B r o j 55

Sadraj Moj hrvatski dom Urednikovo slovo Hrvatska knjiara Objave Poasni Bleiburki vod In memoriam Odlija Obljetnice Prikaz knjige Hrvatska stranka prava Vrijeme je za pravdu Besjeda M anifest Memorandum Povijest i ovjek Za dug spremni Svijet Jugoistona Europa Zgodopis Protiv korupcije Osvrti Bosno moja Izloba ivjeti NDH Hrvatski jezik Roman Bog nas je stvorio Ustaki hitrozov Kolai itatelji

I z l a z i su b o t o m

Z a g r eb , 2 5 . t r a vn ja 2 0 0 9 .

2 3 5 6 7 13 14 15 17 18 21 23 24 25 27 29 32 35 37 40 44 49 53 54 55 57 57 61 62 63

Pro aris et focis deo propitio

R. Arseni, www.politika.rs, 14. travnja 2009.
Odabrao: Bogdan Liski, Oregon, USA , . , .

St r a n i c a

M o j h r v ats ki d om

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

R. Arseni, www.politika.rs, 14. travnja 2009. Odabrao: Bogdan Liski, Oregon, USA
. , , , . , , , ( ), ( ), , ( ). 25. , , 22 . . , . , ( ) . , 1945. .

( NASTAVAK

KOMENTARI 14/04/2009, 09:04 Kakva perverzija, nadam se da ce hrvatski narod ovu organizaciju ako nista drugo a ono ignorisati. Sacuvaj me boze i sakloni njihov ih diploma! Opet se deli na MI i ONI, na PODOBNE i NEPODOBNE, na KRIVE i PRAVE pa bi kriv i da se ispravljaju. U cemu je samo razlika izmedju njih i onih koje osudjuju, to je normalnim ljudima jasno kao dan!

Lilit

, 14/04/2009, 09:34
, " ". ? , ... - . , ( ). , , .

Prosrpski Hrvat, 14/04/2009, 14:45

Hvala Politici, Googlu i rijecniku hrvatski-engleski sto sam naucio novu rijec mog materinjeg jezika uljudba, za one koji jos ne znaju, a mrsko im traziti po google, znaci civ ilizacija, pa samim tim Tudjmanovo predzidje civilizacije postaje predzidje uljudbe Ovaj lanak prenijeli su: srpska.etleboro.com Banja Luka, www.evropanacija.com, vesti.krstarica.com i www.poslednja vest.com

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

U r ed ni kov o s lo v o

St r a n i c a

JESU LI USTAE OSNOVA LI NEZAVISNU DRA VU H RVA TSKU?

Model je jednostavan, ali neki misle kako uvijek pali. Barem tako misle partizani i sljedbenici njihova svjetonazora. Teorije i prakse. Nezavisnu Dravu Hrvatsku osnovali su ustae. Ustae su zloinci. Nezavisna Drava Hrvatska je zloinaka drava. Ako je uope postojala, ako je uope i bila hrvatska, kako bi nekada rekao Josip Broz Tito, a sada Stjepan Mesi. Skoro smo se na to i sami navikli. Jer, iza toga slijedi uvjebani zakljuak. Tko spominje Nezavisnu Dravu Hrvatsku taj je ustaa. Dakle, taj je zloinac. to pak initi sa zloincem, barem je to jasno. Dakako, ako dotinome uope ostane glava na ramenima. Eto ti, na tebi je red, dokai da nisi ustaa, da nisu zloinac! Inae, klekni i uti. ekaj milost. Partizansku. Druge ionako nema. to, meutim, ako zausti rei kako ustae ba i nisu zloinci, svakako ne do 10. travnja 1941. godine, nego borci za Hrvatsku Dravu, za hrvatsku nezavisnost? Bolje je i ne misliti na to. Sud Komunistike Partije Jugoslavije i Druga Tita je neoboriv. Ima li netko to protiv toga? hr.wikipedia.org: BANOVINA HRVATSKA Banovina Hrvatska je teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije, nastala kao rezultat ogorenosti hrvatskog naroda centalistikom politikom Beograda i tenje za veom autonomijom i cjelov itou hrvatskih zemalja, suradnje hrvatskih politikih voa sa voama Srba preana, te kao rezultat priznanja srbijanskih politiara da je centralizam doveo do slijepe ulice. Formirana je na temelju politikog sporazuma izmeu predsjednika jugoslavenske vlade Dragie Cvetkovia i voe HSS -a Vladka Maeka u dvorcu Drakovi u Bojakovini (tzv. sporazum Cvetkovi-Maek), uz sudjelovanje predstavnika preanske Samostalne demokratske stranke (koja sa HSS ini Seljako-demokratsku koaliciju) i uz podrku regenta kneza Pavla Karaorevia. Zakonski poinje postojati donoenjem Uredbe o Banovini Hrvatskoj 26. kolovoza 1939. godine.

UPRAVA I NADLENOST Sud je izreen. Za sva vremena. Presueno je zauvijek ustaama, presueno je za svagda Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj. Zna se kako, rekosmo, i od koga. I u Ustavu Republike Hrvatske. Nu, to, ako Nezavisna Drava Hrvatska i ustae i nisu tako povezani, ako ju ustae nisu niti osnovale? A nisu. Zaista nisu. Za prvog Bana Banovine Hrvatske imenovan je dr. Ivan ubai, kojeg je osobno odredio Vladko Maek. Uredbom o Banovini Hrvatskoj bile su odreene i njene nadlenosti, meu kojima su bili trgov ina, industrija, kolstvo, poljoprivreda, pravosue i socijalna politika. U nadlenosti drave ostali su vanjski poslov i, vojska, policija i vanjska trgovina. Ostalo je sporno financiranje nove upravne jedinice, pa je o tome donesena posebna uredba 30. oujka 1940. godine. Mnoge od ovih odredbi nisu

St r a n i c a

U r ed ni kov o s lo v o

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

nikad provedene do kraja, bilo zbog kratkog postojanja Banovine, bilo zbog opstrukcija iz Beograda. Planirano je i raspisivanje izbora za hrvatski sabor, ali to se nije dogodilo uslijed izbijanja Drugog svjetskog rata.

ja Banovine Hrvatske, ali je ostao isti glavni grad: Zagreb. Josip Broz Tito, sa svojim Centralnim Komitetom Komunistike Partije Jugoslav ije i Centralnim Komitetom Komunistike Partije Hrvatske zasjedao je u Zagrebu dne 8. i 10. travnja 1941. godine. Nije nita osporeno glede aktualnog dravnog ustroja Jugoslav ije. Dr. Ante Paveli nije se, kao i ustae, nalazio u Zagrebu dne 8. i 10. travnja 1941. godine. Dr. Ante Paveli, prihvativi zateeno stanje postojanja Nezavisne Drave Hrvatske, odnosno Banovine Hrvatske u Jugoslaviji, sastavio je dne 16. travnja 1941. godine Hrvatsku vladu. to iz svega toga moemo zakljuiti:

ODLUKA SIMOVIEVE VLADE Nakon vojnog pua 27. oujka 1941., vlada generala Duana Simovia nastojala je nagovoriti Vladka Maeka da ponovo preuzme funkciju potpredsjednika vlade. U zamjenu, obeala je prenoenje andarmerije na teritoriji banovine u nadlenost bana, te jo neke ustupke. Ove su odluke objavljene u Narodnim novinama koje nose datume 7. i 8. travnja 1941., tj. nakon poetka Aprilskog rata.

Neosporno, Banovina Hrvatska postojala je 10. trav- Osnivanje Nezavisne Drave Hrvatske, kao preoblinja 1941. godine. kovanja postojee Banovine Hrvatske (prema hrKakva joj je bila sudbina nakon 10. travnja 1941. vatskom dravotvornom tumaenju), odnosno osamostaljivanje Banovine Hrvatske (prema jugoslagodine? venskom tumaenju) nema nikakve sveze s ustaaPrvo stajalite - jugoslavensko. ma. Banovina Hrvatska postojala je sve do 29. studenog 1945. godine. miyeonjan.tripod.com: 1945. godine je partizanski pokret jo trebao suraivati s jugoslavenskom kraljevskom vladom, koja je bila u londonskom izbjeglitvu od 1941, te je legalni status vlade u Jugoslav iji (a time i u Hrvatskoj) bio poneto 'fluidan'. Tako je ime nove drave bilo Demokratska Jugoslavija, a potom Demokratska Federativna Jugoslavija. Takvo je prijelazno doba trajalo do 29. studenog 1945, kad je Ustavotvorna skuptina proglasila Federativnu Narodnu Republiku Jugoslav iju.

Stoga, bilo kakvo osporavanje postojanja Nezavisne Drave Hrvatske, odnosno postojanja osamostaljene Banovine Hrvatske, teroristiki je in za koji se i danas, prema Kaznenom zakonu RH, treba kazTo znai kako je u isto vrijeme i svaka republika po- neno odgovarati. stala Narodna Republika. Sudbinu ustaa, njihova Pokreta i vrednovanja njihovih postupaka nikako se ne smije promatrati Drugo stajalite hrvatsko dravotvorno. u svezi s opstojnou Hrvatske Drave, kao U Bjelovaru je 8. travnja 1941. proglaena Neza- nezavisne u razdoblju od 1941. do 1945. godine. visna Drava Hrvatska. Mogla je to biti jedino neza- Uostalom, komunizam je propao 1989. godine, a visna Banovina Hrvatska, kao drava, jer nekog dru- Republika Hrvatska je nakon toga imala dva predgog dravnog ustroja u hrvatskom dijelu Jugoslavije sjednika komunistikoga podrijetla, ali to ne znai nije bilo, a koja je tim inom zapravo i postala Ne- da ona nije postojala. zavisna Drava. U Zagrebu je 10. travnja 1941. godine od strane Slavka Kvaternika potvreno bjelovarsko proglaenje Nezavisne Drave Hrvatske, ali sada na cijelom njenom podruju, koje je bilo neto vee od podru-

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

Hr vatska knji ar a

St r a n i c a

H R V ATSK A K N J IAR A knjizara.hrvatskauljudba.hr

preporuuje Vam knjige Johna Knittela:

Amadeus, 45,00 kuna

El Hakim I i II, 90,00 kuna

Komandant, 45,00 kuna

Modri Bazalt 45,00 kuna

Terezija Etienne, 45,00 kuna

Terra Magna I i II, 90,00 kuna

Via Mala I i II, 90,00 kuna

Izdvajamo iz ponude antikvarijata (cijene treba uveati za potarinu):

Trygve Gulbranssen: BJORNDALSKA BATINA ,

362 str., 1944. godina 50,00 kuna 45,00 kuna

Peter Benchley: RALJE,

str. 357, 1976. godina

Isaac Asimov: PRIMICANJE KATASTROFA,

str. 352, 1981. godina 50,00 kuna Anatole France: KRALJICA PEDAUQUE / BOGOVI EAJU str. 422, 1965. godina A. I. Voinova: MRAMORNI TRUST 1-3, str. 256+194+169, izmeu 1935. i 1940. godine 45,00 kuna 110,00 kuna

St r a n i c a

Objave

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

PR O G L AS NA R O DU HO R VA T SKO ME
Vladimir Biondi, Zagreb
Hrvatice i Hrvati i svi oni koji ovu zemlju smatraju ne svojim vlasnitvom nego svojom DOMOVINOM Drugi korak neka bude portski pristup nauimo cijeniti i potovati protivnika, nauimo pljeskom pozdraviti protivniku momad kad izlazi na teren. Budimo "neprijatelji" u nogometu 90, u koarci 40 i u vaterpolu 32 minute. Kad sudac odsvira kraj, bez obzira na rezultat budimo opet jedno, jer svi mi imamo samo jednu domovinu. Nai susjedi imaju poznata 4 C, mi imamo samo jedno, ali veliko H. Veliko H od Vukovara do Dubrovnika, od stoljea sedmog do dananjeg dana. U subotu Anno domini 17.04.2009. otkrili smo spomenik jednom od najveih sinova naeg naroda Kralju Dmitru Zvonimiru. Bilo je prekrasno biti dio tog sveanog otkrivanja, biti dio jedne cjeline jer, vladao je osjeaj ZAJEDNITVA, osjeaj da su svi prisutni u meni i ja u njima, punoa domoljublja i potovanja protkanog ponosom. Budimo takvi svakog slijedeeg dana. Trei korak neka bude na odnos prema radu i imovini, prema svim bogatstvima koja nam naa zemlja prua. Mislimo na nau djecu, nemojmo rasprodavati hrvatsku imovinu i sklapati tetne ugovore radi vlastite koristi, uvajmo prirodu, brinimo o svom okoliu. I na kraju - neka duh Vukovara bude kamen temeljac za izgradnju bolje i sretnije Hrvatske. Neka nas ujedine sjeanja na sve one kojih vie nema, a zasluni su za stvaranje slobodne nezavisne Hrvatske drave. Znajmo Hrvatska mora biti iznad nas, samo je Bog od nje vei i hrvatski narod prei. Svi Vi koji Hrvatsku nosite u srcu, ne u depu, sada, DANAS, budimo jedno. Od Vukovara do Dubrovnika pruimo u bojoj milosti jedni drugima ruke, u ime naih predaka i nae prolosti, u ime nae djece i njihove budunosti. S bojim imenom na usnama, s Hrvatskom u srcu ponavljajmo: Pro aris et focis deo propitio, Za rtvenike i ognjita s bojom milou.

Osvijestimo se. Krenimo putem boljeg sutra. Rijeimo sve krizne situacije ZAJEDNITVOM. Bez obzira na razlike u vjeri, svjetonazoru i politikom opredjeljenju izaimo SVI NA IZBORE i dajmo glas najboljima, prema svojoj savjesti. Promjene DA, ali ne samo ljudi ve i odnosa prema naoj domovini i njezinom bogatstvu. Kao prvu promjenu promijenimo ime Trga Marala i to ne u ime Kazalini trg, ve u ime TRG HRVATSKIH HEROJA Ako usvojimo predloeno ime trga svatko tko uje najavu vozaa tramvaja moi e misliti na svoje heroje. Ja na Dr Antu Starevia, Stjepana Radia, Stjepana Sarkotia, Svetozara Borojevia, Juru Francetia, Dr Franju Tumana i Antu Gotovinu. Oni drugi na Radu Konara, Ivu Lolu Ribara i Josipa Broza. Neka to bude prvi korak ka zajednitvu.

Tako nam Bog pomogao!

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

P o a s ni B lei b ur ki vo d

St r a n i c a

H RV A T SK O R TV OS L OV NO DR U TV O P R E U Z IM A S PO M EN - PO DR U J E J AS E N OV AC
Lasa ukilo, Zagreb
Konferencija za tisak Poasnog bleiburkog voda, 21. travnja 2009. godine, 11 sati, odnosila se na posjet vie hrvatskih udruga Spomen-podruju Jasenovac. Govorili su prof. dr. sc. Zvonimir eparovi, predsjednik Hrvatskog rtvoslovnog drutva, Boe Vukui, tajnik-glasnogovornik Poasnog bleiburkog voda, vl. Ante Kutlea, ravnatelj Nacionalnog ureda za inozemnu pastvu Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine i prof. dr. sc. Josip Jurevi, povjesniar. neoznaenom mjestu jedne od poslijeratnih masovnih grobnica, kao i uz postojei spomenik rtvama jasenovakog logora 1941. 1945. Tom prilikom su djelatnicima uprave Spomenpodruja Jasenovac, koji su ih vrlo ljubazno primili i proveli kroz Muzej jasenovakih rtava, izrazili zahtjev za istraivanjem i obiljeavanjem masovnih grobnica nastalih na njegovom podruju nakon Drugog svjetskog rata kao i podizanjem

Boe Vukui poloen je na mjestu prvih ekshumacija izvedenih poetkom 80 -tih godina prolog stoljea. Tada su uoeni ostatci ljudi u ustakim i domobranskim odorama, njemakih vojnika, ena s molitvenicima u rukama. Zapisnici s tih ekshumaciji su sakriveni, odnosno dijelom odneseni u Beograd, a dijelom pohranjeni u SUBNORu Grada Zagreba. Posjet je pokazao nedovoljnu brigu o ureenje i odravanju Spomen-podruja Jasenovac, krajnje ignoriranje nepartizanskih rtava i skrivanje dokumentacije o zbivanjima na njegovom podruju. Stoga, trebalo bi promijeniti nain uprav ljanja njime.

Boe Vukui, prof. dr. sc. Zvonimir eparovi, vl. Ante Kutlea i prof. dr. sc. Josip Jurevi Hrvatske udruge, koje su nedavno, na inicijativu Poasnog bleiburkog voda, posjetile masovno stratite Hudu jamu kod Lakog u Sloveniji, posjetile su u nedjelju, 19. travnja 2009., na inicijativu Hrvatskog rtvoslovnog drutva, Spomen podruje Jasenovac te poloile vijence na spomenika u spomen na rtve koje se u njima nalaze. I u tom smislu podnijet e se zahtjev Hrvatskom saboru za dopunom Zakona u javnoj ustanovi Spomenpodruja Jasenovac. Vijenac za rtve logora Jasenovac nakon Drugog svjetskog rata

Oito, na elo Spomen-podruja Jasenovac trebaju doi vjerodostojni poznavatelji rtvoslovne problematike, a teko kako se ozbiljno i utemeljeno govori u Zagrebu - da bi to mogao biti itko drugi osim Hrvatskog rtvoslovnog drutva. Boe daj pameti onima to odluuju!

St r a n i c a

P o a s ni B lei b ur ki vo d

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

KO ST I RT A VA O PT U UJ U
prof. dr. sc. Zvonimir eparovi , predsjednik Hrvatskog rtvoslovnog drutva Hrvatsko rtvoslovno drutvo zajedno s drugim hrvatskim udrugama poziva na pijetet sa rtvama, suradnju u istraivanju istine, obiljeavanje masovnih stratita i primjenu europskih standarda na sve zloine totalitarnih reima, u skladu sa prihvaenim deklara c ij a ma P ar la m en ta rn e skuptine V ijea Europe broj 1481 i Deklaracije Hrvatskog Sabora od 3. lipnja 2006. godine o osudi zloina poinjenih za totalitarnog komunistikog poretka u Hrvatskoj 1945.-1990. godine, u kojoj se izmeu ostalog istie: Hrvatski Sabor vjeruje da rtve zloina totalitarnih komunistikih reima koje su jo ive ili njihove obitelji, zasluuju suut, razumijevanje i priznanje za svoje patnje Zbog toga se Hrvatski Sabor pridruuje Parlamentarnoj Skuptini Vijea Europe u snanoj osudi masovnog krenja ljudskih prava od strane totalitarnih komunistikih reima, i istodobno izraava suut, razumijevanje i priznanje rtvama tih zlo ina u Republic i Hrvatskoj, Europi i svijetu. (toka 11. Deklarac ije) Hrvatsko rtvoslovno drutvo upozorava godinama na te zloine, Na Prvom hrvatskom rtvoslovnom kongresu odranom 1998. godine u Zagrebu, Ljubic a tefan izv ijestila je o POSLIJERTNOM TITOVOM LOGORU JASENOVAC 1945.-1947/48. (Vidjeti Hrvatski rtvoslov, Zbornik radova Kongresa, str. 209-214). Na Treem hrvatskom rtvoslovnom kongresu odranom 2004. godine u Zagrebu pater Vladimir

prof. dr. sc. Zvonimir eparovi

Horvat, povjesni ar, isusovac, public ist pie: ISATINA O DVA LOGORA JASENOVAC 1941.1945. I PARTIZANSKOM 1945.1951. Predsjednik Franjo Tuman je pisao: Jasenovac je bio logor oba totalitarna reima. Prvo ustakog od 1941. do travnja 1945., a od sv ibnja 1945. do 1947/1948. komunistikog. (F. Tuman, BESPUA, 1989.) Hrv atsko rtvoslovno drutvo uputilo je Apel hrvatskim v lastima za primjenu europskih standarda na komunistike zlo ine u Hrvatskoj, kojeg smo prije godinu dana predali Mladenu Bajiu dravnom odvjetniku Hrvatske. Mi imamo dokaze da je Jasenovac 'radio i poslije travnja 1945.' Evo nekoliko svjedoka: Eduard Mika, invalid, domobranski asnik, jedan od 156 pre-

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

P o a s ni B lei b ur ki vo d
Medic inskog fakulteta u Novom Sadu, 1989. nazire se dio istine, uporno skrivane do danas: u Jasenovcu, tada ve Titovom, ubijani su masovno Hrvati. Vrio je iskapanja 1963. i 1964. Naeno je mnogo predmeta. Ostac i tekstila govore da se radilo o naem seoskom iv lju. Tokom iskopavanja na jasenovakom terenu lanovi komisije su nalazili znatne koli ine zlatnog nakita i novca. lanovi ekipe su sve zlatne predmete skupili i nakon zavretka radova predali uz zapisnik SUBNORU Hrvatske. Mi smo svoje nalaze predali u Jugoslavenski arhiv. No, drava je ocenila da iroj javnosti ne bi trebalo da budu dostupni svi podac i. Zakljuujem: rtve postoje, ko sti optuuju, Europa i Hrvatski Sabor su za te zlo ine digli glas, postoje zloinc i, iv i ili mrtvi, a od njih nitko nije odgovarao. Za Janeza Stanovnika, slovenskog Fumia, po stoji novo nrnber-ko pravo o unitavanju neprijateljskih zarobljenika, pa su mu za komunistike zlo ine u miru kriv i ne samo Staljin ve i Churchill i Roosevelt. Pov ika da nema dokaza je perfidna, opravdanje zlo ina je protivno ljudskoj i bojoj pravdi, daljnje sakrivanje istine je nemogue. Tezno, Koevski Rog, Huda Jama, Maceljska gora, a

St r a n i c a

ivjelih zarobljenika logora Preko u Zagrebu 1945. svjedoi da su mu se jav ljali prijatelji iz logora Preko koji su jedva preivjeli Jasenovac. Oni svjedoe da su kolone Krinoga puta koje su se od Siska do linom Save kretale prema istoku zemlje zaustavljali vojnici 21. srpske div izije u selima Plesnom, Krapju, Drenovu Boku, Novskoj i drugdje, a potom ih odvodili u Jasenovac, gdje su pobijeni bez istrage i suda. Jednostavno su proglaeni 'ustaama' i ubijeni. Ljubica tefan objavila je iskaz svjedoka NN, koji je htio ostati anoniman, jer se je bojao za svoju obitelj, jer je naredbodavac te egzekuc ije bio jedan od najv iih dunosnika OZNE, a zatim UD BE u Jugoslav iji. Imao je 16 godina. Odveli su ga s grupom mjetana iz kraja stradalog od etnika u Drugom svjetskom ratu i u Domovinskom ratu. Putem kroz druga naselja partizani su skupljali sve vie ljudi i u Jasenovac stiglo ih je tada oko pet tisua. Zatvoreni u barake, pratili su odvoenja nekuda grupe po grupe, od kojih se nitko nije vraao. Doao je red na njega. S grupom stigao je na obalu Save i ugledao rovove s ubijenima prije njih. Nareeno im je kopati jamu u koje e ih ubijene pobac ati. Bio je samo ranjen i uspio je nou neprimijeen krenuti prema svome mjestu. Pokojni monsinjor Nikola Soldo bio je po litiki zatvorenik u Staroj Gradiki punih 15 godina. Kao sveenik odreivan je za najtee poslove. Od svega je bilo najtee iskapanje oko 900 leeva iz 1946. Bilo je pro ljee, dosta toplo, i zadah truljenja ljudskih tijela bio je neopisiv. Leevi su bili povezani icom, pa smo ih mi morali odvezati da bi ih mogli iznijeti iz rovova. Ras lanbom intervjua prof. dr. sc. Srboljuba ivanovia, s

sada i Jasenovac, vape do neba za pravdom za brutalno umorene rtve. Stoga zahtijevamo i zakljuujemo: 1. traiti od Javne ustanove Spomen-podruja (JUSP) Jasenovac da nastavi odnosno zapone istraivanja ubijanja od svibnja 1945. do 1951. godine. Prema izjavi ravnateljice Natae Jovii bilo je ubijanja i u vrijeme poslije zavretka Drugog svjetskog rata o emu je podatke prikupljala kustosica Jelka Smreka, koja je prole godine poginula u prometnoj nesrei. Gdje su rezultati njezinih istraivanja? 2. traiti od Hrvatskog Sabora da izmijeni Zakon o JUSP Jasenovac tako da se otvori mogunost i obveza da se istrauje dogaanja u Jasenovcu poslije rata 1945. godine, premda ni sadanji zakon ne sprjeava istraivanje istine o poslijeratnim rtvama u Jasenovcu, jer su to zloini koje treba istraivati jer nikada ne zastarjevaju, zakon ne smije biti alibi za zatvaranje oiju nad drugom stranom istine, za nepoznatim Jasenovcem. 3. organizirati znanstvenostruni skup na kojeg emo pozvati sve koji se bave ili su se bavili istraivanjem istine o logoru Jasenovac. Pozvati Milana Bulajia, ali i Josipa Boljkovca, Josipa Manolia, Milku Planinc i Ivan Fumia, ali i sve institucije i povjesniare Hrvatske da dou na raspravu o istini o logoru Jasenovac kako u Drugom svjetskom ratu tako i poslije travnja 1945. godine.

Luka Bebi: Ja ustaa? Ponosim se svojom komunistikom prolou.

St r a n i c a

10

P o a s ni B lei b ur ki vo d

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

KRAA RTAVA
Mile Prpa, Zagreb
Jasenovac research institute (Institut za istraivanje Jasenovca, skraeno: JRI) u New Yorku, Brooklyn, NY 11210, USA (PO BOX 10-0674) pretendira da bude meunarodni institut, kojeg financijski i moralno podrava i dio amerikog slubenog estabilimenta. U njegovom zaglavlju pie da je - JRI neprofitabilna organizacija za ljudska prava, i da je osnovan da se utvrdi istina o Holokaustu u Jugoslaviji, i da je usmjeren na traenje pravde za sve jasenovake rtve. JRI podupire istraivanja i aktivnosti da se svijetu objelodani zlodjelo genocida koji se dogodio u Jasenovcu za vrijeme rata - protiv Srba, idova i Roma, i podrava svaku suradnju grupa i pojedinaca koji trae pravdu za ove rtve. Zato je nama u Siveriu ovaj daleki ameriki (itaj srpski) institut postao interesantan?! Naprosto po tome jer je u svoj sulud i rvanj lai ubacio, i na Listu pogubljenih u Jasenovcu stavio, ni manje ni vie nego etrdesetak naih Siverana (i to s punim imenom i prezimenom, imenom oca, te mjestom i godinom roenja) - koji su nastradali u Drugom svjetskom ratu, uglavnom kao civ ilne rtve, i stotinama kilometara daleko od Jasenovca. Bezono je na jasenovaku listu stavio nae, siverike rtve iz Drugog svjetskog rata koje nemaju niti su ikada imali, ni ivi ni mrtvi, ama ba ikakve veze sa Jasenovcem, niti su tamo ikada bili, a vjerojatno mnogi od njih nisu nikada ni uli za Jasenovac, jer meu rtvama ima i djece. O emu se radi?! Nedavno je ovaj institut na svom Internet portalu objavio Listu s popisom jasenovakih rtava, (Victim List) - (zasad?) neto pre ko sedamd eset t is ua pogubljenih u Jasenovcu. Meu te jasenovake rtve, dakle meu one pogubljene u Jasenovcu uvrteno je i etrdesetak naih Siveriana. Tako se na listi nalazi jedan od Prpa koji je poginuo u partizanskim jedinicama kod Rijeke. Na listi se nalazi jedanaest Bukarica, deset Mrena, sedam Odaka koji su veinom poginuli 19. oujka 1944.g u Kninu na eljeznikoj postaji u sklonitu od anglo-amerikih bombardera. Na Listi se nalaze i etiri Lonara, tri Ivaza i estorica Mileta, od kojih niti jedan nije poginuo u Jasenovcu.Valja posebno napomenuti da se na Listi nalaze i trojica naih Siverana, koji su jo uvijek, Bogu hvala, ivi i zdravi . dje ni za koga od njih nema ni najmanjeg traga da bi bio pogubljen u Jasenovcu, barem koliko je to meni poznato. Da je bilo koji poginuo u Jasenovcu to bi zasigurno nama bilo dobro poznato i u naem listu bilo bi izriito naznaeno. Ova Lista rtava u Jasenovcu (Victim List), koju je plasirao spomenuti njujorki (itaj beogradski) institut, nije i ne moe biti slubena lista nastradalih u Jasenovcu. To je samo plod jedne bolesne antihrvatske propagande, na koju naalost mnogi lakovjerni zapadnjaci nasjedaju. Ali ipak mislim da toj lai pomalo dolazi kraj. Slubena lista rtava jo uvijek se utvruje u Upravi Spomen parka Jasenovac, u Jasenovcu u suradnji s nadlenim institucijama i slubama u dravama s podruja bive Jugoslavije, a moda i u suradnji s tim njuorkim institutom. Ta Lista rtava, navodno, jo nije konana. Meutim, ovdje valja napomenuti da se slubena Lista i Lista ovog njujorkog instituta po ukupnom broju rtava gotovo ne razlikuju, pa postoji mogunost da su i u slubenu Listu rtava Spomen parka Jasenovac uli ti kriv i i potpuno lani podatci i o naim Siverianima. To bi, svakako, dok se jo moe, trebalo provjeriti, i ako utvrdimo da je tako - trebamo im prije traiti ispravak. U svakom sluaju mi moramo zatititi dignitet naih siverikih rtava iz doba Drugog svjetskog rata i poraa. O ovoj spoznaji trebali bismo obavijestit i Upravu spomen parka Jasenovac, u Jasenovcu, a i naa diplomacija trebala bi neto poduzeti.

Vojislav eelj: Mene pitajte. Jasenovac i ustae imam u malom prstu. Gotovo za sve siverike rtve, opisno je navedeno u naem listu SIVERI br. 1 - gdje su poginuli, od ije ruke, i na koji nain. I to nikada nikome nije bilo sporno. Neki su poginuli u partizanskim jedinicama, neki i od etnike ruke na svome pragu, a nig-

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

P o a s ni B lei b ur ki vo d
jasenovake rtve, da bi se nesmiljeno poveao broj stradalih u Jasenovcu, a to onda s drugim i veim mjestima, jer zacijelo na sluaj u toj igri brojeva, u tom bezobrazluku i lai - nije usamljen. Oito, kad vie nitko normalan u svijetu nije mogao povjerovati u brojku od 700.000 stradalih, pa su zatraena imena rtava, otpoeo je postupak krae rtava i ko zna dokle se u toj krai doguralo. Zar te rtve treba jo jednom ubijati, ponovno ih ubijati u Jasenovcu, i ponovno otvarati rane njihovim bliskima?! Kao istinoljubiv i ljudi ne elimo da se tamo utvrdi niti jedna rtva

St r a n i c a

11

Moda bi trebalo zamoliti nekog naeg povjesniara da tu cijelu stvar jo detaljnije ispita, jer postoji mogunost da se na toj listi nalazi jo naih sumjetana. Ja sam ih uspio pronai etrdeset dvoje. Jer ako se takvi podatci u slubenoj Listi utvrde kao konani, tada se to vie nikada nee moi ispraviti. to nikako ne bismo smjeli dopustiti, jer bi za nae budue narataje ispalo da smo i sami, temeljem takvih podataka, ubijali svoj vlastiti narod. I na kraju, to na to sve rei?! Mi smo istinoljubiv i ljudi i nas zanima samo istina, pa ma kakva bila. Ako se iz naeg malog Siveria preseljava 42 rtve meu

vie ili manje od onoga kako je stvarno bilo. Ali i ne elimo da se preko asnih imena naih rtava, naih nastradalih Siveriana, to tragino mjesto, taj pogon smrti (pa ma koliki bio) - da se pretvara jo i u veliku tvornicu lai. To nikome ne slui na ast, a najmanje autorima ove monstrum liste. Ovo je jo jedan bjelodani primjer, meu nebrojeno drugih, koji potvruje da se ne smije nita vjerovati toj i takvoj jugokomunistikoj i srpskoj historiografij i, ni fragmentarno ni u globalu, jer je spremna na sve.

