (uenik Tome Akvinskog) znaajni skolastik -razvija se historiografija IBN HALDUN (14stoljee,prvenstveno islamski teolog) -1332.godine u Tunisu aristokratska obitelj panjolskih korijena -bio predsjednik vlade, profesor na visokim uilitima, sudac u cijeloj sjevernoj africi, muftija (vjerski dostojanstvenik), erijastkog prava -prekida sve po vlastitoj odluci te se potpuno povlai i boravi u dvorcu u Aliru te pie svoje naj znaajnije djelo Mukaddima (historije/povjesnice) do 19.stoljea nepoznata europljanima -prema namjeri je djelo koje je posveeno povijesti trai uzroke zato se put ovjeanstva kroz vrijeme zbiva tako a ne drugaije. -dvije su mu glavne zadae: I. Da je odredi kao znanost (historiografija) II. da pronae uzroke objektivnog zbivanja koje nazivamo povjeu -znanstveno prouavanje povijesti pouava nas da je sve podlono temeljnom zakonu da sve to nastaje mora nestati -historiografija mora biti duboko ukorijenjena u povijesti ako ne eli biti puko prikupljanje informacija -valja otkriti osebujne zakone koji povijest ine razliitom od drugih prirodnih zbivanja princip racionalnosti -treba odrediti kriterij za izvlaenje istine ogledati mogunost da se neto uope dogodilo razlikovati ljudsko drutvo od onih dogaaja koji su nevani -princip kritinosti nema oslanjanja na prie otkriti zakonomjernosti koje vladaju motivima -on utemeljuje filozofiju povijesti na antropologiji -ljudi su ti koji djeluju u povijesti i oblikuju je a da bi se ona razumijela mora se razumijeti i ovjek -definira karakter ljudskih bia ljudi ine ono to je nuno za opstanak i tu daju svoj maksimum, ali u situacijama gdje je nastupilo obilje do izraaja dolaze negativne karakteristike ljudske naravi -u njegovo vrijeme znanost je bila sekundarna potreba jer je shvaena samo avrhovito kao i u europskoj reinnessancei -konstatacija da razliiti narodi ive na razliite naine jer razliito pribavljaju hranu -razvijanjem obilja dolazi do degeneracije bogat ivot dospjeva do toga da se luduje u rasipanju dobara dekadencija i porok dotina civilizacija propada rad je podjeljen,isto kao i proizvodnja,obrt i trgovina dekadencija je rezultat podcjenjivanja rada -tipovi rada: obrt-ulaganje rada radi sebe i zarade, +materijal-vei posao i vrijednost proizvoda -u mnogoemu se oslanja na Aristotela promatra drutvo u njegovoj anatomiji -drutvo se razvija od niih prema viim stupnjevima civilizacije konstantni moment povijesti 1/5) antropologijski pristup filozofiji povijesti tko je i to je ovjek? drutveno bie koje nuno i neophodno potrebuje ljudsku zajednicu -u to vrijeme, Aristotel jeneosporan autoritet na kojeg se pozivaju europski kranski filozofi a i arapski i islamski jo i prije Tome Akvinskog

-ljudi su upueni jedni na druge Ibn Haldun zajednica je prijekopotreban initelj ljudskog opstanka -ljudi zahvaljujui razumu jesu nadmoni svim drugim ivim biima no kako su drutvena bia upueni su ne samo na jedni druge ve i na autoritet vlasti -animalne predispozicije za nasilje i nasilno ponaanje -otuenje prvih ljudi od njihova storitelja ime se ljudska priroda pokazuje kao zla istoni grijeh -autoritet je neophodan i to u obliku kraljevske vlasti pojedincima koji se istiu svojim odlikama to je slino kao i u ivotinja, razlika je u tome da je ivoti nja temeljana na nagonu a ljudski je autoritet temeljen na razumu i politici- velike razlike s teoretiarima islamskog svijeta -mogua je drava stvorena bez boje milosti i objave -glavna zadaa mu je obijasniti put ovjeanstva kroz vrijeme -time se ne ograniava na arapsku povjenicu zakljuak potkrijepljen sudbinom aleksandrijskog carstva,babilona,... -svaka civilizacija i politika tvorba na svom vrhuncu nosi u sebi klicu vlastitog propadanja analogno ljudskom ivotu -zbog tog iskonskog zla koje ljudi u sebi nose -postavlja cikliku teoriju povijesnog kretanja