STATISTIKA

UVOD O STATISTICI - Predmet proucavanja statistike su masovne pojave. Statistika je nauka o metodama izracunavanja masovnih pojava pomocu brojcanog izrazavanja. Masone pojave koje su predmet proucavanja statistike nazivaju se statisticka masa ili statisticki skup. Pojedinacni slucajevi iz kojih se skup sastoji nazivaju se elementi ili jedinice skupa. Svojstvo elementa statistickog skupa ili masovne pojave koje ga karakteriziraju u smislu pripadanja skupu zovemo statisticko obiljezje. Neka su obiljezja jednostavna i ostro se diferenciraju u odredeni broj modaliteta (kao spol: musko, zensko). U statistici je uobicajna podjela obiljezja na numericka, nominalna, prostorna i vremenska. Obiljezja koja se izrazavaju brojcano nazivaju se numerickim, koja se izrazavaju opisno nazivaju se opisna,nominalna ili atributivna obiljezja. (npr. vrsta robe) Prostorno obiljezje odreduje mjesto s kojim je element skupa u nekoj vezi. (npr. mjesto rodenja,zaposlenja). Vremensko obiljezje odreduje cas ili vrijeme s kojim je jedinica u nekoj vezi. (npr. vrijeme polaska u skolu) Obicno se u statistici velicina X naziva statisticko obiljezje Ako se u koordinatnom sistemu na apscisnu osu nanesu vrijednosti obiljezja X, a kao pripadne ordinatne uzmu odgovarajuce frenkvercije, dobivamo grafikon frenkvencija. Kad se dobivene tacke spoje dobijemo odgovarajuci poligon frenkvencija. FORMIRANJE GRUPA I NIZOVA - nizovi statistickih podataka koji pokazuju varijacije pojava tokom vremena nazivaju se vremenskim ili kronoloskim nizom. Oni pokazuju promjene u velicini ili razini pojave tokom sukcesivnih(sukcesivno=vremenski jedan iza drugoga,neprekinut,koji je u sljedu) vremenskih momenata ili intervala kao npr. broj rodenih iz mjeseca u mjesec. Prema prirodi podataka koje sadrze,vremenski nizovi mogu se podjeliti u 2 grupe: vremenske intervalne nizove i vremenske trenutacne nizove, a razlika medu njima uvjetovana je nacinom promatranja. Vremenski intervalni nizovi - su oni koji pokazuju tok pojave sukcesivnim vremenskim intervalima. Ovi podaci se mogu zbrajati. Vremenski trenutacni nizovi - su oni koji pokazuju razinu pojave u tacno odredenom trenutku vremena. Clanovi trenutacnog vremenskog niza se ne mogu zbrajati. GRUPIRANJE STATISTICKIH PODATAKA - obavlja se prema vrsti obiljezja (nominalna.numericka,vremenska,prostorna ili geografska), grupiranje stat. podataka,odnosno formiranje stat. nizova vrsi se tako da se osnovni skup rasclani na djelove prema modalitetu jednog obiljezja. Grupiranje podataka mora biti iskljucivo (element moze samo jednoj grupi pripadati) i iscrpno (element mora ulaziti u jednu od predvidenih grupa). GRAFICKO PRIKAZIVANJE STATISTICKIH PODATAKA - statisticki podatci se mogu prikazivati u vidu geometrijskih oblika ili oznaka na geografskim kartama (tzv.graficki prikaz). Graficki prikaz pomocu oznaka na geografskim kartama naziva se kartogram,a koristi se samo za prikazivanje geografskih nizova.

