LAMP

Povezivanje Poljoprivrednih Proizvoaa sa Tritem

Ovarstvo Podsektor
Tr`i{ni profili i izvje{taj o konkurentnosti
Profili podsektora

septembar 2004.

PREDGOVOR

Analiza podsektora Ovarstvo je jedan od dvadeset detaljnih procjena/profila razliitih poljoprivrednih proizvoda koje je uradio projektni tim LAMP-a (Povezivanje poljoprivrednog trita sa proizvoaima). Ovaj profil podsektora je dostupan u orginalnom obliku u kratkom sadraju Trini profili i izvjetaj o konkuretnosti - izdanje 2, Analiza podsektora, izdata u septembru 2004. u skladu sa RAISE (Seoski i poljoprivredni prinosi uz odrivu zatitu ivotnog okolia) ugovorom br. PCE-100-99-00001-00. Podaci o svim podsektorima koje je tim LAMP-a ispitao nalaze se u Drugom dijelu. Pojedinani profili preostalih devetnaest podsektora takoer se na zahtjev mogu dobiti. Za vie informacija o LAMP-ovom projektu molim vas kontaktirajte: USAID LAMP Josipa tadlera 24 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina 387 33 273 620 ARD, Inc Gosp. Marc Huseinga, Project Manager 159 Bank Street, Suite 300 Burlington, VT 05401 Email: mhuseinga@ardinc.com Telefon: (802) 658-3890

ODOBRENJA

Ovaj izvjetaj je napravio projektni tim USAID LAMP-a. Informacije koje sadri ovaj izvjetaj sakupljane su iz raznih izvora: Lini razgovori sa proizvoaima, preraivaima, udruenjima proizvoaa i kooperativaca, Poljo privredni zavod BiH, donirajue organizacije, Privredna komora, Ured za klijente FBiH, relevantani dodatni projekti, i drugi izvori EC Agrobiznis i Tekstili u BiH, faza 1, agropbiznis izvjetaj, pripremili Agrosistem i RES&Co Studija razvoja za sektore koji imaju potencijal Studija o sektoru hrane, Bosna i Hercegovina, pripremio GTZ Bosna i Hercegovina - prouavanje agrobiznisa Finalni izvjetaj misije, pripremio IFC razvoj preduzea jugoistone Evrope (SEED). Kratka trina obavijest za agrobiznis sektor i prerade hrane, pripremio USAID Business Consulting Sarajevo Izvjetaj koji je pripremio Odjel za agrikulturu Sjedinjenih Amerikih Drava (USDA) Razne informacije dostupne na internetu Procjenu podataka i izvuene zakljuke dao je projektni tim LAMP-a.

Ov~arstvo Podsektor

1.0 PREGLED Profil ponude

Po izvjetaju Ministarstva poljoprivrede umarstva i vodoprivrede Republike Srpske do 1998. godine, entitet je pretrpio velike gubitke stoke u poreenju sa prijeratnom situacijom 1991. godine. Broj ovaca je 54% od prijeratnog broja, tj. opao je za 167.652 ivotinje. Broj ovaca u BiH (ne samo u Republici Srpskoj) u 1991. godini prije rata je bio procijenjen na 1.317.000 ivotinja, od kojih su 971.000 bile uzgojne enke. Sa 2001. godinom broj ovaca je bio 49% od prijeratnog broja (640.000 ivotinja), od toga je uzgojnih enki bilo 467.200. U 1991. godini 99% ovaca je bilo u privatnim rukama, a samo 1% u rukama agrokombinata (vidi tabelu 1). U istoj godini, prosjek mlijeka koje su davale ovce je bio 30 litara, a prosjek vune je bio 1,3 kg po svakoj ivotinji godinje, a visina reprodukcije je 102%. Poslijeratna proizvodnja bravetine je 51% od nivoa iz 1991.
Ukupan broj vlasnitvo % Privatno Dravno

Ovce enke Ostale Ukupno

971 346

99.0 99.1

1.0 0.9

Istraivanja na nivou drave i savjetodavne slube ve dugo vremena (80 godina) ne daju podrku ovom podsektoru, to nesumnjivo utie na trenutni niski nivo produktivnosti malih farmi. Nedavno prebrojavanje (Grafikon 1) domae populacije ovaca u odnosu na prvi poslijeratni period pokazuje da taj broj stvarno raste.