poetak>vrhunac>propadanja -gradovi naime razvijaju mnoge potrebe koje nisu poznate preurbanim oblicima proizvodnje-stanovanje-jelo-luksuz.. rastu trokovi zbog potreba da se ivi u raskoi i udobnosti -vee cijne trnica -rastu rashodi-deficit prorauna > nadoknada poveanjem poreza (hara) > porezi poskupljuju trgovinske artikle > istovremeno potreba ne iezava > mijenja se dua,nije ispravna u svojoj vjeri Nastavlja J.B.Vico filozofija povijesti poinje kao ciklika teorija povijesnog zbivanja 1/6) Povijest je res geste (realno historijsko zbivanje) i povjesnica izvjetaj o neemu to se dogodilo i dogaa se -utemeljenje Fichte,Schelling,Hegel po njihovu razlikovanju geschichte / historie (19st) ili filozofija povijesti je cjelina svih sustavnijih filozofinijih pristupa fenomenu povijesti i povjesnosti utemeljenje u Augustinu i Polibiju Leukrecije Kar : stupanj sistematinosti filozofskog tematiziranja povijesti isuvie oskudan da bi bio temelj ve pretea Augustin : motivacija i karakter njegova djela pisano s apologetskim intencijama jest utemeljitelj teologije povijesti ima vanis elemenata filozofije povijesti pa je i on samo pretea J.B.Vico i J.G. Herder (suvremenik klasinog njemakog idealizma) zasluuju podjednaka priznanja Tit Lukrecije Kar progresija napredovanja progressio iskazuje sklonost linearnom a ne ciklikom razumijevanju povijesti postupno napredovanje znanja i razvoja ljudi, svijeta ravnom crtom Nema materijalnih dokaza o utjecaju Ibn Halduna na Vica makar ne treba do kraja iskljuiti Vicovo poznavanje makar iz sekundarnih izvora: takoer visok stupanj podudarnosti da bi se govorilo o istoj sluajnosti -tom novom znanou definitivno utemeljio europsku filozofiju povijesti kao zasebnu disciplinu poznaju ga Herder,Hegel i Marx 50-60ih godina -epistemoloki obrat spram Descartesa (priroda privilegirani prostor dosezanja ljudskog znanja)

-uistinu spoznajemo samo ono to smo sami napravili, prirodu samo poznajemo, napravili smo povijest pa samo nju moemo spoznati povijest nije skup kaotinih zbivanja trofazna logika povijesnog zbivanja (temelj je to poimanja povijesti kao organske cjeline) -podvrgnuta nekim zakonima i zakonomjernostima Vico historia inferna ideale Optimistika antropologija u prosvjetiteljsktvu -progresivistike koncepcije u fil.pov. -vjera u nezaustavljiv razvoj i napradak ljudskog roda 2/7) Osnovni problemi filozofije povijesti -moraju postojati neke zakonomjernosti inae joj se ne bi moglo filozofski pristupiti, to ne znai da je u to ukljuen determinizam on ne slijedi kao nuan rezultat: antiteza determinizma i indeterminizma jest problem filozofijskog osmiljavanja povijesti -u pokuaju zahvaanja kljua za razumijevanje povijesnog zbivanja vodi u slijepu ulicu. Povijest nije proces koji se zbiva po jednakim zakonima niti je proces koji se zbiva na temelju apsolutne slobode. -voluntarizam-najdosljednija antiteza determinizmu-volja slobodnih ljudskih bia jest ona koja odreuje karakter i tok povijesti te kako e se ona odvijati -zakonomjernost povijesnog zbivanja -progresivistika i ciklika teorija povijesnog zbivanja -ciklika: u povijesti vladaju jednake zakonitosti koje vladaju i u prirodi -progresivistika: povijest kao napredovanje-novovjekovna teorija u francuskom prosvjetiteljstvu te klasinom njemakom idealizmu i europskom romantizmu (Voltaire,Kant..) -Voltaire je tvorac sintagme filozofija povijesti philosophie l'historie -u anticipaciji dananje masovne kulture (pariki salon) dva puta bio u zatvoru i tri godine bio u izgnanstvu u V.Britaniji zamjerio se katolikoj crkvi...prijateljuje s jezuitima -voenje misija na dalekom istoku te se upoznaje sa drevnom kineskom kulturom koja je drevnija od svih europskih kultura te kineska etika jest starija od poetka europske filozofije (konfucije) -primjeren pristup povijesti pora se