DEMOGEOGRAFIJA

Demogeografija je znanstvena disciplina u sklopu drutvene geografije koja prouava stanovnitvo kao subjekt vrlo sloenih prostornih odnosa i obiljeja radi razumijevanja i objanjavanja geopovrinske stvarnosti te njezine transformacije i valorizacije. Teite je prouavanja demogeografije na razumijevanju i objanjavanju dinaminih ko mponenti: nataliteta, mortalite i prostorne pokretljivosti. Demogeografiji je najblia demografija- koja prouava stanovnitvo sa kvalitativnog i kvantitativnog aspekta. Bitan teorijski pojam savremene demografij jest demografksi razvoj. On oznaava sloeni proces razvoja stanovnitva. Demografija se pojavljuje izmeu dva svjetska rata u njemakoj geografiji. O. Schluter je ved 1919.godine najavio disciplinu koja de se baviti razmjetajem stanovnitva na Zemlji. Razvoj demogeografije se moe razmatrati u sklopu osnovnih smjerova razvoja geografije. A.Jagielski izdvaja etiri pristupa geografskom objektu istraivanja: 1. HOROLOKI (REGIONALNI) po ovom pristupu svi geografski objekti imaju svoju kvalitetu kao i apsolutni i relativni poloaj. U ovom pristupu dominiraju 'prostorne promjene'. 2. EKOLOKI proisttjee iz veze izmeu prirode i drutva 3. PROSTORNO-ANALITIKI u ovom pristupu veliku vanost ima razmjetaj razliitih objekata i stanovnitva. 4. EKLEKTIKI PRISTUP zapravo i nije pristup u pravom smislu rijei, jer obuhvata radove s nejasnom metodologijom i radove s dijelovima drugih navedenih pristupa, on u krajnosti i teti potvrivanju demogeografije kao znanstvene discipline. U razvoju demogeografije kao nauke se mogu izdvojiti tri razdoblja: PRVO je razdoblje osamostaljivanja, koje traje do kraja 50tih godina. DRUGO razdoblje obuhvata ezdesete i sedamdesete godine. Tada se demogeografija usmjerila, naroito u SAD-u i VB, prema kvantitativnim metodama analize, prema socijalnoj fizici i prostornim aspektima. TREDE razdoblje odnosi se na 80-te i 90-te godine, kada nastaju nove tendencije u razvoju geografije stanovnitva. U razvoju demogeografije postoje razlike izmeu odreenih zemalja i kola, a najoitije su izmeu angloamerikih, njemakih i francuskih kola. Angloamerika kola ved desetljedima ima velik utjecaj na geografsko prouavanje stanovnitva u svijetu. Demografija je nauka koja prouava stanovnitvo, njegovu veliinu, sastav, razvoj i opda obiljeja promatrana prije svega sa kvantitativnog i kvalitativnog aspekta.

STANOVNITVO/POJAM, ZNAAJKE, ISTRAIVANJE

Stanovnitvo je skup osoba koje ive i rade na nekom dijelu Zemljine povrine, skup u kojem svaka jedinka sudjeluje sa svojim posebnim obiljejima. Osnovne jedinice u istraivanju stanovnitva su: osoba, obitelj i naselje. Za demogeografska istraivanja vrlo su vani izvori podataka o stanovnitvu, koji se razvrstavaju u 8 skupina: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Popisi stanovnitva Demografska (vitalna) statistika Registar stanovnitva Posebne slobene statistike o pojedinim skupinama stanovnitva Ankete o stanovnitvu koje provode statistike slube Razliiti upravni i drugi registri Terenska sondiranja i istraivanja Ostali izvori (katastar, literatura i sl)

Demograska vitalna statistika- na njoj se temelji prouavanje prirodnog lretanja stanovnitva. Prikuplja svakodnevne podatke o broju roenih i umrlih, broju brakova, razvoda itd. Registar stanovnitva u njega se upisuju svi stanovnici neke opdine, u svakom trenutku prua sliku stvarnog stanja stanovnitva. Azija i Europa su najgude naseljeni kontinenti. Velike su razlike u razmjetaju stanovnitva unutar pojedinih kontinenata. Sve varijacije mogu se svesti na 3 skupine: 1. Velika je gustoda u podrujima povoljne prirodne osnove, pri emu je ogudnost natapanja tla jedna od najstarijih privlanih imbenika 2. Ljude privlae nizinski krajevi. Vie od polovine svjetkog stanovnitva ivi u podrujima do 200m nadmorske visine. 3. Stanovnitvo se okuplja na rubovima kontinenta. Otprilike dbije tredine svjetskog stanovnitva ive unutar 500 kilometara od obale. U pojasu od 20 do 40 stupnja sjeverne geografske irine ivi polovica ovjeanstva. GUSTOA NASELJENOSTI Pod gustodom naseljenosti podrazumijevamo broj stanovnika koji ive na odreenom podruju (na jedinici povrine). ARTIMETIKA ILI OPA RELATIVNA GUSTOA pokazuje ukupan broj stanovnika na jedinici povrine, najede na 1km2. FIZIOLOKA GUSTOA pokazuje broj stanovnika broj stanovnika na jedinici povrine pogodne za obradu POLJOPRIVREDNA pokazuje broj poljoprivrednika na jedinici poljoprivredne povrine AGRARNA oznaava broj poljodjelaca na jedinici oraninih povrina RURALNA pokazuje broj stanovnika na jedinici povrine seoskog podruja neke regije ili drave URBANA oznaava broj gradskog stanovnitva na jedinici urbane povrine.

EKUMENA-naseljena podruja. ANEKUMENA- su nenaseljena podruja, koja obino obuhvataju klimatski surove, ogoljele i neplodne prostore. (Arktik, Antartik, planinski dijelovi srednje Azije, sjeveroistonog Sibira, sjeverozapadna Angloamerika, sjeverna Evropa, krajnji jug June Amerike). Ako se poe od prosjene naseljenosti kopnenog dijela Zemlje, onda se mogu izdvojiti sl.kategorije gustode naseljenosti: 1. Rijetko naseljeni obuhvadaju oko 60% kopna,a u njima ivi samo oko 13% ovjeanstva. Obiljeavaju sve kontinente, najprostraniji su u Aziji, sjevernoj Africi i Australiji. 2. Srednje naseljeni ine etvrtinu naseljenog kopna i u njima ivi petina ovjeanstva. 3. Gusto naseljeni zahvataju 5% naseljenog kopna, a u njima ivi oko 14% ovjeanstva. Razmjenro su najzastupljeniji u Evropi u Aziji. 4. Prenaseljeni prostori obuhvataju oko 8% naseljenog kopna, a u njima ivi gotovo polovica svijeta. Najzastupljeniji su u Evropi i Aziji. PROBLEM PRENASELJENOSTI- snano pritide savremeno ovjeanstvo, a tekode proistiu iz neusklaenog odnosa stanovnitva i proizvedenih dobara. Problem prenaseljenosti je vezan uz paraurbanizaciju, rairenu pojavu koja zaotrava drutvene odnose i zagorava ivot stanovnitvu nedovoljno razvijenih dijelova svijeta. Stupanj naseljenosti odreen je odnosom broja stanovnika i proizvodnih resursa u prostornoj i vremenskoj raznolikosti. No apsolutnog mjerila nema, a onemoguduje ga svekolika nejednakost i raznolikost ljudske zajednice. Najvanije je odrediti optimalnu naseljenost jer je sve to prelazi tu vrijednost prenaseljenost, a sve to je manje od nje moe se smatrati rijetkom naseljenodu. OPTIMALNA NASELJENOST''teko je odrediti'' Odreivanje optimalne naseljenosti se moe temeljiti na ekonomskoj osnovici. Tako se optimalnim stanovnitvom u ekonomskom smislu smatra onaj broj stanovnika koji u odreenim razvojnim uvjetima, tehniko-tehnolokim, prirodnim, kulturnim, socijalnim, proizvodi najvedi dohodak per capita (tzv.dohodovni koncept optimuma stanovnitva). Baletid Optimalna populacija je maksimum koji se moe neogranieno odravati a da ne dovodi u pitanje zdravlje pojedinaca zbog oneidenja ili socijalnog ili egzistencijalnog stresa. Taylor URBANIZACIJA Urbanizacija je sloena pojava, naziv joj potie od rijei urbs-grad. No urbanizacija je danas iri pojam koji ne obuhvata samo pojavu i razvoj gradova, ved i sloene promjene u ruralnim sredinama , zahvaljujudi kojima se smanjuju i uklanjaju razlike izmeu sel a i grada, pa tako seoska naselja postaju urbanizirana. S obzirom na nain kako se oituje u prostoru, urbanizaciju dijelimo na: 1. PRIMARNU pod ovom urbanizacijom se podrazumijeva postanak i razvoj ''formalnoga grada'', tj.okupljanje stanovnitva u granicama gradova ili njihovim rubnim zonama. 2. SEKUNDARNU ova urbanizacija podrazumijeva demografske, drutveno-gospodarske, funkcionalne, fizionomske i dr.promjene koje smanjuju agrarna obiljeja ruralnih sredina u korist urbanih obiljeja. Sekundarna urbanizacija se najede oituje u okolici velikih gradova, oko kojih nastaju prigradske urbanizirane zone, koje su prostorno i funkcionalno povezane sa gradom.

