Radnja romana zbiva se pred propast turske carevine u drugoj polovini 19. stoljea u Sarajevu.

Auktor je prostorno posvetio mnogo vie panje unutarnjem mjestu zbivanja, mjestu mnogobrojnih ivotnih sukoba u liku Ahmeda Nurudina. Tako mjesto radnje moemo podijeliti na unutarnje i vanjska mjesta tekija , han, muftijina kua, Hasanova kua, muselimat , menzilhana U vanjskim prostorima primarnu ulogu igra tekija koja je mjesto u kojoj Ahmed realizira svoju osobnu i duhovnu slobodu i kojoj se uvijek vraa. Tekija je lijepa i prostrana, nadnesena nad rjeicom to se probija kroz kamen, iz planina, s baom i ruinjakom, s odrinom nad verandom, sa dugom divanhanom u kojoj je tiina mekana kao pamuk, jo tia zbog sitnog ubora rjeice ispod nje. Kuu, nekadanji harem predaka, poklonio je redu bogati Alijaga Dani, da bude stjecite dervia i sklonite siromaha, jer su oni slomljena srca. Molitvama i tamjanom sprali smo grijeh s te kue, i tekija je stekla slavu svetog mjesta, iako nismo potpuno istjerali sjenke mladih ena. Ponekad se inilo da prolaze odajama i da se osjea njihov miris. tekija i njena slava i njena svetost, to sam bio ja, njen temelj i njen krov. Bez mene ona bi bila kua sa pet odaja, ista kao i ostale, sa mnom je postala bedem vjere. Kao da je bila odbrana kasabe od znanih i neznanih zala, zatitnica njena, jer drugih kua poslije tekije nije bilo. Gusti muebci i debeli zid oko bae inili su nau samotnost tvrom i sigurnijom, ali je kapija uvijek otvorena, da ue svako kome je potrebna utjeha i oienje od grijeha, i doekivali smo ljude lijepom rijeju kad su dolazili, iako ih je bilo manje nego nevolja i mnogo manje nego grijehova. Da se opet vratim sebi i tekiji. Volio sam je i volim je. Tiha je, ista, moja, mirie na kaloper ljeti, na ljut snijeg i vjetar zimi, volim je i zato to je postala poznata zbog mene, i to zna moje tajne koje nikome nisam kazivao, koje sam krio i od sebe. Topla je, mirna, golubovi guu na krovu u rano jutro, kia pada po eramidi, i obonji, i sad pada, uporna, dugotrajna, iako je ljeto, otie drvenim olucima u no to je zloslutna legla na svijet, bojim se da nikad nee otii a nadam se da e sunce uskoro svanuti, volim je to sam zatien mirom mojih dviju soba, u kojima mogu da budem sam kad se odmaram od ljudi. Iako prije svega povijesni roman sa suvremenom tematikom, roman Dervi i smrt je i lirski roman, te roman od mnotva refleksija ili meditativnih jedinica, koje intelektualiziraju problem ovjekove egzistencije. On je i roman linosti ili psiholoki roman u ispovjednoj formi subjekta, koji pred samu smrt ispisuje svoj nesporazum, svoj sudar sa svijetom i svoju traginu sudbinu, ostavljajui poruku da od izabranog puta ovjeka zavisi i ishod njegovog ivota, a to je da ivot ima smisla jedino ako se, umjesto osvete, moi i mrnje, nae put ljubavi. Roman se nudi itatelju kao pronaeni rukopis, o emu na kraju romana govori i biljeka ispisana rukom Nurudinovog prijatelja Hasana: Nisam znao da je bio toliko nesretan. Mir njegovoj namuenoj dui!

Roman je podijeljen u dva dijela: prvi dio ima devet, a drugi dio sedam poglavlja. Pisac djelo zapoinje citatom iz svete islamske knjige Kurana, zavravajui citat konstatacijom da je svaki ovjek uvijek na gubitku, dakle u stilu filozofije apsurda, to bi trebalo znaiti : ma to inili , uvijek smo na gubitku jer smo osueni na smrt, smrt je naa izvijesnost. Meutim, itanje romana pokazuje da nije uvijek tako i da ivot, dok traje, doista moe imati smisla i biti praen dobitkom. Ono to Dervi i smrt ini modernim romanom je prije svega sama tema, koja, iako smjetena u prolost, ima snaan odjek aktualnosti i danas, jer prelamanja i sukobi u ovjeku nisu neto to moe biti vezano za trenutak, ona su vjena ... Dervi i smrt ivotna je pria s mnogo elemenata iz auktorova privatnog ivota, no on je nastojao stvoriti priu koju e dotjerati osobnom tehnikom oblikovanja romana te je u prvi plan stavio psiholoku karakterizaciju i analizu likova i to karakerizacije i analize koje nisu vezane za nekoliko stranica u knjizi, ve o likovima saznajemo kroz cijelo djelo, kroz njihove postupke, odnose spram drugih likova, mnotvo monologa Vei dio pripovijedanja i jest u formi monologa, dok je dijalog koriten kao neka vrsta olakanja kroz koje glavni lik nakratko bjei od svega to ga titi. Iako je roman defabulativan, fabula se ipak nazire i mogue ju je pratiti jer slijedi kretanje glavnog junaka od trenutka bratovljeve smrti. Druga defabulativna linija je sjeanje koje je isprepleteno razmiljanjima (sjeanje, refleksije, esejistiki i lirski opisani osjeaji). Motiv smrti najavljen je u samom naslovu i protee se cijelim romanom.