osloboditi europocentrizma tj predrasude da je europa centar svijeta -nedostaje produbljene filozofijske analize (sklonost eklekticizmu) -odbacivanje europocentrizma jedan od pretea kencepcije povijesti kao napretka novovjekovni filozofski pristup povijesti i povjesnosti -velik doprinos francuskog prosvjetiteljstva Voltaire formulirana najutjecajnija koncepija povijesti kao napredovanja obiljeila duh 18-19stoljea -Voltaire-napredat utemeljen na razumu i znanju za razliku od pisaca prije njega i u njegovo vrijeme (pisanje o onome to je bilo-povijesnost-prolost) : nije dovoljno rekonstruirati zbivanja u prolosti niti pisati kronike ve je NUAN UVID U CJELINU potrebit je filozofijski nain razumijevanja povijesti philosophie d'historie,Voltaire -bio je i historiar (djela historiografije) ; unaprijedio historijsku znanost. U filozofiji povijesti dva znaajnija djela (1756. Ogled o obiajima i duhu naroda i principima povijesti od Karla V. Do Luja XIII. & 1765. Uvod u navedeni ogled) -opa slika razvitka glavnih etapa ovjeanstva azija kao kolijevka ovjeanstva kao naputanje europocentrinog pogleda na povijesti -formalno predstavlja dovretak Bossuetovog pregleda povijesti ovjeanstva Bossuet

-odgojitelj budueg kralja francuske -prva novovjekovna sinteza zbivanja na planu ope povijesti uenik Augustinove teologijske filozofije povijesti -povijest je tek medij za ono razumijevanje puta k vjenom spasu -poganske kulture i civilizacije nisu relevantne -Voltaire pokazuje kako su narodi zapadne europe bili barbari dok narodi istoka bili na vrhuncu razvitka ipak u njegovu djelu nalazimo izrazit antisemitizam i nepominjanje idovske povijesti -karakteristina sistematizacija zapoinje s kinom te naglaava vrijeme nakon Karla Velikog, pokuava obuhvatiti pojedinanu epohu u cjelini interakcija sfera zbivanja i ljudske djelatnosti otvorio je novo poglavlje u shvaanju povijesti -definira faktore koji djeluju na ljudski duh koji omoguuju da se ovjeanstvo stvori umjetniko djelo (?) klima povoljna nlima jedan je od uvjeta vladavina bitna je prosvjeena vladavina koja otvara prostor za razum religija kao prepreka tom nepretku -razum kao sposobnost analitikog miljenja koritenjem njega na razumijevanje prirode proizvodi znanost, a najbitnija je fizika Descartes on joj je odredio karakteristike uz kriterij jasnoe i razgovjetnosti clare et clistircte otvara prostor za geometrijski model znanstvenog istraivanja (Spinozina etika) RAZUM>ZNANOST(fizika)>tehnika/tehnologija>industrija>ekonomija>pravo/politika> kultura>SREA -novovjekovna fizika i prvi zakoni mehanikog svijeta poinju se primjenjivati na boljitak ljudskog ivota te primjenu racionalnosti u proizvodnji dobara -industrija u obliku manufaktura raste ope bogatstvo (drutveno) javlja se ekonomija to dovodi do poboljanja u sferi prava i politike, a to dovodi do poboljanja u sferi ljudskih obiaja i kulture; umjetnikog djela ljudske kulture te se srea ljudskog roda poinje bitno poveavati no prijei mu se dominacija organizirane religije (podrava i odrava predrasude) -ljudsko bie koje misli i djeluje; ono ovisi o obiajima interesima i dr- odnosima te samo primjena lanca dovodi do boljitka > zahvaljujui primjeni razuma ljudi jesu nositelji napretka -philosophie d'historie jasna evolucionistika misao svijet pretrpiio jednako primjena koliko i samo drutvo realna perspektiva primjena lanca 2/8) Jean Jacques Rousseau -najui krug francuskih enciklopedista/prosvjetitelja pomalo disonantan ton koji se ne uklapa u stvoreni niz -Condorcet oznaava pomak od antropolokih pozicija ranijeg perioda u 17st. Dijeluje glavna linija prosvjetiteljstva tojest poimanja ovjeka u kojem on oduvijek ima istovjetnu prirodu ista svojstva metafizika koncepcija determiniranog napretka Rousseau sama ljudska priroda je proces koncepcija drutvenog ugovora Rousseau u svojoj koncepciji polazi od postavke o prirodnom stanju i prvobitnoj istosti ljudi koje se napretkom ovjeanstva gubi jednakost nadomjetena nejednakou dvije su dimenzije: 1.prirodna ili fizika nejednakost god stanjeintelekt-fizike osobine 2. Moralna,politika i drutvena nejednakost profilira se kroz protok vremena -to nije neto to je oduvijek dano inzistira na razvojnoj koncepciji, no nema odvoljno znanstvenog i faktikog iskutstva za obranu