Depopulacija gaenje sela/sela bez stanovnika. FAZE URBANIZACIJE 1. PREDINDUSTRIJSKA/PRIMARNA stupanj urbanizacije vrlo je nizaki udio gradskog stanovnitva ne prelazi estinu ukupnog stanovnitva. 2. INDUSTRIJSKA/SEKUNDARNA glavne poticaje urbanom razvoju daju sekundarne djelatnosti(industrija), prevladava migracija selo-grad. 3. METROPOLITANSKA/TERCIJARNA obiljeava razvijene zemlje,migracija gradokolica. Urbanizacija u razvijenim zemljama usko je povezana s indusrijalizacijom, s promjenama u poljoprivredi i razvojem moderne prometne mree. (ovakve promjene najprije se javljaju u zapadnoj Evropi). Na temelju udjela gradskog stanovnitva/seoskog stanovnitva u ukupnom stanovnitvu, zemlje moemo razvrstati u URBANO-INDUSTRIJSKE sa vie od 50% gradskog st. PRELAZNE 25-50% gradskog st.u ukupnom stanovnitvu RURALNE s manje od 25% gradskog st. Posljedica je pretjerano brzog rasta gradova u zemljama u razvoju niz negativnih pojava: nezposlenost, socijalne tekode, stambena izgradnja bez ikakvog nadzora itd. KONTINENTALNE RAZLIKE Bitno obiljeje kretanja broja stanovnika svijetta tokom 20.st. osim eksponencijalnog rasta jeste regionalna i kontinentalna diferenciranost. U ukupnpm porastu dakle, ne sudjeluju jednako svi kontinenti. Npr. Podaci o kretanju broja stanovnika u prvoj polovici 20 st. pokazuju da je Stari svijet zaostajao za Novim svijetom. Najvedo porast stanovnitva bio je u Latinskoj Americi, Australiji i Oceaniji, te u Angloamerici. U drugoj polovici 20 st. porast svjetskog stanovnitva je bio got ovo trostruko vedi u odnosu na prvu polovicu stoljeda. Samo su Evropa i Angloamerika u tome iznimke, i imaju osjetno manji porast stanovnitva nego u prvoj polovici stoljeda. Amerika je ograniila useljavanje, a Evropa 'boluje' od niskog nataliteta. Najvedi porast je imala Afrika, Latinska Amerika, Azija, Australija i Oceanija.

TEORIJE RAZVOJA STANOVNITVA

MALTHUS Malthusova razmatranja temelje se na dvije osnovne postavke zakona: Na prirodnom zakonu stanovnitva Na zakonu opadajudih prinosa u poljoprivredi Bit malthusove teorije, odnosno MALTUZIJANIZMA, jeste u tome to bijedu i siromatvo niih drutvenih stalea objanjava njihovim navodno prevelikim mnoenjem, potupuno dakle zanemaruje drutvene nepravde ranog kapitalizma. NEOMALTUZIJANIZAM (novi, obovljeni Maltuzijnizam) doktrina je proistekla iz pokuaja primjene temeljnih zakljuaka izvedenih iz Malthusova uenja. Zagorava ograniavanje raanja kao bitno sredstvo poboljanja drutvenog blagostanja i to primjenom savremenih metoda ograniavanja raanja. Rani neomaltuzijanizam traje od 19 stoljeda do kraja 30-tih godina, a savremeni obuhvata razdoblje nakon drugog svjetskog rata.

MARKSISTA TEORIJA Marx je tvrdio da svaki povijesni nain proizvodnje ima svoje posebne zakone o stanovnitvu ija je vrijednost historijska. Marx je postao predstavnikom i simbolom odreenog shvatanja i pristupa prouavanju stanovnitva koje demografske pojave i procese razmatra usko povezane sa ukupnim drutvenim prilikama. TEHNOLOKI OPTIMIZAM Maltuzijanskoj doktrini bududeg razvoja ovjeanstva suprotan je tzv.tehnoloki optimizam, koji vjeruje u ovjekovu uroenu domiljatost, sposobnost prilagoavanja, zamjenjivanja i recikliranja. Sve to daje predah dok zemlje u razvoju ne zavre demografsku tranziciju.

TEORIJA DEMOGRASKE TRANZICIJE Prevladavajuda savremena teorija razvoja stanovnitva jeste teorija demografske tranzicije ili demografskog prijelaza. Zaetnicima ove teorije smatraju se W.S.Thompson i F.W.Notestein, koji demografsku tranziciju povezuje izravno s modernizacijom drutva. (prvi je upotrijebio naziv demograska tranzicija). Teorija demografske tranzicije prikazuje razvoj stanovnitva kao etapni proces, a temelji se na etiri bitne postavke: 1. Da sadri promjene u rodnosti, smrtnosti i prirodnom prirataju, koje impliciraju i promjene u demografskim i drutveno-gospodarskim strukturama stanovnitva 2. Da je to povijesni proces koji je pod neposrednim utjecajem initelja gospodarskog i drutvenog razvitka 3. Da se demografska tranzicija zbiva pod utjecajem ukupnog razvoja(''modernizacije'') i da ona povratno djeluje na taj razvoj. 4. Da se utjecaj imbenika ukupnog razvoja na N i M dogaa posredno, tj.preko djelovanja tih imbenika na ekonomsko-socijalni sastav stanovnitva. Demografska tranzicija opdenito oznaava razdoblje prijelaza s tradicionalnoga (primitivnog) reima reprodukcije stanovnitva, koji obiljeavaju visoke stope rodnosti i smrtnosti, na savremeni(humaniji)reim koji oznaavaju niske stope. Stanovnitvo odreene zemlje u svom demografskom razvoju prolazi kroz 3 opde razvojne etape: 1. PREDTRANZICIJSKA ETAPA (VISOKOSTACIONIRANA ETAPA) Odnosi se na dugo razdoblje ruralne ili agrarne civilizacije , sve do prvih sluajeva ulaska u etapu demografske tranzicije (po.18st.). Visoka rodnost, a smrtnost je varirala ovisno o djelovanju onodobnih glavnih imbenika smrtnosti. Iz takvog kretanja N i M proizilazilo je tzv.stacionarno stanovnitvo, s praktino nultom stopom prirasta. 2. ETAPA DEMOGRAFSKE TRANZICIJE ILI PRIJELAZA dijeli se na 3 podetape: a)RANU b) SREDINJU I c) KASNU Ta etapa predstavlja razdoblje u kojem pod ujecajem snanog drutveno -gospodarskog i zdravstvenog napretka dolazi do tranzicije u podruju mortaliteta i tranzicije u podruju nataliteta, tj.do njihova prijelaza s visoke na nisku razinu. Zapoinje obino smanjenjem opde stope smrtnosti, uz nepromijenjenu razinu rodnosti. Stoga dolazi do vidljivog povedanja stope prirodnog prirataja, odnosno demografske ekspanzije(RANA TR.ETAPA). Smanjivanje smrtnosti nakon odreenog vremena povlai za sobom i smanjivanje rodnosti.