Grafikon 1. Nedavna veliina stada od poslijeratne veliine stada enke za uzgajanje 1997 238,000 189,246 427,246 338,679 275,929 614,608 445,630 375,082 820,712 Ukupan broj ovaca 1997 316,712 263,781 580,493

Trini profili i izvje{taj o konkurentnosti Profil podsektora : Ov~arstvo

Profil ponude (nastavak)

SWOT ANALIZA OVARSTVAPSMP (prednosti/slabosti/mogunosti/prijetnje) Prednosti

Znaajne neiskoritene povrine (livade i panjaci) koji bi mogli biti koriteni za ispau Meso i preraeni mesni proizvodi ine znaajan dio ishrane koju voli stanovnitvo BiH Meso ima visoku cijenu, to donosi znaajan priliv gotovine Mali broj privatnih klaonica ili pogona za preradu mesa; sa modernom opremom i standardom visokog kvaliteta, postoji mogunost proirenja ako je dovoljan broj stoke osiguran Konstantno trite za jagnjetinu Poveanje prodaje i porast cijena za vrijeme religioznih praznika (npr. Bajram) Slabosti Meso se kree kroz dugi nabavni lanac, svaki stepen ovog lanca ima ozbiljne probleme i podie maloprodajnu cijenu na visok nivo za prosjenog potroaa Lokalno proizvedene sirovine nisu dovoljne da zadovolje potrebe ishrane ivotinja Siromaan kvalitet hrane, pogotovo zimi Odbojnost prema novim vrstama i metodama uzgoja Genetiki potencijal domaih ovaca Endemske bolesti ivotinja Odsustvo sistema identifikacije i profesionalnog monitoringa ivotinja Upitan kvalitet vune, sa samo dvije firme za preradu vune u BiH Nedostatak kontrole kvaliteta (HACCP), ISO 9002 Farmeri nemaju pristup bankovnim kreditima ili drugim izvorima za uzgoj ovaca

mogunosti
Osigurati da mjesta za uvanje ovaca budu izvan naseljenih podruja. ivotinje bi trebale da budu redovno medicinski testirane, a da se uvedu zatitne mjere uvedene koje bi sprijeilo irenje virusa Poboljati kvalitet panjaka i sijena, i koristiti silau kao boljim sistem upravljanja Poveati rezultate proizvodnje po grlu poboljanim pasminama, ishranom i praksama uzgoja ivotinja Mogunosti za izvoz ovijih proizvoda (livanjski/vlaiki sir). Prijetnje Subvencioniran i ponekad ilegalni uvoz mesa, prodat po niskoj cijeni ili cijeni nioj od trokova proizvodnje u BiH Nemogu izvoz ivotinjskih proizvoda na veinu trita Nedovoljne zalihe stone hrane (lucerka, djetelina, repa, trava i itarice, kukuruz ) zbog malih povrina uvanja, nedostatka mehanizacije (opre ma za etvu, pakovanje i suenje) i pravilnog uskladitenja, to zajedno spreava lokalnu proizvodnju dobrog kvaliteta i smanjenu cijenu hrane za ivotinje i zbog toga veina malih stoara zavise samo od sijena i silae za ishranu ivotinja preko zime. Ovakva praksa ima pogibeljan uticaj na mjere uzgoja, proizvodnju mlijeka, reprodukciji i eventualno na broj ovaca u BiH. Opasnost od uvoza infektivnih bolesti Neefikasan veterinarski sistem i veterinarska inspekcija Pojava bolesti i nemogunost njihove kontrole

Trini profili i izvje{taj o konkurentnosti Profil podsektora : Ov~arstvo

Profil ponude (nastavak)