-ljudi kao vrsta imaju nadmone sposobnosti nad ivotinjama otkad ih ima posjeduju slobodu koju koriste kao pokretaku snagu vlastita napretka sposobni su za samousavravanje postupno razvijaju svoje sposobnosti -izvor svih ljudskih nevolja sposobnost usavravanja razvila da je do nadmonog bia spram prirode no uinila da je i tiraninom same sebe i prirode, zapoeo je proces gospodarenja ljudi nad ljudima ali i spram prirode Rousseau to naziva tiranijom (sr18st) u temelju autodestruktivno izlazi iz same ljudske naravi koja se ne moe svesti na racionalnost postoji naime,mrana,iracionalna strana Ona dominira nad razumnom stranom (kasnije Nietzsche,Fromm...) Dvoznanost ljudskog karaktera elaborira dva naela koja prethode razumu 1)naelo samoodranja tenja da opstane egoizam 2)naelo milosra empatija tenja da bude milosrdan spram drugih -unutarnje proturjeje ljudske naravi! U kojem se krije dinamika povijesnog razvitka -nije primarno naelo drutvenosti niti racionalnosti zato jer ne moemo od ovjeka stvoriti filozofa prije negosmo od njega stvorili ovjeka. Jer ono je bie skovano u kompleksnosti voljnoga,racionalnoga, zadovoljavanja egzistencijalnih potreba... -nije samo bie razuma ve i bie strasti -problem; kako da su ljudi iz primitivna stanja prelu u stanje drutvenosti u stanje razvijanja negativne strane ljudske prirode egoizam,sebinosti... rastom tehnike pada ljudskost -odluni korak iz prvog stanja u stanje drutvenosti morao se odigrati na razliite naine gdje ulogu igra i faktor sluajnosti najvanijie element tog iskoraka je nastanak privatnog vlasnitva onaj koji je prvi ogradio zemlju i rekao ovo je moje i naiao na budalu koja to povjeruje istinski je zaetnik civiliziranog drutva-konkluzNapredak se zasniva na gluposti -duboka kontradikcija u temelju civilizacije - daljnji razvitak je uvjetovan razvitkom ljudskih odua i zadovoljavanja novih potreba koje su nastajale razvitkom civilizacije u tom razvitku bitan je i klimatski faktor -DAKLE, napradak je neminovan i pretpostavlja agomilavanje iskutstva u djelatnom dijalogu ljudi i prirode makar to ne znai i napredovanje sree Rousseau najvii stupanj sree onaj kada je civilizacija zapoela, a jo se nije oitovao negativitet odmaka od prirode sklonost idealiziranju primitivne zajednice -iz te koncepcije proizlazi uvid da izvor za proizvoenje sredstava i orua jest temelj razvitka -moglo bi se zakljuiti da le njegova koncepcija napretka biti anticipacija kasnije koncepcije napretka kao kontradiktornog procesa na koji sve treba gledati naivno(?) s velikom pozitivnou 2/9) J. Turqot, francuski prosvjetitelj, jedan od utemeljitelja filozofije povijesti kao discipline 18stoljee nije doivio francusku revoluciju -studira filozofiju,teologiju,povijest i drutvene znanosti radni vijek proveo u dravnoj slubi na visokim funkcijama ( u vladi Luja XVI.) blizak enciklopedistima i njihov suradnik & znaajni autor (zanima se za ekonomiju) njegovi radovi su malobrojni glavna dva rada filozofije povijesti Filozofijska tablica postupnog razvoja ljudskog duha i Deset nacrta rasprava o opoj povijesti -slijedi koncepciju Aurelija Augustina ini odmak od J.J.Rousseaua napredak temeljen na razumu i znanosti (karakter. Za fra. Prosvjeti.) - DEIST ontolokoteoloki temelj njegove koncepcije bo lii Epikurovom bogu mnogozemlja (?) - odnos spram kranstva (za Voltairea ono krii napredak); kranstvo zasluno za napredak ovjeanstva i odvajanje od barbarstva relevantni utjecaj na napredak pozitivan