OT VORENO P IS M O M JE T ANA M JES T A S I VER I UP RAV I S POM EN- PA RKA J AS ENOV AC

Mile Prpa, Zagreb, za mjetane Siveria (19. sijenja
2009.) Potovani! Kao to Vam je ve dobro poznato, na list SIVERI broj 2 (15) 2008. objavio je lanak KRAA RTAVA Jasenovaka istina Jasenovac reseach instituta u New Yorku. Iz tog lanka se vidi da je taj Institut, kojeg moralno i financijski podrava Kongres SAD-a, na Listu jasenovakih rtava uvrstio (prema naem tek djelominom istraivanju) i 42 rtve iz II. svjetskog rata iz naeg Siveria, koje nikakve veze nemaju s Jasenovcem jer su nastradali uglavnom u Dalmaciji, preteno od angloIvan Fumi: amerikih bombardera, neki Kako zatui ustau na kunom pragu od etnika, u majinoj utrobi? a neki i u partizanskim jedinicama, a veina od njih je i pokopana na mjesnom groblju Sv. Petra Apostola u Siveriu. Na spomenutu listu je uvrteno i nekoliko naih Siverana, koji su, hvala Bogu, i sada ivi i zdravi. Prema vrstim saznanjima nas Siverana - iz mjesta Siveri niti jedna jedina osoba, bez obzira da li hrvatske ili srpske nacionalnosti, nije nastradala u Jasenovcu, jer beziznimno za svaku rtvu sa sto postotnom sigurnou znamo gdje je poginula, od ije je ruke poginula i kada je poginula. To u naem mjestu Siveri nikada nije niti najmanje bilo sporno. Uvrtenje naih siverikih rtava na Jasenovaku listu nas mjetane Siveria naprosto je okiralo! Da bismo nastalu situaciju umirili, kao istinoljubivim ljudima, pismom kojeg smo Vam poslali preporuenom potom 03. 01. 2009.g. molili smo Vas da nam dadete sljedee informacije. 1. Da li je Vaa lista, tj. Lista rtava Spomen parka Jasenovac identina sa Listom koju je objavio Jasenovac reseach institute u New Yorku na svojim internetskim stranicama. 2. Ako nije identina da li se i na Vaoj listi nalazi neka od rtava iz Siveria kao rtva koja je nastradala u Jasenovcu. 3. Da li Spomen park Jasenovac surauje s spomenutim Institutom u New Yorku na utvrivanju Liste jasenovakih rtava, jer je malo za vjerovati da oni tamo samostalno istrauju to podruje. 4. Da li ste spremni u Vae ime spomenuti Institut upozoriti da niti jedan Siveranin za vrijeme II. Svjetskog rata nije nastradao u Jasenovcu, i da li ste spremni od istih zatraiti da sve nae Siverane po hitnom postupku skinu sa te liste, bez obzira da li su ivi ili mrtvi 5. Kada e, i da li e slubena Lista rtava koju utvruje vaa Uprava Spomen parka Jasenovac biti objavljena na Internetu, kako bi mjetani mnogih mjesta u RH i BiH, kao i drugih podruja provjerili da li je ta lista istinita ili je moda i ona sainjena po principu spomenutog Instituta? Iako smo u naem pismu Vama od 03. 01. 2009.g. izriito traili da nam im prije odgovorite i dadete navedene in-

St r a n i c a

12

P o a s ni B lei b ur ki vo d

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

formacije, a unato injenici da je nae pismo objavljeno na brojnim Internet portalima, do dan danas (19. 01. 2009.g.) nismo dobili od Vas nikakav odgovor. Pretpostavljamo da za takvo ponaanje imate razlog. Qui tacet consentire videtur! Tko uti ini se da pristaje (odobrava)! - ili, odgovaranje na neije pismo vie ne spada u kulturu poslovnog ili etikog ponaanja. Obzirom da nismo bili dostojni dobiti Va pismeni odgovor, moemo samo pretpostavljati da li Vaa uprava surauje ili ne surauje sa Institutom u New Yorku. Ali zasigurno znamo jedno - da Institut u New Yorku ne raspolae, niti moe raspolagati sa arhivskim dokumentima, jer se oni nalaze po raznim arhivama na prostorim ex Jugoslavije, i teko su dostupni i naim povjesniarima istraivaima, a kamo li onima u New Yorku. Iz ega bi se dalo zakljuiti da su predstavnici tog Instituta (pa ma tko tamo bio) najvjerojatnije tu Listu rtava dobili gotovu odnekud s prostora ex Jugoslavije.

osoba, a znate da nisu poginuli u Jasenovcu nego negdje druge, ili su i sad ivi i s vama sjede za zajednikim stolom. Ne ini drugome ono to ne eli da se uini tebi! Zato javno pozivamo: Molimo vas skinite imena naih mrtvih i ivih Siveriana sa te sramotne liste, bez obzira tko ju je sastavio, jer ste za to plaeni sredstvima nas poreznih obveznika. Isto tako i imena svih onih koji na tu listu ne spadaju, bez obzira iz kojeg su naroda i mjesta u RH, BiH ili bilo kojeg drugog prostora ili drave. Pozivamo sve graane s prostora ex Jugoslavije, ili da se nalaze u dijaspori, da provjere da li se na toj listi ili na Listi Uprave Spomen parka Jasenovac, nalaze njihovi bliski mrtvi koji nisu nastradali u Jasenovcu ili da li se i iz njihovih mjesta na toj listi nalaze i oni koji su jo ivui, njihovi prijatelji, njihova rodbina, oevi ili djedovi.

Vi, kao Uprava Spomen parka Jasenovac koja se financira izravno iz Dravnog prorauna RH, ako nita drugo, trebali ste slubeno upozoriti spomenuti Institut (iako oni to jako dobro znaju) da je njihova Victims list u velikom dijelu neistinita i da vrijea dostojanstvo najprije onih istinskih rtava u Jasenovcu, a potom da vrijea dostojanstvo svih onih koji su i sada ivi, a nalaze se na toj listi, kao i dostojanstvo svih onih koji su poginuli koje kuda i nemaju nikakve veze Josip Manoli: sa Jasenovcem. Ali da se time vrijea i dostojanstvo i Vae Domovine i Vae drave Republike Hrvatske, da se vrijea Uh, to smo ustaku bandu dostojanstvo najveeg heroja u povijesti svijeta ISTINE!. pokokali! Zato kategoriki traiAko nita ne biste time postigli, trebali ste o tome izvijestiti mo da se slubena lista Uprave Spomen parka Jasenovac Vladu RH. Ali Vi to niste uinili! stavi na INTERNET, na javni uvid svima ljudima i narodiZato, nemojte nas tjerati na pomisao da je taj institut u ma! New Yorku samo (neija) ekspozitura osnovana, pored ostalog, i s ciljem - da se sa tom lanom Listom rtava muzu Jer postoji vrijeme lai i vrijeme istine. Sada nastupa vrijedolari od Kongresa SAD-a koji je moralni i financijski me ISTINE! Zato pozivamo sve one, bez obzira kojem narodu ili vjeri pripadaju, da provjere da li se netko iz njihovog sponzor Instituta. naroda, prvenstveno (Slovenci, Hrvati, Srbi, Bonjaci, MaNa Siveri se nalazi pet stotina kilometara daleko od Vaeg kedonci, Crnogorci, Kosovari, Romi, Hebreji i dr.) nalazi Jasenovca, i mi nikada, ama ba nikad sa Jasenovcem nis- lano na nekoj Jasenovakoj listi, i da reagiraju poput nas mo imali nikakvog kontakta ni kao mjesto ni kao pojedinci. Siverana, koje zanima samo istina. Jer nas jedino Istina Ovih dana stiu, injenino dokumentirani, izvjetaji i iz moe osloboditi, pa ma kako da je crna. I najrunija istina brojnih drugih mjesta u RH o slinoj krai rtava u njihovim je ljepa i od najljepe lai jednostavno zato jer je Istina!. mjestima, i to na stotine, pa ak se na nekim listama ukra- Kao estiti i istinoljubivi ljudi samo u Istini moemo graditi denih rtava nalazi na desetke ili stotine partizanskih borca, nau budunost! Pa i cijeli narodi koji nee prihvatiti Istinu koji su u obrani zemlje poginuli na frontovima i drugdje, ali kao svoj credo, ne mogu imati ni svoje budunosti! ne i u Jasenovcu. A Vi na to niti da mrdnete prstom. Za sve one koji na Jasenovakim listama pronau sebe ili U cijeloj povijesti ljudske civilizacije nije bilo bestijalnije svoje, kao lane rtve, bilo ive bilo mrtve, izvjeujemo ih manipulacije imenima i mrtvih i ivih ljudi, ime ne samo da da postoji zakonska mogunost da se protiv autora liste ili su ljudi povrijeeni duevno, ve im se otvaraju i stare ra- institucije koja je takvu listu sainila podnese i kaznena ne, a autori te liste pokazuju neljudskost, koja sramoti i one prijava. Takoer postoje i zakonske mogunosti podizanja prave rtve u Jasenovcu, koje nitko ne osporava, ve svat- tube pred domaim ili meunarodnim sudovima za nadokko normalan prema njim izraava pietet. Ali lanim listama nadu tete zbog pretrpljenih duevnih boli. Tuba se u odrtava bez obzora tko ih je sainio, sramoti se i sami Spo- reenim sluajevima moe usmjeriti i prema Republici Hrmen park, pa je sve vie ljudi koji zbog takvog postupanja vatskoj, ako je netko lano na listi koja je sainjena u RH. ne mogu vjerovati da se je tamo dogodilo i ono to se je I na kraju, pitamo se samo to e sada uiniti i na ijoj e uistinu dogodilo. strani biti - Vlada RH? Mi smo istinoljubivi ljudi i ne elimo da se u Jasenovcu utvrdi niti jedna rtva manje, ali isto tako niti jedna vie od Primite izraze naeg tovanja! onog kako se je stvarno dogodilo. Ni Vama ne bi bilo drago da netko na takvu listu stavlja imena Vama dragih i bliskih

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

In m em o ri am

St r a n i c a

13

VJENI P LAM
Zvonimir Marini Marinac, dobrovoljac i viekratno ranjavani borac, invalid, pravi, autentini ratni heroj bez pompe naputaju nas za neke mali, ali u stvari u dui veliki ljudi, istinski domoljubi. Nitko se nije naao, da se sa par, makar kurtoaznih rijei po posljednji put oprosti od autentinog ratnog heroja. Aleja poginulih branitelja Otiao si nam prerano, i tu prazninu e biti teko popuniti, kao to je sve crne rupe nae sadanjosti koje su postale tako velike, nemogue ispuniti. Sva srea, da se na "veliki" predsjednik, vjerojatno u trenutku slabosti (uo sam nakon dugih munih zamolbi) smilovao i odobrio ovaj rastanak od naeg Marinca sa svim vojnim poastima. Hvala mu na tome. Neka Tebi, dragi Zvonimire vjeno gori plamen ove svijee, a mi Ti, sveano obeavamo, da e gadno opei ape svaki onaj koji ga pokua ugasiti. Na dva kilometra do Knina vjernog suborca, ovjeka za kojeg zna da ti nikada i ni pod kakv im izgovorima nee zabiti no u lea, a takvi su danas uistinu rijetki. Neka Ti je laka ta rodna gruda koju si toliko volio. Poivao u miru "junake" prsi priiva toliko odli- Bojem. kovanja da na kaput vie i ne moAMEN gu stati, istinski heroji odlaze bez dolinog pozdrava.

Vladimir Biondi, Zagreb

Podlegao je bolesti koja ga je brzo svladala te nas je ostavio da se borimo za Domovinu dalje bez njega. Hrvatska i Hrvati ne znaju koliko su oslabljeni gubitkom takI dok se jednima na vog ovjeka nepotkupljivog i

Juer, Anno domini 21.04.2009. ispratili smo na vjeni poinak Nismo se poznavali, ali sam ratnog heroja Zvonimira Marinia dovoljno uo od Tvojih su- Marinca. boraca o Tebi, da sam smatsvojom ljudskom obIz oblaka proaranih tamnim bo- rao jama tiho je sipila kiica, blaga, vezom biti sudionik na Tvom proljetna, nismo je ni osjeali. To ispraaju. Ni prekrasni zvuci je nebo nad Zagrebom lilo proljet- vojnog orkestra, ni dirljive rijei sveenika nisu mogle ne suze plaui zajedno s nama. zatomiti svu bol i teinu I tako, jedan za drugim, u tiini, ovog trenutka.

Branitelji trae objavu Registra

St r a n i c a

14

Odli ja

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

Obljetni c e

St r a n i c a

15

SED A MN A EST G ODI N A OD POETKA R A TN E AGONIJE NA KUPRESU

Ivan Gapar, Kupres, 3. travnja 2009.
Danas je u Kupresu obiljeena sedamnaesta obljetnica poetka najkrvavijeg razdoblja u modernoj kuprekoj povijesti. Naime, tono prije sedamnaest poela su ratna dogaanja na Kuprekoj visoravni, a sve je kulminiralo 10. travnja 1992. padom Kupresa u ruke neprijatelja potpomognutog s JNA. Premda su se proteklih godina sjeanja na dogaaje iz travnja 1992. godine obiljeavala upravo 10. travnja, ove godine to nije bilo mogue stoga to 10. travnja pada na Veliki petak kada ne bi mogla biti sluena sveta misa te je stoga odabran upravo ovaj dan, odnosno dan poetka agresije na Kupres. Program obiljeavanja sedamnaeste obljetnice zapoeo je svetom misom u crkvi svete Obitelji koju je predvodio v l. Ivica Mro uz koncelebraciju jo jedanaest sveenika. Vl. Mro koji je i sam Kupreak, u svojoj dojmljivoj propovijedi istaknuo je nunost izraavanja ljubavi jednih prema drugima, nunost izraavanja ljubavi prema domovini. Ne pukom, nego estitim ivotom., kako kae vl. Mro. Ovo sveto misno slavlje uveliao je i m j e ov it i z b o r HKD-a Napredak, a sve pod ravnaje pred 150-ak okupljenih projiciran dokumentarni film "Krini put" autora Ante Maria u produkciji HRT-a.. U tom filmu se govori o nekolicini hrabrih ljudi koji su odluili nekoliko posljednjih godina pjeice hodoastiti u Bleiburg, usput pohodivi sva mjesta stradanja Hrvata na Krinome putu. Film je dojmljivo svjedoanstvo hrabrosti i vjere koje nas obavezuje da nikad ne zaboravimo strana dogaanja iz proljea 1945. godine. Nakon zavretka filma predstavljene su i tri knjige, "Bleiburg memento", "Prikrivena grobita" te "Bleiburg, tragedija i nada". O knjigama su nekoliko rijei rekli Boo Vukui i don Anto Jeli, a posebno dirljivo je bilo svjedoanstvo elimira Kuatka, inae ivog svjedoka blajburke tragedije i tragedije Krinoga puta. elimir Kuatko je na dirljiv i osobit nain ispriao o svim dogaajima koje je tada proivio jo kao 10-godinji djeak. Iznio je svoje dojmove o aktualnoj situaciji kad je u pitanju istraivanje zloina u Bleiburgu ali i predstavio svoje knjievno djelo, djelo koje je posvetio svim rtvama Bleiburga i Krinog puta. Ovom promocijom zavren je slubeni dio programa obiljeavanja travanjskih dogaanja iz 1992. godine, a u Hotelu Maestral organiziran je i prigodni domjenak za sve goste i prijatelje Kupresa.

njem profesora Ivice Svetinovia. Po zavretku svete mise brojna visoka izaslanstva iz svih razina vlasti u Bosni i Hercegovini te Republici Hrvatskoj koja su gostovala danas u Kupresu, obila

su masovne grobnice te spomen obliljeja u Ogledalima, Suhom Polju, Kuprekom polju te u gradu Kupresu gdje su poloili svijee te zapalili svijee za sve poginule u oba rata. Program obiljeavanja travanjskih dogaanja iz 1992. nastavljen je u Hrvatskom domu u gdje

St r a n i c a

16

Obljetni c e

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

D A N I S J E A N J A N A R T V E K O M U N IS T I K I H Z LO IN A U GRA A N IMA 19 4 5 .
Tomislav egelj, Zagreb
Potovani, Pozivamo Vas da svojim prisustvom podrite Dane sjeanja na rtve komunistikih zloina u Graanima 1945. te zajedno sa svima nama odate poast stradalima u poslijeratnim danima o ijim se sudbinama ve ezdeset etiri godine uti, a njihove kosti lee razasute po naim graanskim, prigorskim brdima. Do susreta u Graanima, srdano Vas pozdravljam! U ime svih graanskih drutava, udruga i upe, Predsjednik organizacijskog odbora Nedjelja, 10. svibnja 2009. 10.30 sati Sveana procesija uz sudjelovanje vjernika u narodnim nonjama i predstavnika dravnih i drutvenih institucija Procesija kree ispred junog ulaza O Graani Nedjelja, 10. svibnja 2009. 10.50 sati Polaganje vijenaca i svijea kod raspela Pri Isusu u umi iznad Lonine

Tomislav egelj

PROGRAM etvrtak, 7. svibnja 2009. 19 sati Tribina u Pukoj koli u Graanima (Isce 15) Komunistiki zloini na zagrebakom podruju Nakon Drugog svjetskog rata Na tribini e govoriti prof. dr. sc. Josip Jurevi

Nedjelja, 10. svibnja 2009. 11.00 sati Koncelebrirana sveta Misa (Pri Isusu) za sve stradale tijekom i nakon Drugog svjetskog rata u Graanima i okolici Misno slavlje predvodit e o. Vjenceslav Mihetec, OCD Pjevat e HSPD Podgorac, uz sudjelovanje zbora Baina, te prigodni recital

U sluaju kinog vremena procesija e se odrati na istom mjestu, a sv. Misa sluit e se u cintoru crkve sv. Mihajla na Iscu

Kontakt: Tomislav egelj

098/938-8226

Zagreb, Graani

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

P r i kaz knji g e

St r a n i c a

17

ZBIRKA U BRUSA
Akademik Mirko Vidovi, Pariz pokazao da se u nezavisnoj hrvatskoj dravi moe pisati i u stilu satirinih aforizama, a objavljivati na svoj raun. Ima ih koji e se ustraiti itajui ovaj svojevrsni suvremeni 'Satiricon' jo se led u kotanoj sri kod mnogih nije otopio. Misli su ovo otrijenjena ovjeka koji, u pol bijela dana - proivljava san naeg narataja da mu govor bude iskren i to do kraja, bez straha od 'drugova iz organa' kojima ispadoe uplji zubi i atrofira raljasti jezik. Tko nije bio suen na godine strogog zatvora zbog knjige pjesama, taj ne zna ta je Suac i svojim suvremenicima i naem potomstvu ostavio u amanet: on samome sebi objanjava same po sebi shvatljive stvari - slobodan i oslobaajui one kod kojih: 'Stjenica u mozgu ruje i smrdi'. "Poubijajmo djecu, spasimo svijet... Ovan bleji uvjeren da pjeva... Vrijeme nas okrade - junake nam ote a fukare dade... Frulai s Brijuna svirat e za nas 'ikino kolo', dok mozak ne izludi... Bivih drugova i novih duhova... Niste vi steklii, vi ste mii mii... Krlea samozvani, setebandijera naa moe kakati... Sad treba obraza za priznati i rei - brate moj, oprosti... koliko se je bandita izleglo iz Tita!... Ovdje je pokopan izrod, ali jo die... Doivjeh da nam je Matica maehica, i kopilad da su joj prionula suzi, i to joj vie pljuju posred lica, so njih vie mazi a nas vie mrzi... Ljepota runoe i istina lai su im sukus... Petnaest ve ljeta paun se epuri Saborom. aka inog i moralnog jada... Ma koja pravda Hag dok nam vlada, dok nam se vlada i prdaca boji... Nemaju ni duha, nagon ih goni... Ne viruj im ni kad se krste! " Itd. Ohrabrujue: U ovom stilu pisali su Mato i njegovi duhovni potomci, hrvatski politiki emigranti. Sad se ovako moe pisati i u Hrvatskoj, u kojoj se emigranti povratnici tretiraju kao uljezi, nepozvani gosti i zatoenici utnje. Bravo, Matko - tvoj govor je ovaploenje duge hrvatske utnje. Emigranti su zapravo otili u budunost gdje vas sve oekuju za blagdanskim stolom za kojim ne e biti ni uutitelja Hude Jame ni izvraivaa jaketa. Budunost pripada ljubiteljima istine - onima koji - viu s krovova, da kamenje ne bi progovorilo u korizmene dane.

Knjiga aforizama u stihov ima Mate Suca: OVDJE JA UVAM (u tisku) djeluje kao ispovijest nekog razoaranog ateiste, premda se ne moe govoriti o konverziji. Knjievnom tehnikom sarkastikih aforizama odlukuje se veina Aristofanovih djela. U novije vrijeme, u New Yorku je ovom tehnikom pisao svoje pjesme Ogden Nesh ('tihovi'), a u hrvatskoj knjievnosti tipian primjer rafiniranog sarkazma je Matoeva poema 'Mora'. U povodu Titove smrti, kao da mu je s modana skinut olovni oklop, napisao je svoju zbirku pjesama 'Vunena vremena' Gojko ogo i zbog toga je imao problema s 'organima gonjenja'. On je, naime, u obliku neke profane molitve zaklinjao rusku vjeticu Dunu i bugarsku babu gataru Vangu da ga zatite od Titova vampira da mu ne bi po noi doao odgristi none palce. Matko Suac je nakon vladavine straha, zatim vladavine narcisoidne euforije premundurenih generala i preokrenutih marksistikih doktora, koji su se zalijepili za svoje stolice partijskih komesara, sve njih nanizao kao pobrane tikve na kamenu ogradu hercegovake njive i izloio ih pogledu onih koj i znadu da ima upljih tikava u kojima se ipak moe nalijevati voda - ne prepune, da se ne bi prevrnule. Ovako bi se doimali Tinov i 'Mamurluci' da ih je pisao A. B. imi uz gusle i rakiju dudovau: Matko je stvorio kompilaciju izraza u jedinstvenoj formi i tako

Dok ispeku rakiju U svom 'Predgovoru' Matko zaora prvu brazdu na hrvatskoj knji ev no j me k o t i na j n ov ij e 'poviestne (neo)zbiljnosti' tvrdnjom: 'Ova zbirica strofa nastala je sasvim sluajno'. No, o kakvim probranim sluajnostima se radi 'do Hude Jame', navedimo nekoliko glavica luka, kupusa, saransaka i po koji rani krumpir 'rokui u Vuk-Jagievu blatu':

St r a n i c a

18

Hr vatska str anka p r ava

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

O HS P - H OS - U I L A N I M N AL J E PN IC A MA
Sven Rustempai, Sarajevo
o. Da je to tako, dovoljno je da ak i internet-historiari na Google-u otvore stranicu 'Ustaka naela', ili taj dokument pronau negdje drugdje, i to proitaju. Najblia veza je frakcionake, izvanstranake, pa ako hoete, i porodine prirode. Naime, visokopozicionirani prava Eugen Kvaternik, ulanio je HSP u Prvu Internacionalu u Parizu, te je HSP u Evropi smatrana lijevom politikom strujom. Kad se je Prva Internacionala raspala na komuniste i socijaliste, HSP je ostao na liniji socijal-demokracije. nju katolika i muslimana, Hrvata i Bonjaka, Hrvatske i BiH, protiv projekta velike Srbije. I stoga je HSP maksimalno blaena! Nastavak te propagande u BiH i Hrvatskoj i danas, je komunistiko-udbako koprcanje u vlastitom blatu - nakon to su izdali sve Titove deklarirane antinacistike ideale i 'Komunistiki manifest', pa svoje nacistike zloine iz 1990-tih godina prebacuju na davno sahranjeno ustatvo.

Sarajevo, 22. april 2009. - Neki samozvani znalci, koji se, da krajnji ishod bude jo go ri, smatraju braniteljima Republike BiH, proglasili su Hrvatsku Stranku Prava (HSP) - ustakom strankom! Historijska je istina, pak, da se samo jedna frakc ija frankovaca odvojila od HSP-a i pridruila Ustakom pokretu, to nije doista HSP, dakle, HSP nije nikada bila ustaka stranka. Naalost, te temeljne istine nisu poznate, jer komunistiko-udbaka propaganda ima dubok korijen u bosanskohercegovakoj javnosti. Kako neznanje moe biti strahovito tetno, kako je ono moglo biti kobno po obranu drave Bosne i Hercegovine da je nadvladalo potrebu ljudi za samoodranje, evo nekih temeljnih povijesnih injenica iz prve polovine, ali i iz zadnje dekade 20. vijeka, da se neznanje umanji, a znanje povea. Ustaki pokret, koji je utemeljen tek 1931. godine, nije imao veze sa HSP, niti se je na nju ikada poziva-

Eugen Kvaternik

Poetkom 20. vijeka, hrvatski idov Josip Frank je doao na elo HSP-a i krenuo mimo izvornog pravatva, pak je HSP raskoljen u dva pravca. Unuk Josipa Franka, Dido Kvaternik, je pristupio Ustakom pokretu, izvan stranke, te postao konceptor i logistiar Marseilleskog atentata, a kao ovjek Br. 1 UNS-a Bla Kraljevi (Ustake nadzorne slube), ideo log 'Jasenovca' i pogroma antidravnih Rekapitulirajmo: Ustaa nije 1990Srba. tih godina nigdje bilo; HSP nikada O odnosu Hrvatske Stranke Prava i nije bila ustaka stranka; HSP je Ustakog pokreta je dokazano da je prva stupila u borbu za suverenu Ante Paveli 1924. godine raspustio Republiku Hrvatsku i Republiku BiH, HSP i prihvatio ponudu Nikole Pai- a protiv Miloevi-Tumanovog koa da svoje strukture ukljui u Radi- munistiko-udbakog nac istikog kalnu stranku. Tu izdaju pravatva pakta iz Karaoreva 1991, koji je je raskrinkao najprije Stjepan Radi rezultirao pokoljem odanih graana (nekadanji Stareviev tajnik), a Republike BiH, pogotovo i ciljano kasnije, kad je Pai umro, i sam pripadnika bonjakog naroda, ali i kralj Aleksandar - nakon to je dao Hrvata koji su se tom dogovoru uspobiti hrvatske zastupnike u Skup- protivili ili se tek nali na putu, te tini i raspustiti sve stranke, te za- unitenjem i podjelom Drave vesti osobnu diktaturu u Kraljevini BiH. Nije na odmet napomenuti da neki od onih koji ve godinama blaJugoslaviji. te Ustae pokret koji jo od kraja Zato dominira prevara? Zato to Drugog svjetskog rata, a formalno su decenijima jugoslavenski komuni- od 1953. godine, ne postoji (!) stiko-udbaki falsifikatori nastojali primaju dobre plae u kunama i ocrniti i ocrnili sve to nije bilo po KM. A o n i ko j i to ine njihovoj volji, pa tako i HSP - izjed- dobrovoljno, rtve su udbake naujui tu stranku s Ustakim pok- propagande. retom. Naime, velikosrpskom projektu prve i druge Jugoslavije, a od HSP Ante Paradika i Dobroslava 1990. godine i velike Srbije, smetao Parage nije imala nikako c iljeve Usje HSP kao stranka koja trai surad- takog pokreta kao to je npr. for-

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

Hr vatska str anka p r ava

Jedna od metoda propagande je stara provjerena Dr'te lopova!. Naime, blati se neto nepostojee Ustae u proteklih 20 godina - da se prikriju postojee zloinake strukture KOS-a i SDB Jugoslavije, rasporeene i koordinirane u hrv atsko m , srpskom i bo nja kom liderstvu i Josip Frank n j ih ov im operativnim strukturama. Mnogo puta su srpski i bonjaki lideri, a pogotovu njihovi komesari u propagandnim odjeljenjima, tokom proteklih 20 godina nazivali HDZ-HVO i skoro sve to je hrvatsko, Ustaama i ustakim samo da bi prikrili injenicu da su to KOS-ove odn. UDBA-ine strukture u Hrvata. Kako to da su ih bonjaki udbai nazivali Ustaama, a ujedno mnogi dobivali hrvatske domovnice i putovnice, pa i odlikovanja i slina priznanja od gen. KOS JNA

St r a n i c a

19

miranje NDH na teritoriji RBiH, nego je HSP-HOS prvi naoruavao branitelje RBiH i odigrao kljunu ulogu u borbi protiv JNA-etnika u prvih dvij e go d in e ag r e s ij e (19 91 , 1992). HSP-HOS je totalno prisegao na Ustav RBiH, zastavu RBiH i postao zvaninim dravnim dekretom Predsjednitva RBiH, integralni dio Armije RBiH nakon to je Armija RBiH formirana! HSP-HOS su prvoborci sa ogromnim zaslugama u obrani Republike Hrvatske i Republike BiH, za njihovog postojanja - dok ih komunistikoudbaki pakt nije ubojstvima, terorom, eliminacijama, sklonio sa scene, da bi dogovor tog pakta protiv Republike BiH bio proveden u krvi, do kraja. Uspjeh HSP je mogu tek nakon to se na elu te kljune hrvatske dravotvorne stranke nae neporoan ovjek po uklanjanju udbakog dounika Ante apia iz livanjskog sela aprazlije. Jer, general KOS JNA Franjo Tuman je brino bdio nad time da se u Hrvatskoj ne uspostavi niti jedna stranka na elu koje ne bi bio neki udbaki dunosnik ili barem dounik.

Franje Tumana?! Kako to da su e t n ic i n a z iv a l i H D Z - H V O ustaama - dok su HDZ-HVO u raznim regijama BiH tokom rata kolaborirali sa tim etnic ima?! Kako to da su Tumanovi komesari i mediji naz iv a li bo nja ko lide rstv o muslimansko fundamentalistiko, a mi koji to znamo, svjesni smo da to nije istina?! Ima mnogo varijacija na tu temu, a mnogi odgovori su ovdje dani. Nai prvoborci iz redova HSP-HOS, ne batine nikakvo ustatvo, jer Ustaki pokret nikada nije bio pokret kojega je napravila i u kojemu je ulogu imala Hrvatska Stranka Prava (HSP) - historijska stranka koja je 1990. godine kao HSP i HOS, njene oruane snage, prva stupila u obranu RH i RBiH, znatno prije nego to je Armija RBiH osnovana, a kojoj je nakon osnivanja, HSP svoje oruane snage pridruila tako da je prisegla Republici BiH i postala integralni dio Armije RBiH ! Naalost, mnoge ove injenice 99,9% javnosti u BiH ne poznaje, a koliki je taj procent u Hrvatskoj, autoru je nepoznato.

