Strah od javnih nastupa

Istraivanja pokazuju da se ljudi vie boje javnog nastupa nego smrti. Jerry Seinfeld dr.sc. M. Nadrljanski

Pjesnik se mora roditi, a orator se moe postati!

Poslovni ljudi bar se jednom u ivotu nau u situaciji da moraju odrati neku vrstu javnog govora. Intenzitet straha i treme od javnog nastupa uvelike ovisi o karakteru osobe. Kod javnog nastupa bitno je fokusirati se na prenoenje poruke, na sadraj (izbor teme), interpretaciju i naravno publiku koja poruku prima. Bitno pripremiti se na pitanja publike, koja su povod za tremu i strah. Zato je dobro prouiti strukturu publike.

Tjelesni simptomi
Veina ljudi prije nastupa ima neke od slijedeih simptoma:
Znojenje dlanova Suha usta Ubrzani rad srca Drhtanje glasa Kelecanje koljena Leptirii u trbuhu

Psiholoka interpretacija
Kada ljudi procijene da se boje-moraju odrediti i ega se boje. Nerijetko ljudi zamiljaju to bi se trebalo dogoditi ako njihov nastup ne bude savren. Taj se strah poveava s milju da neemo moi nita napraviti kako bi to sprijeili. Veina naih misli koje izazivaju strah obino nisu tone. Osoba interpretira tjelesne probleme kao strah i trai opravdanje za strah. Umisli da jr katastrofa neizbjena.

Upitnik anksioznosti
Postoje mnogi simptomi koji se pojavljuju prije, za vrijeme, ponekad ak i nakon javnog nastupa.

Zato se bojimo javnog

Na jedno seminaru pitala sam sudionike osjeaju li tremu za vrijeme javnog nastupa. Kakvih javnih nastupa?! zgranuto me pitala jedna mlada ena. Ma ja imam tremu kad hou nekoga na cesti pitati koliko je sati!

Iskustva iz djetinjstva
Postoje situacije u kojima moramo pokazati odreenu:
Vjetinu Znanje. To moe biti ispit ili intervju za posao Sve situacije imaju istu znaajku a to je uspjeni smo dok nas nitko ne gleda. Svjesni smo da e nas promatrati i vrednovati ljudi koji su dobronamjerni i zlonamjerni. Mi se bojimo onih drugih.

Kad si jak, poni tamo gdje si jak. Kad nisi jak, poni tamo gdje e najlake podnijeti poraz Strah od javnog nastupa jedan je od najjaih ljudskih strahova.

Aristotel je u svojoj Retorici strah definirao kao bolno sjeanje ili uznemirenost izazvanu zamiljanjem zla koje bi nas moglo unititi ili nam prouzroiti patnju.

Postoje dvije vrste govornika, oni koje su nervozni i oni koji lau.
Tremu psiholozi objanjavaju kao strah od sramoenja. U osnovi treme je uzbuenje koje se javi u tijelu kao posljedica poveane koliine adrenalina.

Govornik zna da se njegov strah moe i izvanjski primijetiti pa ga i to jo dodatno plai.

Prije nego sam poeo govoriti imao sam neto vano za rei.
Strah od neuspjeha povezan je obino s nedostatkom samopouzdanja i opim osjeajem gubitka kontrole nad svojim ivotom. Uzroci mogu biti u ranom djetinjstvu.

Traumatsko iskustvo
Neki ljudi ne boje se javnog nastupa sve dok ne doive neku traumu ili ponienje. Nakon toga izbjegavaju javne nastupe. Ovakve nagle fobije ne primjeuju jer se one javljaju 6 mjeseci poslije.

to inite kako biste svoj strah drali pod kontrolom?

Pokuajte se sjetiti to inite za vrijeme predavanja, ispita ili prije njega.
Projurim kroz ono to sam trebao rei, da bi bio to bre gotov. Ne gledam u publiku Sam sebi govorim brzo e biti gotovo itam iako sam htio govoriti napamet Preskaem dijelove govora Zamiljam sluatelje u donjem rublju Kaljem, pretvaram se da me boli glava Koristim puno folija ili slajdova Stisak ake ispod stola Stalno gutam

Negativni uinci straha od javnog nastupa

Vjerujete da ste manje sposobni Ljudi nemaju priliku uti vae ideje Sprjeava vas za dobitak posla Moete usporiti ili zaustaviti vau karijeru Moete ostati bez posla

Propalo vjenanje
Od kad znam za sebe , panino sam se bojao javnog nastupa. Znao sam da u morati odrati poasnu zdravicu na vjenanju moje sestre. to se vjenanje pribliavalo hvatao me panian strah. Poelio sam slomiti ruku ili nogu. Ne moete zamisliti moje veselje kad se otkazalo vjenANJE. Cijela obitelj bila je u oku..

Kako smanjiti tremu?

Kad ponete govoriti ne pokuavajte biti armantni, ni duhoviti niti pametni; budite onakvi kavi jeste.