-prirodni zakoni odvijaju se autonomno (zbiva se u krugu jednakih promjena) od sile te je i sama povijest ljudsko djelovanje (zbiva se na bazi ljudske slobode temelji se na posjedovanju razuma) -progresivni karakter ljudske povijesti poboljavaju se uvjeti ljudskog opstanka -svi fenomeni povijesti su povezani u cjelinu i objedinjuje ih ljudsko djelovanje -ta cjelovitost svjetske povjesti strukturirana je u kljuu djetinjstva i mladosti -pravocrtno a ne cikliko! -poueni akumuliranim iskutstvom i znanjem ljudi postaju humaniji ljudi su ti koji konstituiraju povijest pri emu taj rezultat ide od nerazvijenog ovjeanstva gdje nema razvijenog jezinog i misaonog aparata,kolektivne ideje i drutva.. Razvitak jezika dovodi do imenovanja izvanjskih bia pojavljuje se mogunost preciznog oznaavanja to daje mogunost razvitku i pojavi znanosti -svijest da neki dogaaj i stvar nema samo jedan uzrok povijest predstavlja interakciju svih elemenata njene cjeline neke pojave prolosti i sadanjosti moraju biti shvaene u svojoj mnogosti i kompleksnosti -jezik utjee na ideje njihov razvitak utjee na razvoj civilizacija. Uzajamna interakcija jezika i civilizacije osvrt na barbarstvo izjednaavanje ljudi niveliranjem drutva se postupno stvaraju -ono se ratovima obogauje(danas,poklonici globalizacije) -razvitak umijea obrade zemlje narod se fiksira na jedan prostor dolazi do podjele rada, robstva, vika proizvoda obrazovanje se usmjeruje prema zanimanju stvara se prostor za slobodno duhovno djelovanje (razvitak kulture,filozofije povijesti..) carstva,imperije, a zakoni na razliite naine utjeu na ljudski duh razvitak od poetne nerazvijenosti prema usavravanju -zemljoradniki narodi nisu ratniki narodi jer su zaokuoljeni, no bogatiji su stvaraju se slojevi osloboeni od fizikog rada -kolonizacija kao naznaka udruenog ovjeanstva objedinjavanje svijeta -zaetnik ove teorije koja je dobila radikalnu varijantu u djelu Condorceta koje e posredstvom Snt. Simonea dovesti do krajnjeg oblikovanja filozofije povijesti kao znanosti 2/10) Najradikalnija koncepcija razvoja u okviru napretka iz rezuma posredstvom znanja i tehnike svoj vrhunac postie u nedovrenom djelu CONDORCETA -srednje vie plemstvo,studira matematiku i filozofiju u 39.godini lan Francuske Akademije Znanosti i Umjetnosti (sedam godina prije francuske revoucije) -zalae za republike ideje jedan od koautora deklaracije o pravima ljudi i francuskog ustava irondinsko krilo francuskog revolucionarnog pokreta zalae sustav delegacije tj neposredne demokracije (protiv parlamentarne vlasti) pretea ideja antiteza parlamentarnih vlasti te izrazito radikalan -1793. Sakriva se (optuba kao antirevolucionar) na selu 9.mjeseci gdje pie nacrt historijske tablice napretka ljudskog uma zastupnik najradikalnije teze pogubljen giljotinom te mu djelo ostaje nedovreno za vrijeme njegove smrti 28.3.1794. -filo.povij. senzualizam antiklerikanizam ideja tolerancije i humanizma doprinosi mnogo praktinoj filozofiji njegova sistematizacija je originalna (po razini radikalnosti) -prvo francusko sistematsko djelo o filozofiji povijesti razvijanje ljudskog duha podvrgnuto jednakim zakonima (opim) kao pri razvitku pojedinca NAPREDOVANJE kao razvijanje ljudskih sposobnosti slijedi se model od izvorne nemoi mrema sve veoj poveanosti svih sposobnosti i znanja nema stagnacije i opadanja trajno PRAVOCRTNO gdje su donekle mogui padovi no nema