O D FR A NKA DO PA V EL I A ( 1)
Dragutin afari, Velenje, Slo- dila, i on je znaio u svoje vrieme nim politikim duhov ima, zaljubvenija "vladajuoj strukturi" - kako se to danas liepo kae, iako prazno zvui, a zlo sluti - plailo i ruglo, dok su ga svem svietu predstavili crkveni dostojanstvenici kao buntovnikog Jan Husa, a vierni slubenici beko-budimpetanskobeogradskih gospodara jakobinskim zloduhom. Njegovu stranku, Hrvatsku Stranku Prava, krste "bandom razbojnikom". Ta e brazgotina ostati na HSP do danas, odnosno dokle god Hrvatska Stranka Prava bude sliedila Starevievu nauku, propoviedala bezuvjetnu hrvatsku dravnu nezavisnost i dokle god bude gmizala sluinaka klika pred izpodprosjeljenim u sebe i svoje mozgove malih dometa, po Banovim dvorima, a kruhoboraki klimavci dizali uplje glave iza sjedala u hrvatskoj Sabornici. Dakle, ne radi se toliko o ljudima, koliko o ideji pravatva, o vjekovnoj tenji i elji hrvatskog ovjeka, koja glasi: Podpuna dravna nezavisnost na cielom poviestnom i etnikom hrvatskom dravnom podruju. I pravo tu i takvu nezavisnost su propagirali nasljednici Starevievi. Zato su se i urotili protivnici te hrvatske misli, naprezali sve svoje snage, e bi okaljali Pravae i nji-

Dragutin afari (u sredini) Na oko bi izgledalo, kao da nasljednike Ante Starevia na pravakoj stolici prati zla kob. Ali nije tako, jer ni Starevia nije pote-

St r a n i c a

20

Hr vatska str anka p r ava

lje glave punile tuim idejama, i dok su se divovi pitali, emu njihova krepost usred kukavica (A. G. Mato), zadrali su Starevievi vrli muevi domovinski sunev pad svoje domovine Hrvatske i zaustavljali tihu propast, koju su sluge Bea, Pete, Beograda i Moskve spremali. Pravaki prvaci: Aleksandar HORVAT, Vladimir PREBEG i Ante PAVELI su se odupirali sa svojim viernim pristaama svim svojim silama, i umnim i tjelesnim, dok ih sudba ne odvede na drugi sviet ... Evo i dvije-tri posebno o njima. Aleksandar HORVAT
(6. prosinca 1975. - 8. svibnja 1928.)

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

hove voe. Osobito i posebno e to osjetiti prvaci Hrvatske Stranke Prava u vrieme, kad bude ta hrvatska dravna nezavisnost na dohvatu ruke, u vrieme kad budu pucali lanci, koji su sapinjali Hrvatsku: lanci austro-ugarske 1918., lanci srbijanski 1941. i lanci srbsko-komunisitki ovih dana. Teak, mukotrpan i nesnoljiv e im postati ivot u Hrvatskoj, korov hrvatski e ih guiti, kuga zavisti i sluinstva ih daviti, poast stranih interesa lebdjet e im nad glavama poput Damaklova maa. Zlo po Hrvatsku, propast hrvatskog naroda je imala razliita imena: slavenstvo, jugoslavenstvo, bratstvo, jedinstvo, napredak, socijalizam, komunizam i slino. Pristae svih ovih imena, svih tih ideja su zazirali od hrvatstva, izbjegavali ga kao koleru, e bi se tako dodvorili tuinu, kojemu e sluiti i od kojeg e dobiti mastni zalogaj za svoje tuste trbuine ...

U svom nastojanju prodire do priestolonasljednika Franje Ferdinanda, dolazi i do samog cara. No to bi prekasno, jer je hrvatska kruhoboraka inteligencija , zatrovana jugoslavenstvom, zaokrenula kormilo hrvatskog broda u srbsko-hrvatske i jugoslavenske vode. Horvat priznaje, da su lani proroci nadjaali u narodu, no ne posustaje, ne baca koplje u ledinu. Tjei ga misao i uvjerenje pak, da je "uinio svoju dunost i kao prava i kao Hrvat" i da e ostati u hrvatskom narodu kao "glas vapijueg u pustinji". U 54. godini umire ovjek i Hrvat, koga su resili ljudski karakter i ist i nesebian patriotizam. Vladimir PREBEG
(4. oujka 1862. 17. veljae 1944.)

na elu je Stranki u punom jeku ludog jugoslavenstva i srbstva, poslije smrti Josipa FRANKA preuzima vodstvo stranke. Zastupa istu hrvatsku tezu ujedinjenja svih hrvatskih zemalja u jednu samostalnu hrvatsku dravu i s time dolazi u sukob sa srbskom dravom od Jadrana do Balkana i od preko Dunava do Egejskog mora. Vidjevi, da su se sukobila dva svieta: Zapad i Istok, Europa i Balkan, zdravo je rezonirao da je nemogu zajedniki ivot Hrvata i Srba, kojima je druga poviest, druga tradicija, druga vjera, pa i druga dua i udoree. Javno razotkriva strani zloin, koji su srbski astnici izvrili nad hrvatskim zarobljenicima u Odesi na Crnom moru.

preuzimlje vodstvo Hrvatske Stranke Prava u najnepovoljnijem momentu: pijana u jugoslavenstvu i srbstvu srlja hrvatska inteligencija na elu s nesposobnim politiarima u zagrljaj Beogradu. Sve je, tako se inilo, bilo izgubljeno. Prebeg trai, dne 14. listopada 1918. sjednicu Hrvatskog Sabora s dnevnim redom: Ukinue Hrvatsko-Ugarske Nagodbe, te proglaenje slobode i samostalnosti hrvatskog naroda. A kad je neovlateno Narodno Viee predalo Hrvatsku Srbiji i ciganskoj dinastiji Karaorevia, podpisuje u ime HSP-a Proglas na hrvatski narod u kojem protestira proti tajnoj prodaji hrvatskih interesa i hrvatske drave. Vladimir Prebeg e biti proganjan od Beograda i njegovih slugana u Hrvatskoj poput svih pravakih prvaka. No ipak e doivjeti ostvarenje vjekovnog sna u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj. Umro je u 83. godini ivota.

Svi ti pak zvuni nazivi, izmiljen i i izabrani "uv iek u pravo vrieme", imali su jedini zadatak, a to je: Hrvatima propoviedati njihovu politiku nesposobnost, nezrelost, slabost, govoriti im, kako su nezreli i preslabi, a da bi mogli slobodno, samostalno i nezavisno egzistirati. I dok je puk bivao veim sliepcem, i dok su se up-

Nije onda ni udo, da je diktatorsko "Narodno viee" trailo od Stranke prava, neka odstrani s predsjednitva stranke Aleksandra Horvata, ako ele da ih se puta u sabornicu. Tako to je mogue jedino u Hrvatskoj! Kakve slinosti s dananjim vlastodrcima!!!

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

V r i jem e je z a pr av d u

St r a n i c a

21

U VJ E NI SPO MEN (5)

na hrvatske vojnike, sveenike, franjevce i sve hrvatske muenike pobijene u svibnju i lipnju 1945. godine na prostorima Maceljske ume kod Krapine i logorima u Mirkovcu kraj Sv. Kria Zaretje i Oroslavlju
Fran iv i n j a k ,
Z agr e b urmanec, 1997. bile iskopane jame na prostorima Maceljske ume, sve su te muenike u zatvorenim marvenim vagonima otpremali preko Zaboka na eljezniku postaju urmanec u smrt, osim onih koji su se spasili bijegom iz vlaka prije samog urmanca, to takoer u svojem lanku opisuje pokojni gospodin Slavko Ivankovi. Komandant logora u Oroslavlju bio je Branko Vidovi, roen u Slatini kod Krapine. Poslije rata bio je komandant OZN-e u Pregradi u inu partizanskog porunika. Bio je vrlo er prepun zatvorenika. Nakon nekoliko dana sam iz toga podruma, uz pomo dr. Zdravka Paamete, koji mi je bio kolega iz Zastavnike kole Oruanih snaga u Zagrebu, Ilica 242, a roen je u Sv. Kriu-Zaretju, bio premjeten u prizemnu sobu toga Poglavarstva. Odatle sam mogao kroz prozor promatrati ljude koji su se na Tijelovo 1945. godine okupljali pred crkvom za procesiju koju je s "Nebom" vodio tamonji, sada pokojni upnik kojega su sa strane pratila po dvojica naoruanih partizana s pukama i bajunetama na njima. Posebno mi je ostalo u sjeanju kako je s nama u podrumu Opinskog poglavarstva bio zatvoren ustaki zastavnik Stjepan Herceg iz Zagreba gdje je imao ivu majku, a priao je da je kao gimnazijalac pisao pjesme. Svakog dana ga je iz toga podruma jedan tamonji oficir po imenu Zubi (malen rastom, rodom iz sela Dukovca kraj Velike Vesi kod Krapine, a obuen u crnu odoru) izvodio u prizemne prostorije gdje ga je strano tukao korbaem od bekovine koji je nosio u sari izme. Zarobljenike je esto obilazio okrutni partizanski ofic ir Dragutin Rafaj iz Zaboka, koji je kasnije sa svojim kolegom ivkom Vujiem u Jazovki ubijao teke hrvatske ranjenike metkom u potiljak. Kada su bile iskopane jame u Maceljskoj umi, svi ostali muenici tih logora bili su otpremljeni gore i na najokrutniji na in pogubljeni. Kako je kapacitet za prihvat ogromnog broja hrvatskih zarobljenika u logorima Mirkovca bio premalen, otvorili su jo jedan veliki ograeni logor u Oroslavlju. Dok nisu okrutan prema ljudima, a dobro ga se sjeaju svi progonjeni i zatvarani ljudi iz Pregrade i okolice. On je 1950. godine bio imenovan domarom Titove rezidencije u Kumrovcu, a ki mu Danica bila je kustos rodne kue-muzeja "Maral Josip Broz Tito". U logoru u Mirkovcu bio sam 7 dana, a zatim sam vraen u podrum dvorca Vraniczany u Sv. KriuZaretju, gdje sam zatekao veliki broj zarobljenika. Iz toga sam podruma premjeten u podrum Opinskog poglavarstva, koji je bio takoKasnije sam ga jo jedanput vidio na sabiralitu zarobljenika i znanih mi ljudi - civila iz Krapine" koje je bilo blizu kolodvora u Varadinu. uo sam naknadno su ga vezali icom i odvezli kamionom s ostalim osuenicima preko Lepoglave u Maceljsku umu i tamo pogubili. Kolega dr. Zdravko Paameta donisio mi je hranu u logor Mirkovec i kasnije u zatvor Opinskog poglavarstva pa mu se u ovoj knjizi za uinjenu mi dobrotu u najteim trenucima mog ivota iz dubine srca najiskrenije zahvaljujem.

U pravcu samoga mjesta Mirkovec, s desne strane na mjestu dananjeg "Rasadnika", bio je jo jedan veliki logor ograen bodljikavom icom u kojemu su bili stacionirani samo pripadnici ustakih postrojbi, prema kojima je reim bio najstroi, sa strogom zabranom primanja vode i hrane, tako da su ti muenici pojeli svu travu u logoru, a mnogi su ondje dobili dizenteriju i umrli bez pomoi i lijekova.

St r a n i c a

22

V r i jem e je z a pr av d u
snaga u Zagrebu Stjepan Barui, roen u Bihau ili njegovoj okolici. Bio je po inu djelatni porunik. Kao pripadnik Udarne divizije bio je dotjeran iz Bleiburga u plavoj finskoj odori, bos, bez kape i oznake ina, a oko pojasa je imao pagom vezanu porciju. Nou ga je prozvao oficir OZN-e Branko Low, roen u Krapini, i odveo ga na sasluanje u I. kat Ivic i Fiziru, koji mu je tijekom sasluanja i pretresa u gornjem depu haljinca pronaao svjedodbe zavrenog IV. Teaja Zastavnike kole Oruanih snaga i ispita zrelosti te je po tome zakljuio da je bio asnik. Priao mi je, kada ga je Low ponovno doveo u podrum, da ga je sasluavao isljednik malen rastom po imenu Fizir i koji je bio odjeven u prekrojenu englesku odoru, a da nije nosio oznaku ina.

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

Ostalo mi je takoer u sjeanju kako je na Tijelovo prije podne dola sad ve pokojna majka Mima Horvat s kerkom Ankom iz Svedrue traiti svojega jedinog sina Rudolfa. Nosila mu je mlijeko u boci i kukuruznu zlevku (kola od kukuruznog brana sa sirom). No nije ga nala u logoru Mirkovec, jer je ve u urmancu bio pogubljen, pa mi je mlijeko i kukuruzni kola htjela dati na emu sam se zahvalio. Istoga dana je nastavila put pjeice zajedno sa kerkom Ankom iz Sv. Kria-Zaretja u logor u Oroslavlju, ali ga tamo takoer vie nije nala. Istoga dana je iz logora Mirkovec u Sv. Kri-Zaretje takoer doao kolima s jednim konjem starac iz Vinagore traiti svojega unuka koji je po njegovu prianju bio u sijenju 1945. mobiliziran u ustae. Donio mu je neto hrane, ali ga vie nije naao, jer je ve bio ubijen u urmancu ili Maceljskoj umi. Jako je plakao za njim, jer da su ga neduna odveli domai partizani i da mu je to bio jedini muki potomak u kui. S tim starcem se je odvezla do Krapinskih Toplica i moja pokojna majka, koja me je takoer traila u logoru Mirkovec, a nala me je na povratku u Sv. Kriu-Zaretju, gdje sam preko prozora razgovarao s tim starim djedom. Nakon nekoliko dana sam iz Opinskog poglavarstva u Sv. Kriu- Zaretju vraen u koloni zarobljenika pod pratnjom partizana uke Lovrenia (brata slikara Lovrenia) ponovno u Krapinu u podrum Civilne OZN-e gdje sam bio i ranije. Tu su me 4. lipnja 1945. prije podne prvi put sasluavali domai partizanski istraitelji Ivica Fizir (koji je bio moj kolski ko lega iz niih razreda gimnazije u Varadinu) i Valent Kataleni, zvani Valek, iz Jesenja kod Krapine. U istom podrumu bio je sa mnom zatvoren moj stariji kolega iz Zastavnike kole Hrvatskih oruanih

franjevaca te ice kojima su bili vezani po dvojica, a sveenici i franjevci pojedinano. Prema zapisu gvardijana Franjevakog samostana u Krapini Ostijana Ostrugnaja u Franjevakoj kronici pie da su se u Krapinu na Duhove 1945. godine vraale cijele kolone zarobljenika iz Slovenije i da je sabiralite bilo u urmancu i pred Pukom kolom u Krapini. Kako je sam gvardijan douo da su tamo neki franjevci i sveenici, pozvao ih je da dou u samostan da se odmore i okrijepe, jer nisu jeli ve 10 dana. OZN-a je to dozvolila, ali tako da je 10 franjevaca ilo u samostan, a 11 sveenika u upni dvor. Kako je u samostanu bilo vie mjesta, naknadno su iz upnog dvora tamo doli sveenici, ali im je bilo zabranjeno udaljavanje, a ocu gvardijanu je nareeno da na njih pazi, jer da e odgovarati ako bi koji pokuao bijeg. Sam gvardijan je u Kroniku upisao sva njihova imena, popis je na kraju ovoga teksta. lipnja 1945. oko 9 sati prije podne pozvani su na Civilnu OZN-u radi sasluanja jedna grupa prije podne, a druga poslije podne. Mogli su ponijeti stvari ako su htjeli, a to je bio znak da se vie nee vratiti. Rekli su im da ih na taj na in zavaravaju da e i i na Sud u Varadin, a smjestili su ih u jednu sobu na II. katu OZN-e. Toga dana me je pratilac Branko Low izveo iz podruma i odveo na sasluanje istraitelju Ivic i Fiziru, a iz njegove sobe su izila dva prestraena i blijeda franjevca u habitima. Kako me Fizir nije htio do kraja sasluavati, jer me je poznavao kao kolskog kolegu iz Varadinske gimnazije, dao me je predvesti drugom istraitelju Valentu Kataleniu. Kada me je Low pratio istraitelju Kataleniu, ispred Fizirove sobe ekao je sasluanje jedan sveenik.

Plaui mi je rekao da e ovdje biti sigurno pogubljen i zamo lio me da, ako ostanem iv, to javim njegovoj obitelji. I zaista, 4. lipnja 1945. oko 21,30 Branko Low ga je prozvao i izveo iz podruma gdje smo se posljednji put rukovali. Istoga dana oko 22 sata vodio je iz II. kata OZN-e 20 sveenika i franjevaca koji su te veeri pobijeni u Lepoj Bukvi Maceljske ume u jami koja je prilikom iskopa 1992. godine oznaena rimskim brojem IVd. U istoj jami pronaeno je 80 kostura pobijenih hrvatskih asnika i 20 prostrijeljenih lubanja sveenika i

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

Besjeda

St r a n i c a

23

Z A O B NO V U S OC I J AL NO G PO R E TK A ( 9)
dr. Boran Ivasovi,
Zagreb Ukrajina je bogata u rudnom blagu, u prvom redu ugljena. Preteno je poljoprivredna zemlja, gdje je ratarsko stanovnitvo otprilike 65% i 15% sainjavaju radnici u rudarstvu i industriji. Vei gradovi su Kijev (500.000 stanovnika), Harkov (450.000 stanovnika), Odesa (440.000 stanovnika), Dnjepropetrovsk, Stalin i Virno leminsk. Budui SSSR nije znao za demokraciju, Ustav i parlament Ukrajinom je upravljala Moskva. Gospodarstvo je funkcioniralo kroz: kolektiv izam, industrijalizac iju i monopol vanjske trgovine. U kulturi se provodila zabluda bluffovi (Koji su toliko omamili mnoge, da su svemu skloni vjerovati, gdje su svi bluffovi uzeti pod gotov novac). to se tie vjere; Slubeno je dakle Ukrajina - zemlja ateista. Domai kato lici, ako su vjernic i, gone se i zatvaraju. to se tie povijesti Ukrajine imamo tri razdoblja: 1. Kijevska kneevina do pada Kijeva pod Tatare (1240.g.), 2. Ukrajina pod Litavskom i Po ljskom vlau i 3. razdoblje: Ukrajina pod Moskovskom Rusijom. U drugom razdoblju stvara se nezavisna kneevina Galic ija i Vladimirija. Knez Danilo (1205-1264.g.) primio je kraljevsku krunu od pape Inocenta III. (zaetnika IV. kriarskog rata). To je jedinstven sluaj kraljevskog naslova u istonoj Europi. Povijest Ukrajine pie se s tri stanovita: ruskog, poljskog i u novije vrijeme s nac ionalno ukrajinskog i od svih troje zadnji vremenom pobjeuje, jer konano Ukrajinci jesu Rusi, ak moda i vei stariji Rusi od Velikorusa. Ali iz ovog ne slijedi, da se moraju odrei svoga jezika i svoje politike samosvijesti, a jo manje biti uvijek uz svoju sjevernu brau u svim njihovim krivudavim putovima. Meutim Ukrajina je u pandama Moskve koja joj pije krv na slamku, pa se ukrajinski narod samounitava. gom kao svojom svrhom dobiva na ivot potpun smisao, nepro laznu vrijednost. ovjek ima ivotnu zadau da vrenjem moralnog zakona, volje Boje, oivotvoruje svoju svrhu. ovjeku je postavljena apsolutna dunost, da duh svoj usavruje moralnom izobrazbom volje, da samog sebe odgaja za ivot u zajednic i s Bogom. Po tome slijedi da je zadaa kranstva u tome da oivotvori ljubav ovjeansku, jednakost, pravdu, slobodu i sve one udoredne ideale, koje sobom donosi duh Kristove religije. U tome je uzvienost kulturne misije svakog kranina. A marksistima suprostavlja jednog od najveih filozofa Francuza Bacona njegovom tezom da nas: povrno znanje odvraa od Boga, a u svojoj dubini privodi nas k Njemu.

3. 7. KOMUNIZAM I MATERIJALIZAM PROTIV VJERE 3. 7. 1. OD MATERIJALIZMA K RELIGIJI

(svezak 16/17)
Prof. dr. Stjepan Zimmermann u ovoj raspravi se ni jednom rije i ne poziva na vjeronauk Crkve i na crkveni autoritet, nego na dokaze iz razuma iznesene, kako su ih iznosili veliki filozofi, i to jo davno prije kranske vjere. Budui marksisti negiraju opstojnost Boga, on kritizira njihovo stanovite radi same spoznaje. Njegov osobni stav je: Da egzistira Bog, tj. nepromjenljivi uzrok svijeta, koji je sam o sebi (apso lutno) egzistentan, te je osobne naravi. Marksisti koji zastupaju materijalizam, kroz svoje spekulativno izlaganje o negiranju due, baziraju znanje na mozgu kao organu i materiji. S ondanjih znanstvenih otkria on apologetski brani svoj svjetonazor, i itaoca ove rasprave potie da sam razumski donosi zakljuke. Kako je po K. Marxu i V. Lenjinu: Religija opijum naroda, on nam poruuje da po vezi s Bo-

Sveti Augustin
Pa marksistima poruuje da pojedinci koji na bilo kakav na in podupiru socijalne nepravde, ne mogu se smatrati nosiocima kranskog duha, niti oni mogu da budu mjerodavni za prosuivanje kranstva. Poruuje: tko je puno lutao trae i istinu o ivotu, i tko je gorko iskusio to znai ivjeti bez istine, taj e u dnu due osjetiti zamaaj pitanja o Bogu i o naoj dui. Boga i duu eznem upoznati. Nita zar drugo? Sasvim nita (sv.Augustin).

St r a n i c a

24

M ani fest

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

A N T I - I S L A M S K I M A N I F E S T Z A E U R O P S K U U N I J U ( 9)
Eugen of Savoia
ISLAM RELIGIJA NETOLERANCIJE 9Nastav lja se s lai da je islam vjera mira, da Kuran propovijeda samilost i ljubav. Kao da je Muhammed na ovaj svijet doao nose i maslinovu granicu u ustima i kao da je umro sapet na kriu zajedno s Kristom. Kao da nije i on bio jedan glavosjek kao i valovi njegovih vojnika naoruanih sabljama. iri se dalje i la da je islam rtva Zapada. Kao da muslimani u proteklih 14 sto ljea nisu nikome skinuli las s glave, a kao da su panjo lska, Sic ilija, sjeverna Afrika, Grka, Balkan, istona Europa sve tamo do Ukrajine i Rusije bili okupirani od moje prabake. Kao da su pod Be stigle i stavile ga pod opsadu asne sestre Svetog Ambrozija i monahinje benediktinke. Nastavlja se i velika iluzionistika prijevara o umjerenom islamu. S tim nas pokuavaju uvjeriti kako na neprijatelj ini tek manjinu te ivi u udaljenim zemljama. A on je to kod nas ve u naim kuama. Bio je u naem domu 11. rujna 2001. kada je napao New York i W ashington; bio je u naem domu 11. oujka 2004. kada je napao Madrid. Imali smo ga u naem domu 2. i 3. rujna iste te godine u Beslanu, gdje su se zabavljali gaaju i kao na streljani djecu koja su bjeala u strahu iz kole, a te djece ubili su ondje 150. Bili su u naem domu i sada, 7. srpnja u Londonu u Engleskoj, gdje su se te kamikaze rodile i gdje su odrasli. Ondje su neto studirali, ondje su ivjeli u c iviliziranoj sredini, ondje su se zabavljali igrajui nogomet i kriket... Oni su, zaboga, u naoj vlastitoj kui ve trideset godina. A to je neprijatelj koji na prvi pogled ne izgleda kao neprijatelj. Ne nosi bradu, odijeva se zapadnjaki i potpuno se uklopio u na drutveni sustav. Ima pravo boravka. I nitko ga ne dira ako u njegovoj obitelji postoje dv ije ili tri ene, ako on svoju enu, ili ene, mlati, ako ubije ker zato to nosi traperic e... pa ni kada neki od njegovih sinova siluje neku petnaestogodinjakinju iz Bo logne koja se sa zarunikom ee po parku. To je neprijatelj koji damije pretvara u vojarne, u logore za uvjebavanje, u logore za novaenje terorista koji slijepo sluaju imama. To je neprijatelj koji zloupotrebljava nau slobodu kretanja pa moe putovati od Londona do Marseillea, od Ko lna do Milana bez da pokae bilo kakav dokument. Moda je terorist koji priprema teroristiki napad, moda nosi eksploziv, a nitko ga nigdje nee zaustaviti, nitko ga nee dirnuti. To je neprijatelj koji se ve smjestio u naim gradovima, u naim selima. Sve smo mu to dali da se on uope nije ni trebao potruditi da to dobije. 10Dragi prijatelji, Na antwerpenskom klizalitu Grote Markt ovo nije dozvoljeno, ali ovdje jest. Dakle, veeras vam predstavljam Strance i pjesmu Lova S Bolovanja, po posebnom zahtjevu po litiki nekorektnog Antwerpena! Dragi prijatelji, Antwerpen pati od neobine i ozbiljne bo lesti. Simptomi su dobro poznati: pjesme Stranaca se v ie ne mogu sluati, djeca na ko lskim izletima moraju jesti halal hranu, na antwerpenske javne bazene uvode se odvojeni sati za ene i mukarce, a kri na mitri Svetog Niko le je zabranjen. Uz nestanak kria s mitre Svetog Nikole, prikazi roenja su isto tako morali oti i s Boinih borova u lokalnim ko lama. A ako bude kako neke islamske organizac ije ele, u gradskoj vijenic i vie se nee dijeliti uskrnja jaja te e se ak maknuti i gradski boini ukrasi, naime zbog njihove neneutralnosti. To to muslimani podiu takve zahtjeve me ne iznenauje. Ali ovo dozvoljavaju okrune vlasti u kojima sudjeluju CD&V (Flamanski Kranski De-

To je jedan neprijatelj prema kojem se ponaamo kao prema prijatelju. A on nas ipak mrzi i neizmjerno prezire. To liko neizmjerno da moramo postaviti pitanje: Ako nas to liko mrzi, ako smo tako grozni, runi, prokleti, zato nas jednostavno ne pusti na miru i ne vrati se v lastitoj ku i? Zato ostaje tu? Zato da nam odree grkljan i digne nas u zrak? To je neprijatelj kojeg u ime humanosti i po litikog azila primamo na tisue. To je neprijatelj kojeg samog pozivamo da nam doe. To je neprijatelj koji da bi se mnoio ne treba umjetnu oplodnju ili matine elije. Njegov prirodni prirast je to liki da e se do kraja godine muslimansko stanovnitvo Eurabije udvostruiti.

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

M ani fest
Dragi prijatelji, U meuvremenu se puno toga promijenilo. Europa je postala bolesna i slaba. To se danas po novogovoru kae multikulturalna, slobodna i to lerantna. Poeli smo se straiti svoje vlastite sjene. Jedva da se usudimo obraniti svoju kulturu, svoju civ ilizac iju, svoje vrijednosti i standarde, samo zato jer se bojimo da nas ne nazovu rasistima ili islamofobima. Na primjer, na prv i dan nove godine AEL (Arapska Europska Liga) je odrao od vlasti odobren prosvjed u srcu Antwerpena, u kojem su stotine mladih muslimana ostav ile trag unitavanja po gradu. Uzvikivalo se idovi van, Dihad, Hamas, Hezbo lah i Osama, trebamo te. Neko liko dana poslije, islamske usijane glave uhvaene su u posjedu mo lotovljevih koktela i drugog oruja. Tuni vrhunac svega je pokuaj paljenja kue jedne idovske obitelji.

St r a n i c a

25

mokrati) i N-VA (Novi Flamanski Savez, Liberalno Konzervativna stranka) i to me mnogo vie uznemiruje. D a se Patrick Janssens (antwerpenski grado na elnik, SP.A., Soc ijalistika Napredna Partija) razotkriva kao islamski kolaborator koji svoje glasove i izbornu pobjedu duguje desec ima tisua muslimana, znamo ve due vrijeme. Ali injenica da je Kranski Demokrat kao to je Philip H ey len (v ije n ik C D & V u Antwerpenu) pro le godine zaista pokrenuo prijedlog za zatvaranje (ruenje) po lovice antwerpskih crkvi i njihovo pretvaranje u damije je previe za bilo iju matu! Dragi prijatelji, Toliko daleko smo doli! Ne samo da vie nismo gospodari svojeg vlastitog grada u svojoj vlastitoj zemlji od nas se sada oekuje bilo da se radi o po litiki nekorektnoj pjesmi Stranaca ili zabrani kria na mitri Svetog Niko le, ovdje nije bitno - da se uklju imo u samo-cenzuru i revizionizam. Zaista, revizio nizam, jer izbac ivanje kria s mitre Svetog Niko le jest ni vie ni manje nego iskriv ljavanje povijesti. Svetim Nikolom posmrtno je proglaen sveti kr anski biskup Niko la iz Myre, koji je iv io na podruju dananje Turske u etvrtom stoljeu, koje je tada bilo dijelom Rimskog Carstva. Nije bilo sluajno to su talijanski trgovci u 1087. godini prenijeli Niko line ostatke iz Myre u Italiju, kako bi ih zatitili od provale muslimana. Europa se tada prostirala od Osla do Jeruzalema i od Baltika do Sredozemnog mora. Istanbul se jo uvijek zvao Carigrad, a Hagia Sophia je jo uvijek bila katedrala, a ne damija. Ja nemam namjeru ponovo pisati europsku povijest, ne ak ni za 100 milijuna muslimana koji ive na europskom tlu.

i u Europi, a to je - oti i. Zaista, ako vam se ne svia u ovoj zemlji i u ovom gradu, otiite i vratite se u svoje matine zemlje. Dragi prijatelji, Takoer imam poruku za Patricka Janssensa. Kada, na primjer, Flamanski Interes u Antwerpenu prosvjeduje protiv obrednog klanja, ili protiv nedemokratske kraljevske obitelji, on nikada ne podcjenjuje rizik. Na dan 8. listopada, kao reakc ija na nau demonstraciju na kojoj se okupilo 200 ljudi, polic ija je pripremila vodeni top i dva odreda polic ije sa borbenom opremom, kao i spec ijalne odrede za uhienja, sve kako bi taj mirni prosvjed odrala pod kontro lom. Ali ako AEL prosvjeduje neko liko stotina metara od idovske etvrti, v idjet ete kako demonstrac iju prati samo par po licajaca na bic iklima. To je isto kao kada bi pozvao andare Saint Tropeza iz filma Louisa de Funsa da zaustave naciste, ili kada bi inspektora C louseaua poslao na zadatak hvatanja Osame bin Ladena! Dragi prijatelji, Za to je vrijeme Patrick Janssens gledao na drugu stranu te prebacio svu odgovornost na po lic ijske snage, koje su pogreno proc ijenile rizik. Ali mi znamo bo lje! Janssensova politika je po litika dvostrukih mjerila. On tetoi muslimanske useljenike, a na nae ljude gleda s v iso ka. On Antwerpen prodaje islamu. On na grad predaje u ruke arapskim stranc ima koji ve mau zelenom zastavom islamskog faizma, i to pred naom katedralom! Dragi prijatelji, Ovdje se ne radi samo o strogoj i vrstoj polic ijskoj izvedbi; o tome dozvoliti prosvjed ili ne; o pravu prosvjedovanja openito i o slo bodi izraavanja posebno.

Dragi prijatelji, Prvo i najvanije, imam poruku; poruku za muslimane koji ovdje ive i poruku za Patricka Janssensa. Svim muslimanima koji nalaze kako su naa zemlja i na na in ivota bezvrijedni, koji za demonstrac ija uzvikuju Osama, trebamo te, koji spaljuju zastave naih saveznika i koji dre kako je nae drutvo dekadentno i gaenja vrijedno, koji preziru ravnopravnost izmeu mukaraca i ena i odvojenost Crkve i Drave: elim im istaknuti temeljno pravo koje imaju svi u ovoj zemlji, a takoer

St r a n i c a

26

M em o r andum

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

MEMORA N DU M OF T HE CR OA T IA N N A T ION AL COUN CIL OF N ORT H A ME RICA (1933) (7)

Priredio dr. sc. Ante uvalo, Chicago exchanges, although these were previously artificially manipulated through the selling of Crowns and buying of Dinars by the Belgrade government, the ratio was still much more favorable to the Crown. BY THESE TWO OPERATIONS THE CROATIAN NATION WAS ROBBED OF MORE THAN TWO-THIRDS OF ITS SAVINGS. In addition to that, TAXES PAID BY CROATS WERE, AND STILL ARE, FROM THREE TO SIX TIMES AS GREAT AS THE TAXES PAID BY THE INHABITANTS OF SERBIA WITH THE SAME INCOME AND PROPERTY. This inequality has been defended by the Serbian politicians with the cynical statement, that the Croatian people were thereby paying only what they owed Serbia for their liberation from the AustroHungarian yoke! and until it was willing to move its place of business from Croatia to Serbia. DUE TO SUCH ECONOMIC POLICIES OF THE SERBIAN GOVERNMENT, CROATIA, ONCE A REMARKABLY PROSPEROUS COUNTRY, IS TODAY ON THE VERGE OF ECONOMIC RUIN.