Geometrijski oblici (dijagrami) pruzaju raznovrsnije mogucnosti za prikazivanje i usporedivanje velicina i oblika. Dijagrami mogu biti: Linijski (imaju 1 dimenziju i sluze za prikazivanje modaliteta jednog obiljezja), povrsinski-histogrami (npr.povrsina kvadrata,krugova,te strukturni krugovi imaju 2 dimenzije i mogu prikazivati veci br. obiljezja), prostorni-stereogrami (imaju 3 dimenzije i rijede se upotrebljavaju). U praksi se cesto koriste i razdjeljeni,te dvostruki stupovi. Razmak izmedu stupaca ostavlja se kod geografskih i atributivnih nizova, dok kod gramatickih su stupci pridruzeni jedan drugome. GRAFICKI PRIKAZ POMOCU KVADRATA I KRUGOVA - povrsine kvadrata i krugova proporcionalne su statistickim skupovima koje usporedujemo i prikazujemo. Povrsina kruga predstavlja citav statisticki skup. a njegovi isjeci djelove tog skupa. MOMENTI NUMERICKIH NIZOVA - su aritmeticke sredine odstupanja vrijednosti numericke varijable od njezine aritmeticke sredine ili neke druge vrijednosti podignute na neku potenciju. Odreduju se: - momenti oko sredine(tzv. centralni ili glavni momenti),te - pomocni momenti (momenti oko 0 i momenti oko a). Oni se racunaju za pojedinacne (negrupirane) i grupirane vrijednosti. SREDNJE VRIJEDNOSTI - postoji vise kriterija za odredivanje srednjih vrijednosti. Npr. polozajna srednja vrijednosti, kao sto su mod i medijan. Takoder se u statistici srednja vrijednost moze izracunati iz podataka koje niz pruza, kao aritmeticka, geometrijska i harmonijska sredina. To su izracunate srednje vrijednosti. Najcesce upotrebljavana srednja vrijednost je aritmeticka sredina. Za izracunavanje MIJERE ZAOBLJENOSTI upotrebljava se cetvrti moment dio artimeticke sredine izrazen u jedinici standardne devijacije. ARITMETICKA SREDINA - najsiru upotrebu u statistickoj analizi ima aritmeticka sredina ili kako se jos naziva prosjek. Ona se izracunava na taj nacin da se sva obiljezja zbroje i podjele brojem clanova niza. Ona se najcesce izracunava za vrijednost numerickog obiljezja, pa je polazna velicina za izracunavanje aritmeticke sredine u tom slucaju zbroj vrijednosti numerickog obiljezja koji se naziva total. STANDARDIZIRANA OBILJEZJA odstupanje vrijednosti numerickog obiljezja od aritmeticke sredine izrazena u jedinicama standardnih devijacija zove se standardizirano obiljezje. GEOMETRIJSKA SREDINA - se koristi u analizi vremenskih nizova, a u literaturi se naziva jos i prosjecni tempo rasta ili pada, odnosno prosjecna stopa rasta ili pada neke pojave. Ukoliko se kod analize pojava moze koristiti analiticka metoda konacnih indeks tada se moze primjeniti i geometrijska sredina. Geometrijski niz ima konstantan koeficijent izmedu clanova niza.

Manja je ili jednaka od aritmeticke sredine, a veca je od najmanje i manja od najvece vrijednosti. ( X1<G<Xn) HARMONIJSKA SREDINA je reciprocna vrijednost artimeticke sredine. Ona se izracunava samo za ona obiljezja cije su vrijednosti razlicite od nule. Ona ima obiljezja srednje vrijesnoti, ali njena interpretacija nije ocigledna niti jednostavna. Najcesce se koristi za izracunavanje srednjih indeksa. Razlikujemo jednostavnu i pondiranu (vaganu) harmonijsku sredinu KORIGIRANI PONDERI - se racunaju tako sto se izmedu vremenskih razdoblja utvrdi br. vremenskih jedinica, posto se kod prvog razdoblja nezna vrijednost stavljamo 0 (nulu), isto radimo i sa zadnjim razdobljem. MOD je polozajna ili poziciona srednja vrijednost. Dijeli distribuciju na lijevu, koja raste i desnu, koja opada. Predstavlja vrijednost ili modalitet obiljezja koji se najcesce javlja u jednom nizu,te uz najvecu frekvenciju. Racuna se kod numerickih ili redosljednih nizova, te postoji ako su u nizu najmanje 2 jednaka podatka. Mod ili najcesca vrijednost jest ona vrijednost obiljezja koja je s obzirom na svoje susjedne vrijednosti najcesca. MEDIJAN - Medijan jeona vrijednost obiljezja koja se nalazi u sredini serije ureene po velicini vriejdnosti obiljezja. To je pozicijska srednja vrijednost koja numericki niz ureden po velicini djeli na 2 jednaka djela. On se utvrduje i za redosljedni niz. (Me=Q2). Medijalni razred razred u kojem se nalazi N/2 KVANTILI - su vrijednosti numericke varijable koji uredeni numericki ili redosljedni niz djele na jednake dijelove. Ako kvantili rasclanjuju niz na 4 jednaka dijela tad imamo kvartile, na 10 jednakih dijelova su decili, a na 100 jednakih dijelova su percentili. KVARTILI dijele niz na 4 jednaka dijela : Q1, Q2, Q3 DECILI dijele niz na 10 jednakih djelova : Dj PERCENTILI dijele niz na 100 jednakih dijelova : Pj VREMENSKI NIZOVI osnovni statisticki podaci koji sluze za ispitivanje I analizu dinamike pojava. Vremenski nizovi pokazuju promjene u velicini pojave tokom uzastopnih, vremenskih intervala. Dijele se na: intervalne i trenutacne vremenske nizove. Intervalni vremenski nizovi pokazuju tok pojave u danim vrem.intervalima kao god., mjesec itd. Meutim, trenutacni vrem.nizovi pokazuju nivo pojave u tacno odreenim trenucima vremena. LINEARNI TREND - ima tendenciju kretanja pojave, kod koga se u razlicitim vremenskim razdobljima javlja konstantna razlika. RELATIVNI BROJEVI - stavljanjem brojeva u medusobni odnos dobivamo relativne brojeve.U praksi se najcesce primjenjuju: postotni brojevi,relativni brojevi,koordinacije i indeksni brojevi.