Prema tome obje komponente prirodnog kretanja nalaze se na prijelazu na niu razinu, smrtnost ipak ima strmniji pad pa se stope prirodnog prirataja jo povedavaju. (SREDINJ TR.ETAPA). u zavrnoj fazi tranzicije, zaustavlja se pad smrtnosti, a rodnost se i daljje smanjuje, kada se N smanji ispod 20 promila poinje KASNA ETAPA. To rezultira razmjerno niskim stopama prirodnog prirataja. 3. POSTTRANZICIJSKA ETAPA prema jednoj od osnovnih hipoteza teorije demografske tranzicije u tredoj je etapi stopa nataliteta osnovna odrednica prirodnog kretanja stanovnitva. Veda ili manja uravnoteenost smrtnosti i rodnosti u toj etapi posljedica je dugotrajnoga drutveno-gospodarskog i demografskog razvoja.stoga se ova etapa najprije javlja u najrazvijenijim zemljama. Karakteristike koje obiljeavaju stepen razvijenosti stanovitva zapadnoevropskih zemalja : Nizak N, koji se i dalje smanjuje Niska opda stopa M, s tendencijom laganog porasta Sve vedi broj izvanbrane djece Sve vedi broj izvanbranih zajednica (razliitih oblika kohabitacije) Porast broja rastava Porast trokova kolovanja djece i uzdravanja starih osoba Povedanje udjela starog stanovnitva *Drugi dio*

PRIRODNO KRETANJE
Pojam prirodnog kretanja stanovnitva implicira prisutnost biolokih ''prirodnih'' faktora i procesa u tom kretanju. Osnovne komponente prirodnog kretanja su rodnost ili natalitet i smrtnost ili mortalitet, a njihova je rezultanta prirodni prirataj. tu uglavnom znai viak broja roenih nad brojem umrlih. No sve ede je obrnuto stanje to je negativan prirodni prirataj (prirodna depopulacija). Prirodni prirataj moe da bude pozitivan, negativan i stagnacijski. NATALITET (rodnost), pozitivna je sastavnica prirodnog kretanja stanovnitva koja utie na porast stanovnitva. Pojam nataliteta stanovnistva pojavljuje se i pod nazivom fertilitet. Gledano u sirem smislu,razumijevaju se kvantitativne pojave vezane za raanje djece u cijelokupnoj populaciji ili u jednom njenom dijelu. Po pravilu pri tome se razumijeva tzv.efektivna rodnost tj.broj ivoroene djece. Ukupan broj ivoroene i mrtvoroene djece obuhvata se pod pojmom ukupna rodnost. Natalitet je broj ivoroenih u odnosu prema ukupnom stanovnitvu,a fertilitet broj ivoroenih u odnosu prema enskom stanovnitvu u fertilnoj dobi. (od 15 do 49 godina). Fertilno razoblje ili razdoblje reprodukcije oznaava razdoblje u kojem je osoba fizioloki zrela za sudjelovanje u reprodukciji. ( kod vedine ena=od 15 do 49, kod mukaraca od 15 do 65 godina.) Fekonditet podrazumjeva potencijalna fizioloska plodnost, a fertilitet ostvarenu plodnost izrazenu stvarnim brojem djece.

Medju mnogobrojnim imbenicima koji odreuju razinu rodnosti nekog stanovnitva razlikuju se 3 meusobno povezane skupine : 1.Bioloski cinioci 2.Gospodarski i drustveni cinioci 3.Psiholoski cinioci Medju njima treba razlikovati neposredne posredne kratkorone dugorone imbenike 1. Medju biloske cinioce rodnosti ubrajamo : potencijalnu fiziolosku plodnost(fekonditet), dobni sastav stanovnistva,i posebno dob zenskog stanovnistva,sterilitet,razdoblje izmedju susljednih trudnoca,razdoblje laktacije,nasljedne osobine i ostale biolosko medicinske cinioce koji uticu na zacece trudnocu i porodjaj. 2. Glavne drustveno gospodarske odrednice rodnosti jesu : 1.Postignuti stupanj gospodarskog razvoja,posebno razina industrijalizacije i urbanizacije 2.Gospodarska uloga obitelji i materijalnih uvjeti za osnivanje novih obitelji 3.Poloaj djece u obitelji i trokovi njihova uzdravanja 4.Polozaj ene u drutvu 5.Stupanj opdeg obrazovanja,posebno obrazovanja ena 6.Sociopsiholoki inioci,vezani zu obiajne i religijske norme 7.Razina smrtnosti posebno djece 8.Tzv. kontrola raanja Ako je drutvo nerazvijeno ili nedovoljno razvijeno svi ovi imbenici uzrokuju visoku rodnost, a ako je rije o razvijenom drutvu, tada po pravilu uzrokuju nisku rodnost. 3. Psiholoki imbenici u ovoj skupini moemo razlikovati sociopsiholoke i individualne psiholoke imbenike. U sklopu drutvenih psiholokih imbenika vano je irenje ideja i ponaanja povezanih s planiranjem obitelji tj.difuzija inovacija iz jednog drutva u drugo. Uobiajeno je da inovacije najprije prihvata drutvena elita, a jedna od tih inovacija je i mala obitelj. S vremenmom mali broj djece u obitelji postaje drutvena norma. Individualni psiholoki imbenici koji utjeu na razinu rodnosti mnogobrojni su, npr.:strah od poroaja, strah od bududnosti, (ne)postojanje elje za potomstvom... POKAZATELJ RODNOSTI (N) Pradenjem broja roenih, umrlih i prirodne promjene te izraunavanjem osnovnih pokazatelja bavi ze tzv.VITALNA STATISTIKA (ogranak demografske statistike). Rodnost se moe prikazati na 2 naina odnosno na temelju dvije vrste pokazatelja : 1.Periodnih stopa izraunavaju se za odredjeno razdoblje,najede za jednu kalendarsku godinu. One daju odgovor na pitanje koliko je djece roeno u nekom stanovnitvu tokom godine. 2.Kohortne stope - izraunavaju se na temelju reprodukcijskog ponaanja pripadnika odreene dobne skupine ili odreenog narataja tokom njihovog fertilnog razdoblja.

Najjednostavniji, ali istodobno i ,,najgrublji pokazatelj uestalosti roenja u odreenom stanovnitvu jest opda stopa nataliteta, a moe se odnositi na ukupan broj roenih u jendoj godini(ivoroenih i mrtvoroenih), koji oznaavamo sa Nu, tada govorimo o stopi ukupnog nataliteta. (nu). Mnogo ede se opda stopa odnosi samo na broj ivoroene djece u jen doj godini (N)., a naziva se opda stopa efektivne rodnosti. (n). Nazivnik opde stope nataliteta bilo da je rije o ukupnoj ili efektivnoj rodnosti, ini ukupan broj stanovnitva sredinom godine, za koji se izraunava stopa.

Ukupna rodnost

efektivna rodnost

Stopa ukupnog fertiliteta ( ) pokazatelj za analizu ostvarene plodnosti. Rauna se kao godinja stopa, stavljanjem u odnos broja ivoroene djece (N) i kupno stanovnitva u fertilnoj dobi(dakleena- i mukaraca ).

Opda stopa fertiliteta ili enska stopa fertiliteta. Izraunava se kao godinja stopa stavljanjem u odnos broja ivoroenje djece(N) i ukupnoga enskog stanovnitva u fertilnoj dobi.

Diferencijalna rodnost Bit njenog prouavanja jest da unutar odreenog drutva pokae jesu li i koliko su pojedine norme o veliini obitelji uvjetovane nekom od drutveno gospodarskih varijabla. Znacenje diferencijalne rodnosti s vremenom se mijenja,posebno s obzirom na etape demografskog razvoja. Kako tranzicija odmie,tako i okolnosti koje utjeu na diferencijalnu rodnost postaju sloenije. Stupanj obrazovanja i obiteljski dohodak, varijable koje uveliko odreuju i drutveni poloaj pojedinca i obitelji veoma utjeu na diferencijalnu rodnost. Meu najvanije inioce diferencijalne rodnosti pripada urbanizacija. MORTALITET Negativna komponenta prirodnog i ukupnog kretanja koja djeluje na smanjivanje ukupnog broja stanovnika zove se smrtnost ili mortalitet,a oznaava uestalost umiranja odnosno broj umrlih u nekom stanovnitvu u odreenom vremenu. Razinu opde smrtnosti u nekom stanovnitvu bitno odredjuju dvije skupine inioca : a. Bioloki inioci b. Gospodarski i drutveni inioci Meu biolokim imbenicima na prvom mjestu je sastav stanovnitva, zatim vanjski i unutarnji imbenici koji utjeu na stupanj otpornosti pojedinca prema odreenoj bolesti.(bioloko -medicinski imbenici). U skupinu drutveno gospodarskih inioca ulaze brojni inioci koji utiu na razinu smrtnosti kao : a. Stupanj ivotnog standarda b. Obrazovna razina stanovnistva c. Stupanj razvijenosti javnog zdravstva i opdenito zdravstveni uvjeti ivota d. Pokazatelji smrtnosti Najjednostavniji pokazatelj je opda stopa smrtnosti (m), koja pokazuje broj umrlih na hiljadu stanovnika u jedinici vremena. M- broj umrlih tokom godine, P-ukupan broj stanovnika sredinom godine na koju se stopa odnosi.