zaustavljanja zadaa je filozofije povijesti prikazati logiku i redosljed tih dogaaja koji oznauju napredovanje -rezultat je dostizanje ope sree model je kauzalni uzrok (ono je nuno!) razvitak ovjeanstva kao napredovanja je neogranien razvitak duha kao ljudske svijesti i spoznaje te se njime oblikuju epohe koje su bile i dolaze; posljednja,deseta, epoha u kojoj je znanost rezultirala tehnikim poboljanjem proizvodnje te radikalnim poboljanjem uvijeta ivota, velika distribucija bogatstva, potom i do politikih promjena trajati e do fizikog nestanka Zemlje a nastupa kao ispunjenje prosvjetiteljstva posljedak ega je da ljudi nakon lutanja konano poinju spoznavati istinska ljudska prava te izvode zakljuak da su oni kao moralno bie sposobni oblikovati nove ideje i moralnost -ovjeanstvo je nositelj i stvaratelj vlastite povijesti vlast nema pravo zaboraviti da su je uspostavili ljudi i da takva smije raditi samo za njih -formira se ideja humanizma ideja o beskonanoj usavrivosti ljudskoga roda (obiljeava desetu epohu koja upravo zapoinje) -povijesni proces smatra determiniranim razina odstupanja od opih zakona primjerena je zakonu vjerovatnosti,a ne mehanikom kauzalitetu pojedinani sluaj se ne moe prognozirati iz danih okolnosti u igri je velik broj varijabli > do poetka 20og stoljea...kada 15.4.obiljeavamo potop Titanica obiljeavamo i sto godina od kraja vjerovanja u znanstveno-tehniki napredak ne dovodi do sree i mira ve odim lica-ima i nalije > I.svj. rad- nestanak vjerovanja u Condorcetou radikalnu ideju 2/11) Condorcet antropologijski optimizam beskonana usavrivost ljudskog roda -vrijeme etabliranja biologije kao egzaktne znanosti prve slutnje u nasljednost osobina ivih bia uzgoj pasmina domaih ivotinja...-usavravaju se i ljudi jer je vidljiv napredak nasljeuju se osobine ivog bia koje su uroene, a ne one za ivota steene mislilo se suprotno! -ljudi su mislili da u duevnom,moralnom ivotu trebamo postati bolji eg. Uenje jezika poveeva se s godinama... fizike osobine-moralne osobine ljudi su kroz razvitak osloboeni od bolesti i dignuti gotovo do besmrtnosti granica napretku je ve navedeni kraj Zemlje u fizikom smislu jer zapoela je deseta faza razvitka ljudskog roda putem brzog progresa ljudskog duha -nije himeriki pothvat kada se eli ocrtati budunost ljudskog roda; Nema ozbiljnih razloga da se opovrgne pretpostavka da e jednog dana svi narodi postii jednak stupanj razvitka nijedan nije prirodno osuen da ne uiva u slobodi (razlika s Voltaireovim rasizmom). Odbacuje sve rasistike pretpostavke i predrasude. Prirodno su ljudi u svom potencijalu jednaki. Moe se prognozirati da nam priroda nije postavila nikakvu granicu. -razdoblje kolonizacije Afrike,Azije,.. -posredstvom prevara i izdaja prezir prema ljudima druge boje koe i religije no nije nuno zlo jer e razvijeni narod u svojoj akceleraciji moi pomoi razvitak neciviliziranih naroda te da se postupno razvija u rang najnaprednijih naroda i biti e ak i bri u tome nego u nas jer e od Europskih naroda dobiti sve na pladnju -uklanjaju se i druge proturjenosti prevnog zakona i onog zbiljskog razlika zakonske jednakosti i zbiljske nejednakosti meu individuama -nejednakost u obrazovanju no opasno je prisilno izvriti niveliranje u obrazovanju i radu jer e se razlike prirodno dokinuti i ostati samo one prirodnoe determinirane -zakljuuje kako ima mnogo objektivnih uzroka nejednakosti 1.korak; uvoenje mjera socijalne zatite potrebitima (ideja socijalne drave) -imajui u vidu drutvene pojave nuno je za znanstvenu prognozu budueg napretka uvesti znanstvenu metodologiju adekvatnu kompleksnosti i sloenosti