Betrayal of Croatian interests

SUBORDINATION OF CROATIAN NATIONAL INTERESTS IN THE FO REI G N PO LI CY OF YUGOSLAVIA. One of the main arguments propounded by the advocates of the union with Serbia among the Croatian politicians was, that such union would serve as a preservator for the integrity of the Croatian national territory. This argument was proved as faulty, and the expectation on which it was based as unfounded, when a great part of Croatia was lost to it, only through either the criminal negligence or deliberate planning on the part of the Serbian diplomacy.

Forcing down the standards of culture

GOVERNMENTS SABOTAGE OF CROATIAN CULTURAL PROGRESS. In the field of cultural and educational endeavors Belgrade pursued the same policy in regard to Croatia as in the field of economic development. Many Croatian cultural institutions and organizations were forcibly dissolved and their funds confiscated by the government. The standards of teaching in the public schools were deliberately lowered, a great many of the high schools altogether abolished, and the standards of the University of Zagreb impaired by the refusal or restriction of necessary budgetary credits. Several of the most prominent professors at the University were dismissed, some because of their political convictions, some again simply in order to injure the cultural prestige of the Croatian nation in general, and of its main university in particular. These were some of the means by which Belgrade hoped to equalize the cultural standing of Serbia with that of Croatia, WHOSE CIVILIZATION IS SEVERAL CENTURIES IN ADVANCE OF THE SERBIAN.

The terrible cost of liberation

The rate of taxation was not E C O N O M I C only exorbitant EXPLOITATION OF CRObut truly ruinouATIA. The economic s. While the pripolicy of the Yugoslav ces of agricultu(Serbian) government ral products, was from the very beginwhich bring moning v io lently antire than 80% of Croatian. Early in 1919 Croatias incothe government decided me, fell between to devaluate the Crown umadinac 1921 and 1928 (Krone), which was, naturally, the only money used in nearly 300%, the rate of taxation Croatia. The first act was to rose in the same period some stamp all the Crown-notes with a 1500%. special stamp, and to confiscate The power of the government 20% of all the money offered for was also used to divert the flow such stamping. Only a short time of commerce in such a way as to later, the stamped Crown was benefit Serbia and weaken Croaforcibly exchanged with the Sertia. There were many instances bian Dinar in the ratio of 4 of governments refusing a licenCrowns for 1 Dinarin spite of se to operate to a manufacturing the fact that on international or commercial concern unless

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

P o v i jes t i ov jek

St r a n i c a

27

US POS T AV A H RV AT S KE D R A VE , D R. F RA NJO T UM AN , T UM AN IZ AM I DET UM AN IZ AC IJ A ( 1 )

Marko Francikovi, HRVATSKA KNJIGA
OPSTANKA, ulomci
Jer ideja jednoga naroda nije ono to on misli o sebi u vremenu, nego to Bog o njemu misli u vjenosti.

ostajanje na racionalnom tlu poslije predstavlja najvei dokaz skrivenih metafizikih stvarnosti koje ponitavaju isklju ivi materijalistiki pristup povijesti. Samo ako se uzmu zbivanja u 19. i 20. stoljeu vidi se kako je po nekim ope objektivnim realpo litikim okolnostima tu bilo vie proputenih povoljnih povijesnih momenata za ostvarenje hrvatske samostalnosti u bilo kojem obliku. Tako je godina 1848./49. bila jedna pogodna prilika da se Hrvatskoj omogui povoljno pozicioniranje unutar Monarhije, a koje bi se naknadno razvilo u istom onome pravcu po kojem se jedna Maarska u postratnom raspadu 1918. prirodno i neupitno osamostalila. Isto je tako i upravo ova 1918. godina i u stanju kakvo je onda bilo, sa sv im propustima iz 1848./49., predstavljala jednu priliku u kojoj se ipak moglo ostvariti hrvatsku samostalnost bez ikakve apso lutne nunosti za integrac ijom sa Srbijom i dinastijom Karaorevia. Gledano sa povijesne distance daleko je vea prilika za kakvu-takvu samostalnost bila te 1918. godine nego to je to bila 1990./91., jer je AustroUgarska bila ruevina kao jedna gotova stvar te je samo (ili samo ali ne mijenja na stvari) trebalo poduzeti korake da se to vie teritorija sauva od pretenzija sa istoka (Srbija) i zapada (Italija). Moe se potpuno legitimno tvrditi da bi ti grabeljiv i ratni pobjednici vjerojatno oteli velike komade hrvatskog povijesnog i etnikog teritorija, ali to nikako ne daje dokaz da nezavisne Hrvatske kao takve ne bi moglo biti, a kada se jednom uspostavi drava onda se dalje radi na povratu otetoga. Uspostavom drave koja ima svoju jasnu nacionalnu strategiju moe se najprije pripremiti, a zatim iskoristiti povoljnu priliku za djelovanje. Tono kao i 95. kada je Olujom okupiran teritorij vraen pod dravni suverenitet. Ovu hipotezu o proputenoj 1918. dodatno potvruje nastavak Prvoga svjetskog rata nakon samo 21 godine primirja, pa se, ako nita drugoga, u tom ratnom vihoru moglo pametnim dravnitvom postii svoje nac ionalne ciljeve bez obzira na ira ratna zbivanja. Naravno, ono to ovdje predstavlja najvei protuargument ovoj hipotezi ponajprije je navedena potreba za pametnim dravnitvom. To pametno dravnitvo je ono to je kronino nedostajalo Hrvatima ve od Zvonimira. Ili, najmanje od Zvonimira, jer da je uistinu dobrog dravnitva u Hrvata bilo i prije Zvonimira ne bi se moglo staviti sva jaja u jednu koaru i na koncu sa jednim porazom za dugi vremenski period izgubiti dravni suverenitet. U

(V. S. Solovjov: Ruska ideja)

Bolji je mladi siromaan a mudar nego kralj star a lud, koji vie ne zna za savjet.

(Propovijednik 4, 13)
Bolje je posluati ukor mudra ovjeka negoli sluati hvalospjev luaka.

(Propovijednik 7, 5)
Na zemlji nema pravednika koji, inei dobro, ne bi nikad sagrijeio.

(Propovijednik 7, 20)
Uvedi tuinca u kuu, i on e donijeti nevolju i otuiti te od tvojih.

(Knjiga Sirahova 11, 34)

Nemoj da osiromai gostei se pozajmljeni m novcem kad nita nema u tobolcu svojem.

(Knjiga Sirahova 18, 33)

Svaki savjetnik dijeli savjete, ali mnogi svjetuju sebi u prilog.

(Knjiga Sirahova 37, 7)

SMISAO USKRSNUA DRAVE HRVATSKE

Ovdje nema dovoljno prostora za detaljistiki ulazak u problematiku hrvatske dravnosti koja bi se inae morala studirati i razjanjavati od najkasnije VII stoljea pa sve do dananjice te iz razloga praktinosti ide se odmah na razmatranje vrhunaravnog smisla postojanja hrvatske drave. Ono to je kod uspostave hrvatske drave sutinski odreujue odnosi se na pitanje zato se sada, nakon viesto ljetnog gubitka dravnosti i podinjenosti stranim vlastima u raznim oblicima, ipak dogaa uskrsnue hrvatske drave? Koji je meuodnos mogue pronai izmeu Hrvatske kao novostvorene drave i povijesti shvaene kroz kransku eshatologiju? Pogotovo kada se sve gleda iz perspektive postojanja takvog povijesnog iskustva gdje se Hrvatima dogaa neprestano izmicanje obnove hrvatske dravne samostalnosti i u puno povoljnijim okolnostima u odnosu na okolnosti prisutne kroz Tumanovu dravniku epohu. Naravno, rije je o onim rac ionalistikim okolnostima koje je uope i mogue uzeti u jedno usporedno razmatranje razli itih povijesnih epoha, ali upravo

St r a n i c a

28

P o v i jes t i ov jek
djelotvornosti moglo bi se re i da je po onome to su urotnici postigli za Hrvatsku bilo bolje da se u urotu nije ilo te da su se urotnic i bavili knjievnou ili nekom slinom djelatnou te svoje politike nakane ostvarivali drugim sredstvima, ali sve ovo ulazi u hipotetine kalkulac ije o tome to bi bilo kad bi bilo i nema vee koristi od toga. Naravno, upravo stoga se ne smije tako usko promatrati na povijest jer to je naelni pogled upravo ove moderne znanstvene povijesti kojom se ne treba dati zavesti ve vidjeti u svemu onaj vii ili onaj dubinski metafiziki smisao te tako i neuspjeh ZrinskiFrankopana shvatiti kao nunost za dananjost kao i za dolazeu budunost. Ali, takoer treba sve skupa shvatiti i kao ono to nam slui kao praktini nau itelj kojim moemo promiljati svoje postupke po pitanjima hrvatskog dravnitva.

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

biti, moda je upravo to nepostojanje ikakvog pametnog dravnit v a o n o t o s e n a z iv a Zvonimirovom kletvom i njeno je ispunjenje u pomraenju iskljuivo dravnikog uma kod hrvatskog nacionalnog korpusa. Kako je inae mogue objasniti da svugdje drugdje Hrvati imaju svoju nacionalnu pamet ili nacionalnu inteligenciju, ali jedino kod problematike dravnitva dolazi do nepostojanja djelotvorne dravnike ideje i prakse. Hrvatska nacija posjeduje svoju intelektualno-kulturno-znanstvenu elitu koja je po svojoj vrijednosti na posve ravnopravnoj ravni kao i u ostatku kranske Europe, ali kontinuirano kroz sto ljea nema ni trunke svoje dravnike elite koja bi se makar na tren uzdigla na jednaku ravan sa svojim europskim ko legama. ak je i vojnoratnika elita prisutna u Hrvata, i to po svojoj vrijednosti iznad nekog pretpostavljenog europskog prosjeka, ali ni iz tog stalea iz kojega bi najvie bilo za oekivati volju za dravnitvom nema traenih postignua. Urota Zrinski-Frankopan u tom smislu predstav lja vrhunac hrvatske dravnike djelatnosti, ali biva doslovce obezglavljena, a kao jedina konkretna ostavtina ostaje romanti arska utjeha izreke: Navik on ivi ki zgine poteno. Ipak, nije iskljueno da je uinak samo te izreke vredniji od pragmatinog dravnitva te da se pravo ispunjenje tek ima desiti, a traginost Zrinski-Frankopana kroz njihovu rtvu daje moralnu snagu buduem hrvatskom dravnikom ispunjenju. Ovdje se sada razmatra pitanje dravnitva i ako se samo ono gleda onda je ono u sluaju Zrinski-Frankopana ipak zakazalo i to obrnuto proporcionalno od literarno-lirskog elementa koje se ispunilo ve samo pismom mua svojoj supruzi napisanim neposredno pred pogubljenje. Ako bi se htjelo biti bezduni procjenitelj

bonara ili srpskih zavjerenika meusobnim povezivanjem, planiranjem i djelovanjem radili na ikakvom funkcionalnom hrvatskom nacionalnom programu, nekoj nacionalnoj strategiji koja bi bila u najmanju ruku ravnopravna sa slinim pokretima u svijetu. Tu se istovremeno dotiemo onoga to moe naslutiti odgovor zato je tome tako, jer se u navedenim primjerima, kao i svugdje drugdje kod formiranja nacionalnih ideja i nacionalnih drava, uvijek radilo o tajnim drutv ima nac ionalnog predznaka ukljuenih u rad na nacionalnim interesima, tj. onome to ta tajna drutva nametnu kao prioritetni nac ionalni interes. Ali, istovremeno, na taj nain se sve nacionalno postavlja u opozic iju sa vjerom i Crkvom neminovnom povezanou istih nacionalno usmjerenih tajnih drutava ili revoluc ionarnih organizacija s protucrkveno/antikristovskim drutvima i organizac ijama iz kojih su izniknuli ili iji su sastavni dio pa po tome svi skupa bivaju podinjeni istoj (anti)duhovnosti koja iza njih stoji. Kroz cijelu Europu je val uspostave nacionalnih drava bio usko povezan ponajprije s judeomasonskom organizac ijom i provodio se vie ili manje nadahnut idejama iz podzemnih radionica te i takve provinijencije. Nacionalni identitet veeg dijela Europe time biva doslovce kidnapiran od strane onih sila koje stoje iza judeomasonstva pa tako i slijed dogaaja, te povijesni razvoj Europe prema ovome u to se ona danas izrodila ne treba uope uditi. U tom smislu, ako se ovako uviaju povijesna zbivanja, mi Hrvati moemo biti sretni da se nismo nali u tome klubu postprosvjetiteljskih nacija i drava, jer postoji nada da se tu oituje odreena providenc ijalnost kojom smo kao drava i kao nac ija sauvani od upadanja u nac ionalno -dravno pot injenje neistim silama na duhovnoj razini povijesne uvjetovanosti.

Prosinake rtve 1918.

Spomenuto nepostojanje dravnike misli i djela u razdoblju revolucije iz 1848./49. kao i postratnog raspada Austro-Ugarske 1918. ima svoju povezanost i s neuspjehom urote Zrinski-Frankopan jer je njihovom egzekucijom uniteno ono najvrednije u hrvatskom plemstvu, ali jednako tako pokazuje konstantan nedostatak dravnike svijesti kod novoformirane hrvatske mislee elite unutar graanskog stalea. Nevjerojatno je da se nije moglo unutar hrvatskog korpusa na i ljudi koji bi poput talijanskih kar-

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

Z a d ug s pr em ni

St r a n i c a

29

NISMO NAJL OIJI NA SVIJETU? NEVJER OJATNO. KAU DA I MA I G OR IH , SA MO SE T O K RIJE

Lasa ukilo, Zagreb Poticajni
izvor, AMERIKA ANALIZA: HRVATSKA MEU 10 ZEMALJA KOJIMA ZBOG KRIZE PRIJETI PROPAST , Business.hr 22. travnja 2009. Pokazalo se, zloguki proroci nisu bili u pravu. Nije u Hrvatskoj najgora financijska situac iju u svijetu. Ima jo devet drava ravnih njoj. Nije, isto tako, tono da bi Vijetnam bio ispred Hrvatske. Gospodarske prilike podjednake su onima u Vijetnamu. Prema analizi US News & W orld Reporta, Hrvatska se nalazi meu 10 zemalja sv ijeta koje imaju najvee anse da propadnu pod pritiskom globalne krize. US News je listu deset najgorih napravio analizirajui izvjea rejting agenc ija Moody's i S&P te uvaavajui miljenje svjetskih trita vezano uz zaduenost pojedinih drava. Uvaeni su podaci Marikta, koji prati vrijednosti CDSova na dug zemalja te agenc ije za kreditni rejting AM Best. Utjeno je da je deset najgorih podijeljeno u dvije grupe, a Hrgospodarski rast ovisi umnogome o turizmu, koji donosi 20 posto godinjeg BDP-a, a turistika industrija e pod udarom krize doivjeti pad. Ne preostaje nam drugo, nego krenuti u prostituciju. Nita neobino za dravu koju vodi spec ijalist za erotska izdanja. Zna on dobro kako rijeiti problem nezaposlenosti, osobito tijekom ljetnih mjeseci. Drugi najvei problem Hrvatske je rastua nezaposlenost, za koju se meutim u izvjeu navodi kriva stopa od 12 posto. Takoer 78 posto Hrvata smatra da drava ide u krivom smjeru. Ne e biti ba to liko. Nai podatci govore da je nezadovoljnih tek 77,99999 %. US News navodi i najavu S&P-a da razmatra smanjenje kreditnog rejtinga za obveznice s BBB na BBB-. Taj rejting, priznaje US News, zna i da Hrvatska moe plaati svoje obveze, no da se nalazi u poloaju u kojem se ta sposobnost moe lako ugroziti.

Slijedimo uzor: Ho i Min

vatska se nalazi meu onima koje treba dobro motriti, dok je pet najgorih u 'dubokim problemima'. Dakle, ima i gorih od Hrvatske. Duboke probleme imaju Meksiko, Pakistan, Ukrajina, Venezuela i Argentina, dok je Hrvatska u drutvu s Letonijom, Kazahstanom, Vijetnamom i Bjelorusijom. Ocjena koja je svrstala Hrvatsku u to drutvo je poznata. Hrvatski

Z AR D A JE DR . S C. IVO S A NAD ER KO R UM PI RAN ?

Lasa ukilo, Zagreb Poticajni izvor, BRITANSKI EUROPARLA MENTA RAC SANA DE RU: VAA VLADA JE KORUMPIRANA!, Business.hr, 20. 04. 2009.
Ba su ti Englezi ljudi bez veze. Oni ne mogu nikako razumjeti genijalne poteze naega premijera. Govore o korumpirano sti nae Vlade, iako se radi o najobinijem podmazivanju. to se bo lje podmazuje, to bo lje klizi. Uvijek. Morali bi to i Englezi konano shvatiti. Britanski lan Europskog parlamenta Roger Helmer, koji je i lan zajednikog parlamentarnog odbora E U i Hrvatske, krajem oujka uputio je pismo premijeru Sanaderu u kojem se estoko obruio na korumpiranost V lade, kao i potkopavanje ljudskih sloboda. ak su i razoarani. Nevjerojatno. Helmer u uvodu pisma tako navodi kako je izuzetno razoaran dogaajima koji se zbivaju u Hrvatskoj kao to su pokuaji Vlade da potkopa ljudske slobode i slo bodu govora, kao i niz izvjetaja koji sugeriraju da je razlog ekonomskog pada u Hrvatskoj loe upravljanje financijama i korupcija Vlade. Hrvatska je tako, istie Helmer,

St r a n i c a

30

Z a d ug s pr em ni
koji se tiu rjeavanja stambenog pitanja. Helmer upozorava i kako je vie od dvanaest lanova Vlade dolo pod sumnju zbog korupc ije, sukoba interesa, potkopavanja vladav ine prava i utjecaja na sudstvo. to se je ba zaka io za Luku Bebia? Zar on ne zna za njegovu slavnu komunisti ku prolo st? Mogao je barem navratiti do obitelji Go ldstein. U tom kontekstu spominje i sluaj koji jo istrauje austrijski Interpol - est milijuna do lara vrijedno pranje novca u koje je bio umijean tadanji ministar gospodarstva Branko Vukeli, odnosno aferu Brodosplit. Ta afera do dana dananjeg nije razjanjena. Eto, smeta mu i naa brodograd-

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

po Indeksu ekonomskih sloboda za 2009. godinu zauzela 116. mjesto meu 155 zemalja, a meu europskim zemljama zauzela je 38. mjesto meu 43 zemlje. Helmer posebno istie da je Hrvatska po Indeksu ekonomskih sloboda iza Srbije, te kako je alarmantno da je u kategorijama prava vlasnitva i v ladavina prava i padne slobode ispod prosjeka Afrike - to propituje spremno st Hrvatske da se priklju i Europskoj uniji. Pa, to onda, ako smo iza Afrike. Nismo mi, valjda rasisti. Britanski euro parlamentarac podsjea na nedavni skandal oko stana predsjednika Sabora Luke Bebia, to Helmer opisuje kao primanje neprijav ljenih darova

nja. Sigurno bi ju htio preseliti u kotsku! Helmer pie i kako su ga tijekom protekle dvije godine kontaktirali hrvatski graani, neprofitne organizac ije, kao i strani turisti i investitori koji su se uglavnom alili na nedostatak zatite prava vlasnitva. Sigurno su to oni to mrze svoju zemlju. Kao zoran primjer takvih problema Helmer navodi Zakon o go lfu koji koristi po litiku mo za konfisciranje privatnog zemljita kako bi ga mogli koristiti poduzetnic i povezani s Vladom u netransparentnim javno-privatnim partnerstvima. Ba nas ne vole. Englezi!

TODORI DOZ LOGRDIO I J EDNOM LI NI U

Lasa ukilo, Zagreb - poticajni izvor, Tihana Tomii i B.M.P., LINI: TODORIEV KARTEL UCJENJUJE PROIZVOAE , Novi list, Rijeka, 22. travnja 2009.
Agenciju za zatitu trinog natjecanja da zatiti prehrambenu industriju od monopola kartela koji ih ucjenjuju kako bi njihova hrana zavrila na po licama velikih trgovakih lanaca. Narod kae, treba puno dok doe iz dupeta u glavu. Neka vam ljudi iz prehrambene industrije pokau kakve zahtjeve im daje Ivica Todori da bi se njihovi proizvodi nali na po licama. Trae se desec i milijuna kuna godinje da bi se uope ulo u duane, a taj isti Todori istovremeno proizvoaima hrane ne plaa i po 150 dana, te im duguje takoer desetke milijuna kuna. Kako to? 'No, s obzirom na to da uiva podrku vladajue stranke, dravne institucije na to ne reagiraju, pa tako ni Agenc ija za zatitu trinog natjecanja' - rekao je Lini, odgovarajui na upit da imenuje te 'kartele'. I onda raspali. On tvrdi da su zbog toga i c ijene hrane u konanic i vie za graane nego to bi trebale biti, odnosno da se takvim odnosom pospjeuje kriza. Na pitanje ko liko je Agrokor, ili bilo koji drugi lanac, podigao cijene 'ulaza' u njihove trgovine, Lini je rekao da se ne radi o nekom manjem postotku u ankesima postojeih ugovora, nego o potpuno novim raunima kojima se pro izvoai direktno ucjenjuju da bi uope imali pristup tritu. Iako nije elio preciznije govoriti o kojim se pro izvoaima hrane radi, oito je mislio na cijeli niz tvrtki, od Kraa preko Podravke do Vindije itd. Imao je od koga i nauiti. Tata Ante vodio je zagrebaki Agrokombinat u doba tafete i druga Tita. 'Trgovci ubiru basnoslovne sume i

Teko je, uglavnom, sloiti se sa Slavkom Liniem, ovjekom prolosti, a bez ikakve budunosti. Ipak, legne mu ponekad i prava besjeda. Silom prilika progleda, posebno pred izbore. Saborski zastupnik SDP-a Slavko Lini prozvao je juer u Rijec i

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

Z a d ug s pr em ni
Stjepana Mesia. Neka, neka, vidjet e ve on svoje. Nije jo zavren jamski program. Ako se uvjeti trgovaca prema domaoj prehrambenoj industriji ne promijene, do kraja godine sv i moemo staviti klju u bravu - kae se u slubenoj izjavi Kraa, koja je juer nakon jo jedne runde pregovora izmeu elnika Kraa i Agrokora poslana naem listu. U izjavi se kae da su odnosi izmeu proizvoaa hrane i trgovaca openito kulminirali - dijelom zbog recesije, dijelom zbog ope nelikvidnosti, a dijelom zbog toga to banke vie s obrtnim sredstvima ne prate pro izvodnju. Gdje ti je bila pamet Nadane kad si skupa s njima hara io? 'Zahtjevi trgovaca prema proizvo-

St r a n i c a

31

na raun graana i na raun gospodarstva' - rekao je Lini. On kae da je SDP u Saboru odbio podrati izvjee o radu Agencije za trino natjecanje, a sada ne samo da e ga odbiti kad doe na dnevni red, nego e ve na prvoj sljedeoj sjednic i Sabora traiti raspravu o radu te instituc ije. Lini je o monopolu trgovaca govorio u kontekstu priprema turistike sezone, rekavi kako samo uspjena sezona moe spasiti i pro izvoae hrane koje 'ubija' opa nelikvidnost.

KRA: ZBOG TRGOVACA KLJU U BRAVU

Udario Iv ica Todori i na Nadana Vidoevia, sve kao ne vjerujui da bi on mogao zasjesti u predsjedniku fotelju. Ne slua, eto, ni

dnji postali su potpuno nerazumni i mi vidimo elemente da se na tu temu sastane Ekonomsko vijee, ili odri saborska rasprava. Pozivamo sve regulatore koji postoje, a ne reagiraju, od Agencije za zatitu trinog natjecanja, preko nadlenog saborskog Odbora, do Ministarstva gospodarstva da nas zatite od monopola trgovine koji proizvodnju stavlja u podreeni po loaj. Ne moe jedan dio gospodarstva gomilati ekstraprofite, dok se druge puta da 'umiru'. Mi po 150 dana ne moemo naplatiti svoju robu, koju za to vrijeme trgovci obrnu tri puta', pie u izjavi. I to sad? Preuzeti vlast. Nita v ie, nita manje.

G DJ E S U IM O DV JE TN IC I
Lasa ukilo, Zagreb Poticajni
izvor, RIJEKI SUD KANJEN ZBOG PREDUGOG SUENJA, tportal.hr, 4. travnja 2009. Naete li se u sudskoj parnici sudac e Vas upozoriti kako je korisno uzeti odvjetnika. Meutim, kad se oni nau u takvoj prilici, ute i ekaju milost presuditelja. Rjeavajui predmet za zatitu prava na suenje u razumnom roku, kojeg je podnio P. K. iz Rijeke, sutkinja Vrhovnog suda Republike Hrvatske Davorka Lukanovi-Ivanievi odluila je u korist predlagatelja. Tako je upanijski sud iz Rijeke duan donijeti odluku u roku od tri mjeseca, raunajui od dana dostave rjeenja, a predlagatelju P. K. je odreena primjerena naknada u iznosu od 16.000 kuna. Naime, imaju oni svoj nain obrane. Uspjean. 'Navedeni iznos isplaen mi je preko Ministarstva financija iz prorauna Republike Hrvatske, ali, naalost, upanijski sud jo uvijek nije rijeio predmet. Naime, Vrhovni sud svoje rjeenje donio je jo 31. prosinca 2007. godine, a sada je oujak 2009. godine! Dakle dosueni rok od tri mjeseca je debelo probijen, ali presude jo uvijek nema. Naprosto ne znam to bih vie mogao rei', kazao je P. K. Imaju oni svoje razumne rokove. P.K pristao je na objavu inicijala, a inae je rije o pravom p r av n om z na lc u . Nj e go v 'problem' datira iz 1991. godine kada je tuio dvije tvrtke radi naknade tete. Tek na roitu od 17. prosinca 2004. godine donesena je i objavljena presuda po kojoj je prihvaen tubeni zahtjev, a budui da se tuenik alio na presudu upanijski sud jo uvijek nije po njoj postupio. U obrazloenju osnovanosti zahtjeva za zatitu prava na suenje u razumnom roku Vrhovni sud istie da nije uzeo u razmatranje rok od dana podnoenja tube 19. studenoga 1991. godine, ve od 6. studenoga 1997. godine kada je stupio na snagu Zakon o potvrivanju Konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Tako je pravno relevantno razdoblje poelo tei 6. studenoga 1997. i traje do 31. prosinca 2007. godine. Ipak, dobro je znati.

St r a n i c a

32

Svijet

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

FI L M TJ E DN A : A ME R I K A L J U BI CA
Alan Silverman, VOANews.com, da koristi bilo soc ijalnu pomo ili
18/04/2009 Prije est godina, u Teksasu, jedna je mlada ena, samohrana majka, bila nevina uhiena, suprotstavila se takvoj nepravdi, tuila pravosudni sustav i pobijedila ga. Igrani film Amerika ljubica temelji se na njezinoj pri i. dravni stan. Velika veina osumnjienika uhienih u tom 'ratu protiv droga' su crnci, koji, suoeni s dugim zatvorskim kaznama ako ne priznaju krivnju unaprijed, uglavnom pristanu na zahtjev tuitelja. ak je i Dee njezina vlastita majka nagovarala da radije prihvati takvu pogodbu nego U filmu njezino je ime Dee Roberts. riskira osvetu monog tuitelja. S 23 godine, ona je samohrana majka, na dnu ekonomske ljestvice: Te su injenice privukle panju sa svojom plaom konobarice i ma- odvjetnika iz organizac ije za zatitu lom socijalnom pomoi, ona ivi sa graanskih prava, American C ivil svoje etiri kerke u dravnoj stam- Liberties Union, koji odlue utuiti benoj zgradi, prekrcanoj obiteljima itavo lokalno pravosue u ime Dee koje isto tako jedva spajaju kraj s Roberts. krajem. Sve se dogaa u ruralnom, U filmu, sve se zbiva u izmiljenom istonom dijelu Teksasa. U prosincu 2000., lokalna po licija, na zahtjev gradiu Melody; u stvarnosti to je monog lokalnog okrunog tuite- gradi Hearne, u Teksasu, a pravoj lja, uhiti velik broj ljudi a meu nji- junakinji prie ime je Regina Kelly. Ona kae da je 98 posto filma potma i nju u sklopu takozvanog 'rata puno tono onako kako se i dogodiprotiv droga'. lo. Zaprepatena Dee nae se u zatvoScenarist Bill Haney uo je priu ru u oekivanju suenja jer, prema Regine Kelly prije est godina, opitadanjim teksakim zakonima, tusanim na jednoj javnoj radio postaitelj je mogao podi i optunicu bez ji. Otputovao je u Teksas s namjeijednog dokaza osim iskaza po lic ijrom da snimi dokumentarni film, skog dounika. Tuitelj joj nudi opno, umjesto toga, odlu io se za igciju da prizna krivnju, a u zamjenu rani film zbog dramatskih elemenajoj bude suspendirana kazna. No, to bi ju uinilo osuenim zloincem ta koji su dovoljno jaki da zanimaju vrlo iroku publiku. i uskratilo joj ikad vie mogunost

Redatelj Tom Disney kae da su svi nazivi i imena u filmu izmijenjeni kako bi se izbjegla reakc ija javnosti protiv stvarnih ljudi umijeanih u priu. No, taj je napor barem dijelom bio uzaludan: Regina Kelly i njezine kerke odselile su nedavno iz Hearnea zbog pritiska pod kojim su ivjele. Ona, naime, jeste pobijedila na sudu i ostvarila svoju pravdu, a kao rezultat toga izmijenjen je i zakon u Teksasu. No, godinu dana kasnije, lokalni birai su ponovno izabrali tuitelja o kojemu govori film na jo jedan mandat na toj dunosti.

PROSLAVILI USKR S IZBOROM ZA NAJBOL J E OD JEV EN OG M A G A RCA

Manuel Rueda, VOANews.com,
17/04/2009 itelji jednoga grada na karipskoj obali Kolumbije i ove su godine proslavili Uskrs kako to obino rade odravanjem izbora ljepote. No, taj je izbor pomalo neobian, jer se njime ne okrunjuje najljepu enu ili mukarca ve najbolje odjevenog magarca! U ko lumbijskom gradiu San Antero, ovaj natjeaj ima dugu povijest. Peter Vito la odijeva magarce ve vie od deset godina. Ove uskrnje nedjelje, njegovog vlastitog magarca Juanchoa krasilo je na leima neto nalik mrtvakom lijesu. S bokova mu se smijei smrt s kosom i visila tri plastina vra koja su izgledala poput boca s rumom. Peter Vitola objanjava simbo lizam maPeter Vitola osvojio je drugo mjesgarevog ko stima i kae da to na izboru za najbolje odjevenog je odabrao ovaj, kao simbo l borbe magarca. Njegova je poruka: "Ne protiv ovisnosti o rumu. Rum nije

pijte rum, nije dobar za zdravlje."