Standarizirane stope smrtnosti ( mortaliteta ).Da bi se pomodu opdih stopa smrtnosti mogla usporedjivati smrtnost razliitih populacija, pribjegava se izraunavanju standarizirane opde stope smrtnosti. Metodom izravne standardizacije : - standardizirana stopa smrtnosti s obzirom na dob posebne stope smrtnosti broj standardnog stanovnitva prema dobi ukupan broj standardnog st.

Za demografska istraivanja vane su posebne stope smrtnosti tj. Stope pojedinih kategorija stanovnitva s obzirom na neko obiljeje. Posebne stope smrtnosti daju dodatne podatke o utjecaju nejednakih uvjeta ivota i strukturnih znaajki stanovnitva na opdu stopu smrtnosti. Stope smrtnosti prema spolu odnose se na najjednostavniji sastav stanovnitva. To su opde stope smrtnosti s obzirom na obiljeje spol. Posebne stope smrtnosti mukog stanovnitva( ) ili enskog stanovnitva ( )

broj umrloga mukog stanovnitva tokom god. ukupan broj mukog stanovnita sredinom god.

Posebne stope smrtnosti prema dobi, rije je o stopama smrtnosti izraunatima posebno za svaku dob. Prema formuli: broj umrlih starih x godina broj stanovnika starih x godina Ta nam stopa pokazuje uestalost smrtnosti meu osobama razliite dobi.

Stopa smrtnosti dojenadi, izraunava se prema: broj umrle dojenadi tokom godine N broj ivoroene djece u istom vremenu

Tablice smrtnosti odnosi koji postoje izmeu razine smrtnosti te dobi i spola odraavaju se u tzv.tablicama smrtnosti. Koje pokazuju na koji se nain skup od npr.100 000 istodobno roenih smanjuje iz godine u godinu i nakon odreenog vremena potpuno nestaje. Izraunavaju se na temelju podataka vitalne statistike o broju umrlih prema dobi i spolu, te podataka o popisu stanovnitva o ukupnom broju osoba jednake dobi. Sve unut ar jedne godine.

Pod pojmom bioloska reprodukcija stanovnistva podrazumjeva se proces obnavljanja stanovnitva u kojem zajedniki sudjeluju rodnost i smrtnost. U uem smislu pojam reprodukcije odnosi se samo na ensko stanovnitvo jer ono neposredno sudjeluje u (bio) reprodukciji. Glavna dinamika komponenta obnavljanja stanovnistva jeste raanje. Ali stvarna veliina reprodukcije (kao i njen smjer) rezultanta je raanja i umiranja.
Prirodna promjena ili prirast komponenta je opdeg kretanja stanovnitva,a rezultat je razlike izmedju broja umrlih i rodjenih (inkrement). Uglavnom znai viak broja roenih nad brojem umrlih, ali sve ede je obrnuto stanje,tj.viak umrlih nad brojem roenih to je negativna prirodna promjena ili negativni prirast tj.prirodno smanjenje ili prirodna depopulacija. Prirodna promjena izraunava se prema izrazu: = N M (od broja ivoroenih oduzima se broj umrlih). Stopa (pp) : apsolutna prirodna promjena u odreenoj god. P broj stanovnika sredinom godine Ili pp = n - m Iz iroke ljestvice koja obiljeava savremeno svjetsko stanovnitvo mogu se uoiti 4 tipa pozitivne prirodne promjene odnosno prirodnog porasta: 1. Vrlo visok (vise od 18 %) 2. Visok (12 17 %) 3. Umjeren (4 11) 4. Nizak (manji od 4 %) VITALNI INDEKS osim stope prirodne promjene stanovnitva, rabi se tzv.vitalni indeks, koji pokazuje broj ivoroenih (N) na 100 umrlih osoba (M). Vitalni indeks je prije svega dobar pokazatelj smjera (bio)reprodukcije. Ako je vedi od 100, onda je posrijedi proirena reprodukcija stanov., a ako je pak manji od 100, tada je to smanjujuda reprodukcija stanovnitva. Iznosi li vitalni indeks 100, to znai da su rodnost i Smrtnost jednake, posrijedi je prirodna stagnacija ili nulta stopa prirodne promjene.

Nedostatak vitalnog indeksa jeste u tome to nije pogodan za usporedne analize jer se iz nazivnika ne vidi dobni sastav umrlih osoba.

DEPOPULACIJA Moemo razlikovati sljedede pojmove: 1. UKUPNA DEPOPULACIJA 2. NARATAJNA DEPOPULACIJA ENSKOG STANOVNITVA I NARATAJNA DEPOPULACIJA UKUPNOG STANOVNITVA 3. PRIRODNA DEPOPULACIJA 4. EMIGRACIJSKA DEPOPULACIJA Ukupna depopulacija, kako joj i ime samo kae, jeste skupni proces koji tvore ostali navedeni djelimini (parcijalni) procesi. Ukupna depopulacija razumjeva smanjen je broja stanovnika izmedju dva susjedna popisa ili izmedju bilo kojih odabranih godina. U tipu otvorenog stanovnitva (obiljezava ga vanjska migracija) ukupna depopulacija nastaje zbog udruenog djelovanja prirodnog kretanja imigracije. U tipu zatvorenog stanovnitva (kad nema vanjske migracije) ukupna depopulacija iskljuivo je posljedica djelovanja negativne prirodne promjene,odnosno prirodne depopulacije. Naratajna depopulacija enskog stanovnitva podrazumjeva da se zensko stanovnistvo vise ne obnavlja s obzirom na radjanje zenske djece. Naratajna depopulacija ukupnog stanovnitva podrazumjeva da se populacija oboje roditelja vie ne obnavlja s obzirom na raanje muke i enske djece. Model po kojem se zbiva ukupna depopulacija u nekom podruju ima 4 osnovne faze : a. Kada je ukupna depopulacija najprije posljedica negativnog migracijskog salda,a prirodna je promjena pozitivna i razmjerno visoka. b. Kada je ukupna depopulacija jo uvijek pod uticajem negativnog migracijskog salda, a prirodna je promjena jos pozitivna, ali se postepeno smanjuje,tendirajuci prema nultoj razini. c. Kada se ukupna depopulacija pojaava, i to najprije pod uticajem prirodnog smanjenja stanovnistva koja se pridruzuje djelovanju emigracijske depopulacije. d. Kada se ukupna depopulacija nastavlja udruenim djelovanjem emigracijske depopulacije i prirodne depopulacije, uz istodobno jaanje starosti stanovnitva. Time se izvoriste za iseljavanje sve vise iscrpljuje,pa se negativan migracijski saldo i njegov utjcaj postepeno smanjuju, a povedava se utjcaj prirodne depopulacije na ukupnu depopulaciju. To je faza demografskog izumiranja.

PROSTORNA POKRETLJIVOST STANOVNITVA

MIGRACIJA pod migracijom ili seljenjem podrazumijevaju se sve promjene mjesta stalnog boravka, bilo da je rije o stalnom preseljenju ili privremenom na manju ili vedu udaljenost. CIRKULACIJA pod cirkulacijom se podrazumijevaju razliiti oblici pokretljivosti uglavnom kratkotrajne, uestale ili cikline, kojima je zajedniko obiljeje izostanak bilo kakve namjere za stalnom ili dugotrajnijom promjenom boravita. Prema trajnosti i uestalosti Migracija moe biti: 1. KONANA 2. PRIVREMENA : KRATKOTRAJNA PONOVNA I POVRATNA DUGOTRAJNA PONOVNA I POVRATNA Cirkulacija moe biti: 1. REDOVITA : DNEVNA, TJEDNA I POVREMENA 2. SLUAJNA : JEDNOKRATNA I VIEKRATNA 3. SEZONSKA : JEDNOKRATNA I VIEKRATNA Prema udaljenosti Migracija i cirkulacija mogu biti: 1. UNUTARNJA : PODRUNA(LOKALNA) UNUTARREGIONALNA I MEUREGIONALNA 2. VANJSKA : MEUNARODNA (INTRAKONTINENTALNA, INTERKONTINENTALNA) Prema kriteriju glavnog uzroka razlikuju EKONOMSKA I NEEKONOMSKA migracija/cirkulacija. Razlikujemo i DRAGOVOLJNI I PRISILNU migraciju/crirkulaciju. Prema kriteriju organiziranosti prostorne porkretljivosti razlikujemo ORGANIZIRANU I NEORGANIZIRANU migraciju/cirkulaciju. Razmjerno nagli odlazak velikog broja ljudi iz nekog kraja uvjetovan razliitim nedadama naziva se bijeg ili egzodus. Tranzicija prostorne pokretljivosti (Zelinksy) U procesu tranzicije prostorne pokretljivosti Zelinsky razlikuje 5 karakteristinih faza : 1. Faza : predmoderno tradicionalno drustvo 2. Faza : rano tranzicijsko drustvo 3. Faza : kasno tranzicijsko drustvo 4. Faza : razvijeno drustvo 5. Faza : visoko razvijeno drustvo