drutvenih pojava. Tek primjenom zakona vjerovatnosti omoguuje se elaboracija dobre zanstvene metode za prognoziranje budueg akceleriranog drutva (kobinatorika + via metematika u povojima) pretea zavrnog zastupnika teorije napretka koji e elaborirati preobrazbu filozofije povijesti u egzaktnu znanost sociologije A.Comte na kojeg je velik utjecaj takoer izvrio St. Simon 2/12) A.Comte prosvjetiteljska koncepcija filozofije povijesti kao napredovanja - Elaboracija Condorcea utjecaj i etabliranje koncepcije kao dominantne pogleda na svijet u 19-20st -ta koncepcija oblikuje se u dvije razliite varijante 1) reformatorska sa St. Simonom i 2) konzervativna oblikovana od strane njegova uenika Augistea Comtea koji je ujedno utemeljitelj pozitivizma u filozofiji i utemeljitelj sociologije kao pozitivne znanosti o povijesti i drutvu -Saint Simone sudionik amerikog rata za nezavisnoti odlazi u Meksiko gdje postaje ininjer vojne struke te dolazi nazad u francusku prije revolucije gdje ne sudjeluje ali se odrie grofovske titule i plemikog naslova u ratu se bavi preprodajom nekretnina poslije strahovlade posveuje se intelektualnom radu u kojem se vidi velik utjecaj francuskog prosvjetiteljstva i Condorceta - vana je njegova odredba filozofije kao znanosti o openitostima a zadaa joj je najbolja drutvena organizacija u drutvu kojem ivi osmisliti kao sustav potreban je dublji uvid u povijesno zbivanje bitan element svih njegovih spisao iako nije napisao djelo koje se s tim striktno bavilo -besmisao povijest kao brevijar Kraljeva -povijest se jo nije konstituirala kao znanost a historiografija je zbirka puke nacionalne povijesti jo nije napisano cjelovito djelo povijesti ovjeanstva (a da je dovoljno znanstveno) -naa razmiljanja moraju biti usmjerena na drutvo koje e nam donijeti sreu sve budue ideje moraju biti usklaene s logikom povijesnog zbivanja -same ideje jesu produkt povijesnog razvoja koji je cjelina, a ta cjelina (povijest ljudskog roda) je dio cjeline prirode; povijest mora biti utemeljena na poznavanju astronomije (svijet u velikom kosmos veliki stroj-sat) i fiziologije (mali stroj-mozakmali sat) -uzroci njihova pokretanja jesu istovjetni to je provjerljivo silom gravitacije svemu valja pristupiti znanstveno i pozitivno u znanosti tj. uvidjeti da je svijet u cjelini podreen zakonu zakonu prema kojem svaka molekula ima konstitutivnu tendenciju da putuje u smjeru koji prua najmanji otpor.. -svemir se ne dijeli na dvije prirode ve je dio jedne jedinstvene prirode i sve to vrijedi za znanosti jest i za povijest oslanjati se na rad -i Condorcet istraivanje ljudi kao idvividue uskladiti sa istraivanjem ljudi s povijesti -u svojim radovima (utemeljenje znanosti o ovjeku) zakljuuje na temelju znanstvenih iskutstava da za oblikovanje sloenih ideja jest nuno da ljudi dou do stupnja razvitka kada raspolau jezikom; prvi ljudi bili su veoma neuki i njihova konkretna ideja vrlo mala no jo uvijek su nadmoni na ivotinjskim svijetom (istraivanja kametana cooka...-nema ogranizacije drutva,stalnog prebivalita) -razvitak obrta i umjea mogu je na temelju razvijenosti jezika i intelektualnog razvitka kroz to je i jasno vidljiv razvitak ljudskog duha (konc. Egipat) klase uenjaka i klase puana -razvitak do znanja o prvim uzrocima razvija se mnogobotvo (s ciljem privida nereda u svemiru dovoenja u red) nered se nadomjeta s idejom o jednom jedinom prvom uzroku razvitak boanstva nasuprot monoteizmu i kritike teizma uspostavlja se znanstveni sistem sredstvo za olakanje operacija duha vodi nas

do znanstvenog poimanja svijeta i prirode mogunost za stvaranje tri etape razvitku ljudskog duha: 1-etapa teologije politeizam i monoteizam 2-etapa metafizike 3-pozitivna etapaznanstvena-obiljeene razvitkom znanosti i industrije bogatstvo>sveopi razvitak ovjeanstva -ako su znanost i industrija pozitivni egzaktni osloboeni od terora metafizike i religije to treba vaiti i za filozofiju,moral i politiku- u filozofiji u afirmiranju primata razuma,u moralu kao konstituciji pozitivne filozofije,te politiku osloboditi od metafizike i teologije te namjesto monarhije konstituirati republiku eliminiranje metafizike u francuskom materijalizmu -francuska revolucija uzrok krize prelaska iz feudalizma u doba znanosti i tehnologije i trajati e dok