Magnetizam

Magnetski efekti prirodnih magneta poznati su ve dugo vremena. Grci su biljeili svoja opaanja prije vie od 2500 godina. Rije magnetizam dolazi od grke rijei za eljeznu rudu (prirodni magnet) koja sadri eljezo-oksid a pronaena je u Magneziji, pokrajini u sjevernoj Grkoj. Osim prirodnog postoje i umjetni magneti: permanentni: posebne eljezne legure (tzv. tvrdi feromagnetski materijali elektromagneti: zavojnice s jezgrom od meka eljeza Mala magnetna igla objeena o nit uvijek e se orijentirati u smjeru sjeverjug; detektira Zemljino magnetsko polje.

Magnetsko polje Zemlje

ipkasti magnet
ipkasti magnet ... dva pola: N i S Istoimeni polovi se odbijaju; a raznoimeni se privlae. Linije (silnice) magnetskog polja : definirane na isti nain kao i linije elektrinog polja, smjer i gustoa

Da li vas to podsjea na slian sluaj u elektrostatici?

Linije elektrinog polja elektrinog dipola

Linije magnetskog polja ipkastog magneta

Magnetski monopoli
Moda postoje magnetski naboji, kao i elektrini naboj. Takva veliina bi se zvala magnetski monopol ( + ili - magnetski naboj). Kako moete izolirati magnetski naboj? Pokuajte prerezati magnetsku ipku na pola:

N
ak i pojedinani elektron ima magnetski "dipol"!

Mnogi znanstvenici trae magnetske monopole -postojanje kojih bi objasnilo (u okviru QM) kvantizaciju elektrinog naboja (Diracov argument) Magnetski monopoli nikada nisu naeni

Izvor magnetskih polja?

to je izvor magnetskog polja, ako ne magnetski naboj?

Odgovor: elektrini naboj u pokretu!

primjer, struja u zavojnici proizvodi magnetsko polje vrlo slino polju magnetske ipke. Dakle, razumijevanje izvora magnetskog polja generiranog magnetskom ipkom lei u razumijevanju struja na atomskoj razini. Ako se magnetski efekti svih elektronskih struja meusobno ponite, materijali ne pokazuju magnetska svojstva
Orbite elektrona oko jezgre
Intrinsini spin elektrona (jo vaniji efekt)

Magnetski materijali
(jednostavan pogled na naprednu temu)
Materijali se mogu klasificirati po tome kako reagiraju na primjenjeno magnetsko polje, Bapp. Paramagnetske (aluminij, volfram, kisik, ...)

Atomski magnetski dipoli (~ atomski ipkasti magneti) imaju tendenciju da se postroje s poljem, i tako ga poveavaju. Ali termalno gibanje randomizira njihove smjerove, tako da samo mali broj atoma ustraje u orijentaciji s poljem : Bind ~ Bapp 10-5
Dijamagnetske (zlato, bakar, voda, ...) Primijenjeno polje inducira suprotno polje, koje je obino vrlo slabo; svojstva iskljuuju sva magnetska polja] Feromagnetske (eljezo, kobalt, nikal, ...) Slini su kao paramagnetskim, ali se dipoli orijentiraju s primijenjenim poljem. Sloeno kolektivno djelovanje zbog jake interakcije izmeu susjednih dipola imaju tendenciju da se postroje svi na isti nain. Vrlo jako pojaanje. Bind ~ Bapp 10+5

Bind ~ -Bapp 10-5 [Iznimka: supravodii pokazuju savrena dijamagnetska

B magnetsko polje (magnetska indukcija ili gustoa magnetskog toka)

Magnetska indukcija definira se pomou sile kojom magnetsko polje djeluje na naboj koji se giba
F B Q (v F Qv sin B)

mjerna jedinica tesla

N N T Cms 1 Am Srednja magnetska indukcija na Zemljinoj povrini oko 6*10+5

T

Oerstedov pokus (1819)

Magnetna igla se otklanja u blizini vodia kojim prolazi elektrina struja: oko vodia kojim prolazi struja stvara se magnetsko polje prvi put se povezuju elektricitet i magnetizam ! Djelovanje magnetskog polja na vodi opisujemo Amperovom silom:
F I lxB F IlB sin _ za _ 900 F IlB

Magnetski tok magnetsko polje moemo predoiti pomou silnica (kao i elektrino polje); gdje su silnice gue vee je magnetsko polje A: povrina plohe koja se nalazi u magnetskom polju; ima smjer okomit na povrinu : magnetski tok, je skup silnica koje prolaze kroz neku plohu (mjerna jedinica veber)