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

Svijet

St r a n i c a

33

dobar za zdravlje, kae on ljudi se lako napiju i izgube kontrolu. Vitola zna da iri ne ocjenjuje lijep izgled ovih ivotinja ve, kae, nain na koji njihovi kostimi izraavaju sarkazam - dakle, njihovu poruku i kreativnost.

Kako su godine prolazile, tako je rastao i broj jahaa magaraca, koji su poeli na njih stavljati minku i perike. Tako je ono to je zapoelo kao mrana procesija postalo vrlo ivahan jednotjedni festival koji danas ukljuuje i baseball natjecanja, knjievni susret i neko liko uliSvaki od 30 magaraca koji se natjenih parada. u na ovom izboru ima ansu biti okrunjen kraljem ili kraljicom. Neki su odjeveni kao sumnjivi biznismeni, a neki kao pop zvijezde koje nose zastave s porukom mira. Jedna od njih ak aludira na ekonomsku krizu: vlasnik magarca dri plakat s natpisom pregaeni siromatvom. Sve je to poput nekog karnevala. Kao i mnogi karnevali, i ovaj festival magaraca ima kranske korijene. Julio D iaz nastavnik je srednje kole u San Anteru i jedan od organizatora festivala. On dobro poznaje povijest izbora za najljepeg magarca. Gospodin Diaz kae da su dvadesetih godina prolog sto ljea povorke ljudi nosile lutku Jude ulicama San Anteroa. eljeli su ga kazniti to je izdao Isusa. Tako bi ga svake uskrnje subote postavili na magarca i, nakon to bi ga prevezli gradom, spalili na loma i kad bi pala no.

Norbely Martinez opisuje kako je njegov grad zahvalan ovoj vrijednoj ivotinji. iv imo u ruralnoj sredini, kae on, u kojoj je magarac vitalni dio naeg gospodarstva. Farmeri ga koriste za prijevoz korijena juke s polja. Ovdje nekad nije bilo vodovoda, pa su nam magarc i sluili i za dopremu vode, dodaje gradonaelnik Martinez. San Antero ima oko 30 tisua stanovnika i preko 2.500 magaraca za koje itelji kau da su vrlo dobro zbrinuti. Veina njih sretni su to na ovaj nain mogu odati poast magarcu. Jer, kau, on je napokon i biblijska ivotinja. Jedan je magarac pomogao Mariji i Josipu da pobjegnu iz Egipta, kae jedan pro laznik. A Isus je stigao u Jeruzalem na Cvjetnu nedjelju takoer na magarcu. Meu strastvenim poborcima festivala je i knjievnik Alberto Salcedo Ramos koji je odrao radionice na knjievnom susretu. On kae da je magarac jedna divna i vjerna ivotinja, prema kojoj esto ne postupamo kako treba, i koju smo nepravedno pretvorili u simbo l neukosti i tuposti. Zato ga, kae, trebamo cijeniti i dalje slaviti ovim festivalom.

Parada magaraca u San Anterou u Kolumbiji

Meutim, mjesni bi biskup elio da se sve to dogaa na neki drugi dan. On se ali da ovakvi festivali pretvaraju Uskrs u jednu veliku zabavu i time udaljuju ljude od Boga. No, organizatori festivala ne ele popustiti. Grado na e ln ik S an Antern a,

N O V I N AM A P R I J ET I I Z UM I R A N J E J E R T E K O Z A R A U J U O D S AD R AJ A N A I NT E R N ET U
VOANews.com, 15/04/2009 pronali dobar poslovni model. Tiraa im pada, kao i zarada od reklama i oglasa. Posljednji od velikih listova koji su proglasili bankrot je Chicago Sun Times. Krajem prole godine, u Chicagu su se dogodila najmanje dva dogaaja nacionalnih razmjera. Lokalni je senator postao predsjednik drave, a guverner drave Illino is stanovnik Chicaga uhien je pod optubama da je planirao uzeti mito. Za novinara vrlo uzbudljiv i dani, kae Gerry Kern, jedan od urednika lista Chicago Tribune: "Bili smo prvi koji smo objavili lanak o Blagojevichevim planovima da proda ili trampi imenovanje na upranjeno senatsko mjesto senatora Obame te o nizu drugih njegovih pokuaja iznuivanja mita. Istraivali smo cijeli sluaj godinama." No, lanak o uhienju Roda Blagojevicha u istom je izdanju lista zasjenila informac ija da Chicago Tribune list s tri milijuna itatelja - odlazi u steaj. 'U budunosti vie neemo moi financ irati takvo istraivako novinarstvo, jer nam je zarada sve manja' kae Gerald Kern. Proli su mjesec prestali izlaziti i

U posljednjih nekoliko mjesec i vie je amerikih dnevnika otilo u steaj. Tiskani mediji postaju elektronski - sele se na Internet - ali nisu

St r a n i c a

34

Svijet
esto se plaali i vie nego to je bila realna vrijednost. Kao da nitko nije oekivao da e ekonomska kriza biti tako teka. Mnogi listovi poput ikakih imaju prevelike dugove koje sada ne mogu otplatiti." Mike Smith dodaje da mnogi od listova koji su najavili steaj i danas izlaze, ak i ostvaruju zaradu. Meutim, ta zarada nije dovoljno velika. Najvei je problem pad zarade od reklama i oglasa, koji je prole godine iznosio 17 posto. To je posljedica preseljenje na Internet. Owen Youngman je prije deset godina radio na digitalizac iji lista Chicago Tribune. Evo to on kae o problemima amerikih dnevnih listova: "Poanta je u tome to ne postoji poslovni model koji bi doveo do toga da novine zarauju od svojih sadraja koji su na Internetu."

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

tiskana izdanja glavnih dnevnih listova u Denveru i Seattleu, a i drugi je ikaki dnevnik Chicago Sun-Times najav io odlazak u steaj. Iako im se od preseljenja na Internet - poveao ukupni broj itatelja, amerikim je dnevnic ima u posljednjih deset godina tiraa pala za osam posto.

Chicago uskoro bez dnevnih listova?

Profesor novinarstva na Sveuilitu Northwestern Mike Smith kae da e se taj trend nastaviti: "Prije nekoliko godina, na medijskoj se sceni dosta kupovalo i prodavalo.

Gerry Kern kae da Chicago Tribune danas zarauje, zahvaljuju i web stranicama na kojima se objavljuju najnovije lokalne Internet i televizijske vijesti. On oekuje da e se Chicago Tribune ipak nekako izvui, ali da za druge amerike listove nije siguran. 'Danas vie ne moete izdavati klasinu novinu. Ako elite biti uspjeni, morate istovremeno biti i na internetu i na televiziji i na radiju' kae ovaj ameriki novinar.

U M J E S T O P L A E N A F LO R I D I, B R O J N I A M E R I KI S T U D E N T I O D L U U J U S E Z A V O LO N TE R S K I R AD
Brian Wagner, VOA News.com,
14/04/2009 Tisue amerikih studenata provest e ovog proljea tjedan-dva na volonterskim projektima irom zemlje. mu je ovaj projekt pruio vrijedno iskustvo u profesiji kojom e se baviti. Za neke njegove kolege, rad na gradilitu potpuno je stran. Recimo, za Evansa Amoaha, studenta matematike. U Miami je doao s nekoliko kolega: organizaciji drugih graanskih udruga. U Nacionalnom parku Everglades blizu Miamija, Louie Toth vodi grupu studenata sa sveilita Wisconsin u udaljeni dio ume, gdje pljeve vegetaciju koja nije autohtona u ovom podruju, jer gui razvoj 'domaih' biljaka. Studentica ekologije Samantha Mueller kae da razumije ovaj problem, jer je istraivala slian problem riba u rijekama Wisconsina. Usprkos napornom radu, studenti kau da osjeaju zadovoljstvo jer su pomogli drugima. Sarah Zipperle tvrdi da joj je ljepe nego to bi joj bilo da je otila na odmor na more: "Radimo na neemu to je znaajno i vrijedno. Svjesni smo da smo postigli neto veliko, a ne samo sjedili na plai." Premda e biti potrebne godine da se vegetacija u podruju Evergladesa oporavi, ovi se studenti nadaju da e njihov rad imati trajan utjecaj na tamonji okoli.

Svakog proljea, amerika sveuilita zatva"Samo smo jednom uspjeli raju se na tjedan ili otii na plau. Mogao sam dva, a studenti odlaze za proljetni raspust otii ili kui ili s prijateljima Studenti-volonteri na kui. Ali iako je ovo tena more primjerice projektu u nacional- ak posao - zabavno je na plae na Floridi. No, nom parku Evergla- raditi s prijateljima." neki radije volontiraju des na Floridi na humanitarnim proNeki od volontera dodat e jektima u Miamiju i drugim gradoviovo iskustvo na svoje ivotopise, dok ma. su drugi tu jer jednostavno ele doprinijeti dobrobiti ire zajednice te pomoGrupa studenata sa koleda Dartmoui ljudima koji teko ive. U sklopu th provodi proljetne praznike u jednoj projekata organizacije Habitat for od siromanih etvrti Miamija, gdje Humanity ovog proljea radi oko 14 grade kue u okviru akcije organizacitusua amerikih studenata. Mnogi je Habitat for Humanity. Leo Anzagira, drugi pomau na slinim projektima, u student graevine iz Gane, kae da

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

Jug o i sto na Eur o p a

St r a n i c a

35

PO G LA V AR KATO LI KE C RK VE U BI H U PU TIO U SKRSNU PO RU KU I U K AZAO NA ZABRIN J AV AJU U PO J AVU

Jusuf Ramadanovi, Sarajevo
SETimes.com, 17/04/2009 ivjelo na teritoriju Republike Srpske [RS] prije rata", kazao je, misle i na sukob u BiH 1992-1995. Sada ih je "samo 13.000." Upozorio je kako bi katolici mogli u cijelosti nestati iz RS. Broj katolikih stanovnika opada i u drugom entitetu BiH, Federac iji BiH (FBiH). Od 528.000 katolika koji su ivjeli u Vrhbosanskoj nadbiskupiji (sa sjeditem u Sarajevu) prije sukoba devedesetih, ostalo ih je samo 213.000, kazao je kardinal. Samo prole godine stanovnitvo katolike nadbiskupije smanjilo se za 3.000. Pulji se poalio kako je njegova nestajua pastva sve starija, jer mlai lanovi emigriraju.

ITA L IJ A UH ITI L A SRBIJ AN SKO G FA IST I KO G VO U

SETimes.com, 20/04/2009 RIM, Italija -- Policija je priopila u nedjelju (19. travnja) kako je uhitila srbijanskog neofaistikog vou Gorana Davidovia za kojim je izdana meunarodna tjeralica. Davidovi vodi desniarski ekstremistiki pokret Nacionalni stroj. Srbijanska ministrica pravosua Sneana Malovi potvrdila je njegovo uhienje u Trstu i kazala kako je policija pronala neke "prilino interesantne dokumente" u njegovu stanu, kao i "prijenosno ruanulo, zastave i odjeu s oznakama i simbolima ekstremne desnice, CD-ove i nekoliko floppy diskova". Po zakonu, Italija ima 60 dana za odluiti hoe li izruiti Davidovia Srbiji. Tamo se sueljava s optubama za poticanje nacionalistike, etnike i vjerske mrnje i nesnoljivosti, kao i za fizike napade na sudionike protufaistikog foruma u Novom Sadu koncem 2005. godine.

Kardinal Vinko Pulji upozorio je na tiskovnoj konferenciji na kontinuirano etniko ienje i predloio preustroj Bosne i Hercegovine. Osim toga, u svojoj tradicionalnoj uskrsnoj poruci, potvrdio je ulogu Uskrsa u vjeri i identitetu katolika

Poglavar Katolike crkve u BiH Vinko Pulji je pozvao na preuPulji (u sredini) obratio se vjernicima stroj BiH kako bi se popovodom Uskrsa boljao ivot stanovniu BiH. Poglavar Katolike crkve u Bosni i Hercegovini (BiH) kardinal Vinko Pulji govorio je na tiskovnoj konferenciji 10. travnja, dan prije Uskrsa, o ozbiljnim meuetnikim izazovima i onima koji se odnose na elnitvo, s kojima se BiH sueljava. "Etniko ienje se nastavlja 'tihim odljevom ljudi'", upozorio je Pulji u Sarajevu. Ustvrdio je kako vlasti sada koriste "perfidna administrativna sredstva" umjesto otvorene brutalnosti da izguraju nepoeljne skupine. Pulji je upozorio na nestajanje kato li ke populac ije u BiH. "Ukoliko meunarodna zajednica eli ouvati BiH kao multietniku zemlju, ona mora imati u vidu da je oko 220.000 Hrvata katolika tva i po litika situacija. Preuzeo je sugestiju Bosanske biskupske konferencije o preustroju zemlje tako da niti jedna od triju vodeih skupina ne ini manje od 30 posto ili vie od 40 posto stanovnitva bilo koje regije. Pulji je takoer uputio tradicionalnu uskrsnu poruku iz Sarajevskog sjemenita. Potvrdio je "proslavu usrksnua [kao] najvee blago nae vjere "u trenutku kada se mnoge temeljne ljudske i kranske vrijednosti dovode u pitanje. U ime bosanskih katolika Pulji je primio uskrsne estitke od razlitih dunosnika, ukljuujui svu trojicu sadanjih lanova Predsjednitva BiH, ministre u vladi FBiH i efove politikih stranaka

INZKO PR IOPIO KAKO USTAV NE IZMJE NE NI SU UVJET ZA LA NS TVO BIH U EU

SETimes.com, 20/04/2009 SARAJEVO, Bosna i Herc egovina (BiH) -- Visoki predstavnik Valentin Inzko izjavio je u nedjelju (19. travnja) kako ustavne izmjene u BiH nisu uvjet za zatvaranje ureda v isokog predstavnika ili za pridruivanje zemlje EU. U intervjuu radiju Federacije BiH (FBiH), Inzko je kazao kako bi dokazivanje da su ustavne izmjene mogue bio dobar znak da se "stvari mogu pokrenuti naprijed". Dok se pregovara o amandmanima, "logika da netko pobjeuje, a netko gubi treba se odbaciti", dodao je i istaknuo kako bi ustav trebao "uini dravu uinkovitijom".

St r a n i c a

36

Jug o i sto na Eur o p a

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

INZ KO POZ IV A NA GOS PO DA RS KE REFORM E U BIH

SETimes.com, 17/04/2009 SARAJEVO, Bosna i Hercegovina (BiH) -- Visoki predstavnik Valentin Inzko izjavio je u etvrtak (16. travnja) kako bi elnici zemlje trebali doivljavati sadanju gospodarsku krizu kao prigodu za provedbu gospodarskih reformi. "Kriza je vrijeme prigoda, ba kao to je i vrijeme promjena", istaknuo je. Inzko je kazao kako vlada mora ubrzati reforme kako bi aktiv irala kredit MMF-a u vrijednosti 675 milijuna eura.

P O Z I CI J A S R B I J E P O G OR AV A S E N A K O N P RI JEM A HRV A TS K E I A L B A N I J E U NA T O
Igor Jovanovi, Beograd SETimes.com, 16/04/2009
Analitiari i politiari slau se kako bi nakon prijama Hrvatske i Albanije u NATO Srbija mogla izgubiti svoju vodeu ulogu na Balkanu, zbog ega mora intenziv irati suradnju sa Savezom kroz Partnerstvo za mir. Hrvatska i Albanija pridruile su se NATO-u 1. travnja, izazivajui zabrinutost analitiara u Beogradu kako se

razbija poloaj Srbije na Balkanu. "Srbija je zapoela gubiti svoj vodei poloaj u regiji prijemom Hrvatske i Albanije u NATO", izjavio je analitiar Aleksandar Radi. "Hrvatska je imala ambiciju postati regionalna sila, i sada polako provodi taj plan, dok Srbija ostaje zatoenik prolosti", istie Radi. Stanje postaje jo sloenije za Srbiju s injenicom da Makedonija kuca na vrata NATO-a, a Bosna i Hercegovina jaa dobru suradnju sa Savezom kroz program Partnerstvo za mir (PfP). Srbija je postala lanica PfP 2006. godine. Samo dan nakon prijama novih lanica s Balkana u NATO, Srbija je predstavila nacrt strategije dravne sigurnosti i nacrt strategije obrane u kojima zadrava svoju proklamiranu vojnu neutralnost. Predstavljajui dokumente, ministar obrane Dragan utanovac izjavio je kako bi Srbija trebala uspostaviti pozitivne odnose sa NATO-om u okviru PfP to je prije mogue.

"Moje miljenje jest kako je lanstvo u NATO-u jo uvijek apstraktno, budui da nas jo nitko nije pitao niti nam ponudio opciju pridruiva- Ministar obrane Dragan utanovac izjavio je nja organizaciji; stoga kako bi Srbija trebala ostvariti kvalitetan odnos sa NATO-om ministarstvo obrane u ovom trenutku ne razmatra to pitanje", dodao je utanovac. Osim toga, sjeanja na kampaJedna od stranaka vladajue ko- nju bombardiranja 1999. godine, alicije, Srpski pokret obnove, za- u kojoj je prema procjenama ipoeo se zalagati za dodatnu vot izgubilo 2.500 Srba, jo uvisuradnju sa NATO-om. Potpred- jek su svjea. Prema rezultatima sjednik stranke Sran Srekovi nedavnog istraivanja javnog izjavio je kako Srbija mora inten- mnijenja, preko 60 posto graaziv irati svoje djelovanje unutar na jo uvijek se protiv i lanstvu u NATO-u. PfP. Srekovi je istaknuo kako je vrlo teko zamisliti da Srbija ima bilo kakvu politiku ili gospodarsku vodeu ulogu na zapadnom Balkanu kada je okruena lanicama NATO-a. U ovom trenutku, odnosi izmeu NATO-a i Srbije zategnuti su budui da su snage Saveza na Kosovu -- KFOR -- obuavale Kosovske sigurnosne snage, oruanu postrojbu koju Beograd doiv ljava prijetnjom. Unato tome, dunosnici NATO-a na su na svojem samitu 4. travnja u Strasbourgu u Francuskoj izrazili "spremnost za razvitak partnerstva, politikih konzultacija i praktine suradnje" sa Srbijom, dodajui kako su "elja i koraci koje poduzimaju srbijanske vlasti" vrlo vane u tome. Dunosnici su takoer pozvali Srbiju na "potporu daljnjem napretku u smjeru jaanja mira i reda na Kosovu".

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

Z g o do p is

St r a n i c a

37

BI RAJ TE GRADONAE LNI K A, A NE TE LE FON

dr. sc. Ivo Derado- Splianin,
Mnchen znanac je odgovorio, ne alji mi lanke jer me strano uzrujavaju u mojim mirnim godinama. Trei sluaj je najgori jer mi je dobar znanac napisao volim tvoje lanke ali mi ne alji politike, jer sam se od svoje 17 godine prestao baviti politikom. On naime smatra pisati o zloinima da je politika. Statistika je mala, pa zato vam nadalje aljem dok me neupozorite da vam dosaujem! lanak ima karakter pobude za sljedee izbore za gradonaelnike u svibnju! Uz puno proljetnih pozdrava, va Ivo Splianin! *** lanak gospodina Galla u Slobodnoj Da lmac ij i od su bote 4.4.2009. tako je netolerantno napisan da podsjea na lanke iz razdoblja jugoslavenske komunistike propagande protiv tzv. klasnih neprijatelja. Da bih bio kratak i konkretan, odmah u odgovoriti na Gallovo retoriko pitanje: Moe li Split preivjeti Keruma? Moe, jer je preivio i Baju (Jurjevia, neko faktotuma u komunistikoj vladavini Splita) -- istina mnogi Spliani nisu preivjeli! Moje protu pitanje: Mogu li nai mediji demokratski preivjeti s novinarima takvog prostakog i politikantskog rjenika? U jednoj istinskoj demokraciji sigurno ne mogu! Ne znam gdje gospodin Gall iv i da se ne srami i pomisliti, a kamoli napisati da je Split pretvoren u urbanu kloaku. Ne samo za nas Spliane, kolovane po zapadnoj Europi i uvjerenja: Extra Spalatum non est vita, et si est vita non est vita (nema Splita do Splita). Split usporediti s kloakom teka je uvreda, nego je i uvreda za svakog pristojnog splitskog graanina. Mora li naa osnovana nostalgija za Splitom izraena uglaenim stihom naeg Botia: Spljete grade, teko uzdisanje, tko te spljeo divno li te spljeo, biti gaena od jednog frustiranog novinara? Mi svake godine, kao i turisti, doivljavamo Split uvijek europejskijim i uivamo zajedno s Tinom: lipi jazik, gdi a slaje zvoni! Samo ideoloki zaslijepljeni to ne vide. Naalost, gospodine Galle, vi ste zaboravili da su nai zagorci donijeli u na grad ne samo deseterac nego i radna mjesta, kao i Ivana Metrovia i Tina Ujevia! Na Diocles bi preporuio Gallu i priigincima: ludere non laedere (aliti se da, vrijeati ne)! Danas voditi Split u ovoj globalnoj financijskoj i gospodarskoj krizi, je komplicirani biznis i posao za uspjene entrepreunere, dokazane menadere, a ne profesore marksizma, birokrate, izviae i portae. Danas je glavni prioritet sauvati, ali pametno, stara radna mjesta i stvoriti nova. Spliani, iskoristite ovaj daljnji korak u demokratizaciji Hrvatske da moete neposredno birati gradonaelnika. Iskoristite svoje pravo i birajte ovjeka koji zna i moe sam neovisno o telefonskim nareenjima iz sredita neke stranke voditi na Split. Ta nova i dobra, za mnoge neuobiajena, mogunost, moe nekima izgledati riskantna. Istina tko riskira moe izgubiti, ali tko ne riskira ve je izgubio!

Drage kolegice i kolege, Post festum estitam vam Sretan Uskrs! lanak, koji ima kampanilistik i karakter i vie je namijenjen Splianima. Kako ja smatram da umjereni kampanilizam koji cijeni i potuje druge kampanilizme je vana osnova za domoljublje i obrana od pretjeranog nacionalizma, aljem ovaj lanak i drugim graanima Hrvatske. Kao to je dijalekt jedini pravi materinji jezik, ali ujedno osnova da cijenimo knjievni hrvatski, tako je s kampanilizmom povezan s nacionalizmom! Ja sam ga poslao u Slobodnu Dalmaciju. Taj novinar, bahat, on ne lae, jer je on uvjeren u to. Zato to nije pogreka da stvar nije tona nego to on to ni ne pokuava da bi bila istinita. Ona nije kriva nego iskriv ljena. To se u anglosaksonskim zemljama naziva bullshit, jer za bullshit nisu vane da su injenice tone nego moraju biti tako prikazane da izgledaju da su istinite. Taj Gall je jednom napisao kritiku jednog koncerta koji je bio otkazan, a kad su ga upozorili kako moe pisati kad nije mogao prisustovati koncertu. On je odgovorio da je to obiaj kod modernih novinara, ja bih rekao mjesto modernih kod komunistikih novinara. Jer u komunizmu nisu vane injenice nego rijei. Ujedno vam javljam od 150 adresa na koje aljem moje lanke samo su trojica negativno odgovorila. Najuljudniji je odgovorio s molim vas ne aljite mi vie ta vaa politika sranja. Drugi dobri

St r a n i c a

38

Z g o do p is

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

PROJE K T M UZE J A ISE LJE NI TV A U RIJE C I

Jasna Poli-Biliko, Zagreb
Pozivnica za predavanje Tuge Tarle, diplomatske savjetnice u Ministarstvu vanjskih poslova RH o projektu muzeju iseljenitva koje je odrano u Gradskom muzeju u Rijeci, u etvrtak 23. travnja 2009. godine.

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

Z g o do p is

St r a n i c a

39

SIMO DUBA JI UBIO JE MOGA STRICA A N TU R O G I A Z V A N O G B I K A N

Camillia Rogic Mamic, camillia_mamic@hotmail.com
Rogia, inae zvanog Bikan, roena 1921., a ubijena u selu Vrani 1944. godine. Pokojni stric je bio zarobljen od partizana. Poslije muenja stricu je Dubaji ispalio metak u glavu. Za to ubojstvo su bili svjedoci. Mi smo od djetinjstva znali za ubojicu naeg strica. Moj otac je trenutno invalid jer je preivio Seribro vascularni udar, ali je dovoljno svjestan da zna za sve podatke o ubojici Dubajiu. Molim bilo kakvu informaciju o drutvu koje bi moglo prihvatiti nae izvjee slijedom kojega elimo prijaviti Simu Dubajia za ubojstvo Ante Rogia. Zahvaljujem unaprijed

Potovani Dr. Tomislav Dragun, Ja se zovem Camillia Rogic Mamic. Moj otac Rafael Rogi roen je 24.4. 1929. u selu Popovii Dalmacija, opina Benkovac. On je preivio "Krizni Put", a Simo Dubaji je ubojica moga pokojnog strica Ante

Camillia Mami
Ottawa Canada

D E A N G OL U BI ME U HR V A TI M A U C H I C A GU
dr. sc. Ante uvalo, Chicago
Danas, 22. ouj ka 2009., poslije nedjeljne puke mise u hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u upnoj dvorani Hrvati ovog grada imali su prigodu pozdraviti, posluati izlaganje i porazgovarati s Deanom Golubiem iz Zagreba. Ovaj mladi hrvatski entuzijast govorio je o (ne)prilikama i opasnostima u kojima se nalazi hr vatska drava i hrvatski narod danas, krivnjom postojeih hrvatskih vladajuih struktura. Sva se mo slila u ruke malog broja ljudi (ponajvie iz biveg reima) koji rade to god hoe, a narod ni zakon im ne mogu nita, dok sredstva javnog priopavanja vjerno slue plutokraciji, a ne narodu. Stranake razlike su samo deklarativne. Sve se vrti oko HDZ i S DP, a druge stranke su samo satelitii, ija vodstva mijenjaju stavove prema potrebi samo da bi se i oni mogli barem malo okoristiti. Sve je rasprodano to se moe rasprodati da bi onaj mali procenat na vr hu mogao nacionalno bogatstvo prebaciti u svoje depove, a Hrvatska je u tolikom dugu da vie ne moe zajmova ni dobiti. Mladi gost je naglasio da je vrijeme za uzbunu, jer drava, koju je hrvatski narod elio i za koju se borio toliko stoljea i desetljea, je u opasnosti, a hr vatski narod na rubu siromatva, umjesto da ivi u miru i blagostanju. Radi takvih (ne)pr ili ka u Hr vatskoj, Dean i ne k oli ci na drugih entuz ij a s ta , koji ne ele gledati kako hr vatska kola klize niz brdo i nita ne poduzimati, utemeljili su Pokret Nacionalnih Demokrata da bi pokrenuli hrvatske mase, bez razlike na dob, zvanje, ideologiju, stranaku pripadnost, te iz postojeeg beznaa, narod uzeo sudbinu u svoje ruke i krenuo prema boljoj budunosti. Naglasio je da hrvatski narod, ona ogromna veina, mora se probuditi, organizirati i uzeti vlast iz ruku monika koji su rasprodali i unitili sve to se moglo unititi. Potrebne promjene ne e nikada doi od onih na vlasti. Prisutni su ne samo paljivo sluali Deanovo izlaganje i postavljali vana pitanja, nego su i pozdravili njegov idealizam, rad i utemeljenje Pokreta. Ve odavno se meu Hrvatima po svijetu oekuje da e netko u Hrvatskoj konano otpoeti mijenjati stvari nabolje. Nada je da e to doi odozdo, od naroda, a ponajvie od mladih. Prisutni su osjeali da bi Dean i njegov krug djelatnika mogao biti poetak ostvarivanja takvih nada. Deana prati Conner Vlakani, ameriki Hrvat tree generacije, koji je odrastao blizu Chicaga, a da do unazad dvadesetak godina nije ni znao da je Hrvat. On je na koncu pozdravio prisutne i kroz suze govorio kako je on ve u djetinstvu trebao biti dio ove hrvatske upe i zajednice, i da ga boli kad ne moe pratiti nae razgovore, ali osjea i dijeli nasu lj ubav za domovinu. Naalost njegov djed, koji je doselio s otoka Cresa, nikad nije ni spominjao Hr vatsku ili uio svoju djecu i unuad hrvatski jezik. Zadnjih godina Conner je vrlo djelatan meu Hr vatima, kao i u amerikoj politici. Sutra, 23. oujka, Dean i Conner idu u Washington sastati se s raznim amerikim politikim krugovima i ustanovama. ini se da je najvaniji uinak Deanova susreta s Hrvatima u Chicagu bio oivljavanje nade. Upoznavi ovako mlada ovjeka, Hrvata i entuzijastu u prisutnima se obnovila nada da u Hr vatskoj ipak ima mladih momaka i cura u kojima ivi ljubav za domovinu i svoj narod, te da su spremni raditi za dobro svoje domovine. A vjerujemo da je i u Deanu ojaala nada i povjerenje da meu iseljenim Hr vatima jo tinja dosta energije koju su spremni utroiti da bi vidjeli to ljepu i napredniju svoju domovinu Hr vatsku.