Zelinsky u sklopu tranzicijskog modela razmatra slijedece oblike prostorne pokretljivosti : Medjunarodnu migraciju Pograninu migraciju Migraciju selo grad Migraciju grad grad Unutar grada Cirkulaciju Odrednice prostorne pokretljivosti etiri su skupine inioca (odrednica) prostorne pokretljivosti : a. Gospodarski b. Socijalni (psiholoki) c. Demografski d. Ostali Lanana migracija je pojava kada migrant poziva lanove obitelji, odnosno rodbinu ili lokalne zajednice, povezujuci time pojedinanu i obiteljsku migraciju longitudinalnoj perspektivi. Pod migracijom podrazumjevamo promjenu mjesta stalnog boravka bez obzira na udaljenost. Izdvajaju se 6 tipova migracije : Prvi tip ine velika seljenja uzrokovana osvajakim pohodima i irenja starih carstava. Taj tip migracije uveliko imao prisilno obiljeje. Drugi tip ini seljenje stanovnistva koje je spontano slijedilo osvajake pohode, ili je seljenje bilo potaknuto prirodnim neprilikama. Odlazilo se u krajeve koji su pruali bolje izglede za odravanje ivota. Tredi tip je sustavno naseljavanje. Provodili su ga osvajai u populacijski ispranjene krajeve, ali i sredinje vlasti u slabije naseljena podruja. etvrti tip je preseljavanje etnikih manjina, pa i itavih naroda, zbog geopolitikih promjena. Takva je migracija novijeg postanka a prisutna je i danas. Peti tip je migracija politikih emigranata i prebjega. esti tip je slobodna ekonomska migracija stanovnitva. Glavni je motiv seljenja potraga za poslom, vedom zaradom i opdenito boljim uvjetima ivota. Obuhvata unuta rnju i vanjsku migraciju, a obiljeje je gotov svih zemalja svijeta. Svaki oblik migracije implicira dva podrucja : Podruje porijekla i podruje doseljenja Osnovne sastavnice migracije su imigracija ili useljavanje i emigracija ili iseljavanje. Razlika izmedju doseljavanja u odreeno podruje i iseljavanje iz njega u nekom razdoblju naziva se migracijski salo,neto migracija ili migracijska bilansa. Ako je broj doseljenika vedi od broja iseljenika, tada je rije o pozitivnom migracjskom saldu. Kada je broj iseljenika vedi od broja doseljenika, tada je to negativan migracijski saldo ,a ako se poklapa broj doseljenih i odseljenih osoba tada je rije o nultom migracijskom saldu ili o uravnoteenoj migraciji. Vaan je pojam bruto migracija, koji oznaava ukupan broj selilaca, dakle iseljenika i doseljenika u odreenom podruju. Odraava ukupnu migraciju stanovnitva neke zemlje ili podruja.

UTJECAJ MIGRACIJE NA UKUPNO KRETANJE STANOVNITVA Kao sastvanica ukupnog kretanja stanovnitva migracija djeluje : a. Na veliinu ukupnog stanovnitva i na njegov prostorni razmjetaj b. Na sastavnice prirodnog kretanja (rodnost i smrtnost ) c. Na sastav stanovnitva (demografski,drustveno-gospodarski i kulturno-antropoloski) Migracija ima dva vremenska uinka: a)trenutani - koji odmah mijenja broj stanovnika b)dugorocni - (odgodjeni)- koji se oituje u tome da stanovnitvo koje naputa rodni kraj istodobno odnosi sa sobom bududa roenja, smrti, sklapanja i razvode brakova koje bi to stanovnitvo doivjelo u svom ivotnom vijeku u mjestu podrijetla da se nije selilo. Selektivnost migracije Istraivaci su davno ustanovili da je migracija selektivna. Osobe s odredjenim obiljejima (dob,spol,bracno stanje,obrazovanje i slicno ) sustavno pokazuju vedu sklonost m igraciji nego ostalo stanovnitvo. Selektivnost migranata prema dobi odnosi se na vedu sklonost migriranju starijih adolscenata dvadesetogodinjaka i mladih tridesetogodinjaka. Selektivnost prema bracnom stanju usko je povezn s dobno spolnim obiljezjem. Selektivnost prema obrazovanju i zanimanju opcenito se smatra da vedu sklonost migraciji pokazuju osobe s viom razinom obrazovanja, to je ovjek obrazovaniji vjerovatno je svijesniji razliitih mogudnosti koje postoje u alternativnim prebivalitima. Odljev mozgova - Pod migracijom visokoobrazovnih kadrova ponajprije se misli na migraciju strunjaka iz nedovoljno razvijenih zemalja u razvijene dijelove svijeta, prije svega u Ameriku, Australiju i zapadnu Evropu. Razlozi odljeva mozgova, P.Visarija ih svrstava u 4 skupine : 1. Ekonomski inioci (zarade i sve sto je u vezi s njima) 2. inioci vezani za posao i struku (radni profesionalni) 3. Sociokulturni inioci (ukljucuju i politike) 4. Osobni inioci Vanjska / meunarodna migracija Oblik prostorne pokretljivosti stanovnitva kojem je polazite unutar granica, a odredite izvan granica jedne zemlje i koje razumijeva promjenu mjesta stalnog boravka nazivamo vanjska ili meunarodna migracija. Vanjska miracija prema teritorijalnom dometu moze biti meususjedska, kontinentalna i interkontinentalna. Razmjerno jednostavnu tipologiju savremeni meunarodni migranata nudi R.Appleyard : a. Stalni migranti - ukljuuje i osobe koje su migrirale radi spajanja obitelji b. Privremeni radnici na ugovor - preteno slabije obrazovanim koji ostaje u zemljama primitka odredjeno vrijeme(oko 2 god.) c. Privremeni profesionalni transitanti - strunjaci i menaderi koji se sele od jedne zemlje do druge, obicno kao zaposlenici multinacionalnih kompanija d. Prikriveni ili ilegalni radnici e) Trazitelj azila f) Izbjeglice

CIRKULACIJA (kruno kretanje)

Cirkulacija podrazumjeva razliite uestale oblike prostorne pokretljivosti povratkom u mjesto stalnog boravita. Odrednice cirkulacije uglavnom su iste kao za ukupnu prostornu pokretljivost ili sline njima (gospodarske ,socijalne i psiholoske,demografske i ostale skupine cinioca). Dnevna cirkulacija uveliko ovisi o prometnoj povezanosti mjesta stanovanja i mjesta rada te o funkcionalnoj usmjerenosti pojedinih gradova.

Izvori podataka i metode prouavanja cirkulacije obino se svode na tri osnovna naina promatranja : trenutacno,stalno i unatrazno (retrospektivno). Trenutacno stanje dobija se popisom stanovnitva i anketiranjem, kao i retrospektivno, a trajno se pradenje temelji na posebno vodjenoj statistici ili na drugim izvorima.

Sezonsko kretanje pripada medju najstarije oblike prostorne pokretljivosti. Povijesno je vezano za manje razvijene sredine sa elementima polunaturalnog gospodarstva. Savremeno sezonsko kretanje u razvijenim zemljama ima posve drugo znaenje. Pojavljuje se ondje gdje potreba za radnom snagom veoma koleba tokom godine kao u gradjevinarstvu, poljodjelstvu i ugostiteljstvu.

Dnevna redovita cirkulacija je najvaniji oblik savremene pendularnog(njihajnog) ili kruznog kretanja stanovnistva. Redovita cirkulacija (dnevna tjedna) nema izravnih demografskih uinaka, osim to moe dijelom predi u konanu migraciju.