Dobra priprema smanjuje tremu do 75% Dodatnih 15% pravilno disanje Pozitivni mentalni stav 10%.

Rijei bude afekte, rijei nas umiruju ili tjeraju u oaj, rijei su najjae sredstvo utjecaja na ljude.
Prije nego to se krene s pripremanjem govora ili prezentacije, treba odrediti: tezu koju zastupate i to je cilj; vrijeme trajanja; raspitati se o publici i njihovim stavovima; pripremiti argumente za, ali i protiv svoje teze (statistike, brojevi, izjave poznatih); kartice formata A6 koje e biti podsjetnik; efektan uvod i efektan kraj (prie, citati, primjeri iz ivota). Poeljno je zavriti prezentaciju priom. Govor se moe drati na tri naina: govorei napamet, uz natuknice ili itati cijeli govor.

Anegdota
Kad su Winstona Churchilla pitali zato ima biljeke dok govori kad u njih nikada ne gleda. Odgovorio je Imam i ja policu osiguranja od poara, ali ne oekujem da e mi se kua zapaliti.

Pametan sve primjeuje, glupan na sve ima primjedbe Trema moe ak biti i od pomoi, postati saveznik u javnom govoru. Upravo zbog toga to i drugi osjeaju taj strah, on nas ini ljudskijima, publika se poistovjeuje s nama. Unato tome, javno istupanje je nuno, jer bilo bi neodgovorno odustati od javnog nastup samo zbog straha. Strahu i tremi se treba znati suprotstaviti. Tremu i strah emo najbolje umanjiti ako napravimo realnu procjenu.

Mnogi grijee iz straha da ne pogrijee.

Prvi korak za smanjenje treme je priznati njezino postojanje, a magina rije u borbi protiv straha od javnog govora je priprema! Treba odrediti cilj govora, razmisliti to elimo postii javnim nastupom i zapisati to. Kad smo govor pripremili, treba poeti vjebati, sve dok ga ne izvodite automatizirano. Vano je vizualizirati. Trema je najjaa na poetku govora. Zato treba ponavljati prve reenice izlaganja kako bismo s lakoom prebrodili poetak.

Tri godine treba ovjeku da naui govoriti, a cijeli ivot da naui - sluati. To je paradoks odrastanja. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Alati za borbu protiv straha i treme: Priprema i uvjebavanje javnog izlaganja, Biljeke kao vrste toke govora, Oputanje i razgibavanje, Duboko disanje ( dijafragmom ), Dubok i miran glas, Sveobuhvatan pogled (malo iznad oiju publike), Vizualizacija i pozitivne misli.

Neto kratko reeno moe biti plod i etva dugog promiljanja. Da bi javni nastupi protekli bez greke bitno je nauiti savladati strah i tremu, ne oekivati od sebe nita nerazumno jer je sam in na cilj. Bitno je vjerovati svojim pripremama te uvjeriti samog sebe da moete svjesno promijeniti vlastito raspoloenje i stavove. Osobito je vano uvjeriti se da moemo dati sve od sebe ak i ako nas ometaju. U neoekivanim situacijama bitno je zadrati koncentraciju, pokuati se naaliti na vlastiti raun i mirno odgovarati na pitanja, ak i ako su vas nastoje isprovocirati.

Neprekidno se brinem, da svojim govorima, kad god je to mogue postignem neto dobro ili barem da ne postignem nita loe. Strah od javnih nastupa je prisutan, ali i rjeiv.

Bitno je temeljito se pripremiti, usmjeriti se na komunikaciju, a ne na izvedbu te imati realna oekivanja.

Nauiti neku tehniku oputanja

Pravo vrijeme za oputanje je kad nemate vremena za to.
Program relaksacije miia Koristite vizualizaciju
Prikupljanje materijala Pisanje glavnih teza Prva proba pred zrcalom Proba pred prijateljima Izlaz pred ljude Izvoenje nastupa Vjeba horor film

Promijenite nain razmiljanja

Najvei ljudski strah je strah od javnog nastupa. Na drugom mjestu je strah od smrti, a na treem mjestu strah os umiranja za vrijeme javnog nastupa.

ega se bojite
Zaboravit u to kanim rei Izgledat u smeteno i zbunjeno Svi e vidjeti da mi se tresu rukre Svi e misliti da sam dosadan Mnogi u publici znaju vie od mene Ljudi e me aliti Ispast u glup Ljudi me nee shvatiti ozbiljno Nisam dovoljno pripremljen Ljudi e se osjeati neugodno Svi e primijetiti drhtanje glasa Ljudi misle da sam distanciran i nesimpatian Neu znati pitanje odgovoriti koje mi postave

Pitanja koja mogu pomoi

to mi se dogodilo u prolosti i koje su bile posljedice to se drugim ljudima dogaa u takvim situacijama to je najgore i to bi se moglo dogoditi