Lokalna vrsta pramenka ini 80% svih ovaca, a zatim dolazi pramenka-merino, ukrtena vrsta i mala humnjaka ovca iz zapadne Hercegovine. Veina (95%) proizvodnje je na malim privatnim farmama, a preovladavaju sistemi rukovoenja sa malim ulaganjima. Prema saznanjima Agencije za registrovanje cijena i trite Savezne Republike Njemake (2002. godina), 93% od prijeratnih farmi su stada manja od 20 ovaca, a manje nego 1% su stada vea od 100 ovaca. Veina priliva sredstava od ovaca dolazi od mesa (80%) i sira visoke kvalitete (15%), za kojim je velika potranja na domaem tritu, a postoji i mogunost izvoza na due vrijeme. Hrapava vuna pramenke vrlo slabo kotira zbog slabe ishrane u zimskom periodu, i otuda njena mala vrijednost. Proizvodnja ovaca je ve dugo u padu u BiH. Ukupan broj ovaca je pao od 4 miliona u 1939. na 1.3 miliona u 1990, jer su brdska i planinska podruja, kao tradicionalna podruja uzgoja ovaca, bila potpuno naputena. Rat je ubrzao to opadanje: broj ovaca je u RS sa 667.000 u 1990. pao na 317.000 u 1997. godini; u FBiH pad je bio sa 650.000 u 1990. godini na 236.000 u 1996. godini. Zbog niske profitabilnosti malo je vjerovatno da e se proizvodnja ovaca opet vratiti na stabilni prijeratni nivo ako se provedba i povratak znaajnije ne poboljaju. Potrebne su velike promjene proizvodnih sistema i bolji marketing mesa, sira i vune. Veliki broj sluajeva Q-groznice i bruceloze u toku 2002. i 2004. godine ugrozila je populaciju ovaca u BiH. Q-groznica dolazi od Coxiella burnetii, i jedina zajednika osobina im je da se obino vie prenose vazdunim putem nego kontaktom. Mada je isprva ova bolest otkrivena samo kod stoke, ovaca i koza, i ljudi mogu biti zaraeni. Preventivne mjere bi mogle biti adekvatna dezinfekcija i odlaganje ivotinjskih proizvoda i striktne higijenske mjere na farmama sa kravama, kozama i ovcama; zatim, industrijska prerada proizvoda od ovih ivotinja; kuhanje ili pasterizacija mlijeka na 62,8 stepeni celziusa 30 minuta, ili na 71,7 stepeni celziusa za vrijeme od 15 sekundi, i vakcinacija. Bruceloza je infektivna bolest koju uzrokuje bakterija iz vrste brucela. Ove bakterije se prvenstveno prenose meu ivotinjama i uzrokuju bolesti kod mnogih kimenjaka. Razne vrste brucele napadaju ovce, koze, krave, jelene, sobove, svinje, pse i neke druge ivotinje. Mjere prevencije sastoje se u izbjegavanju konzumiranja nepasterizovanog mlijeka, sira ili sladoleda u podrujima gdje se zna da postoji zaraza. Ne postoji vakcina za ljude. Dok su obje ove bolesti endemine i skoro nemogue za iskorjenjivanje, veu zabrinutost zbog pojave ove dvije bolesti ini to to su one simptomi nekog drugog problema.Komplicirana slojevita struktura vlade, postavljena Dejtonskim sporazumom, ostavlja veterinarski sistem BiH podijeljen na dva entiteta i dravne nivoe koji su teki za koordiniranje i za izbjegavanje rupa kroz koje bolest moe da se provue. Granice odgovornosti su nejasne i nema dovoljno finansiranja za razvoj sistema.

Ozbiljne pojave Q-groznice u RS i bruceloze u FBiH pokazuju slabu kontrolu zdravlja ivotinja u BiH. Neuspjeh bosanskohercegovakih vlasti da harmoniziraju veterinarski sistem ne prijeti samo javnom zdravlju nego omoguava navalu bolesti, pa to samo naglaava potrebu za poboljanjem mjera kontrole u cilju njenog zaustavljanja. Zamjenik visokog predstavnikaDonaldHays(OHR web strana 24/05/2004)

Trini profili i izvje{taj o konkurentnosti Profil podsektora : Ov~arstvo

2.0 PROFIL
POTRANJE

Trend i obim proizvodnje ovaca je direktno odreen zahtjevima trita, iako su esto ovce jedina imovina ljudi koji ive u planinskim podrujima. Trgovina jagnjetinom (mesom) i sirom je veoma aktivna, i to je podsticaj za razvoj proizvodnje (vidi grafikon 2). Na primjer, proizvodnja sira u Livnu i Travniku raste brzo zbog njegovog poznatog visokog kvaliteta i odranih visokih cijena. Poto su ovi proizvodi jedinstveni za BiH, postoji razlog da se autohtone pasmine ovaca od ijeg se mlijeka pravio ovaj sir genetiki zatite i ojaaju. Program koji bi rehabilitovao nabavku domaih ovaca trebalo bi da ukljui istraivanja i dodatne napore da se rehabilituju domae, autohtone pasmine kao to su humnjaka i pramenka.