Cirkulacija u razvijenim zemljama U razvijenim zemljama cirkulacija je dostigla nesludene razmjere. Glavnina mobilnosti ekonomski je motivirana tj. putovanja se odnose na rad ali je veliki i udio onih koji putuju radi kupovine, posjete prijateljima ili na odmor.

Istraivanja u VB su pokazala da postoje etiri skupine radnika cirkulanata : 1. Oni koji su spremni putovati na rad iz udaljenih podruja zato to ele ivjeti u ouvanom okoliu 2. Mladi ljudi, obino mladi parovi koji putuju zato to je stanovanje jeftinije u okolnim naseljima nego u gradu u kojem rade 3. Osobe koje su blizu mirovine i koje su kupile kudu na selu ili na obali putuju na posao do umirovljenja 4. Osobe koje za razliku od prve 3 skupine putuju iz naselja u kojem su roene, ili u kojem dugo borave zato to nemaju mogudnosti zaposlenja u svojoj sredini

Pet tipinih struja cirkulacije radnika : 1. Struja ograniena unutar sredinjeg rada, to je kretanje na razmjerno kratku udaljenost 2. Kretanje iz predgradja u sredinji grad, tip pokretljivosti koji je brzo rastao u prvoj polovici 20 stoljeca. 3. Obrnuta cirkulacija radnici koji stanuju u centralnom gradu putuju svaki dan na posao u neko mjesto u suburbiju ili periurbanom pojasu 4. Pobona cirkulacija oblik je pokretljivosti kad radnik ivi u jednom a radi u drugom suburbijskom naselju 5. Kretanje preko granice metropolitanskog podruja tj. izmedju suburbija i vanjskog pojasa Cirkulacija u zemljama u razvoju Vaan oblik savremene pokretljivosti u nedovoljno razvijenim zemljama vezan uz urbanizaciju jeste dugorona cirkulacija. Podrazumjeva pojavu kada seljaci naputaju svoje domove i odlaze na rad u grad na nekoliko mjeseci, pa i due, ne vradajudi se kudi. Dnevna mobilnost nije rairena zbog loe tranportne infrastrukture, a osim toga svakodnevni povratak kudi znaio bi veliki troak. Cirkulacija je opdenito posljedica siromatva i potrebe da se neto zaradi kako bi se odralo seosko kudanstvo. Pridolice prihvataju svaki posao u gradu... S.Mukherji zakljuuje da je cirkulacija radne snage u Indiji zapravo prostorni simptom siromatva i nerazvijenosti. Ona poinje u siromatvu i zavrava u siromatvu, a rezultat toga je masovno unitenje ljudskog potencijala. Sve se dogadja u okolnostima kada gradovi rastu a nerazvijaju se. U zemljama u kojima se razvijaju pojedine industrijske grane sve vie mladih ena ukljuuje se u dugoronu cirkulaciju radne snage, premaujudi broj mukaraca iste dobi.

POPULACIJSKA POLITIKA
...podrazumijeva sistem mjera i djelovanja koji je putem prirodnog kretanja i migracije usmjeren prema eljenom demografskom razvitku. Populacijska politika definira se ue i ire. Ui pojam odnosi se na skup mjera koje utjeu na jednu ili vie varijabli, kao to je rodnost, smrtnost ili migracija, premda i takvo djelovanje utjee na ukupni razvoj stanovnitva, ponajprije na njegov broj. Najede se utjecaj na stopu porasta stanovnitva postie djelovanjem na razinu rodnosti. To bi bila ESPLICITNA POPULACIJSKA POLITIKA. U irem smislu populacijska politika dobiva drutveno-gospodarsku i politiku podlogu; ona je IMPLICITNA tj.obuhvada sve drutvene pore i u meuzavisnosti je s drutvom u cjelini. TIPOVI POPULACIJSKE POL. 1. POTICAJNA ILI EKSPANZIVNA 2. RESTRIKTIVNA 3. REDISTRIBUTIVNA 4. EUGENIKA

1. POTICAJNA ILI EKSPANZIVNA kvantitativna usmjerena je na povedanje broja stanovnika. Dvije su varijante te politike 1) PRONATALITETNA i 2) IMIGRACIJSKA Glavne strategije pronatalitetne varijante su: ograniavanje dostupnosti metoda kontracepcije poticanje rodnosti putem novanih dodataka U tome su uobiajene ove skupine poticajnih mjera: djeji i obiteljski dodatak produenje porodiljinog dopusta vede ulaganje u jaslice, djeije vrtide razliito oporezivanje neenja/neudanih u odnosu na obitelj sa djecom smanjenje poreznish stopa za proizvode i usluge namijenjene djeci reguliranje pobaaja na najmanju mogudu mjeru IMIGRACIJSKA varijanta je obino restriktivna i vrlo selektivna, a obino se primaju 3 tipa imigranata: oni koji dolaze putem programa spajanja obitelji oni koji imaju osiguran posao izbjeglice ili traitelji azila 2. RESTRIKTIVNA kvantitativna cilj joj je zaustavljanje ili usporavanje daljeg porasta broja stanovnika. Ima dvije varijante ANTINATALITETNU i EMIGRACIJSKU. ANTINATALITETNA varijanta koristi metodae koje u to kradem roku djeluju na smanjenje razine rodnosti. (liberalizacija pobaaja, sterilizacija, poticanje kontracepcije...) EMIGRACIJSKU varijantu ini sustav mjera i djelovanja za poticanje iseljavanja radi smanjenja stope nataliteta. 3. REDISTRIBUTIVNA kvantitativna potie povoljniju prostornu preraspodjelu stanovnitva. 4. EUGENIKA kvalitativna na granici da postane nemoralna. Tei opdem poboljanju prirodnih obiljeja stanovnitva.

SASTAV STANOVNITVA
Pojam sastav stanovnitva prema nekom obiljeju oznaava razdiobu pojedinca prema vrijednostima ili modalitetima tog obiljeja. Najkrade reeno, sastav je funkcija prirodnog kretanja i prostorne pokretljivosti stanovnitva, a s druge strane sastav je njihov imbenik. Stanovnitvo se moe dijeliti i grupisati prema razliitim obiljejima, no najrelevantnija podjela je na 3 skupine: 1. Bioloki sastav u kojem je najvaniji sastav prema spolu i prema dobi. 2. Drutveno-gospodarski sastav u kojem se istiu sastav prema djelatnosti, aktivnosti, obrazovanju, zanimanju, branom stanju itd. 3. Kulturno-antropoloki sastav koji obuhvata sastav prema rasi, narodnosti, jeziku, vjeri i slinim obiljejima.

1.BIOLOKI SASTAV: SPOL I DOB

Sastav prema spolu i dobi jeste bioloki sastav jer je izravno uvjetovan prirodnim kretanjem stanovnitva, no u njemu se ogledaju i drutvena i gospodarska zbivanja. Sastav prema spolu Pokazuje brojani odnos mukog i enskog stanovnitva. Osnovni pokazatelj sastava prema spolu jest koeficijent maskuliniteta ( ), koji oznaava broj mukih na sto enskih stanovnika, ili koeficijent feminiteta ( ) koji oznaava broj enskih na sto mukih stanovnika.

ukupno muko stanovnitvo

ukupno ensko stanovnitvo

Drugu skupinu pokazatelja sastava stanovnitva prema spolu ine postotni udjeli mukog ili enskog stanovnitva u ukupnom stanovnitvu ili prema pojedinim obiljejima. Sastav prema dobi Sastav prema dobi jedan je od najvanijih pokazatelja potencijalne ivosti i biodinamike stanovnitva nekog podruja, a posebice je vaan zbog svojih drutvenih i gospodarskih implikacija. Iz njega se vidi prolost, ita sadanjost i nazire bududnost kretanja stanovnitva. Dob (starost) stanovnitva kao statistika kategorija odreuje se po pravilu prema navrenim godinama ivota. Prema tome, sastav stanovnitva prema dobi predoava razdiobu ukupnog stanovnitva u vrijeme popisa po jednogodinjim ili petogodinjim skupinama. Iz tih temeljnih analitikih podataka mogu se oblikovati vede dobne skupine, ovisno o potrebama konkretnog istraivanja, to su tzv. Dobno-spolni funkcionalni kontingenti: a) Za oitovanje mladosti zrelosti ili starosti, po tzv.velikim dobnim skupinama: -Mlada 0-19 zrela 20-59 stara 60 i vie b) za istraivanje bioreprodukcije: -predfertilna dob 0-14 / kod ena 15-49 / kod mukaraca 15-64 -postfertilna dob 50 i vie za ene / 65 i vie za mukarce -djeija baza 0-4 c) za ocjenu radnog potencijala stanovnitva: -predradna dob 0-14 -radna 15-59 ili 65 (za mukarce) -postradna 60 ili 65 i vie / zbog sve ede produljenja kolovanja rabi se trihotomna podjela: 0-19 / 20-64 / 65 i vie

