Aleksandar Veliki lan vladarske dinastije Argead, sin Filipa II i epirske princeze Olimpije, roen je 22. srpnja 356.

godine prije nove ere u okolici dananjeg grada Soluna u sjevernoj Grkoj, uenik grkog filozofa i znanstvenika Aristotela. Kao zapovjednik velike makedonsko-grke vojske osvojio je Perziju, Egipat i sve zemlje do sjevera Indije. Nakon to se Filip II razveo od Olimpije i oenio novom enom Euridikom, Aleksandar se posvaao s ocem i otiao s majkom u Epir. No, nakon nekog vremena izmirio se s ocem i vratio na dvor. Godine 336. p.n.e. Filipa II drugog dana vjenaanja njegove kerke Kleopatre ubija mladi plemi Pausinas. Kako je Pausinas ubrzo ubijen motiv ubojstva nikada nije razjanjen. Danas se samo nagaa da su za ubojstvo znali, a moda bili ak i umijeeni, Aleksandar i Olimpija ili barem jedno od njih dvoje. Postoji i teorija prema kojoj je ubojstvo inicirao i financirao perzijski kralj Darijus III.

Aleksandar, koji je tada imao samo 20 godina, postaje kralj svih Makedonaca i politiki ujedinjuje grki svijet. Nakon to je uvrstio svoju vlast kree s 30.000 pjeaka i 5000 konjanika na osvajaki pohod ka Perziji. Velik dio pokorenih naroda doekivao ga je kao osloboditelja jer je uglavnom bilo rije o ruenju tirana koje je Aleksandar zamijenio (za onodobne pojmove) demokratski ureenim drutvom. Na taj nain suavao je prostor za mogue pobune protiv njegove vladavine. Kada je osvojio grad Gordion maem je presjekao znameniti Gordijski vor, a legenda kae da e onaj koji razrmrsi ovaj vor vladati svijetom. Nakon osvajanja u Maloj Aziji Aleksandar je krenuo ka Egiptu gdje je takoer doekan kao osloboditelj, a egipatski svenici proglasili su ga Amonovim sinom. U Egiptu 331. godine p.n.e. osniva grad Aleksandriju. U svojim osvajanjima utemeljiti e brojne gradove sve ih redom nazvavi Aleksandrija, a jedan od njih osnovao je i u okolici danaanjeg Kandahra (Afganistan).

Aleksandar je namjeravao doi do Oceana, velike mitske rijeke za koju su Grci vjerovali da opasuje svijet, ali njegovi su ga vojnici zbog napora i bolesti odbili slijediti. Kada je to uo Aleksandar Veliki zatvorio se u svoj ator i poeo plakati. Ali na kraju nije mu ostalo nita drugo do vratiti se u svoju novu prijestolnicu Babilon. Po povratku iznova uspostavlja autoritet i priprema napad na Kartagu. Ali iznenada 13. lipnja 323. p.n.e. umire. Postoje i prepostavke da je ustvari otrovan. Njegovo tijelo, zapeaeno u staklenom lijesu i zlatnom kovegu, uvalo se u Aleksandriji, gradu to ga je osnovao sebi na uspomenu, ali grob nikada nije otkriven. Za ivota Aleksandar je imao namjeru stopiti Makedonce i Perzijeznce u jedan narod. Kako bi proveo svoju namjeru u djelo nagovarao je makedonske vojnike i asnike da se ene Perzijankama. U 13 godina stvorio je carstvo koje je veliinom (od Makedonije do Indije), do tada, nadmaivalo sva koja su postojala. Posljedice njegovih osvajanja bile su znaajne jer je prestalo postojati Perzijsko carstvo, a aramjeski jezik kojim se govorilo u Perziji potisnut je grkim jezikom. Utemeljivi mnoge gradove potaknuto je razvoj trgovine i

ekonomije uope. Njegovu vojsku pratili su znanstvenici koji su istraivali nepoznate krajeve kroz koje su prolazili tako da se znanje iz zemljopisa i biologije znatno proirilo.

Vojni strunjaci i danas Aleksandra Velikog smatraju jednim od navjeih vojnih zapovjednika u povijesti. Borio se rame uz rame sa svojim vojnicima, uvijek je osobno vodio napad i bio im je uzor. Imao je veliku karizmu, to dokazuje i to da se nakon smrti Aleksandra Velikog njegovo carstvo raspalo na niz manjih meusobno suprostavljenih drava. Aleksandra Velikog moemo uvrstiti meu individualce koji su oblikovali svijet kakvim ga danas poznajemo. Prije njega svijetom su dominirale istonjake kulture - Perzijanci, Egipani i Babilonci. Nakon Aleksandrovih osvajanja primat preuzimaju Rimljani i Grci. Zlatne rezerve koje je zatekao na dvoru perzijskog kralja iskoristio za nova osvajanja i gradnju novih gradova i luka. Na taj se nain grka civilizacija proirili na cijeli tada zn ani svijet istovremeno poboljavajui trgovake odnose i gospodarske aktivnosti. Gospodarski sustav koji je zapoeo poprimati oblik u doba Aleksandra Velikog ostao je nepromijenjen sve do industrijske revolucije u 19. stoljeu. Osim toga, sve do kasnog 15. stoljea granice do kojih je dosegnuo Aleksandar Veliki ostati e granicama smatranim naseljenim dijelovima Zemlje. Tek e portugalski i panjolski moreplovci pomaknuti te granice. enio se vie puta, imao je i brojne ljubavnice i jo ne posve utvren broj djece. Broj djece kojima je Aleksandar bio otac varira od izvora do izvora, ali svi se slau da je Herakles bio prvi Aleksandrov sin kojeg su u dobi od 17 godina ubili politiki protivnici zajedno s njegovom majkom Barsinom. Drugo nesporno dijete bio je Aleksandar IV koji je roen u prvom braku Aleksandra Velikog s Roksanom, kerkom perzijskog plemia Oksiartesa. I Aleksandar IV ubijen je u politikoj zavjeri zajedno s majkom.

Navodno je imao ak i homoseksualnih sklonosti te bio u ljubavnoj vezi sa svoji m prijateljem Hefestom, kaoi s perzijskim sucem Bagoasom. Danas ga zbog toga neki doivljavaju kao gay junaka. Podaci o navodnim Aleksandrovim homoseksualnim vezama mogu se nai u knjizi Robin Lane Fox Alexander the Great, enciklopediji The Random House Encyclopedia i knjizi Mary Renault The Nature of Alexander.

Carstvo Aleksandra Velikog nije bio vrt pun cvijea u kojem su svi bili sretni. Njegovi su vojnici na najbrutalnije naine pokoravali osvojene zemlje. Posebice kod osvajanja Indije kada su maskarira li stare i bolesne. U dananjem Iranu poznat je i kao zli kralj, kao samo olienje zla, koji je uinio sve kako bi unitio staru perzijsku kulturu i religiju. No, na Zapadu neki ga smatraju vizionarom koji je vjerovao u miroljubiv suivot razliitih nacija i rasa u svom carstvu. Zastupnici te teze pri tome se pozivaju na zapovijed Aleksandra Velikog na masovna vjenanja Grka i Perzijanaca.