B A BA cos (Wb Tm 2 )
ako je povrina okomita na mag. silnice:

BA

Magnetsko polje oko ravnog vodia

Silnice magnetskog polja ravnog vodia su koncentrine krunice koje lee u ravninama okomitim na vodi, sa sreditima na osi vodia. Na udaljenosti r od vodia iznos magnetskog polja je:
B

I 2 r 4 10 7 TmA
0

permeabilnost vakuuma
0

Magnetsko polje zavojnice sa N navoja ukupne duljine l u kojoj se nalazi jezgra relativne permeabilnosti
r

NI l

Lorentzova sila
Na nabijene estice u gibanju djeluje magnetsko polje silom F. Ako osim magnetskog polja B na naboj u gibanju djeluje i elektrino polje E, ukupna elektromagnetska sila koja djeluje : Lorentzova sila
F F Qv xB QvB sin

Elektromagnetska indukcija
na slici su prikazani sjeverni (N) i juni (S) pol nekog trajnog magneta. Magnetske silnice, tj. magnetski tok ide od sjevernog prema junom polu Pokusima je utvreno, da u magnetskom polju stalne jakosti sve toke vodia imaju isti potencijal, tj. na krajevima iane petlje nee se pojaviti nikakav napon dok petlja miruje. Kad jakost magnetskog toka kojega obuhvaa petlja pone rasti ili padati, na krajevima petlje stvorit e se tzv. inducirani napon, koji e biti to vei, to je bra promjena magnetskog toka. Inducirani napon potjerat e induciranu struju u zatvorenoj petlji. Smjer inducirane struje, odnosno polaritet napona na krajevima vodia moemo odrediti prema tzv. pravilu desne ruke

Faradayev zakon elektromagnetske indukcije

najvei inducirani napon daje pomicanje vodia u ravnini okomitoj na smjer N - S, dok pomicanje vodia paralelno pravcu magnetskih silnica ne uzrokuje pojavu indukcije, jer takav pomak ne sijee silnice (ne mijenja magnetski tok obuhvaen petljom). nije bitno da li promjenu magnetskog toka postiemo promjenom jakosti magnetskog polja pomicanjem vodia, ili pomicanjem magneta u odnosu na mirujui vodi.

U in d

N broj navoja vodia (zavojnice) : magnetski tok, mjerna jedinica veber

Elektromagnetska indukcija je pojava da se u vodiu koji se relativno giba u odnosu na magnetske silnice inducira napon.

Negativan predznak: inducirana struja ima uvijek takav smjer da svojim magnetskim poljem djeluje protiv uzroka koji ju je izazvao (Lenzovo pravilo)

Transformator

Radni (omski) otpor u krugu izmjenine struje

Omski otpor u istosmjernom strujnom krugu:

I U R R U I

Omski otpor u izmjeninom strujnom krugu

U I U 0 sin t I 0 sin t

Induktivni otpor u krugu izmjenine struje: zavojnica koef. samoindukcije L i zanemarivog omskog otpora R
U istosmjernom strujnom krugu: Struja kratkog spoja

U izmjeninom strujnom krugu: u zavojnici se inducira napon i struja; struja zaostaje za naponom za /2
U U samoind. U 0 sin t L I I 0 dI dt 0

U0 cos t L I 0 sin t 2

Prema Ohmovom zakonu: RL

Induktivni tpor

Kapacitivni otpor u krugu izmjenine struje:

U istosmjernom strujnom krugu: kondenzator se za vrlo kratko vrijeme nabije i struja prestane prolaziti: I=0

U izmjeninom strujnom krugu: kondenzator se puni i prazni; kroz strujni krug prolazi izmjenina struja koja brza ispred napona
UC i q U 0 sin t C U0 dq i cos t 1 dt C I 0 sin t 2 RC 1 C

Serijski RCL strujni krug

serijski RCL-krug: radni otpor R induktivni XL=L kapacitivni otpor XC=1/C

Serijski RCL strujni krug

Kad je induktivni otpor = kapacitivnom otporu, tad je napon na LC-spoju jednak nuli i sav napon izvora je na otporu R. U tom sluaju kaemo da je u serijskom krugu nastupila rezonancija. U rezonanciji napon U je u fazi sa strujom(=0), pa je Z=R tj. induktivni i kapacitivni dio mree se meusobno ponite. Thomsonov izraz za rezonantnu frekvenciju:
L f0
0

Impedancija: ukupni otpor RCL strujnog kruga

1 C 0 1 2 LC

1 LC