d) za planiranje kolstva: -predkolska dob 0-6 -kolska dob 7-14 -srednjokolska dob 15-18 -redovita studentska dob 19-24 ili neto drugaije kategorije ovisno o kolskom sustavu. e) Za politoloka i socioloka istraivanja: -Punoljetna dob 18+ ( s pravom glasovanja na izborima). Utjecaj prirodnog kretanja na sastav prema dobi Izmeu sastavnica prirodnog kretanja i sastava prema dobi uska je uzrono -posljedina veza. Djelujudi dugorono rodnost i smrtnost oblikuju sastav dobi koji, kaoer dugorono uveliko odreuje razinu rodnosti i smrtnosti. Visoka rodnost redovito rezultira mladim dobnim sastavom,a niska rodnost uvjetuje razmjerno visok udio stanovnitva srednje i starake dobi. Utjecaj migracije na sastav prema dobi Kako je ved utvreno, migriranju su skloniji dvadesetgodinjaci i mlai tridesetogodinjaci, to znai da se u zemlji podrijetla migranata stvaraju tzv.krnje generacije u dobnom sastavu, dok u odredinim zemljama te se dobne skupine povedavaju. Utjecaj vanjskih imbenika na sastav prema dobi Velika neravnotea sastava prema dobi po pravilu je posljedica vanjskih imbenika, meu kojima se istiu ratovi i prirodne katastrofe (npr.epidemije). Navedeni imbenici izazivaju smanjenje broja stanovnika odreene dobi ali utjeu i na promjene u kretanju rodnosti (N). W.Winkler austrijski demograf utvrdio je da rat djeluje na sastav prema dobi preko: - Gubitka stanovnitva u dobi za vojnu obavezu - Gubitka civilnog stanovnitva - Naglog smanjivanja nataliteta (zbog psiholoki razloga) - Konane unutarnje migracije dijelova stanovnitva - Vanjske migracije Kretanje budude stope rodnosti uveliko ovisi o veliini enskog fertilnog kontingenta, ali i o njegovom dobnom sastavu. To znai da de uz iste uvjete veda rodnost biti u zemlji ili regiji koja ima mlai dobni sastav fertilnog kontingenta. Ako se, pak, smanji udio mladog stanovnitva tada de se i u sluaju neizmijenjenih stopa rodnosti nuno smanjiti broj roenih. To je povezano sa demografskom inercijom koja, ovisno o znaajkama prologa i sadanjega dobnog sastava, odreuje i njegove budude promjene. Sastav stanovnitva prema dobi uveliku utjee i na razinu budude stope smrtnosti, u odreenim okolnostima moe utjecati i na broj sklopljenih brakova, n a stopu migracije kao i na obujam radne snage.

TIPOVI SASTAVA STANOVNITVA PREMA DOBI Postoje tri glavne dobne skupine: 1. MLADO (014 ILI 0 19 ) 2. ZRELO/ODRASLO ( 15 64 ILI 19 59 ) 3. STARO ( 60 I VIE ILI 65 I VIE ) U demografskoj se statistici najede zajedno predouju podaci o sastavu stanovnitva prema dobi i spolu. Radi preglednosti se redovito izrauje grafiki prikaz dobno-spolnog sastava. Obino ima oblik koji podsjeda na obris piramide pa odatle naziv dobno-spolna piramida, a rabe se i nazivi populacijska piramida, bioloko stablo i slno. Povezano sa analizom oblika sastava prema dobi u demografskoj se literaturi obino razlikuju tri osnovna tipa stanovnitva , koji su se sa vremenom nadopunjavali, jedna takva tipizacija jeste na : 1. IZRAZITO MLADO ILI IZRAZITO EKSPANZIVNO I MLADO ILI EKSPANZIVNO Visoka rodnost, piramida ima iroku osnovicu. I.M.-Udio starog stanovnita iznosi 2,5% a mladog 49,9% M.-udio starog stanovnitva je 2,5%, a mladog 40% 2. ZRELO ILI STACIONARNO Strane piramide se povijaju, stope N i M su niske i stabilne, stopa prirodne promjene tei nultoj vrijednosti. Piramide su konveksne, udio starih je od 4 do 8% 3. STARO ILI KONTRAKTIVNO STANOVNITVO Piramida ima oblik urne. Obiljeava ga niska stopa N i M, pojavljuje se negativan prirodni prirataj. Udio starog stanovnitva je vii od 8%. Ova skupina se moe podijeliti na STARO STANOVNITVO i (udio starih je od 6 do 12%) IZRAZITO STARO ST. (udio starih je preko 12%) Sloenije podjele, temeljene na omjeru mladih i starih razlikuju i vie tipova dobnoga stanovnitva. M.A.Friganovid razlikuje 5 tipova: MLADOST udio mladih 0-19 >35% / udio starih 60 i vie < 8% NA PRAGU STARENJA mladih 35% / starih 8% STARENJE - mladih < 35% / starih 12% STAROST mladih < 35% / starih < 12 % DUBOKA STAROST mladih 30% / starih 15%

1. 2. 3. 4. 5.

Meu osnovnim pokazateljima sastava stanovnitva prema dobi razlikujemo 3 skupine: SREDNJE VRIJEDNOSTI artimetika sredina ili prosjena dob i medijalna dob KOEFICIJENTE I INDEKSE STAROSTI/MLADOSTI KOEFICIJENTE DOBRE OVISNOSTI

STARENJE STANOVNITVA Pod pojmomstarenja stanovnitva ili demografskog starenja u literaturi se najede podrazumijeva povedanje udjela stanovnitva dobne skupine 60 i vie ili 65 i vie godina u ukupnom stanovnitvu. Demmografija prouava starenje stanovnitva s gledita ukupnog razvoja stanovnitva. Osnovni uzrok starenja stanovnitva je sekularno smanjivanje rodnosti. Dugotrajnije smanjivanje rodnosti uzrokuje suavanje mladih dobnih skupina a kao posljedica toga povedava se udio starog stanovnitva. POSLJEDICE DEMOGRAFSKOG STARENJA 1. 2. 3. 4. 5. 6. Usporava stopu porasta stanovnitva Smanjuje stopu rodnosti Povedava opdu stopu smrtnosti Smanjuje migraciju stanovnitva Izaziva dalje pogoranje sastava prema dobi i spolu Utjee na starenje radnog kontingenta

2.DRUTVENO- GOSPODARSKI SASTAV STANOVNITVA

Drutveno-gospodarski sastav stanovnitva obuhvata gospodarski i obrazovni sastav, a ukljuuje i neka demografska (strukturalna) obiljeja braka, obitelji i kudanstva. Pojam gospodarskog sastava u uem smislu podrazumijeva sastav stanovnitva prema aktivnosti, djelatnosti i zanimanju, a u irem smislu podrazumijeva jo i poloaj u zanimanju, sektor vlasnitva, kudanstvo prema izvorima prihoda, veliini posjeda. STANOVNITVO PREMA GOSPODARSKOJ AKTIVNOSTI U vezi sa fiziolokim mogudnostima i drugim imbenicima sudjelovanje lanova neke zajednice u procesu rada, stanovnitvo se dijeli na: gospodarski aktivno i neaktivno. Prema kriteriju sudjelovanja u procesu rada odnosno koncepciji radne snage, u civilno gospodarski aktivno i gospodarski neaktivno stanovnitvo ulaze sljedede kategorije: SKUPINA 1 : GOSPODARSKI AKTIVNO STANOVNITVO INE 1. a) b) c) SVE ZAPOSLENE OSOBE (U RADNOM ODNOSU) koje rade: Puno radno vrijeme Pola radnog vremena ili vie Manje od polovine prosjenog radnog vremena