Grafikon 2 BiH trite bravetine i jagnjetine 19962001

Bravetina i jagnjetina u BiH (hiljade tona) 3.1 3.0 2.9 2.8 2.7 2.6 2.5 2.4 2.3 2.2 700 600 500 400 300 200 100 0 100 200

Prosjean godinji rast (%)

1996 97

98
Uvoz

99

2000

01

1996 97
Proizvodnja

98

99

2000

01

Proizvodnja

Izvoz

Uvoz

Trite`

2.1 Krata pregled tendencija

Proizvodnja ovaca se moe vratiti najmanje na predratni nivo. Velika podruja planinskih panjaka - mnoga trenutno neiskoritena - mogu se koristiti za uzgoj ovaca. Prodaja pripremljene (ispeene) jagnjetine je stabilna i uspjeno se prodaje prolaznim turistima, koji dolaze, uglavnom, autobusima. Razvoj trita ovaca nije ogranien potranjom, niti je uvozna ovetina konkurentna sa domaim mesom. Uzgoj ovaca igra vanu ulogu u odravanju baze prirodnih resursa odravanjem panjaka u viim planinskim predjelima. Kao takav, on je vana aktivnost koja pokriva veliki dio BiH. Kao to tabela 2. pokazuje, snabdijevanje glavnim proizvodima od ovaca izgleda stabilno, iako je esta neregistrovana trgovina.
Tabela 2. Proizvodnja ovijih proizvoda 1998 2003.
Godina Proizvodnja (T) Bravetina i jagnjetina Ovije mlijeko Svjea ovija koa

2,700 8,000 518

2,700 2,700 2,700 2,700 2,700 7,600 7,100 7,000 7,000 7,000 518 518 518 518 518

Izvor: FAOSTAT baza podataka.

Trini profili i izvje{taj o konkurentnosti Profil podsektora : Ov~arstvo

2.1 Krata pregled tendencija (nastavak)

Na raspolaganju su podaci sa dvije lokacije: Travnik i Livno. Podruje Travnika je 1991. godine imalo 49.000 ovaca, ali je broj ovaca sada opao na 22.000 (pasmina pramenka, Vlai). Prosjean broj ovaca u stadu je 60 grla (22 150). Na planini Vlai farmeri imaju prosjeno oko 1.5 hektar zemlje na planini. U ljetnom periodu ovce se hrane na vlaikim panjacima. Zimi (novembar april) farmeri idu u sjevernu BiH (podruje Tuzle, Brkog, Bihaa). Podruje Livna je 1991. godine imalo 20.000 ovaca, ali je dolo to smanjenja tog broja na dananjih 5.000. Deset individualnih farmi ima oko 200 ovaca; drugi farmeri imaju u prosjeku deset do dvadeset. Ljetna ishrana ovaca je na planini Cincar, blizu Livna (10 kilometara). Zimi farmeri idu nazad u sela na podruju Livna. Farmeri u Livnu imaju u prosjeku etiri hektara zemlje.1

2.2 Profil potranje

Potronja ovetine, koja je nekada bila najtraenija vrsta mesa, zaostaje za potronjom drugih vrsta mesa. U bivoj Jugoslaviji potronja mesa je bila veoma velika: 100 kg po osobi. Tokom 1990. godine potronja mesa u BiH je bila 70 kg po osobi. Poslije rata potranja mesa je opala na 30-40 kg po osobi zbog smanjene kupovne moi (USAID, 2000. godina). Prema izvjetaju iz 2002. godine, koji je dala Agencije za registrovanje cijena i trite Savezne Republike Njemake, procijenjeno je da je ukupna koliina potronje mesa u 1998. godini 65.000 tona (t). Prema drugim izvorima informacija, danas ukupna potronja mesa (ukljuujui perad), moe iznositi vie nego 90.000 kg klaonike teine. Kriza bolesti BSED (kravlje ludilo) i Slinavka i ap u 2000/2001. godini i trenutna pojava endemskih bolesti doprinijeli su izmjenama u zahtjevima potroaa za ovetinom. Iako je dobar prikaz potronje ovijeg mesa nedostupan, veina potroaa u BiH jede bravetinu i druge ovije proizvode. Podaci za 1998 2001 (vidi tabelu 3.) pokazuju rast potronje od 4.3%, sa proizvodnjom koja je skoro uravnoteena sa potronjom mesa u tom periodu. Ovi podaci, iako nisu sasvim pouzdani, sugeriu da potronja uravnoteuje komercijalnu proizvodnju u odreenoj mjeri. Znaajna koliina ovetine konzumira se u domainstvima bez izlaska na trite.
Tabela 3. Konzumacija bravetine i jaretine 1998 2001. u BiH Godina Konzumacija (T) Godinji rast Izvor: FAOSTAT baza podataka