se sama ne etablira -pravnici i metafiziari stali na elo revolucije umjesto industrijalaca i znanstvenka i zato dolazi do problema anakronizam koji treba suzbijati industrijsko drutvo treba reformirati i osloboditi zaostataka koje vidi u metafizici i politici -povijest pokree logika undustrijskog razvitka i ljudska tenja moi -pokreta ljudskig napretka je razvitak ljudskog duha i znanstvenih spoznaja (newton,descartes...) -reformistika koncepcija koja dovodi do elaborirane varijante u Comtea koja e biti dominantna u prosvjetiteljstvu sve do krize ideje u napredak (IsvjRat) 2/13) pitanje deterministikog poimanja povijesti kao napretka temeljenog na znanosti i razumu; Condorcet,St.Simon,Comte smatraju da se u povijesti zbiva neumitan proces koji je nezaustavljid i koji je sukladan samoj naravi povijesti kao takve nezaustavljivog napretka -povijest je predodreena put je determiniran u jednakoj mjeri u kojoj i kretanje kamena koji je baen s uzvisine on nema vlastitu volj pa ni naelno ne utjee na brzinu i karakter svog pada utjee snaga i smjer bacaa i izvanjski faktori poput vjetra etc ako zamjenimo kamen s ljudskim biem radilo se o samoubojstvu,posliznuu,nesrei, ovjek pada u provaliju ima svijest o tome to se dogaa, ali ako mu nisu izrasla krila pada jednako kao taj kamen determiniran je inidbom skoka te se nikada ne mijenje nain ve samo forma pada i kao se gleda na ljudsku intervenciju u povijesti kao determiniranoj -A.Comte, utemeljitelj pozitivizma i sociologije (umjereniji od Condorceta i konzervativniji od St.Simonea) zato je napredak u stoljeima vie izgledao kao stagnacija dok se ubrzava u pozitivizmu; -nepoznavanje i zapostavljenost pozitivnih znanosti zasluno je za stagnaciju -Aristotelova Politika po pristupu (pozitivistikom) je mnogo blia prvoj pozitivnoj znanosti razlikuje se od drugih djela ali ak i Politika nema uvid u temeljni zakon koji vai u prirodi i drutvu,a to je zakon evolucije ne dolazi do izraaja da civilizacijom upravljaju evolucijski zakoni- zato jo dominira cikliko razumijevanje povijesti -A.Comte visoko vrednuje kranstvo jer ono daje prvu slutnju ljudskog napredka nadmo evaneoskog nauka nad idivstvom -ono nije moglo oblikovati teoriju drutvenog napretka jer bi bilo u kontradikciji s crkvenom naukom -B.Pascal razdvojio logiku razuma od logike srca i njom je promatrao ne samo fizikalni svijet ve i povijesni slijed generacija kao jednog ovjeka koji neprestano ui -znanost koja se afirmirala u novovjekovlje gdje je sve mjerljivo i izraunljivo je fizika koja svojom egzaktnou mora biti paradigma za sve ostale znanosti i to joj uspjeva

(biologija, kemija...) tako mora biti i sa povijeu pozitivna znanosti o povijesti i drutvu tj sociologija dovrava se proces emancipacije pozitivnih znanosti od metafizike Comte je naziva socijalna fizika koju dijeli jo na socijalnu statiku i socijalnu dinamiku -poznavanje prirodnih zakona koji upravljaju povijeu omoguiti e ovjeku upravljanje drutvom i postizanje optimalne ravnotee dva principa (reda i napretka) jer nesrea dovodi do nereda i prepreka te patnje a napredak je neupitan proces -Smatra da napredak ide ukorak s drutvenim redom i zahtjeva autoritarni poredak koji e omoguiti programiranje urednog i pravilnog napretka -samo znanstveno provjereno moe biti vrednovano, a pozitivni znanstvenici vladati e svijetom na opu dobrobiti i to je kraj ove koncepcije koa vri velik utjecaj u 19om stoljeu -tvorci Brazilskog ustava i zastave bitno pod utjecajem Comtea 150godina poslije ulazi u fazu pretvaranja u jednu od velesila dananjeg poretka -vjera u napredak postaje ope svojstvo obrazovanog puanstva (nakon comteove smrti) -poetak 20og stoljea pokazuje pravo nalije napretka to mnogi u 19stoljeu anticipiraju,poput Baudelairea,Flauberta,Dostojevskog,Tolstoja i Freidricha Nietzschea!