St r a n i c a

40

P r o ti v kor up ci je

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

V I N KO MI O B A N DIT NA D B A N DIT I MA
Provokator, Zagreb
Potovani, Samo Vas obavjetavam kako ide borba protiv korupcije u Hrvatskoj. Moja obitelj tj. moja supruga, moja malenkost i moj malodobni sin proiv ljavamo torturu odreenih ljudi u sistemu ve sedmu godinu. Mojeg sina su pretukli, mene lanim optubama na sudu optuili za klevetu, a cijeloj obitelji su dole prijetnje smru kada smo prijavili gospodarski kriminal i krau posla. Moja supruga i moja malenkost smo dobitnici nagrade Agencije Amerike Vlade ali to u ovakvoj Hrvatskoj ne pomae. Mi se borimo pisanjem i istinom, na naoj strani su pisani dokazi protiv opinskih dravnih odvjetnika, sudaca, predsjednika suda te zamjenika ravnatelja Uskoka. Tako Vam mogu izjaviti da su i Vinko Mio, predsjednik Opinskog kaznenog suda u Zagrebu pod kaznenom prijavom, kao i Mladen Krajai, zamjenik ravnatelja Uskoka. Kako nam pomoi u ovoj naoj (i vaoj borbi) protiv onih koji ovu nau hrvatsku unitavaju. Ja kao kranin, i borac za ovu nau Hrvatsku. Zajedno sa svojom obitelji nastojat u i dalje se boriti protiv korumpiranog sistema tj. odreenih ljudi koji su podlegli korupciji. Srdano vas pozdravljam

Provokator iz Zagreba

VJEK OS LA V K REBLIN S A VJET U JE K AK O S E BORITI PROTIV KRIMIN A LA (104)

Vjekoslav kreblin, Zagreb
tem STJEPANA MESIA, sumnjivci pokuavaju pogaziti saborsku odluku o poetku primjene ZERP-a, nudei kvazi rjeenja. O tome sam iznio analizu na internetskim portalima. Danas analiziram neuspjeh MESIEU nastojanja pokuaja krenja jedne odluke SABORA. Konano se NETKO odluio suprostaviti takvom na inu ponaanja, te osumnjienim licima postaviti ZAMKU. U postavljenoj se KLOPKI upravo koprcaju STJEPAN MESI i sumnjivci iz samog vrha EUROPSKE UNIJE. Treba pojasniti, zagovornik sam ulaska nae zemlje u ovu asocijaciju. LOGISTICI sam davno (do)kazao tetno ponaanje nekih osoba koje EU vode u slijepu ulicu. Koji se ponaaju ISKLJUIVO, pa ideje i programe ostvaruju sluei se mitom, korupcijom... Ako je nuno, kao sredstvo rabe teror i terorizam. Pri tome sumnjivci odbacuju USTAV, spremni su pogaziti pozitivne zakone i naela, samo da ostvare zadanu ideju. Dananji vrh Europske Unije vlastiti napredak ne eli temeljiti uz BOJU POMO I BLAGOSLOV. Stoga je logino zato takva Unija nije uspjela usvojiti niti USTAV. Dogovorili su se kako e politiku voditi DOGOVOROM. DOGOVORENO je takoer da HRVATSKA unato odluci SABORA ne pone primjenjivati odredbe ZERP-a. SIGURNOSNA ZAJEDNICA je u potpunosti shvatila zapaanja obinog GRAANINA. Stoga je i zapoela demontau MENTALITETA U EU, iji mentalitet NE POIVA NA USTAVU I POZITIVNIM ZAKONIMA. Hrvatski odgovor na EUROUNIJSKE UCJENE, oiti je dokaz otporu i borbi protiv politike "dogovorenog" ina. A reakc ija "uljuene Europe" otkriva i drugu stranu medalje zvana EU. EU je okiralo to Hrvatska ne mari za njene upuene prijetnje, sav-

Nai tzv. politiki neimari, utuvili su si kako Republika Hrvatska nema opcije osim ulaska u Europsku Uniju. Pomou svekolike logistike trude se vlastita vienja uliti i u nae glave. GEORG SOROS je izravno ruio Tumanov "autoritarni" reim. Takoer, izravno je postavljao svoje ljude-infrastrukturu na hrvatsku pozornicu. Bespogovorne izvritelje "takvih ideja". Ideja o kontroli ljudskog drutva kao sustava. Zato RH od 3. sijenja 2000. god., "uspjeno" funkcionira kako se i sumnjivcu GEORG SOROSU svia. I NIKAKO DRUKIJE!! Ako pak itko pokua slijediti i potivati ustavnozakonske odredbe, na njega se izliju prijetnje, pritisci, ucjene... POETAK PROVEDBE PRIMJENE ZAKONA O ZERP-u, TAKOER DOKAZUJE OVE TVRDNJE. IZ EU pu-

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

P r o ti v kor up ci je
TO NIJE ZAPOELA. Ve se poinju nazirati pitanja. KAKAV KARAKTER IMA EUROPSKA UNIJA KOJA PRITISCIMA I UCJENAMA NA BUDUU LANICU, OEKUJE DA REPUBLIKA HRVATSKA POGAZI VLASTITE ODREDBE? Slijedi i objanjenje zato je IVICA RAAN ljeta gospodnjeg 2002. raspustio vladu RH. MORAO JE ZADOVOLJITI OPE ZADANE KRITERIJE... JER VLADU KOJU JE SASTAVLJAO 2000. god., SAINJAVALI SU DOKAZANI KRIMINALCI. IAKO SU I NAKON SASTAVLJANJA "NOVE" VLADE RH, NJENI LANOVI TAKOER DOKAZANI BANDITI,

St r a n i c a

41

jete i ucjene. Dosadanji bespogovorni poslunici, kako se ini, naprasno otkazuju lojalnost i poslunost. Nezgodno je i to to ovakav neposluh moe postati zarazan, a prezentiran je svekolikoj javnosti. TO SE TO zaboga DOGAA? Na Hrvatsku svi galame. I hrvatski zagovornici nastavka djelovanja RIBOKRADICA u naem Jadranskom moru. Pokae li se kako je RH samo radi opeg dojma proglasila poetak zatite mora, a zapravo ZA RAUN DRUGIH NE ELI TITITI VLASTITE INTERESE, PROVEDBA SVEKOLIKIH REFORMI UNUTAR RH SAMO

OPE ZADANA FORMA JE ISPOTIVANA. U SLUAJU AKTIVIRANJA ZERP-a TEKO JE ZADOVOLJITI OPE ZADANE FORME, A DA SE NE PREGAZI ZAKON, I JO K TOME ISPUNE EUROUNIJSKI INTERESI. Zaudo, niti u EU, poglavito u RH, za sada ne postoji nikakva snaga niti volja, zaustaviti openito opasan TREND KRENJA USTAVNO-ZA KONSKIH ODREDBI. Stoga istiem, primjena ZERP-a jasan je znak meunarodne sigurnosne zajednice upuen svima, kako "politiarima" takvih "politika" nezadrivo CURI VRIJEME.

MA AR SK U, IT ALIJ U, SLO VENIJ U, SRBIJ U I HRVA TS KU PO TRES AJ U E TNI KI S UKO B I

Branko Stojkovi, Bjelovar
POELA ISTKA ROMSKIH NASELJA U ITALIJI Ve dvije noi Romi skupljaju svoje stvari, tovare ih na trone kombije i bjee iz naselja u napuljskoj etvrti Ponticelli. U mnogim kraama po kuama ili deparenjima sudjeluju neki pripadnici romske zajednice, kao i ilegalni imigranti koji ne nalaze posao u Italiji. Jo tijekom kampanje za parlamentarne izbore Silvio Berlusconi najavljivao je rjeavanje problema s Romima. On je, naime, shvatio da je sitni kriminal porastao i da je sigurnost jedno od kljunih pitanja za Talijane. Motoristi ulaze u romska naselja s palicama, bacaju molotovljeve koktele na kuice i tjeraju i one najhrabrije. Nakon njih dolazi polic ija, koja Rome vie ne puta na zgarita baraka u kojima su godinama ivjeli. Romi, poznati i kao Cigani, su narod porijeklom iz Indije, koju su napustili oko 10. vijeka, a danas ive irom svijeta, uglavnom u Evropi. Roma ukupno ima oko 1,552.000, od toga u Rumunjskoj 250.000, Bugarskoj 231.000, ekoj 207.000, Srbiji i Crnoj Gori 150.000, Rusiji 139.000, Iranu 117.000, Slovakoj 76.000, Njemakoj 55.000, Makedoniji 54.000, panjo lsko j 44.000, Tursko j 42.000, Afganistanu 29.000, Kanadi 22.000, Francuskoj 21.000, Siriji 18.000, Poljskoj 17.000, Irskoj 14.000, Grkoj 10.000, Austriji 10.000. U vjerskom pogledu Romi su nejedinstveni, jer ih ima pravoslavnih krana i muslimana, kao i drugih vjera. Govore romskim jezikom, koji pripada indijskoj grupi indoeuropske obitelji jezika. U Srbiji i Crnoj Gori ive etniki Egipani i Akalije, koje neki smatraju potomcima albaniziranih Roma. Na Indexu itam da u Novom Sadu Srbi tjeraju Rome van - ili C igane, kako ih popularno zovu. Ostave li se po strani stereotipi, na primjer o zaputenosti, delinkvenciji ili drutvenoj neprilagoenosti, o Ciganima se i danas openito malo zna. Pritom su Romi najbrojnija manjina unutar Europske unije. Procjenjuje se da u Europi ivi izmeu 8 i 10 milijuna Roma, a vie od jednog milijuna u SAD-u i Kana-

Ba sam (ovih dana) proitao jedan od mnogih lanaka na temu Roma. Teko im je. Ne mogu nikako da se asimiliraju. Nigdje ih ne vole. Svuda su oni diskriminirani. lanak o Romima su napisali novinari. U sjeni nedavnog incidenta koji se je dogodio u Maarskoj, gdje su napadnuti Romi, da bi oni sebe zatitili, najavili osnivanje Ciganske garde. U Maarskoj su graani prosvjedovali protiv Roma koji su osumnjieni za kaznena djela. Policija pozivajui se na statistike mnoga (ne)djela poinili su Romi. Sluaj je izazvao mirne prosvjede maarskih desniara koji su u selu Ivanu kraj grada Soprona odrali prosvjed protiv rastueg kriminala i provala te protiv skupina koje ine kriminalne radnje. Pri tom su optuili Rome za poinjenje kraa i provala te najavili nastavljanje prosvjeda sve dok Romi iz svojih redova ne izbace kriminalce i kritelje zakona. U Maarskoj je od 10 milijuna stanovnika 800.000 Roma.

St r a n i c a

42

P r o ti v kor up ci je
tiv Roma ve protiv takvih sugraana koji ne potuju zakone, a nitko im nita ne moe, ali se jedna urenovanka.

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

di. Meunarodni dan Roma 8. travnja, obiljeava se od 1990. godine.

TRISTO MJETANA KAMENOVALO KUU ROMSKE OBITELJI

Ljutita rulja okupila se pred kuom 25-lane obitelji Ami. Vie od tri stotine mjetana sukobilo se s pripadnicima romske obitelji Ami pred njihovom kuom u urenovcu kraj Naica. Ljutita gomila dola se obraunati s 25-lanom obitelji, za koju tvrde da godinama uzrokuje probleme u mjestu. Pred kuom je nastala velika pomutnja. Mjetani su kamenjem zasuli kuu Amievih, mlatilo se i psovalo, a scenu je prekinula polic ija koja je na teren dola s dugim c ijevima. Incidentu je prethodila dojava o ubojstvu i ranjavanju u kui napadnutih Roma, no kada su policija i Hitna pomo dole na mjesto dogaaja ispostavilo se da ubojstva nije bilo. Zbog jo neutvrenih okolnosti navodno ubijena osoba je uhiena. Nakon pokuaja lina, Amievi su sino napustili urenovac. Naputajui selo Amii su stanovnike gaali kamenjem

na. Svoj posao, tvrde stanovnici, nisu obavili ni u Centru za socijalnu skrb ni u policiji koji su krae i napastovanja Amieve djece promatrali bez odgovarajue pravne reakcije.

MJETANI TVRDE DA IM ROMI MALTRETIRAJU DJECU

Kap je prelila au strpljenja kada je u etvrtak jedan od Amievih djeaka fiziki napao jednu djevojicu. Nakon toga mjetani su se digli na noge i njih tristotinjak je prosvjedovalo u etvrtak sve do 22 sata kada je Ami napustio kuu.

MJETANIMA DRAGANIA JE PREKIPJELO ZBOG DIVLJANJA ROMA

NA OBJEKTU nasuprot kapele u Draganiu nedaleko od mjesta na kojem je Marijan Ami automobilom usmrtio Philippa Domladovca i Kreu Markeia osvanuo je natpis "Smrt Ciganu". Ami je pokuao pretjecati kolonu na mjestu na kojem to nije dozvoljeno, te je udario u moped na kojem su se vozila dva mladia i na mjestu ih usmrtio. Mladii su vozili neregistrirani moped, nisu imali vozake dozvole, a nisu nosili ni kacige. Mjetani Dragania upozoravaju da je to cesta na kojoj vozai esto voze prebrzo, a posebno to rade lokalni Romi, javlja novinska agencija EPEHA. 24-godinji je Rom tako u svibnju usmrtio 43-godinju biciklisticu koju je udario automobilom nakon to su mu, kako tvrdi, popustile konice. Mjetani su zbog toga organizirali prosvjed i paljenjem lampiona zaustavili promet kako bi upozorili na divlju vonju Roma. Ksenofobini ispadi protiv Roma u Karlovakoj su upaniji u posljednje vrijeme zbog divljanja na cesti postali sve ei, a najgori se dogodio kad je nedavno dolo do fizikog obrauna nakon to je mladi Rom u predgrau Sarajevac automobilom pokupio pet mladia koji su zavrili u bolnici s tekim ozljedama.

PROSVJED STANOVNICI URENOVCA I U PETAK UVEER PROSVJEDOVALI TRAEI DA OBITELJ RADE AMIA ODE IZ MJESTA
U 19,30 sati u urenovcu je zavren trosatni miran prosvjed dvjestotinjak stanovnika koji drugi dan prosvjeduju traei da ovdanji Rom Rade Ami iseli iz mjesta sa svojih dvadesetpet lanova obitelji. Mjetani tvrde da Amieva djeca napadaju i maltretiraju njihovu djecu, da kradu po trgovinama, po dvoritima i vrtovima. Ostavila sam bicikl ispred trgovine, a kada sam izala napolje mali Ami ve je odjurio. Nismo mi pro-

No, u petak prije podne ponovo se vratio u svoju kuu, pa su mjetani u petak uveer, u neto manjem broju, ponovo stigli na miran prosvjed koji je osiguravala polic ija. Nakon dvosatnih dogovora Ami je ponovo svoju brojnu obitelj ukrcao u dva kamionia i napustio mjesto najavljujui da e svoju kuu sruiti 'bagerom', a potom, s 22 djece, ivjeti pod otvorenim atorom. Kada su odlazili Ami i su veeras vrijeali stanovnike i na njih se nabacivali kamenjem, ali u nitko nije ozlijeen. Mjetani su se zbog ove romske obitelji obraali za pomo opinskoj vlasti u urenovcu koja je nemo-

UBILI JEDNOG, TEKO RANILI DVA RUKOMETAA

Trei golman hrvatske rukometne reprezentacije Ivan Pei ostao je

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

Osvrti

P r o ti v kor up ci je

St r a n i c a

43

bez bubrega, nakon to su ga romski huligani uboli noem u lea. Njegov rumunjski kolega je ubijen, a za ivot srpskog bore se lijenic i. U napadu ak 30-ak Romskih huligana u maarskom Balatonfuredu, trei vratar hrvatske rukometne reprezentacije Ivan Pei (23) uboden je noem u lea. Pei je zajedno sa svojim kolegom iz maarskog kluba Veszprema arkom eumom, inae srpskim reprezentativcem, krenuo braniti suigraa, Rumunja Mariana Cosmu, koji je bio glavna meta romskih huligana. Cosmu su doekali ispred jednog nonog kluba kako bi mu se osvetili jer je navodno plesao s djevoj-

kom jednog od njih. Uboden je noem u srce te je od teine ozljeda preminuo. eum je zadobio frakturu lubanje i lijenici se za njegov ivot jo uvijek bore, dok je Peiu nakon uboda morao biti odstranjen bubreg. Njegovo je stanje stabilno, ali i dalje ozbiljno. Ubojstvo Cosme i ranjavanje jo dvojice rukometaa cijelu je maarsku polic iju, ali i javnost diglo na noge. Nakon to su u zapaljenoj kui ubijeni otac i sin, status Roma u Maarskoj je sve otvoreniji i pitanje odnosa veinskog stanovnitva i manjine...

DOGAA SE DA ROMI STALNO KRE ZAKON

Uestali napadi na Rome u Maarskoj, istiu strunjaci, govore da ise ntezivno pogorava situacija u zemlji. Statistika pokazuje da je 70 posto Roma nezaposleno i siromano. U posljedne vrijeme raste kriminal i zloini...

NEKI ISTI ROMI I U BJELOVARU STALNO RADE PROBLEM

Sve vie se deava da odreeni Romi bez povoda napadaju djecu graanima i stvaraju im probleme.

PARAMI E PA LE HOM A
Si but paramia phangle pale nua line e devlestar phuv, savi Homa, save brenca ashile phende kaj si samo leni, boldithaj mothonpe vi aes. nepe von pale zhi ko Del, thaj mangle te shaj del vi len phuv. O Del phenda lenge; kaj sa e phuv da e themeske thaj kaj majbut najles, numa sas leske pharo, thaj phenda e Homenge kaj delale majbari goi thaj bah katar aver manu savenge da e phuv, te shaj ando them te snaimpe ane sathemei vrjama, kaj ande pesko trajo avena sae vrjama pe droma, aj makar o them avena line sar manu save naj lenge. Dujto paramia mothol kaj si Homa Kainoske shavoha. Zhi kodova avile vi varesave manua istraivaurja, save linepe palo ramome lil andar e lila sar kerdilam (Stari zavjet; 1 knjiga Mojsijeva). Von mothon pale armaja save si shudine po Abelo phral e Kainosko (alav Kaino ande semitsko shib inkljel kovai-manu savo marel a n d o s as t r i) , k e r esa p e phuv,numa i delatu khani, ano sa o trajo avesa po drom (post.4,15). Majdur ando kodo lil ramome si e bua pe save si shudine Kainoske shavoha, aj save si aes bua ke varesave Homa; lel o Lameho (panto Kainosi dori) duj manunja e Ada thaj Sela. Ada bijanda Jabelos, aj lendar ashile e dorja save trajinas tele cara thaj sasle gurum vaj gras. Aj leske phraleske sas o alav Jubal. Leske shav oha bashavenas (svirinas) thaj gudinas. Vi e Sela bijanda e shaves Tubala (kaske dine vi alav Kain), a Tubul-Kain sas manush savo pralashes zhanelas te kerel sastresa (POST. 4, 19-22).

Jek paramii zhal kaa; kana o Del delas e phuv e manuenge, e Homen akarda majanglunen, thaj phenda lenge te len peske phuh savi kamen thaj kaj kamen. Numa,von phendine kaj i kamen e phuv, kaj i zhangle kaj o Del len majanglunen pushla. Majposle, kada e Homa dikhle kaj sa e ma-

St r a n i c a

44

Osvr ti

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

KRINI PUT
Marija i elimir Kuatko, Ljubljana

G R A NI NI S P O R K A P IT U LAC IJ A H R V A T SK IH P R E G OV A R A A
Mile Prpa, Zagreb
Dugo vremena sluamo izjave naih politiara da rjeenje spora sa Slovenijom pred Meunarodnim sudom pravde u Haagu ili pred Meunarodnim sudom o pravu mora u Hamburgu, da je to crta ispod koje nipoto ne emo ii, i da je to najnie na to emo pristati. Jer da ne elimo ulazak u EU uvjetovan davanjem teritorijalnih ustupaka. Mislim da nitko u narodu te rijei naih politiara nije shvatio ozbiljno, iz jednostavnog razloga, to u svojoj politici i u svojim izjavama nikada nisu bili dosljedni, niti su ikada imali vrste stavove u pregovorima. Drugim rijeima moe se raditi o ne znam kako sposobnim politiarima, ali narod ih dobro pamti po njihovoj nepouzdanosti. Da cijelu stvar malo analitiki promotrimo. Kao prvo vie nema iznoenja spora pred jedan od navedenih sudova, (odustalo se!) ve e se spor rjeavati pred ad hoc arbitraom. Pred arbitrau se iznose sporovi samo onda ako se nije siguran u svoje pravo, dakle samo onda ako se tom arbitraom neto eventualno moe dobiti, zato je podrava slovenska strana. to znai da slovenska strana na taj kartaki stol sa svoje strane ne stavlja nita, ne stavlja svoj ulog, a hrvatska strana stavlja dio svog teritorija i teritorijalnog mora kao ulog. Dakle u tom sporu pred arbitraom Slovenija moe samo dobiti, a nikako izgubiti jer nema svog uloga, a Hrvatska u najboljem sluaju, to je malo za vjerovati, moe eventualno zadrati postojee granice, to kao ishod spora niti malo nije vjerojatno. Za to Hrvatska ni pod koju cijenu ne bi smjela pristati na takvu arbitrau, a ponajmanje zbog ulaska u EU. Jer na strani Hrvatske stoji vrsto meunarodno pravo. Sada da citiram tekst prijedloga koji je danas (23.4.3009.) objavio Vjesnik Po tom prijedlogu, graninu crtu na kopnu i na moru izmeu Hrvatske i Slovenije odreivao bi peterolani arbitrani sud u skladu s meunarodnim pravom. Po jednog lana odredila bi Hrvatska i Slovenija, a preostala tri lana dvije bi zemlje odredile zajedniki. Ako se ne bi mogli dogovoriti, preostala tri lana imenovao bi predsjednik Meunarodnog suda pravde. Dakle, kao prvo, vie se ne radi o meunarodnom sudu, ve o sudu ad hoc meunarodno izabranih arbitara (politiara) koji mogu donijeti kakvu god ele odluku, a potom moe im se staviti soli na rep! Po europskim diplomatskim izvorima prijedlog sadri i elemente konstruktivne dvosmislenosti. Tako se predvia da bi se reim koritenja pomorskih podruja i kontakta Slovenije s otvorenim morem rjeavao po meunarodnom pravu, naelima pravinosti i u duhu dobrosusjedskih odnosa. Gle, samo zakoljica do zakoljice! U prijedlogu je unaprijed ugraen kontakt Slovenije s otvorenim morem. Dakle nije ija jeste vrat. Formalno pravno toboe sve u redu, a sutinski Hrvatska ostaje bez dijela svog teritorija,

etvrtak, 30. travnja 2009., 19 sati Tribina Hrvatsko slovo uivo Projekcija dokumentarnog filma Hrvatske televizije KRINI PUT Redatelj i scenarist: Ante Mari Snimatelj: Mario Krce Ovaj dokumentarni film prati hodoae od Zagreba do Bleiburga, 2008., s molitvom na 14 postaja Krinoga puta, od kojih je jedna Crngrob, a 14. Bleiburg, a koje ve niz godina organizira Hrvatsko katoliko dobrotvorno drutvo iz Sarajeva i hrvatski branitelji.

U razgovoru o hodoau i temi sudjeluju: don Anto Jeli, predsjednik HKDD-a iz Sarajeva; elimir Kuatko iz Slovenije, svjedok i preivjeli s Krinoga puta, te scenarist i redatelj Ante Mari; svi hodoasnici navedenog hodoaa Zagreb Bleiburg.

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

Osvr ti
mo ovlastili da se kocka sa hrvatskim teritorijem. Beziznimno nikoga. I tko god da to uini povijest e ga uvrstiti u plejadu onih koji su olako davali hrvatski teritorij, a da nabrojim samo one u dvadesetom stoljeu do danas: Kralj Aleksandar (Istra, Zadar i neki otoci), Maek, Paveli, Tito, Bakari i Raan. A sad se pojavljuje i nova garnitura koja e ustupiti teritorij i to ne bilo kako ve pravno u skladu s meunarodnim pravom. A znamo kakvim

St r a n i c a

45

a arbitri e dobiti pohvale meunarodnih subjekata za njihov struan rad, a Slovenija e trljati ruke, i prvom narednom prilikom traiti nove teritorijalne ustupke, tada kao svoje pravo! Svaka im ast. Ako ikome ne moemo i ne smijemo vjerovati to su tzv. europski arbitri ili medijatori. Niti u jednoj jedinoj situaciji, i niti u jednom jedinom sluaju od 1990. g. na ovamo nisu nam bili skloni. Od svih sluajeva iz doba Domovinskog rata, preko hrvatskih haakih uznika, hrvatskih generala, preko ZERP-a i da brojne druge manje sluajeve i ne nabrajam. Bez iznimno nikada nisu bili na naoj strani. Pa se slijedom toga pitamo tko se ima pravo kockati sa hrvatskim teritorijem?! Nikoga od politiara na izborima nis-

se imenom nazivaju oni koji predaju teritorij, ne samo kod nas ve u svakom narodu. Povijest e im suditi! Regnum regno non praescribit leges! Uzviknuo je, branei Hrvatsku, ban Toma Erddy isukavi sablju na Pounskom saboru. To i mi danas trebamo dovikivati Europi! Pozivam sve domoljubive Hrvate u domovini i u svijetu da se rijeima i napisima suprostavimo pritisku Europe na Hrvatsku, da jednom prestane biti svima majka, a samo nama Hrvatskoj maeha. Samo po pitanju Hrvatske vae dvostruki politiki, moralni i pravni standardi. A tome smo sami kriv i, prodajemo svoje politiko i nacionalno dostojanstvo, kao trule jabuke - nizato! Tko nas pod svaku cijenu gura u EUropstvo?! Razmislimo malo o svemu!

Z A T O U HR VAT S KOJ POS T OJ I 555 T IS U A GL AS A A VI K A

Radovan Smokvina, vicarska
Prema statistikom ljetopisu RH za 2004. god. Dravnog zavoda za statistiku RH iz tablica o stanovnitvu, prema popisu iz 2001. slijedi da je: Ukupan broj stanovnika u Hrvatskoj: 4,437.460. Od tog broja treba odbiti broj stanovnika mlaih od 18 godina koji nemaju pravo glasa (ustav RH lanak 45.), a kojih je ukupno 990.457 (758.000 starih 0-14 godina, 232.457 starih 14 18 godina). Iz toga slijedi da je u Hrvatskoj ukupan broj stanovnika koji mogu bir ati 3,447.003 (4.437.460 990.457). Dakle, u birakim popisima Dravnog izbornog povjerenstva ima: 555.012 (4.002.015 3.447.003) biraa vie nego to ima stanovnika u Hrvatskoj s birakim pravom prema podacima DZS, odnosno ak 16 % vie (555.012 / 3.447.003). Kada se tome doda i 400.030 biraa u inozemstvu ukupan broj biraa (prema DIP-u) vei je za 955.042 ili 27,7% nego to ivi ljudi s birakim pravom u Hrvatskoj (prema DZS) i koji plaaju poreze dravi u kojoj ive. Zbog spomenutih razlika mogu se postaviti razliita pitanja, meu kojima su sljedea: Nije li moda na izbore izalo vie ljudi nego samo 50,59%, pa su izbori bili jo uspjeniji, ako je ukupan broj biraa manji za 555 tisua, nego to je evidentirano biraa pri DIP-u? Nije li 555 tisua biraa vika znak da neki stanovnici u Hrvatskoj imaju dva ili vie birakih prava? Nije li meu onima koji su izali na izbore 555 tisua onih koji fiziki ne postoje (prema DZS)? Moe li se s 555 tisua biraa vika postii svaki po volji rezultat izbora? Itd. itd

St r a n i c a

46

Osvr ti

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

IZBO RI U HRVA T SKO J PO S TAL I S U PRIJEVAR A I ZAB LUD A!

Branko Stojkovi, Bjelovar
ZATEGNITE SVOJ REMEN DA VAM NE SKINU I HLAE Kakva je razlika izmeu zablude i prijevare? Je li u tome to je zabluda jedno stanje, a prijevara aktivnost koje pak uspostavlja to stanje? Hrvatska dravna politika u zadnje je vrijeme postala iluzionistika prema svojim graanima. Predsjednik Stjepan Mesi vodi totalno krivu politiku prema Bosni i Hercegovini. Nema pomoi Hrvatima u BiH, koja je od Hrvatske obavezna i prema Ustavu, zbog posljedica koje su pogodile hrvatski korpus, a izazvane voenjem pogrjene politike iz Zagreba. Prijevara je neto to se skoro vrti dva desetljee, od uspostave nove drave Hrvatske. ZABLUDA O PROMJENAMA Nadam se da u spasiti dio hrvatskih ljudi, koji nee vie povjerovati u lai, koje im svakodnevno plasiraju bivi komunisti. Ovaj tekst je pisan u dobroj namjeri kao upozorenje pred ove lokalne izbore 17. svibnja 2009. godine. Ako jedna strana izazove zabludu kod druge strane, kakva je onda budunost takvima? Zato pazite to dalje inite. Slobodnije reeno, samo politikom slijepcu nije prepoznatljiva notorna injenica: da u Hrvatskoj vlada ista retorika i isti likovi, koji se kao elita bogate na obespravljenim graanima. TAKO MOE II DO KRAJNJIH GLUPOSTI I BANALNOSTI Stjepan Mesi kad govori o svojevrsnoj agresiji Hrvatske na BiH, za vrijeme Franje Tumana, onda zaboravlja, to je on radio kao Vrhovni komandant JNA. Toliko godina je prolo, toliko krvi je proliveno, toliko ljudi je unesreeno, toliko djece i odraslih je ubijeno. S velikom materijalnim razaranjima a nakon toga gdje smo danas? Bezumlje je ovladalo hrvatskim drutvom. Nama, koji znamo istinu o ovjeku, ljudski se um razlikuje od odlika svih zvijeri. Dravni i lokalni mediji prenose zatucane informacije i manipulacije. Kako se tako moemo razvijati kao drutvena zajednica? KUKAVICE, DERONJE, PIJANDURE... Mi Hrvati s ovog govornog podruja ne moemo nijemo i hladnokrvno promatrati ono to se dogaa oko nas i da na to ne reagiramo putem dostavljanja istinitih informacija irokom auditoriju, koji je svakodnevno bombardiran samo jednostranim plasiranjem informacija od HDZ-a i SDP-a. I drugih, toboe, hrvatskih stranaka. Nae stajalite je poznato pravda mora funkcionirati za sve. A ne da nas nepravda dovodi do bolesne ravnodunosti.

IZBOR IZBO RA I K O NAC K ONACA (P IJ UNA P OVIJ EST I )

ivo Bai , Dubrovnik
dobro, a poznavanje injenice da zlo bilo kojeg intenziteta uvijek ostaje zlo bilo bi zapravo besmisleno i nepotrebno. Zamislite nadalje kada bi u moguem izboru dviju vodeih stranaka nekog sustava zbog injenice da su se u velikoj mjeri izrodile iz klica zla, odabrali neku treu opciju i time prevladali zlo. Ako bih trebao birati izmeu veeg i manjeg zla, ne bih odabrao ni jedno, ve to uope ne bih shvatio odabirom. Razv idna je igra rije i "trebanja" i "moranja". To je zadatost vrlo slina onoj koja ljude ini razumnim biima, ali ne zaboravimo da ljudima vladaju i nerazumnosti. Ve sam upozoravao da bi u RH trebao postojati etverostranaki sustav (HSP, HSS, HNS, HS - Hrvatska stranka) koji bi imao povijesnu utemeljenost. Svaka stranka bila bi na vlasti tono godinu dana od 1. sijenja, te bi se veinska stranka mijenjala godinje, to je mogue izvesti i na lokalnoj razini. Naravno, prethodno bi trebalo uvesti belgijski sustav izbora, tj. kazne zbog neglasovanja (iako ne previsoke). Izborne skuptine za pojedine stranke bile bi takve da elnike izabire najmanje 85% lanova dotine, tako da kada jedamput izaberete lanstvo u nekoj stranci, prelazak u drugu znaio bi novano kanjavanje, te gubitak mogunosti bavljenja politikom za stalno. Koja bi guva bila za elnike stranaka! Na izbore bi trebalo izi i najmanje 85% glasaa neke zem-

Za prole izbore sam smislio krilaticu: "Ne znam tko e pobijediti na slijedeim izborima, ali znam da e narod izgubiti". Sada izriem novu: "Ne znam tko e pobijediti na slijedeim izborima, ali znam da recesija nee izgubiti". Sjeam se kada je kardinal Carlo Maria Martini, jedan od dvojice kandidata za Papu na prolim izborima, o delikatnoj stvari u jednom novinskom lanku (barem su tako zapisali novinari) izjavio da od veeg (ili dva) zla treba birati ono manje. Zamislite samo idealni svijet u kojem ne bi bilo ni dvojbi niti zla. Drugim rijeima, uvijek bi birali

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

Osvr ti
poetku stvaranja viestranaja u Hrvatskoj poetkom 90-ih godina XX. stoljea posegnulo za stroernim lanovima UDB-e kao vrhovnicima stranaka, tako da se RH pretvorila u udbaku demokraciju (ili skraeno: udbokraciju). To traje do danas i proeto je nemalim i nebesprijekornim interesima graevinskih i pravnih lobija kojima nije kodila ex-Jugoslavija, a politiki sustavi i ustroji drava sporedne su stvari i tvorevine tih ko leg(ij)a svih sustava svijeta.