2,580

2,704 2,750 2,950 4.6 1.7 6.8

Prosjek rasta

4.3

Trini profili i izvje{taj o konkurentnosti Profil podsektora : Ov~arstvo

2.2 Prfil potranje (nastavak)

Na grkom i italijanskom tritu 80-90% mlade jagnjetine proda se 6-8 dana prije Uskrsa ili Boia. Postoji veliko i rastue pomanjkanje snabdijevanja svake godine. Prodajne cijene dramatino rastu u tom periodu (na primjer, grka jagnjetina moe kotati i 9,50 i vie EUR po kg).2 Struktura mare za grku zamrznutu jagnjetinu je uglavnom sljedea: Veleprodajna mara je izmeu 8-10% isporuene u veleprodajne objekte. Veleprodajne cijene grke jagnjetine su oko 5 EUR po kilogramu za grku zamrznutu jagnjetinu. Cijene u maloprodaji su u prosjeku 9 EUR po kilogramu. To znai da mara izmeu veleprodajne i maloprodajne cijene iznosi 80%. Osnovni problemi koji se odnose na dostupnost grke proizvedene mlade jagnjetine ili uvezene na grko trite su: Smanjenje proizvodnje grke jagnjetine (mlada iva jagnjad se uvoze iz Rumunije i Bugarske da bi bila uhranjena i zaklana/prodata kao grka mla da jagnjetina) Smanjenje i/ili nepostojanost uvoza mlade jagnjetine iz Makedonije, Bu garske i Rumunije (djelimino je rezultat smanjenja proizvodnje jagnjetine u ovim zemljama) Poveana potranja grkog stanovnitva za mladom jagnjetinom Balkanska mlada jagnjetina je esto cjenjenija na grkom tritu: vie od 90% onih koji se bave prodajom i distribucijom su izjavili da je ona izrazito superiornijeg kvaliteta od bugarske i rumunske mlade jagnjetine.

2.3 Tendencije uvoza

Sa proizvodnjom bravetine i jagnjetine od oko 7.200 t godinje (komercijalna i domaa proizvodnja) uvoz se smanjio skoro na nulu. Malo vie je uvezeno vune nego prije, ali je i ova koliina beznaajna (vidi Tabelu 4. ispod)
Tabela 4. Uvoz ovijih proizvoda 1998 2002. Godina

Koliina (MT) 20 Bravetina i jagnjetina 0 Ostaci ovijeg mesa (jestivi) 155 Vuna (masna) 0 Vuna (ista)
Izvor: FAOSTAT baza podataka

150 50 155 0

100 50 155 0

300 50 10 0

3 50 43 35

Ova i naredne informacije o grkom tritu uglavnom dolaze od intervjua sa kupcima na ovom tritu.
2

Trini profili i izvje{taj o konkurentnosti Profil podsektora : Ov~arstvo

2.3 Tendencije uvoza (nastavak)

Pored toga to se uvoze manje koliine, vrijednost ovijih proizvoda koji su uvezeni smanjena je do te mjere da se nijedan od ovijih uvoza ne moe smatrati znaajnim (vidi tabelu 5.)
Tabela 5. Vrijednost uvoza ovijih proizvoda 1998 2002. Vrijednost 1000 $ Godina

300 35 Bravetina i jagnjetina 0 120 Ostaci ovijeg mesa (jestivi) 530 530 Vuna (masna) 0 0 Vuna (ista) Ukupno 565 950
Izvor: FAOSTAT baza podataka