INDEKSI je relativan broj koji pokazuje odnos razlicitih stanja jedne pojave ili jedne skupine pojava u razlicitim momentima vremena ili na razlicitim mjestima. Indeksi su odnosi velicina unutar vremenskog niza; BAZNI INDEKSI - se dobiju pojedinacnim usporedivanjem clanova niza sa jednim njegovim clanom koji predstavlja bazu usporedivanja. INDIVIDUALNI INDEKS LANCANI ili VERIZNI INDEKSI - se dobiju usporedivanjem podataka niza tako da se u svakom vremenskom intervalu mijenja baza. Za bazu se uzimaju podaci iz prethodnog perioda,pa se ovako dobiveni indeksi nazivanju indeksi sa pokretljivom ili promjenjivom bazom. SKUPNI INDEKSI - su relativni brojevi kojima se mjere relativne promjene. U primjeni ovih indeksa koristimo termine kao skupni indeksi cijena , skupni indeksi kolicnina i vrijednosti. Cesto se pojavni oblici ovih indeksa susrecu pod nazivom indeks troskova zivota, indeks cijena na malo, indeks fizickog obima industrijske proizvodnje itd. KORELACIJA - se koristi za utvrdivanje smjera i intenziteta, vrste i oblika veza medu pojavama. (prosiri-knjiga) Koeficijent korelacije poprima vrijednosti od -1 do +1, tako da je: - 0 - 0,30 slaba korelacija - 0,30 - 0,70 srednja korelacija - 0,70 - 1 jaka korelacija RELATIVNE MJERE DISPERZIJE: - koeficijent varijacije - varijacija - koeficijent kvartile varijacije VARIJANCA - je aritmeticka sredina kvadrata, odstupanja vrijednosti numericke varijable od njezine prosjecne vrijednosti. STANDARDNA DEVIJACIJA - je prosjecno odstupanje vrijednosti obiljezja od njegove aritmeticke sredine. Ona je pozitivni drugi korijen iz varijance. KOEFICIJENT VARIJANCE - je omjer standardne devijacije i aritmeticke sredine pomnozen sa 100. MJERE ASIMETRIJE - je brojem izrazena karakteristika nacina rasporeda podataka. Pearsonova mjera je standardizirano odstupanje vrijednosti medijana ili moda od aritmeticke sredine. Bowleyeva mjera se zasniva na odnosima kvartila i medijana.

MJERE DISPERZIJA - je odstupanje obiljezja od srednje vrijednosti. Apsolutne mjere disperzije su: raspon varijance (je razlika izmedu najvece i najmanje vrijednosti varijable), interkvartil (je raspon varijacije sredisnjih 50% vrijednosti u apsolutnom), donji i gornji kvartil,te standardna devijacija.

METODA UZORAKA je specificna statisticka metoda. Skup podataka koji omogucuje da se na osnovu poznavanja ogranicenog broja pojava zakljuci o karakteristikama cjeline, odnosno citave mase pojava. Citava masa podataka osnovni skup populacija Dio jedinica masa svih podataka uzorak Karakteristike iz uzorka primjenjujemo na osnovni skup. Svrha mjerenja uzorka jeste dobijanje procjene parametra osnovnog skupa. Iduci postupak je da odredimo stupanj tacnosti, time se odredjuje kojom se mjerom dobiveni podaci pomatranjem generaliziraju na osnovni skup. To se postize postupcima, koji polazi od zakona vjerovatnosti. - malo prosiri, dodaj jos po 1 ili 2 recenice i nauci formule