St r a n i c a

47

lje, tako da bi tek tada izbori bili poteni i demokratski, a glasovanja bi bila omoguena kroz due (prethodno) vrijeme elektronskim putem na javnim mjestima (otisak prsta). To bi bilo samo u prvotnom sluaju jer bi se kasnije to vrilo automatizmom biranja vodee stranke jedamput za etverogodinje razdoblje izmjene etiriju stranaka putem izbora iz bubnja. Drugim rije ima, nema trokova izbora. Te etiri stranke imale bi znatnije (nego dosadanje) slobode govora u Saboru, te bi mogle javno iznositi dokumente o kaznenim djelima bilo kojeg graanina RH, a postojala bi komisija koja bi utvrivala autentinost, originalnost dokumenta, te odmah podizala kaznenu optunicu slijedom koje bi se doslovno drugi dan optueni naao iza reetaka. lanovi ove komisije ne bi smjeli biti lanovi nijedne stranke. Kada npr. na neke izbore izie 47% od ukupnih glasaa neke zemlje, a pobjednika stranka dobije 30% glasova tih glasaa izilih na izbore, to zna i da je u tom sluaju pobjednika stranka dobila 14% glasova ukupnih punoljetnih stanovnika neke drave, to je daleko od "vladavine naroda". Moete li samo zamisliti bahatost vladajuih koji se pozivaju na svoje "legalno" izabrane mandate i uope vjeru naroda u demokraciju i obeavajue blagostanje. Ili je to moda neko prolo i konstantno stanje lai i zavaravanja. Zadravanjem postojeeg stanja preko-sto-stranakog sustava zapravo se negira demokratski sustav koji ima za posljedicu jednostranaje paradoksalne koalicije HDZ-SDP ili SDP-HDZ ovisno o trenutnom prije- i poslijeizbornom poloaju tih Pijemont-stranki (stranki ujediniteljica, zasigurno ne naroda). Na alost hrvatskog naroda, te dvije stranke izrodile su se u nenacionalne politike stranke bez veih obzira prema "vladavini" hrvatskog nacionalnog bia. Kako i oekivati neto pozitivno kada se odmah u

moe trajati ba dugo. Upravo braudelovsko "dugo trajanje" u tom smislu na povrinu povijesnih (ne) ozbiljnosti izbacuje kratkonu lakomosti pojedinaca i uviaj naroda o prevrenju mjere. Onda dolazi kazna, preesto krvava. elnic i pojedinih stranaka ak su slali svoje ljude da skupljaju (zakonom propisane) potpise za kandidaturu i to po ustanovama na podrujima lokalnih samoupravnih zabluda kojim su tim inom samo sve vee i vee. Neutralan sam i apolitian po prirodi, ali takoer ista mi priroda nalae da ne budem budala. Jer budala je onaj koji ne vidi da takve liste u cijelosti i potpunosti moraju biti oito na javnim mjestima, a ne u zabitim postranim kr(a)ticama koje vode do puta nikad narodne "pobjede" ili vremenski nedvojbeno zadanog poraza. Jedna je gospoa rekla da e dati potpis za kandidaturu te i te osobe, ali da joj nee dati na izborima. Koja je onda svrha skupljanja potpisa? Ama ba nikakva, ve jedino mo gu a o na ko ju zo v emo "zadovoljenje forme", jadne i nevoljne. Ako mi netko nametne svojom "moi" da mu dadem potpis (koji usput ne dadoh nikomu), ne znam to me eka u budunosti. Moda da poaljem svoju zadnjicu ili rodbinu na kakvo ratite dok taj bezbrino sjedi u fotelji (mogue u kakvoj stranoj "demokraciji"). Sjetite se monici da moete doi u situaciju kada vam vie nita nee znaiti mo, onako bolesni, onemoali, stari i "mladenaki zabludjeli" (kako je jedan kvazidesni hrvatski politiar besramno rekao jednom amerikom predsjedniku za svoju politiku prolost), a tako ete ju trebati, ali neete imati ovozemaljskog vremena. Onda dodatno znade biti bolan bubanj povijesti iji dalekoujni udarci odzvanjaju poput viegodinjih revizijskih izvjea. Zapravo su groblja ili nekropole ("gradovi mrtvih") istinski ljudski gradovi. Oni ive (kao opomena) i kad nas nema.

Rjeenje vidim u graanskoj inic ijativi koja bi promijenila Zakon o politikim strankama i izborima, te pojednostavnila izborni sustav na prije reeni na in jer bi taj time postao znatno jeftiniji uz mogunost izvora zarade za vei broj ljudi, a ne gubitka sredstava za graane. Ovako dolazimo do paradoksalne situacije: iako svi uviamo financijsko ruiniranje drave uslijed prekomjernog troenja dravnih sredstava, to ne moemo promijeniti jer nemamo mandat koji bi nam susljedno trebala dat i "vladavina naroda". Znai, iako "vladamo" zapravo ne vladamo. tovie, nekim politiarima bi trebala domestikacija ("pripitomljavanje") jer divljaki unitavaju dravne resurse, a nae se dosta i prav(n)ih lopova. Lopovi su i oni koji znaju za prave lopove, te iako su u mogunosti, nita ne poduzimaju po tom pitanju - drugim rijeima, kradu nae bilo kakvo izborno vrijeme. Vjerujte, smjeteni smo u vremenu gdje vidik bo lje budunosti zaklanjaju razni obijesnici i kradljivci dravnog prorauna. to je najgore, ne vide da takvo stanje, u povijesnim relacijama, ne

St r a n i c a

48

Osvr ti

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

KOM E S L U I H RV AT S KA RA DI O T EL EV IZ IJA? ( 2)
Moto: Televizija zbog televizije

Jure Prpi, Zagreb

Fra PETAR KNEEVI
(roen u Kninu 1702 - umro u Sinju 1768.)

ljea. Njegovu hrvatsku misu: "Missa u harvatski jezik", Anelko Klobuar je obradio za orgulje i etveroglasni zbor. Znaajna izdana djela su: "Muka Gospodina naega Isukrista i pla majke njegove"; "ivoti etiri sveca"; "Duhovna pivka"; "Pisme duhovne razlike"; "Osmina redovnika duhovne zabave"; "Pisma udoredna"; " Nauk mladog misnika"; "Pitole i evanelja". U rukopisu su sljedea djela: " Missa u harvatski jezik" i "Pridi due prisveti". Fra Petar kneevi bio je veliki pjesnik tovatelj Majke Boje Sinjske, te lpl je posvetio zbirku pjesama "Pisma duhovne razlike", sa ukupno sedam pjesama nastalih mahom u prigodi Velike Gospe. U navedenoj zbirci opisuje preobrazbu udotvornog lika "Maj ke Boje Sinjske" to je propatila od muke svoga sina, pa do uskrsnua. Takoer svjedoi kako je piui pjesmu: "Tebe vazda, o Marijo, hou tovati", potpuno izgubio vid na jedno oko, a dvije godine kasnije potpuno oslijepio. Zavjetovavi se Gospi, vid mu je vraen, to je opisao u pjesmi; "Maj ki primiloj Mariji na poklon: (...) vid budu mi povratila/Maj ka slatka i primila/Sad

joj veju dunost imam/ Zato pismu priuzimam (...). Najznaajniju sliku Bogorodiine savrenosti prikazao je u pjesmi: "Na slavu udotvorne Majke od milostih koja je pod Sinjem", a koja poinje stihovima: "Sinjska slavna, o Priliko/ (...) Sve j' u tebi plemenito/ to se vidi i nahodi (...)". Ovaj veliki Gospin pjesnik pokopan je ispod glavnog oltara u sinjskom Svetitu, a Gospi Sinjskoj zahvaljuje i milost sretne smrti. Naime, 18. 6. 1768. dok su se fratri pred Gospinom slikom nakon Lauretanskih litanija pjevali hvalospjev: "Sva si lijepa, o Marijo" fra Kneevi je leei na umoru, traio je da mu se otvore vrata njegove sobe. Ponavljajui tekst "O, Marijo" umro je na rukama sinjskog gvardijana fra Frane Buljana. Gospa Sinjska za njega je bila i ostala Ures sinjski i Majka udesa. Znaajno je za fra Kneevia to je srpski jezikoslovac Vuk Karadi, poznati prisvaja i negator hrvatske jezine batine, u spisu Srbi svi i svuda donio fra Kneevievu pjesmu: Na slavu udotvorne Maj ke od milostih, koja je pod Sinjem, kao primjer kako treba pisati srpskim jezikom!

U franjevaki red stupio je 1719. godine u samostanu na Visovcu. Filozofiju i teologiju zavrio je u ibeniku. Godine 1732. do 1735. bio je tajnik Franjevake provincije Bosne Srebrene, zatim definator i kustos novoosnovane dalmatinske provincije "Presvetog Otkupitelja". Kratko vrijeme upravljao je Sinjskim samostanom, a vei je dio ivota proveo u njemu kao voditelj kora i uitelj crkvenog pjevanja. Fra Kneevi u svojim djelima gotovo vjerno koristi osmeraku struktura stiha, a izraz mu je pod utjecajem narodne predaje, jako blizak narodnome pripovijedanj u. Ona su stekla veliku popularnost pa se oratorij: "Muka Gospodina naega Isukrsta i pla majke njegove" i danas pjeva po crkvama u Dalmaciji, Bosni i Hercegovini. Neke su njegove pjesme ule u puku molitvenu predaju. Tiskana su i u Veneciji. Fra Kneevieva rukopisna ostavtina uva se u samostanu udotvorne Gospe Sinjske. U glazbenim djelima predstavnik je franjevakog baroka 18. sto-

K RIZ A ( 4)
prof. Emil M isao, Zagre b
MENA DERI - su ka pita listika iz miljotina da bi se lega lizira la pljaka. Za menade ra nije vano znanje i sposobnost, ne go roake i strana ke veze, i oni se od drugih zaposle nika razlikuju sa mo po plaa ma i primanjima, koja s u z natno vea od pla a! Kako s u na jbolje f irme, kao Pliva, INA.... mogle uspjeno poslovati deset ljeima bez menadera, a danas ne mogu? A ko su oni tako spos obni ne ka odu u tekst ilnu ili obuarsku industriju, pa ne ka njih izv uku iz govana, ili ne ka osnuju svoje privatne tvrtke, pa ne ka sebi odrede i 100.000 eura plae, nit ko se ne bi bunio! G. Vrdolja k bi re kao: I moja baba bi mogla bit i uspjea n mena der u INI, Pliv i, Croatii. Nit ko ne moe bit i prot iv mena dera i njihovih primanja u privatnom se ktoru, a li svi menad eri u dravnim tvrtka ma mora ju se ukinut i, t.j. njihove menaders ke plae. Za mis lite, u malim mjestima mena deri upravlja ju vodovodom, komuna lnim i dr., naravno s mena ders kim plaa ma! Da ovjek poludi od muke i pljake! Tim na im "ekonoms kim strunja cima " nikako da padne na pa met da bi drava mora la za sve koris nike Prora una i za dravne firme, prvo izraditi kriterije i mje rila, a potom odrediti minimalnu i ma ksimalnu pla u. U Titovo vrije me odnos je bio 1:7, a da nas je vje rojatno 1: 1, a li milijun! Ina e dolaz imo do apsurda, ka o na pr. u A merici: je dan mena der je u 5 godina stavio u v icars ku ba nku UBS sa mo 20 milijardi dola ra (sv i z na mo da oni ne dre novac sa mo u jednoj banci), a neki da n dojavie vije st da je uhape n ovjek koji je maznuo oko 60 milijardi dolara (uvijek se ot krije sa mo ma nji dio). Hoete li primjer kod nas: svi zna mo da je plaa poznatog mena dera u poznatom brodogradilitu bila oko 350.000 kuna, a firma je godina ma grcala u gubicima i drava je u nju ubacivala milijarde! Ili, menader u velikom poljoprivrednom kombinatu i gubita u, imao je isto plau od 350.000 kuna, to je jednom i pre mije r na TV krit izira o. Ima li to ka kve veze s mozgom? A ta da su ministri ima li oko 12.000 kuna plae, to e rei da s u t i "uspjeni" menaderi za jeda n mjese c zaraiva li kao ministri u 2,5 godine! Kako to da nijeda n ministar nije re kao, a moga o je: Ide m ja sa mo 2 mjese ca na to mje sto menadera. Znate zato? Vjerojatno s u ministri, ia ko su imali sa mo 12.000 kuna, zaraiva li vie ili su t i "us pjeni", mena deri tu lovu dije lili s ministrima - trei razlog ne moe postojati, to svi zna mo!

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

B o sno m o ja

St r a n i c a

49

SVJ EDOCI N A P RET RESU H EL SI NK OG ODBO RA SJ EDI NJ EN IH AME RIK IH DR AVA O TR O S U K RIT IZ IRA L I DOD IK A ZBOG NAVOD NIH SECES IO NI ST IK IH PLA N OVA
Jusuf Ramadanovi, Sarajevo SETimes.com /04/2009 16nazoni u drugom entitetu, Federaciji BiH (FBiH), kako se izvjeuje, prave zalihe novca i oruja.

Helsinki odbor Sjedinjenjih Amerikih Drava odrao je prije dva tjedna raspravu posveenu stanju na zapadnom Balkanu na kojem su razliiti strunjaci izrazili zabrinutost povodom razvitka politikih dogaanja u Republici Srpskoj.

Politiari FBiH izrazili su uznemirenost. Martin Ragu, lan parlamenta iz stranke bosanskih Hrvata HDZ 1990, upozorio je kako stajalite parlamenta RS "ne Premijer Republike Srpske Milorad Dodik ponovio bi trebalo podcjeInformirajui se prije dva tjedna o nedavnom zabri- je u srijedu (15. travnja) kako bi RS voljela vidjeti njivati kao ad hoc ouvanje entitetske strukture u buduim ustavnim situaciju, jer ima njavajuem razvitku dogareformama BiH. tendencije procesa aja u Bosni i Hercegovini (BiH), Helsinki odbor Sjedinjena kojeg je potrebreforme u smjeru dravnosti". nih Amerikih Drava uo je ono reagirati". Prema Ashdownovu miljenju, tre kritike na raun nekolicine najbolja poluga koja je na raspoBeriz Belki, potpredsjednik bopolitiara u BiH. Glavna meta laganju Zapadu izgledi su za njake Stranke za BiH, kazao je kritika bio je Milorad Dodik, prelanstvo u EU. kako je deklaracija jedan od prmijer Republike Srpske (RS), jedvih konkretnih koraka za odcijepnog od dvaju entiteta koja ine Mogua platforma odcijepljenja ljenje RS. Slabljenjem institucija mogla bi biti deklaracija o ustavBiH. Dodik moda priprema uvjete i nim reformama koja je nedavno Sudionici na raspravi odbora potestira reakcije, kazao je. usvojena na izvanrednoj sjednici sveenoj zapadnom Balkanu, parlamenta RS. Deklaracijom je Sam Dodik izjavio je AP-u u srijekoja je odrana u Washingtonu, predvieno prebacivanje veine du (15. travnja) kako preferira upozorili su kako Dodik oekuje dravnih dunosti i ovlasti na RS. odranje trenutane entitetske da se meunarodna zajednica strukture. BiH vidi kao labavi saumori od pitanja vezanih za BiH. Vijee za provedbu mira (PIC) -vez dviju ili triju etniki utemeljeObarajui reforme iz ranijih godi- koje nadzire provedbu Daytonnih mini drava, ali ne kao ujedina i podrivajui kredibilitet i uin- skog mirovnog sporazuma -- krinjenu zemlju. Dodik se ne bi kovitost drave, Dodik postavlja tiziralo je deklaraciju na svojem protivio treem hrvatskom entitemelje za odcijepljene kada se nedavnom sastanku u Sarajevu. tetu sve dok su granice RS netapojavi odgovarajua prigoda, Zakljueno je kako bi dokument knute. usporio pridruivanje BiH Eukazali su. ropskoj uniji. Dodik je kazao kako je komproLord Paddy Ashdown, bivi visok i mis i suradnju na dravnoj razini predstavnik u BiH, kazao je kako Na raspravi odbora posebice je vrlo teko postii. Postavio je je potrebna suradnja Sjedinjene izraena zabrinutost glede toga pitanje "zajednikog ivota u hibAmerikih Drava i EU na to tvrtke za privatno osiguranje ridnoj dravi u kojoj svatko pro"jedinstvenoj strategiji" kako bi i lovaki klubov i u RS gomilaju vodi svoj program". RS nee osujetili napore "imbenika vei- oruje. Takoer su iznesene zabodustati od svoje autonomije kao nom u" RS koji ele "preokrenut i rinutosti jer Wahhabi islamisti uvjet za lanstvo u EU, istaknuo

St r a n i c a

50

B o sno m o ja

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

DA L I JE DO DIK "IZ L EV AT IO T IHI A" IL I S U DODIK I T I HIC " IZ L EVAT IL I" H AD IF EJZ OVI A?
dr. Muhamed Borogovac, Sarajevo politiari nisu sposobni da vide u emu je zamka takve promjene Ustava, nisu v izionari pa da v ide barem mjesec unaprijed kuda to vodi. Vidite Dodika, zapoeo je veliku priu o Ustavnim promjenama, dobio ta je htio u Brkom i povukao se iz procesa ustavnih promjena! Izlevatio je Tihia! Pa, to da e ga nasukati na Sprud ja sam rekao onog dana kada je bio taj dogovor u Prudu, to su svi vidjeli osim baksuznog Sulejmana. U ljeto 2006, dakle samo par mjeseci poslije odbijanja Aprilskih amandmana u Sarajevu sam od jednog visokog funkcionera saznao da Amandmani nisu mogli proi, da je pored ilia postojao jo par poslanika skuptine BiH iz redova SDA koji bi glasali protiv Aprilskih amandmana da je bilo potrebe da se eksponiraju. Nije rekao imena, ali pretpostavljam da ih treba traili meu onima koji su izostavljeni sa izborne liste SDA za slijedee skuptinske izbore. ne izvore, budui da ima jo ljudi u Sarajevu koji su ih uli.) Evo se sada pojavio jo jedan svjedok, Senad Hadifejzovi, potpuno nezavisan od dvojice prethodnika, koji kae istu stvar. Kada trojica ljudi, nezavisno jedan od drugog, implic iraju istu stvar, onda se pouzdano moe kazati da je to i tano. Naalost, drugi dio Hadifejzovievog odgovora ja totalno "levatski". Onog momenta kada je Hadifejzovi kazao da je "Dodik izlevatio Tihia", jedini levat je ispao upravo on, Senad Hadifejzovi. I na drugim mjestima u intervjuu Hadifejzovi implic ira kako su Silajdi, Tihi, Lagumdija nesposobni, te ih Dodik iskoritava jednog po jednog itd. Postavljamo pitanje Hadifejzoviu: "Kako to on misli da su ta trojica predsjednika tri velike BH stranke, nesposobni, pa ne vide Dodikove igre, a svaki foruma sa interneta to vidi. Jo nedavno, za vrijeme javne rasprave o Ustavnom amandmanu mi smo primili mnogobrojna pisma graana koji trae od naih politiara da se ISTOVREMENO vre ustavne promjene, a ne je jedna po jedna, kao sada, gdje se uvijek glasa "ZA" one promjene koje odgovaraju RS-u, a "PROTIV" onih promjena koje odgovaraju BiH. Ako to vide graani kako da to ne v ide politiari profesionalci?! Gosp. Hadifejzoviu, nije u pitanju njihovo "levatsvo". Oni su veoma sposobni ljudi, koji su dobili stotine bitaka meu Bonjacima i ostali desetinama godina na elu svojih stranaka. Jedini problem sa njima je da su oni izdajnic i, protagonisti paljivo pripremljenog projekta "Velike Srbije". A jasno je zato nam protagonisti velikosrpskog projekta oiglednu izdaju "bonjakih" politiara prog-

Bedrudin Gui je intervjuisao Senada Hadifejzovia za web stranicu skibyusa.com. Slijedee pitanje i odgovor zasluuju nau panju: GUI: Poto smo u aprilu, prilika je da se sjetimo i propalog paketa ustavnih amandmana od prije tri godine, koji su njegovi zagovornici te oni koji su glasali za to, oznaili kao korak naprijed u ukupnim reformskim procesima u zemlji. Taj paket, da podsjetim, je podrazumjevao i entiteski na in glasanja u Parlamentarnoj skuptini BiH. Nisam do sada proitao niti uo da je neki relevantni bh. medij bio protiv tog paketa, naprotiv. Budui da smo ponovo pred reformom Ustava BiH, za kakvu bi se ti, u skladu sa svojim pozivom i trenutnom pozicijom, zalagao?

HADIFEJZOVI: Ja sam prvi poeo priu protiv tog aprilskog paPoslije sam od sasv im keta, i to onda drugog ovjeka saznao kada se i nije da nije bilo nikakvog zvao aprilski paSilajdievog doprinosa ket. Onda sam da SBiH krene ka odbisaznao da je i janju ustavnih amanBoyle protiv takdmana, da je on samo vog naina mijedoao da pokupi slavu njanja Ustava i za obijanje aprilskih pozvao sam ga u amandmana i da se poemisiju.Tek mjemou te slave vrati iz secima poslije u Turske u BH po litiku i to priu se ukljuio na elo drave. Sjetimo Silajdi: osjetio se Silajdi nije tada je da mu je antiaimao nikakvu pozic iju ni prilska pria odliSenad Hadifejzovi u stranci ni u dravi. an motiv za povratak u po litiku. Mislim da su jedini Kontrolisani BH mediji su ga naiskreni u svemu bili ja i Boyle. Svi metnuli lanstvu Stranke za BiH estokom propagandom nazivajui ostali, oni za i protiv paketa, koristili su priu za predizborne aktiv- ga "osnivaem" tj. kreiraju i demagoku totalitarnu atmosferu nosti tj. prevare. Nisam za amanapsolutne odanosti voi (osnivau) dmansko, postepeno mijenjanje stranke, Silajdiu. (Ovdje, neUstava zato to BiH sigurno gubi u mam problema da c itiram anonimtoj varijanti. Gubi jer "bosanski"

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

B o sno m o ja
greaka" (honest mistakes), a ne smiljenih izdaja od unaprijed pripremljenih velikosrpskih agenata Izetbegovia, Silajdia, Ceria, Lagumdije, Tihia itd. A o stanju svijesti "nezavisnih" novinara iz NTV Hayata najbolje nam govori podatak da su im efovi blokirali e-mail da ne mogu

St r a n i c a

51

laavaju za "nesposobnost". Pa zato to je ogromna razlika izmeu greke poinjene iz nesposobnosti i namjerne izdaje, ba kao razlika izmeu saobraajne nezgode i ubistva s predomiljajem. Dakle, Hadifejzovi nam poruuje da je za nestanak drave Bosne i Hercegovine kriv niz "sluajnih

primati Online Glasnik. Godinama je oko 40 ljudi iz NTV Hayata primalo Glasnike, i neki su nam i povremeno pisali. Dakle, Svraki kontrolie ta e Hadifejzovi, erimagi i ostali itati, tj. misliti, a o n i s e o p e t n a z iv a j u "novinarima", i to "nezavisnim"?

J U G OSLAV EN STV O D AN AS (1 2 )
Pr edr ag Ma tv ej ev i , Jugoslavenstvo danas, Beogradski izdavako-grafiki zavod, Beograd, 1984.
VERSAJSKA JUGOSLAVIJA odluke Versajskog ugovora o miru. Uostalom, taj ugovor je potpisan 28. VI 1919. Sabor Hrvatske objavio je, ne oekujui njegove klauzule, odcjepljenje od Austrije ve 29. X 1918. a da ga nitko na to nije primoravao; stvorena je odmah, na austrijskom teritoriju, nova Drava Slovenaca, Hrvata i Srba, da bi 1. XII 1918. bila proklamirana Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca; dakle, vie od po la godine prije odredbi donijetih u versajskom dvorcu. Naravno, velike sile, u prvom redu Francuska, imale su svoje prste u tom porodu, ali bez odlune volje jugoslavenskih naroda, manifestirane pred svijetom ve prvim hic ima Principovim, ne bi bilo nita od zajednike drave. Jedna loa i tendenciozna historiografija proturila je formulu o versajskoj Jugoslaviji kao jednoznanu i opevaeu. U njoj ima, uz ostalo, i kominternovskih uplitanja: ne zaboravite da je Kominterna ve 1924, na svom V Kongresu, odluila da se Hrvati, Slovenci i Makedonci izdvoje iz kraljevine i da je tu direktivu KPJ morala prihvatiti. Bio sam namjerno nesmotren upotrebljavajui termin versajska Jugoslavija, ali pod navodnicima.

Uprkos karikaturalnoj monarhiji, ni manipulac ije s versajskom Jugoslavijom ne izgledaju nita bolje?
Ta nesretna versajska Jugoslav ija u velikoj je mjeri izvor naih vlastitih proturjeja, i to svakog od nas ponaosob i svih zajedno. Prije sv ega, ona i nije zaprav o versajska: mi smo nju sami htjeli, najbo lji meu nama su se za nju toliko zaloili, bez obzira na

B OSAN SK I J EZ IK (6 )
Historijske injenice, gramatika, razlike; Izvor: Helga Kanzler, ispravke: ing. Salih avki; Odabrao: akademik
- prisvojni pridjevi izvedeni od naziva mjesta ako se sastoje od dvije akcentovane rijei, npr. junoameriki (prema Juna Amerika), krivopalanaki (prema Kriva Palanka); - rjeica "ne" uz imenice i pridjeve s kojima srasta u sloenice, na primjer: - neznanje, neovjek, nezahvalnost, neznalica, nebriga, neprijatelj, nepoznat, neprirodan, nezreo, nepismen, nevelik, nevidljiv; - sloeni prilozi kao: maloprije, pokadto, gdjekad, gdjegdje, najednom, napamet, otprilike, i prijedlozi: povrh, namjesto, ukraj, uoi, podno; - rjeica "naj" u superlativu opisnih pridjeva, na primjer: najljepi, najlaki, najbolji, najjai, najjednostavniji. S crticom izmeu prvog i drugog dijela piu se polusloenice, ako svaki od sastavnih dijelova uva svoj akcenat i ako se prvi dio ne mijenja po padeima. Tako se piu: - vie lani nazivi mjesta, na primjer: Herceg-Novi (iz Herceg-Novog, u Herceg-Novom), Ivani-Grad; - dvije imenice od kojih jedna odreuje drugu, a zajedno oznaavaju jedan pojam, na primjer: Baarija, radio-amater, Kapetanovakula, auto-put, rak-rana, generalmajor;

Mirko Vidovi
SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE RIJEI
SASTAVLJENO SE PIU:

- nazivi stanovnika naselja iako se imena tih naselja sastoje od dvije akcentovane rijei i piu se odvojeno; na primjer: Banjaluanin (prema Banjaluka ili Banja Luka oboje je tano), Novosaanin (prema Novi Sad), Sanjanin (prema Sanski Most), Bjelopoljac (prema Bjelo Polje);

St r a n i c a

52

B o sno m o ja

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

H R V A T S K I K N J I E V N I C I M U S L I M A N I ( 8)
etiri stoljea od Mehmedove Hrvatske pjesme do Selimovieva Dervia i smrti i vlasnika i urednika asopisa na turskom Gjulseni Saraj; Habibu Stoevi, kerku Ali-pae Rizvanbegovia, pjesnikinju na turskom jeziku, Fadil-pau erifovia, Arifa Hikmeta (Arif-beg Rizvanbegovi, pjesnik, mistini filozof, autor politiko-pov ijesnih tema i glasoviti pravnik), i, konano jo pjesnici Sirri i Zuhdi (Abdulkerim Tefterdarija). Ovaj pregled je vie nego povran i saet, kad se uzme u obzir, da je preko stotinu naih pjesnika stvaralo na turskom, arapskom i perzijskom. No, iako je knjievno stvaranje hrvatskih islamista plodnije i bolje od hrvatskih aljamiado knjievnika, ono jo uvijek eka, da se u prijevodima otkrije hrvatskoj javnosti i tako povrati u nau kulturno-knjievnu riznicu.

Ferid Karihman, HrvatskoBonjake teme, Hrvatska sveuilina naklada, 1996.

Iz 19. stoljea prije zaposjednua Bosne treba jo spomenuti Mohamed Sair Kurtehajia, urednika slubenih nov ina Bosna

KUR'A N A SN I N A HR VA TSKOM J EZIKU (8 )

Izdanje: Stvarnost, Zagreb, 1969., prijevod M. Panda i D. auevi, tumaenje D. auevi, nova redakcija Omer Mui i Alija Nametak prijevodu lijep i ist, ipak bi preferirali neke rijei i oblike karakteristine za hrvatski jezini fond. Samo par primjera: rastava braka je bolja od razvoda braka; nepotrebno je upuivanje u Indexu rijei idov i na Jevreji, jer se u tekstu korektno upotrebljava hrvatska rije idov. udno zvui dativ Musau i Isau od nominativa Musa i Isa, bolji i jasnij i nam se ini oblik Musi i Isi. Transkripcija arapskih slova na hrvatsku latinicu, kad se radi o arapskim glasovima je, izgleda, jo uvijek problem i velika je teta, to nisu u Kur'anu otisnuta cjelokupna pravila transkripcije, da bi se na taj nain ona definitivno popularizirala. Zanimalo b i nas, osim toga, da li postoji posebni razlog ili potekoa zato se nije usvojila transkripcija prihvaena po Orijentalnom institutu u Sarajevu ili ona naznaena u Enciklopediji Leksikografskog zavoda pod Arapski jezik.

Ferid Karihman, HrvatskoBonjake teme, Hrvatska sveuilina naklada, 1996.

No istini za volju, ni ovaj se prijevod ne moe smatrati nenadmaivim. Iako je hrvatski jezik u

UJVIDE K PON OVNO POS TAJE NOVI S AD ( 5 )

Cseres Tibor, KRVNA OSVETA
BAKOJ, AGM, Zagreb, 1993. njegove kape crvena traka vijori za njim. uvari su ve Srbi. Motre ovjeka poput grabeljive ptiurine. Naveer se preplaeni skupljamo u toplini doma. Tiinu, koja nam je pritisnula grudi, inimo snoljiv ijom meusobnim prianjem svojih ivotopisa. Poput samrtnika osvremo se na prolost. Poglavar nae kue, otac Krizosztom, spominje Svetog Ivana Zlatoustog, svetog zatitnika svoga reda, koji je svoj mukotrpni ivot pun borbe proveo u progonstvu Nomen est omen? Sada osjea kao da njegov sveti zatitnik neto dri za njega. Gorljiv i rodoljub, dobrovoljno se javio za misiju u Bakoj, ostavivi mirno voenje secsenyskog (seenjskog) samostana. Kao vojni sveenik bio je prisutan pri ulasku u Erdely.