200 120 530 0 850

550 120 45 0 715

30 120 41 124 315

Carinske tarife na ovije proizvode, oko 10% na sve ivotinjske proizvode, nisu znaajna prepreka uvozu, uzimajui u obzir uvozni status za ostale vrste mesa (tabela 6). Ove tarife se ne odnose na nove partnere prema Sporazumu o slobodnoj trgovini.
Tabela 6. Tarifna struktura Potrona roba Uzgojene ovce Sve ostale ive ovce Tarife na meso (svjee, zaleeno i zamrznuto) Gotovi mesni proizvodi Uvozna Tarifa

0% 10% + 0.50 KM/kg 10% + 1.202.50 KM/kg,

u zavisnosti od vrste i traniranja

10% + 3.003.50 KM/kg

U principu, bosanskohercegovaki proizvoai imaju trite za ovije proizvode, bar za sada. Ipak istovremeno oni nita ne ine da bi osigurali svoju poziciju na tritu i izgleda da ozbiljno ugroavaju svoje pozicije zanemarivanjem i slabim upravljanjem.
2.4 Izvoz

Izvoz ovetine je veoma mali i u opadanju. U 1998. godini BiH je izvozila 140 tona ovetine i jagnjetine godinje. Tokom 2000. godine ta koliina je pala na 50 tona godinje, na emu je i do danas ostala. Vrijednost izvoza bosanskohercegovake ovetine i jagnjetine je smanjena u istom periodu od 730.000 US$ na 300.000 US$ godinje. Bravetinu i jagnjetinu konzumira i muslimansko i ne-muslimansko stanovnitvo BiH. Potroai kupuju bravetinu u mesnicama i trnicama ee nego u hipermarketima ili supermarketima. Bravetina je proizvod koji se kupuje i prodaje u selima, obino sedmino na pijacama. Najee se ovce i uzgajaju i konzumiraju u domainstvima. Kao sa ostalim ivotinjama, ovce se ne kupuju i ne prodaju na nekoj naunoj osnovi meutim za razliku od ostalih ivotinja, najvie prodaje se deava izmeu ljudi koji se poznaju i potroaa u samom mjestu. Odreen broj ovaca se uzgaja za prodaju putem lanca prodaje, ali ovaj broj je mali u poreenju sa ukupnim brojem ovaca koje se konzumiraju. Prodaje za komercijalne lance vre se na bazi reputacije prodavca i relacije sa kupcem, kao i na bazi cijene.

3.0. OSNOVNA
KONKURENCIJA

Trini profili i izvje{taj o konkurentnosti Profil podsektora : Ov~arstvo

3.1 Karakteristike kvalitete

Potroai u BiH su jako osjetljivi na cijenu zbog teke ekonomske situacije u zemlji. Kao i sa drugim vrstama mesa, preprodavci se fokusiraju na segment svjeeg mesa na tritu, tako da se ne moraju takmiiti sa prevrtljivim preproprodavcima, koji svoju ovetinu mijeaju sa drugim jeftinijim mesom. Danas ne postoji opteprihvaeni sistem za kategorizaciju kvaliteta ivotinja (selekcija, izbor najboljeg, itd.). U bivoj Jugoslaviji postojali su razvijeni sistemi, koje su razvijane i sprovoene na optinskom nivou. Ovakav sistem vie ne postoji u BiH.

Kljuna konstatacija

Postoji jasna mogunost za sudionike industrije da povedu rauna o ovoj stavci i uvedu vlastite sisteme kvalifikacije. Ovakva akcija bi mogla pojaati povjerenje potroaa u kvalitetu mesa koje kupuju, a, s druge strane, obeshrabriti kompanije koje vide svoje sebine mogunosti u ovom poslu. Bilo bi jo bolje da se jedan od tih kriterijuma kategorizacije prilagodi HACCP planu. Najefekasnija akcija za BiH industriju ovijeg mesa bila bi prihvaanje standarda proizvodnje EU, moda uvoenjem poboljane prakse, korak po korak, u toku nekoliko narednih godina.