Ali znam ve, svi misle: ovdje je svatko grean tko je Maar. Samo maarstvo je grijeh. 25. listopada 1944. I danas odlazim u bolnicu u posjet bolesnicima. Naa zastava ve je nestala s proelja, ve se njihova zastava vijori gore. Jedan iparac projurio je pokraj mene. Novine je tiskao u aci: 'Novi sad, Novi Sad', to je naziv novog lista. S

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

Izlo ba

St r a n i c a

53

K R I NI PU T H R V AT SK O G N A R O DA ( 11)
Dragutin afari, Velenje, Republika Slovenija, predstavlja Vam vjenu izlobu fotografija pod nazivom:
KRVAVI TRAGOVI JOSIPA BROZA

P OR ATN A STR A D AN J A U TR IG OV I
Franjo Talan, Varadin
U organizaciji Drutva za obiljeavanje grobita ratnih i poratnih rtava akovec i Varadin u trigovi se u nedjelju 25. oujka 2007. odrala komemoracija u prigodi 60. obljetnice poratnog stradanja civila, koji su mueni, ubijeni i pokopani u Repovoj umi kod trigovskog groblja potkraj oujka 1947. godine. Ta je godina bila posebno tragina: tijekom sijenja, veljae i oujka sustavno su nestajali ljudi iz skoro svih mjesta Meimurja. "Tisue nevinih ivota hrvatskog i katolikog puka, bez ikakve osude, nalo je svoje grobove 'po umama i gorama'. Samo u Hrvatskoj ima vie od 600 masovnih grobita i stratita. Ni vaa trigova nije ostala poteena. Samo u jami Repove ume ima vie od 20 civ ila. Mnogi od njih stradali su zbog raznih lanih optubi i prokazivanja", kazao je biskup Juraj Jezerinac.

trigova 2007. Komunistike rtve iz 1947. g. u Repovoj umi

St r a n i c a

54

i vjeti NDH

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

P O T A N S K E M A RK E N E Z A V I S N E D R A V E H R V A T S K E ( 1 1 )
Tekst prema knjizi: KATALOG POTANSKIH MARAKA JUGOSLOVENSKIH ZEMALJA, Biro za potanske marke, Beograd, 1974.
1943/44. GODINA, REDOVNE MARKE: LIK DR. ANTE PAVELIA (br. 148, 149, 150, 151, 152 i 153)

Br. 148 Redovna marka, lik Dr. Ante Pavelia

Br. 149 Redovna marka, lik Dr. Ante Pavelia 12 kuna, maslinastosmea (2,000.000 primjeraka)

10 kuna, sepija (3,000.000 primjeraka)

Br. 150 Redovna marka, lik Dr. Ante Pavelia Br. 151 Redovna marka, lik Dr. Ante Pavelia 12,50 kuna, tamnosiva (10,000.000 primjeraka) 18 kuna, svijetlosmea (1,000.000 primjeraka)

Br. 152 Redovna marka, lik Dr. Ante Pavelia Br. 153 Redovna marka, lik Dr. Ante Pavelia 32 kune, tamnosmea (1,000.000 primjeraka) 50 kuna, plavozelena (500.000 primjeraka)

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

Hrvatski jezik

St r a n i c a

55

O S E BU J NO S TI H R VA T SKO G J E ZI KA
tancaj, tancaj rni KOS

prof. Marijan Krmpoti , Zagreb

Vjerojatno ste proitali u Jutarnjem Listu od 4. travnja 2009. da je novinar Jutarnjeg lista Juric a Pavi i rekal prvo da je hrvatski jezik Stjepana Babia i Dunje Brozovi mrtav i zatim da je on pripravan plesati na grobu hrvatskog jezika! Tu njegovu pripravnost za tancovanjem na grobu hrvatskog jezika pobudila je razprava na tematskoj sjednic i saborskog Odbora za naobrazbu (po Raanu od 2000. 'obrazovanje' komunjare nikad nisu nau ile hrvatski), znanost i kulturu 26. oujka 2009. o poloaju hrvatskog jezika u javnoj uporabi. A to ima u tom mrtvom hrvatskom jeziku tako strano da ga Jurica Pav i i i mrtva to liko bjesomuno mrzi, da bi pripravan (spreman!) tancovati mu na grobu danse mac abre. Od veselja? Ma, neka nas ne obmane glumatanje Jurice Pav i ia. Ma, ne pjeni se Jurica Pavi i mrnjom na jezik kojim on zbori i pie u Jutarnjem listu. Neto sasvim drugo to se ulo na toj sjednic i Saborskog odbora za naobrazbu, znanost i kulturu 26. oujka 2009. uzpani ilo je Juricu. Uzpani il se da vie ne e smjeti pisati hrvatski po unitaristikom novosadskom JUS-u kada je knjievnic a Marija Peaki-Mikuljan upozorila i na jadno stanje hrvatskog jezika. Utvrdilo se da to valja popraviti, neki rekoe, Zakonom o hrvatskom jeziku i Uredom za jezik koji e nadzirati da se Zakon sprovodi u javnim ustanovama i uredima i napose u javnim priob ilima (massmedijima) koji su danas rasadita po lupismenosti i posvemanje nebrige i neodgovornosti za hrvatski jezik. ulo se i kako

Francuzi uvaju, tite i njeguju svoj jezik zakonom, premda je francuzki jedan od svjetskih jezika, dok mi svoj hrvatski preputamo da ga zagauju i iztrebljuju iztraga i koji se pripremaju i tancovati mu na grobu! Nu, ini se, gospon Jurica iz Jutarnjeg lista ne zna da intelektualno vlastnitvo oliti auktorstvo za ples po grobu hrvatskog jezika ne pripada njemu. Naime, prvu igranku na grobu hrvatskog jezika otvoril je 1852. novosadski Srbski Dnevnik kad je Hrvatima zanijekao ime i jezik. Zatim je list "D omjan" objav il o v inistiki "Srbski Katekizam". Poujte izvadak: (OPAZKA: Izvadak iz Katekizma tiskan je korienskim pravopisom u ono doba slubenim u Hrvatskoj) U itelj: A ima li hrvatskog naroda na svietu? / Djak: - Nid ga je kadgod bilo, nit ga i danas ima na svietu. / U itelj: - Pa to su dananji Hrvati? / Djak: - Srbi, jer srbskim jezikom govore, itaju i piu. Tono! U Hrvatskoj je jo uv iek u slubenoj uporabi srbski vukopis kano da Juga jo iv i! Bo, Otac Domovine dr. Ante Starevi prvi je otro iztupil protiv srbskog nijekanja hrvatskog jezika i digal glas u obranu obeprihvaena hrvatskog jezinog standarda Zagrebake filo loke ko le i oblikoslovnog (morfo lokog) pravopisa. Ukratko, do sredine 19. sto ljea Srbi i Hrvati imali su posebne jezike, t.j. sve do osnutka Slavistike, njemake znanosti o slavenskim jezic ima, koja se izlegla iz utrobe austrijsko/njemake iztone politike (Drank nach Osten). Slav istika nije priznavala samosvojnost hrvatskog jezika. Taj neznanstveni zakljuak Slavistike bil je Beu

nuan radi austrijske balkanske politike. Od svoga u itelja austroslaviste Slovenca Jerneja Kopitara, Vuk Stefanovi Karadi prihvatil je u iteljevu austroslavistiku doktrinu da hrvatski jezik ne postoji i da su sv i 'tokavci' Srbi, a k tome i Kopitarov naputak da je za nj najbo lje da za srbski jezik uzme glasnoslovni (izgovorni ili fonoloki) pravopis, jerbo je Kopitar v idil da neuki Vuk ne zna rije i pisati druga ije nego li onako kako ih uje ili izgovara. Nu, pomnja! Na doktrini austro slav iste Jerneja Kopitara da su sv i tokavci Srbi, Vuk e utemeljiti pokret srbske nacionalne integrac ije u doba srbskog prodora na zapad (Drank nach W estern) i nijekati Hrvatima ime i jezik. Njegovi sljedbenic i, ne e doputati ni najmanje razlike izmeu srbskoga i hrvatskoga. Maaron-vukovac Ivan Broz sainit e 1892. prvi Vukov fonoloki pravopis za Hrvate. Bit e to prvi srbski pravopis na latinic i. Ban Khuen Hedervary uvesti e ga u kole. Gurnuti e Hrvate na put posrbljenja kako bi se ulizal srbskoj manjini za svoju protuhrvatsku maaronsku politiku 'zavadi pa vladaj'. Ivan Broz i Fran Ivekovi za svoj "Rjenik hrvatskog jezika" 1901. uzeli su Vukov "Srpski renik" za predlo ak. U beogradskom "Srpskom knjievnom glasniku" 1902. tiskan je lanak "Srbi i Hrvati" u kojem je obznanjen urbi et orbi program provedbe velikosrbskog genocida nad Hrvatima. Pretiskal ga je zagrebaki "Srbobran". U njem pie meu inim: Hrvati niti imaju posebnog jezika, ni zajednice obiaja ... ni svesti o meusobnoj pripadnosti ... Hrvati dakle nisu ni pleme, ni posebna narodnost ... usuuju se govoriti o hrvatskoj kulturi oni koji nemaju nikakve nacionalne umetnosti ni knjiev-

St r a n i c a

56

Hr vatski jezi k

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

nosti... i tovie stoje pod utjeca- zagrebakih i beogradskih vukovajem srpske kulture... Hrvati dakle ca ovako: "Objektivno problem nije nisu i ne mogu biti posebna narod- bio u srbizmu, ve u rac ionalizac iji, nost, ali su na putu da postanu a dotadanji pravopis kod Hrvata srpska narodno st. Uzimanjem bio je srpski isto ko liko i Beli ev spskog za svoj knjievni jezik uini- jer je Vukov. (Podvukal M.K.). li su najvaniji korak sjedinjenju... Tono! a i inae proces pretapanja niko ne Za Banovine Hrvatske vratit e se moe zaustaviti,... on se po lako, ali u upo rabu glasno obliko slo v ni stalno vri... itanjem svake srpske (fonomorfo loki) pravopis, i 1940. knjige, pevanjem svake srpske aribit e tiskana prva znanstvena stuje prelazi i atom svee srpske dedija "Razlike izmeu mokratske kulture u njihov organihrvatskog i srpskog zam... borba koja se po svemu knjievnog jezika" svetu vodi izmeu liberalizma i prof. Petra Guberine klerikalizma, izmeu demokratsi dr. Krune Krstia. kog nac ionalizma i ultramonNu, vrli iztraga hrtantskog kozmopolitizma o liena vatskoga jezika beogje kod nas u borbi Srba i Hrvata... radski jezi ar Ivan ne moe biti govora o slogi ... Klajn ni 51 godinu jer su Hrvati tuinska avankasnije ne e garda, a Srbi predstavodoljeti da izkanic i princ ipa Balkan li svoju velikobalkanskim narodisrbsku mrnju ma... Ta se borba mona "Razlike" i ra voditi do istrage 1991. u nae ili vae, a da u "Je z ik om njoj moraju podle i pr ir un ik u Hrvati garantuje nam TVBGD" nazove njihov a manjina, tu znanstveLjudevit Gaj (1809-1872) geografski po loaj, nu studiju: okolnost to ive "ovinistikim pamfletom". svuda pomeani sa Srbima, i proces opte evoluc ije, po kome ideja Za ND H od 1941. do 1945. HrvatiSrpstva zna i napredak (podcrtal ma je vraen njihov tradic ionalni M.K.); oblikoslovni (morfo loki) pravopis i odtada iztraga i hrvatskog jezika Poslije 1918. u Hrvatskoj e vukovkorienski pravopis Ljudev ita Gaja ci od maaronskih unitaista, preko nazivaju endehakim i ustakim, noi postati jugoslavenskim unitamisle i nas time plae Starom Graristima. U sukobu tko je ve i vukodikom? Ta, ve ina slavenskih jezivac, zagrebaki vukovac Tomo Maka ima oblikoslovne pravopise. I reti uskoro e se pograbiti s beogradskim vukovcem Aleksandrom nitko te narode zbog toga ne plai s onim to se s njima zbivalo u II. Beli em koji je Vukov pravopis dotsvjetskom ratu! jeral u 100% glaso s lo v ni (fono loki) za razliku od Bro zova Poslije 1945. ponovno je nastupilo koji je bil djelimice glasnooblikos- ludovanje i tancovanje srboslavlovni (fonomorfo loki) kano od- skih iztragaa po grobu hrvatskog prilike Bab i / Ham / Mo guev jezika do "Deklaracije o nazivu i "Hrvatski ko loski pravopis" iz poloaju hrvatskog knjievnog jezi2005. Srbijanski lingv ist Pav le Ivi ka" 1967. kada je srbizac ija hrvatsje 1971. u svojoj knjizi "Srpski na- kog jezika do ista bila prevrila svarod i njegov jezik" na str. 250. ku mjeru. objasnil taj nesporazum izmeu

Kada stekosmo v lastitu dravu, poeli smo razsrbljivanjem hrvatskog jezika u onom obsegu kakav bijae mogu i ko liko je to prihvaal sam ivot tih dana. Nu, prije negoli smo dobili natrag hrvatski tradicionalni oblikoslovni pravopis, na vlast je dola komunistiko/ liberalna koalic ija koja je u uporabu vratila metajezik jugokomunistike birokrac ije. Odtada, da se hrvatski jezik ne bi ni sluajno vratil u predvukovsko doba brine se plejada iztragaa. Tako je primjerice dr. Mato Kapovi asistent na Odsjeku za lingvistiku Filozo fskog fakulteta u Zagrebu (sic !) u Matic i Hrvatskoj 7.2. 2008. u svom predavanju rekal: "Svatko ima pravo govoriti kako hoe, a prisiljavati nekoga da govori hrvatski to je faizam". Ni manje ni v ie! Nikakvo udo da su postali ivani! Jerbo, poslije poraza u Domovinskom ratu, velikosrbima ostade jo samo jedno oruje u borbi do "iztrage" nae. A to je taj glasnoslovni (fono loki) Vukov pravopis, a ako je Vukov onda je srbski! Tako kae srbijanski jezi ar Pavle Ivi i ne lae! Stoga i samo stoga na svaki glas, ili im osjete i najmanju opasnost da bi Hrvati mogli dobiti Zakon o jeziku, ili Ured za jezik ili natrag nau gajicu za hrvatski slubeni pravopis, svaki put se iztraga i hrvatskog jezika pobjesnomunom mrnjom obrue se na hrvatski rod i jezik pripravni po grobu im tancovati danse macabre. Malo Morgen!

PRAVOPISI: 1. morfo loki = obliko slovni, korienski, tvorbeni; 2. fonoloki = glasoslovni, govorni, zvuni; 3. glasooblikoslovni = fonomoroloki ( Artur Bagdasarov: I opet o pravopisu HS 17.04.2009.)

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

Roman

St r a n i c a

57

O B I TE L J V O J V O D E H R V O J A ( 1 0 )
Narcis Jenko
- Hajde, Mihoviliu, poalji jednoga vojnika neka vidi ta je. - Dobro. Kako hoete. A vidjet ete da je pas. - Uh, koliko je odmakao Hrvoje! Hajdemo da ga stignemo! rei e Jelena. - ekajte dok doe vojnik iz prodoline. - Pas! - vikao je momak odozdo. - Eto, Batalo! - dobaci mu Resa. No Batalo, mjesto da to odgovori, potjera svoga konja, a onda se i njih dvije natisnue za njim. Jelene u tom trku sama zbaci kontu da joj ne lepri zrakom. - Hm, Hrvoje se ne htjede svratiti u Dobrainovo konaite. ta on misli? - upita Batalo Jelenu. - Ah, zna ti Hrvoja. On uvijek voli jesti gdje u prirodi. - A ja sam poteno izgladnio. Mislim da u cijeloj umi nema gladnije zvijeri nego to sam ja. - Hajde - ukori ga Resa. - Vi ste od jutros neto jeli, a ja Evo ni kolik ovliko! - i pokaza prstom. - Uzaludan nam trud da stignemo Hrvoja! On voli samou, pa zato juri naprijed - ubaci Jelena kao da odgovara sama - Grije. Dobro grije! - mulom pij, Batalo! - smijae se Hrvoje. - Ja se toga bojim, uzmoni vojvodo. Kad samo nabrojim tri mula, odmah mislim da moram biti pijan. A ovako ne vidim koliko salijem u se - Dosta, dosta! - govorila mu Resa. sebi. - udna elja! Ja volim drutvo. - A Bog zna ta sebi umilja Hrvoje. Moebit misli da odmah ide u rat, im pojai bijelca od mejdana - govorae Jelena. Odjedanput se ispravi na konju, prui ruku u daljinu i pokaza Batalu: - Eno nas Hrvoje eka s gotovom vatrom. Na malome je zaravanku gorjela vatra. Iz nje se na mahove dizao visok plamen, i gdjekad jae trzao, kao da i on hoe da se vine u zrane visine poput blizanca mu dima. Sunano nebo, kristalni snijeg, divno zelenilo jela i omorika te zlatni i uto-crvani plamen s modrim dimom stvarali su poeziju boja. Momci su na utaptanu snijegu sterali medvjee koe da na njih sjednu gospoe. Batalo je odrijeio noicu jedne mjeine te snano potezao medovinu koju im je kraljica spremila. - Upozorava na se! Pametno! I Batalo bi se sjetio, ali moe biti prekasno. Nato Batalo natoi dva mula te ih ponese gospoama. - ekaj dok to zaloimo! ree mu Resa redajui suha i hladna jela koja je vadila iz zastruga (drveni sud u kojem se nosila hrana). Mihovili neprestano uzdisae za ranjem ne pratajui onome to je bilo pred njima, a Batalo je malo jeo, iako je bio gladan. im su poeli jesti, razgovor se sve vie i vie stiavao, ak su utjeli i onda kad su nastavili put. Vi njih se lomila uma s bukom i kukom. Bre su tjerali konje. Batalo je od asa do asa stavljao ruku na elo elei ugledati svoj dvorac u Lavi.

Nastavit e se...

St r a n i c a

58

B o g nas je s tv or i o

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

S V O J IM IV O T OM I V J ER O M U I SU S A K R I S TA I K AM ER OM SV J EDO I M I V OT OV J EK A
Zvonko B. Ranogajec, kr anski TV
producent, 2537 Eastwood Avenue, Evanston, Illino is 60201 SAD, e-mail: primjera, a na nama je da odluimo to nam je sada initi ili - ne initi! Moj je odgovor: "Mudar ovjek, a onda i narod, u tekim trenucima kunje i sumnje obraa se Bogu, naem Spasitelju, Sinu Bojem, Gospodinu Isusu Kristu za savjete i upute, a ne ovjeku! Naa motivacija mora se temeljiti na Bojoj rije i, a mi sami, pojedinano moramo se mijenjati ili kako Sveto pismo kae: "Treba se nanovo roditi!" (Ivan3,3) U protivnom mi emo i dalje initi kao to smo inili i do sada, bez obzira na razinu nae osobne inteligencije! Kada ljudi pravilno razviju svoj osobni, intimni odnos s Bogom, naim Spasiteljem, Sinom Bojim, Gospodinom Isusom Kristom, tada dolazi do razumijevanja smisla naih ivota. Kada domovinski i iseljeni Hrvati ponu otvoreno i s iskrenim i potenim motivima uzajamno iskazivati svoje probleme, ali i uspjehe, te suraivati, tada e se dogoditi osobno i skupno prosvjetljenje u zajednikom cilju. Mi moemo draga moja braa i sestre u domovinskoj i iseljenoj Hrvatskoj ignorirati Sveto pismo i ne vjerovati Bojoj rije i, koja nam nepokolebljivom sigurnou stavlja istinu pred oi. Sve tvrdnje nevjernika ne mogu to pobiti, pa makar se netko od njih i vrsto drao svojih stajalita. To nita ne mijenja injenice o kojima Sveto pismo govori. Mi moemo ne vjerovati u Boga, naeg Spasitelja, Sina Bojeg, Gospodina Isusa Krista, ali to ne znai da ON ne postoji! Mi, Hrvati, mali smo narod. Ali nije tragedija biti brojano malim narodom, nego je tragedija kada se taj mali narod meusobno dijeli i ne slae! Sveto pismo, Biblija, Boja rije upozoruje nas jasno i glasno ovim rijeima: "Ako je u sebi neslono, svako e kraljevstvo propasti. Ni jedan grad ili dom, ako je u sebi nesloan, nee opstati!"

HIMNI DUHU SVET OM ( 4) fra Petar Fili, Zagreb

LITANIJE DUHU SVETOM

ZRanogajec@sbcglobal.net
"JEDINSTVO" DOMOVINSKE I ISELJEN E HRVATSKE (2)

Nebiblijska i biblijska perspektiva razumijevanja i gledanja

MOJ OSVRT IZ BIBLIJSKE PERSPEKTIVE RAZUMIJEVANJA I GLEDANJA NA TEKST GOSPODINA MILE PRPE

Ja ipak ovdje neu iznositi moje osobno stajalite, nego biblijsku perspektivu razumijevanja i gledanja teksta gospodina Mile Prpe i dananjih odnosa i suradnje izmeu domovinske i iseljene Hrvatske. Kolektivno, domovinski i mi, iseljeni Hrvati, zatvaramo oi pred stvarnou istine o nerazumljivim, iznimno loim i ne bratskim Bojim odnosima i suradnji izmeu domovinske i iseljene Hrvatske! Sada je veoma, veoma vano, moda i presudno da ne zatvaramo oi pred ovom stvarnou! Budemo li i dalje ignorirali tu injenicu i pravili se kao da ne postoji, vrlo, puno bre nego to mislimo, nai emo se u situaciji koju nitko nije elio. Tu nema mjesta filozofiranju i manipuliranju u bilo kojem obliku! C ijena stvarnosti ove situacije biti e za sve segmente hrvatskog drutva, za domovinske i nas, iseljene Hrvate, stravina i tragina, izgubit emo, Bogom nam danoj, za sada, sadanju slobodnu Hrvatsku dravu! Za domovinske i za nas, iseljene Hrvate, sada je presudno da to prije prestanemo ignorirati spomenute injenice. Upitajmo se to domovinski i mi, iseljeni Hrvati, moemo "opet" zajedno uiniti da se odnosi i suradnja izmeu domovinske i iseljene Hrvatske poboljaju! U Svetom pismu ima mnogo pounih

Istrgnut u te na oigledan nain iz ruku neprijatelja. Otklonit u zapreke koje ti se nalaze na putu savrenosti. Dat u ti anela uvara koji e te braniti od zasjeda avolskih. Ti e ustrajati na putu kreposti. Ti e potpuno spoznati svoje nedostatke. Ti e zadobiti snagu da se oslobodi svojih grenih navika. Ja u uvrstiti tvoju vjeru, tvoju nadu i tvoju ljubav. Ja u te izbaviti iz materijalnih potreba. Tvoja e obitelj ivjeti u skladu i uzajamnoj ljubavi. Tko bi elio pomoi svome blinjemu, trebao bi barem pola godine dnevno moliti ove litanije. Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetom.

(Matej 12,25)

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

B o g nas je s tv or i o

St r a n i c a

59

St r a n i c a

60

B o g nas je s tv or i o

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

Prethodnu prezentaciju izradio je FRANJEVAKI SAMOSTAN i upni ured sv. Nikole Tavelia Ivekovieva 8 51000 RIJEKA Tel. 051/ 641-449 Fax: 051/ 648-697 E-mail adresa: frssv.nikola@ri.htnet.hr

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

U s tak i hi tr o zo v

St r a n i c a

61

IZBOR NE L IS TE ( 1)
Gen Kameni , Zagreb
A: Spremni. B: Spremni! A: Ima li to nova za nas novinare g. Ustrajniu? B: Rekao sam. Za tebe sam jednostavno Antica. A: Dobro. G. Antica? B: Ima. Kreemo odmah! A: Kamo? B: Do Milana Bandia. A: Kod Milana Bandia, u zagrebako Poglavarstvo? *** B: Dobar dan g. Bandiu! Milan Bandi: Oh, dobro doli drugovi. Evo i Zoran je tu. Naa glava. Jovo skuhaj drugovima, pardon gospodi, kavu. B: Zar prelazite u Nov u Ustaku Stranku? Milan Bandi: Ne. Zvali smo Vas samo zbog razmjene iskustava. B: Izvolite onda. Jovica: Evo dvije male. Vi ne ete efe? Milan Bandi: Izbori su pred vratima. Sastavljamo izborne liste. Iznenada javio nam se neposluh. Na izbornoj listi za Zagreb meu 51 kandidatom nalo se i troje Milan Bandi i Zoran Milanovi ekajui Anticu Ustrajnia iz NUS B: ekajte malo. Vi ste dobri s Crkvom. Suraujete na veliko s uzoritim kardinalom. Tamo, meutim, koliko znam, nisu ba poeljni ljudi bez mozga? Milan Bandi: To smo pitanje ljudi koji tamo ne spadaju. Mi smo demokratska partija. Ne elimo nita na silu, ali neto moramo poduzeti. B: Kakvi su ljudi u pitanju? Milan Bandi: Ljudi s mozgom. B: Uh, uh. To nije dobro. Vi, koliko znam, iskljuivo radite s ljudima bez mozga? Milan Bandi: Upravo tako! B: Kako je s Vama? Milan Bandi: Vi ustae sve znate! Tono, ostao mi je mali mozak, ali ga ne koristim. Drugovima zaduenim za ispiranje mozga dogodila se grjeka, pa su me rijeili samo velikog mozga. jednostavno rijeili. Imamo nekoliko istaica, koje nisu nai lanov i, ali ih u javnosti prikazujemo kad da jesu. One, dakako, imaju mozak, ali nemaju pameti. Njih, dakle, aljemo na bogosluja i na crkvene sveanosti. Vuk sit, koza cijela! B: Bravo. Ovo je genijalno. teta to to ne zna i uzoriti kardinal! Milan Bandi: Uvijek slijedimo Lenjina. Pria se, velim Vam to u povjerenju, da je i on u poetku imao mozak. B: Ne bih ba rekao. Naravno, mogu to suditi samo po njegovim djelima, bilo knjikim, bilo djelatnim. Milan Bandi: Pustimo sad to. Treba nam Va konkretan savjet. B: Koliko imate lanova u Zagrebu? Zoran Milanov i : Oko 150.000. B: I meu njima se nala ak trojica s mozgom. Zanimljivo! Vrlo zanimljivo! A: G. Ustrajni Vi ete sigurno jo dugo. Morao bih poi. B: Nita, nita! Pozdravite urednika. Navratite. Na aj. Romanijski, od ubre. A: Hou. Spremni. B: Spremni!

St r a n i c a

62

Ko lai

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

M IR IN I V I N K O V A KI K OLAI
E K I K OL A
Sastojine za biskvit: 5 jaja, 25 dag eera, 20 dag brana,
1 lica vode, 1 juna lica kakaa i 1/2 praka za pecivo.

Pripremila: Marija Dragun ro. Taki

Sastojine za kremu: 5 umanjaka, 20 dag eera, 5 lica otrog

brana, 0,5 l mlijeka, 20 dag maslaca i 1/2 vanili tapia.

Sastojine za premaz:
5 bjelanjaka, 25 dag eera i Sok od 1 limuna.
Snimio: Matej Kristan Mirkovi

Izrada biskvita: Izlupati vrsti snijeg od 5

bjelanjaka i 1 lice vode. U mijeati 5 umanjaka, 25 dag eera, 1 licu kakaa i 1/2 praka za pecivo. Sve skupa dobro izraditi mikserom. Na kra ju licom umijea ti 20 dag b rana. Usuti u na maenu i pobranjenu tepsiju. Pei u zagrijanoj penici na 200C oko 20 minuta.

Izrada premaza: Od 5 bjelanjaka izlupati vrsti snijeg. Dodati 25 dag eera, izmijeati mikserom. Zatim mijeati na pari jo 10 minuta. Na kraju umijeati sok od limuna. Tako dobivenu pjenu premazati preko kreme i staviti u hladnjak da se hladi.
Dobar tek!

Izrada kreme: Prokuhati 4 dl mlijeka. U drugoj

posudi izmijea ti 5 umanjaka s 20 dag eera, dodati 5 lica otrog brana i 1 dl mlijeka. Izmi jeati u jednolinu smjesu, te dodati 1/2 vanili tapia. Kad mlijeko zavrije preli ti preko smjese od umanjaka i dalje kuha ti dok se ne zgusne. U vrue umijeati 20 dag maslaca, te mi jeati dok se ma slac ne otopi i smjesa postane jednolina. Osta vi ti da se hladi i povremeno promijeati. Mlako premaza ti preko ohlaenog biskvi ta.

B ro j 5 5 - 25 . t rav nj a 20 09.

i tate lji
ALJITE MI GLASNIK Potovani!

St r a n i c a

63

EURO-OMBUDSMAN tovani dr. sc. Dragun, Zahvaljujemo se vam za vau elektronsku potu sa 1. travnja 2009. Europski ombudsman prima pritube o nepravilnostima u vezi sa djelatnou institucija i organa Europske zajednice (npr. Europska komisija ili Europski parlament). Sadraj vaeg priopenja iz 1. travnja 2009, kao i vae redovite broure, dakle nisu u njegovoj nadlenosti. Zbog toga vas uljudno molimo, da nas odstranite sa mailing liste za vau brouru. Europski ombudsman, kao i ostale institucije Zajednice, je u svojoj aktivnosti vezan na slubene jezike Zajednice (23 jezika). Zbog toga vam predlaem, da za buduu korespondenciju koristite jedan od tih jezika. Sa tovanjem,

Interesira me glasnik ali ne znam dali se distribuira putem e-maila ili potom. Hvala i lijepi pozdrav

Dragutin Poturica
Zagrebaka 78 10297 JAKOVLJE

eurostar@eurostar-estate.com

GLASNIK NA PUTU ZA STUTTGART Potovani, Lijepo Vas molim da na popis adresa kojima aljete Glasnik, Bleiburg, Glasnik srijedom uvrstite i sljedeu:

Vukain LONAREVI
Pravni svetovalec Urad Evropskega varuha lovekovih pravic

EO@ombudsman.europa.eu

NE ZABORAVITE NA OBLJETNICU SMRTI GENERALA JANKA BOBETKA Potovani, Preporuam da za novi broj G la s n ik a n a p i e t e neto o zapov jedn iku Junog bojita i naelniku stoera RH stoernom generalu Janku Bobetku. Za nekoliko dana bit e godinjica njegove smrti (29.04.2003).

mdugec@marcom-net.de
To je hrvatska knjievnica Malkica Duge koja ivi u Stuttgartu. Objavili ste u br. 54 i jedan njezin prilog o urekoviu. I jo Vas molim da joj poaljete na stari nain, kao priv itak, jer ona ovaj novi koji sam joj pokuala poslati, ne moe otvoriti. Zahvaljujem uz pozdrav

Zlata Derossi zlata.derossi@zd.htnet.hr

Postovani dr Dragun! Molim, poaljite mi GLASNIK na novi nain. Imam jo jednog kandidata: Dr Gordan Starevi u Beu. Njegov a e-mail adresa je:

gordan.starcevic@gmx.net
Puno Vam hvala, svako Vam dobro i lijep pozdrav!

Branka Starevi Goran Muet

Dubrovnik

goran.muscet@du.t-com.hr

OBAVIJEST

K R U G ZA TR G
eljko Tomaevi, Zagreb
Graanska inicijativa za povratak imena Kazalini trg zagrebakom trgu nazvanom imenom komunistikog diktatora marala Tita 15. travnja 2009. Potovani prijatelji i zainteresirani Ovime najavljujemo da e se, o treoj godinjici donoenja Deklaracije H rvatskog sabora o osudi zloina komunistikog poretka u Hrvatskoj, a koja obvezuje sve hrvatske institucije, odrati

Hrvatski uljudbeni pokret

Udruga za zatitu prava graana P et e p olj a ni ce 7 1 00 00 Za gr eb H rv ats ka t el: +3 85 1 2 9 - 23 - 75 6 f ax : + 38 5 1 29 - 2 3 - 7 57

hrv a tska .ulj udba @gma il .com www.hrva tskauljudba .hr www.sv a kov amdobro.hr www.prav ednostilj ubav .hr www.borov ni ca una s.hr www.reda ngus.hr www.bl a ckdragun.hr www.l a udonovgaj .hr www.ne-k or.hr

TREE VELIKO JAVNO OKUPLJANJE KRUGA ZA TRG

u subotu, 6. lipnja 2009. u 11 sati pred Hrvatskim narodnim kazalitem u Zagrebu kojim emo jo jednom posvjedoiti da zahtijevamo neodgodivo uklanjanje imena marala Tita iz Zagreba i iz cijele Hrvatske.

Glasnik
Hrvatskog uljudbenog pokreta

Izlazi subotom
Nakladnik:

Poslovna savjetovanja Dragun d.o.o.

Urednitvo: dr. sc. Tomislav Dragun glavni urednik 091/33-88-431 Hrvoje Mirkovi grafiki urednik 091/33-88-432 Lovorka Dragun Mirkovi, Mirkovi dipl. oec. za izdavaa 091/33-88-433

Molimo Vas da obavijest o najavi ovog dogaanja proslijedite u svom krugu.

Pozdravljamo Vas, srdano i s potovanjem,

lanovi Koordinacijskog odbora Kruga za trg:

Ante Beljo, tel.4846123; Zdravka Bui, tel. 098/1726143; Josip Miljak, tel. 091/4811367; Cika Mikoli, tel. 091/7835938; Branimir Petener, tel. 091/5388661; Maja Runje, tel. 4668137 i 091/9578969; Tomislav Stockinger, tel. 099/2265779; eljko Tomaevi, tel. 091/ 7255746; Zorka Zane, tel. 098/9684192.

Priloge slati na adresu: Zagreb, Pete poljanice 7 hrvatska.uljudba@gmail.com Idejno rjeenje: Hrvoje Mirkovi