3.2 Pakovanje

ive ovce najee u selima kolju kupci i koriste se za vlatitu potronju a ponekad zaposle mesara da to uradi za njih. Ovo je mikro-preduzetnika struktura, sa malim mogunostima rasta, ali ipak otvara mogunost zapoljavanja. Ovce odreene za dalje trite kolju se u klaonicama ili u prostorima mesnica. U supermarketima komadi mesa su tipino zamotani u plastinim folijama da bi potroai mogli da vide kvalitet mesa. BiH potroai su veoma zahtjevni, ele da sami vide kvalitet proizvoda tako, da je transparentno pakovanje obaveza. Ovi zahtjevi potroaa pogoduju onim proizvoaima ovaca koji imaju najbolje prakse uzgoja i mogu dobiti najnemasnije meso sa najkvalitetnijim traniranjem. Kao to je sluaj sa govedinom i teletinom, proizvodnjom mlijeka i podsektorom svinja, postoje dva tipa farmera u BiH: oni koji se posveuju farmi kao glavnom izvoru prihoda i oni koji se angauju na dodatnim prilivima sredstava. Komercijalnim tritem ovaca dominira drugi tip farmera, to oteava preraivaima i mesarima upravljanje kvalitetom i koliinom. Nema puno farmera koji se bave proizvodnjom stvarno kvalitetne bravetine i jagnjetine kao svojim glavnim izvorom primanja. Segment trita je iscjepkan na hiljade sela u BiH. Kao i sa drugim vrstama mesa, kupci koji pripadaju segmentu trita za kvalitetnu jagnjetinu i ovetinu u komercijalne svrhe, vre transakcije unaprijed telefonom radije nego da putuju po pijacama, od sela do sela, u potrazi za kvalitetnim ovcama. Sposobnost da rade na takav nain pokazuje reputaciju obje strane u transakciji

3.3 Usluge

Trini profili i izvje{taj o konkurentnosti Profil podsektora : Ov~arstvo

3.1 Karakteristike kvalitete

Najvie je malih proizvoaa ovaca koji imaju manje od 10 ivotinja. Mali broj komercijalnih proizvoaa ovaca je uspostavio relacije sa kupcima i snabdijevaju ih ovcama na regularnoj bazi. Trite za ovce je iscjepkano, to znai da postoje mogunosti za konsolidaciju. Ovce, iako jednostavne za uzgoj, sklone su estim bolestima. Stada ovaca mogu biti desetkovana u narednim mjesecima ukoliko se nastavi Q-groznica. Ona ima ve znakove ozbiljnosti, i moe se desiti da cijela stada budu izbrisana. Dok se ova bolest ne stavi pod kontrolu, bie teko upravljanje ponudom i potranjom. Kupcima bi najbolje bilo da skladite to je mogue vie mesa u hladnjaama da bi odravali zalihe koje bi mogle znaajno dobiti na vrijednosti u narednim mjesecima. Glavni kupci za izvozna trita, kao to su supermarketi i veliki uvoznici zamrznute hrane, ne ele da se bave mladom jagnjetinom uzgojenom na Balkanu. Na primjer, u Grkoj oni su odnedavno poeli da se suoavaju sa nedostatkom grke mlade jagnjetine, jer se proizvodnja smanjuje, a potranja za ovim proizvodom nastavlja da raste. Ne postoji dovoljna zainteresiranost onih koji bi mogli kupovati / distribuirati znaajne koliine balkanske mlade jagnjetine, testirati snabdjevae trita, koji, opet, imaju haotine, zbrkane i nesreene metode prema kojima se mlada jagnjetina distribuira godinama u regiji. Glavni meunarodni supermarketi kupuju u skladu sa striktnim dokazom porijekla, i priznatim klaonikim standardima EU, a kojih nema u BiH.

3.5 Kretanje trita

PRIKAZANA CIJENA

Cijena jagnjetine (2003.) Lokacija august oktobar decembar Sarajevo 4.50 5.25 5.00 Mostar 4.90 5.20 4.90 Tuzla 5.00 5.00 4.50 Banja Luka 4.50 4.50 3.75 Bijeljina 4.25 4.00 4.50 Biha 4.00 5.00 5.00 Zenica 4.50 4.50 4.50 Brko 5.00 5.00 5.00 *U KM/kg ive vage

Prosjean godinji rast 5.5 5.0 4.5 4.0 3.5 3.0 *U KM/kg ive vage
august oktobar decembar

Sarajevo Mostar Tuzla Banja Luka Bijeljina Biha Zenica Brko

Trini profili i izvje{taj o konkurentnosti Profil podsektora : Ov~arstvo