2. SVE OSOBE KOJE OBAVLJAJU NEKO ZANIMANJE, ALI NISU U RADNOM ODNOSU (aktivni u poljoprivredi, zanatsvu, osobe koje rade za vlastiti raun, pomaudi lanovi obitelji) 3. NEZAPOSLENE OSOBE U ODREENOM RAZDOBLJU a) Nezaposleni koji su bili zaposleni b) Osobe koje prvi put trae zaposlenje SKUPINA 2: GOSPODARSKI NEAKTIVNO STANOVNITVO INE: 1. OSOBE KOJE IMAJU SAMOSTALAN IZVOR PRIHODA a) Osobe koje primaju mirovinu (vie ne rade) b) Osobe koje se pripremaju ili koluju za neko zanimanje i imaju stipendiju c) Ostale gospodarski neovisne osobe koje ne rade niti trae posao 2. GOSPODARSKI OVISNE OSOBE (UZDRANE) a) Djeca do navrene 15 godine b) Kudanice c) Osobe koje se pripremaju za obavljanje zanimanja, koje se koluju na teret roditelja, roaka i slino d) Osobe nesposobne za rad i bolesne osobe U osnovne drutveno-gospodarske odrednice obima radne snage pripadaju:
1. GRANSKI SASTAV GOSPODARSTVA (npr.smanjivanjem uloge poljoprivrede smanjuje se gospodarski aktivno stanovnitvo jer se u procesu rada ukljuuje manji broj osoba iz predradnih i postradnih dobnih skupina) 2. POTRANJA ZA RADNOM SNAGOM (posebno izvan poljoprivrede) 3. STOPA GOSPODARSKOG RAZVOJA 4. TRAJANJE OBAVEZNOG KOLOVANJA I STUPANJ OBUHVATA DJECE I MLADIH KOLOVANJEM 5. OPDA TENDENCIJA PORASTA GOSPODARSKE AKTIVNOSTI ENA 6. OPDA TENDENCIJA SMANJIVANJA UDJELA RADADJECE I STARIJIH OSOBA 7. RADNO ZAKONODAVSTVO(minimalna dob za osnivanje radnog odnosa, dob za stjecanje prava na mirovinu itd.) 8. OSTALI IMBENICI (opdi uvjeti rada, tradicije i obiaji, posebice glede zapoljavanja ena itd.)

SASTAV STANOVNITVA PREMA DJELATNOSTI

Radi preglednosti i posebice meunaredne usporedbe, djelatnosti se obino svrstavaju u 3 osnovne skupine djelatnosti: 1. 2. 3. 4. PRVI ILI PRIMARNI SEKTOR GOSPODARSKIH DJELATNOSTI DRUGI ILI SEKUNDARNI TREDI ILI TERCIJALNI , sve ede se iz tredeg izdvaja i etvrti ETVRTI KVARTARNI SEKTOR

PRIMARNI SEKTOR- obuhvata stanovnitvo koje radu u poljoprivredi, ribarstvu i umarstvu. SEKUNDARNI SEKTOR obuhvata stanovnitvo zaposleno u rudarstvu, industriji, graevinarstvu, vodoprivredi, proizvodnom drutvu. TERCIJARNI SEKTOR obuhvata stanovnitvo koje radi u neproizvodnim gospodarskim granama: usluno obrtnitvo, promet, ugostiteljstvo, tgovina, novarstvo itd. KVARTARNI SEKTOR - izdvaja se iz tredeg sektora zbog porasta opde razine razvijenosti i sloenije podjele rada. Ekonomska struktura se izraava procentualnim udjelom ekonomski aktivnog stanovnitva u pojedinim djelatnostima. to je vedi udio djelatnosti iz sekundarnog i posebno tercijarnog sektora, to je stepen razvijenosti drave ili regiona vedi. Slabo razvijene zemlje imaju visok udeo aktivnog stanovnitva u primarnom sektoru, srednje razvijene u sekundarnom a visoko razvijene u tercijarnom sektoru. U razvijenim zemljema u primarnom sektoru radi samo 5%, u sekundarnom 35% a u tercijarnom 60% zaposlenih.

OBRAZOVNI SASTAV
Temeljna su obrazovna obiljeja stanovnitva pisemenost i kolska sprema, a podatke o njima po pravilu pruaju popisi stanovnitva. Pismenost je najnia razina obrazovanja stanovnitva. kolska sprema analiza kolske spreme u meunarodnoj se statistici temelji na formalno priznatoj kolskoj spremi. Uglavnom se u popisima stanovnitva to obiljeje odnosi na odraslo stanovnitvo, tj. Ono koje nije u uenikoj i studentskoj dobi. Znai u dobi od 25 i vie godina) Za upotrebe usporedne analize vie prostornih jedinica preporuljivo je rabiti jednostavnu podjelu stanovnitva prema kolskoj spremi u 3 skupine: Udio stanovnitva koje nema zavreno primarno obrazovanje (< ) Udio stanovnitva koje ima zavreno sekundarno obrazovanje ( ) Udio stanovnitva koje ima zavreno tercijarno obrazovanje ( ) To je temelj za izraunavanje indeksa obrazovanosti :

3.KULTURNO-ANTROPOLOKI SASTAV ST.

...je sastav stanovnitva prema rasi, narodnosti, jeziku, vjeri i slinim obiljejima. SASTAV PREMA RASI Pod rasom podrazumijevamo skupinu ljudi koji se uroenim osobinama razlikuju od ljudi drugih rasa. Na temelju antropolokih varijabli opdeprihvadena je podjela u tri velike rasne skupine: 1. EUROPEIDNA (BIJELA) ini neto manje od polovice svjetskog stanovnitva -EUROPSKI -INDIJSKI -PRIJELAZNI TIP 1. MONGOLIDNA (UTA) ini oko 40% -AZIJSKI -AMERIKI TIP 2. NEGROIDNA (CRNA) ili hegro-australoidna ini oko 12% -AFRIKI -AUSTRALSKO-MELANEZIJSKI TIP Proimanjem rasa nastale su podskupine: o MULAT mijeanac bijele i crne rase o MESTIK miijeanac bijele i ute rase o ZAMBO mijeanac crne i ute rase SASTAV PREMA NARODOSTI I JEZIKU Procjenjuje se da na Zemlji ivi oko dvije hiljade naroda od posve neodreenih malih skupina do mnogomilijunskih naroda i velikih nacija. Razlikujemo sljedede tipove stanovnitva prema narodnosnom sastavu: 1. HOMOGENO kada 80 90 i vie posto stanovnitva ini jedna etnika skupina (Irska-93%) 2. HETEROGENO s razliitim stupnjevima heterogenosti: 1. BIMODALNA HETEROGENOST dvije glavne etnike skupine(Belgija, Flamanci i Valonci) 2. TRIMODALNA HETEROGENOST tri glavne etnike skupine (BiH) Prema najpotpunijem popiisu jezika u svijetu se danas govori 6 809 jezika, od kojih 357 ima najmanje od 50 govornika. S druge strane neke jezike govori i vie od 100 miliona judi. Otprilike polovica svjetskog stanovnitva govori jednim od indouropskih jezik, meu kojima prevladavaju engleski, panjolski, hindski i ruski, a otpilike petina govori nekim od kinesko-tibetskih jezika. Ostali oko 30% svjetkse populacije govore jednim od 6000 jezika. Priblino 100 jezika govori 95% stanovnitva, a preostale jezike samo 5% stanovnitva.

SASTAV PREMA VJERI U prouavanju stanovnitva, posebno u demografskim razmatranjima sastav prema vjeri ima veliku vanost. To proistjee iz injenice da vjera ima velik utjecaj na drutvene i gospodarske procese. Postoje etiri velike svjetske religije: islam, krdanstvo, hinduizam i budizam. Svaka od tih religija ima ogranke. Prema priblinim procjenama, poetkom 21.st.udio pojedine religije je sljededi: - Krdanstvo 30% - Islam 21% - Budizam (zajedno sa kineskom narodnom religijom i intoizmom) 20% - Hinduizam 12% - Judaizam 0,4% - Ostatk ine druge vjere Sve velike svjetske religije imaju arite u zapadnoj ili junoj Aziji: hinduizam u sjevernoj Indiji, budizam u Nepalu i Hindustanskoj nizini uzdu Gangresa, idovstvo i krdanstvo u Palestini, a islam na Arapskom poluotoku. Bliski istok je religijski vorini prostor, ivotno arite triju monoteistikih religija. Iz tog vorinog prostora proirili su se judaizam i krdanstvo po cijelom svijetu, a islam je obuhvatio dijelove jugoistone Evrope te velika podruja u Aziji i Africi. U tom povijesnom ishodinom prostoru danas potpuno preovladava islam, a idovstvo je ponovo ojaalo stvaranjem drave Izrael,a krdanstvo je gotovo ieznulo. Dvije velike religije islam i krdanstvo imaju najvedi broj pripadnika i teritorijalno su najrasprostranjenije. U rasprostranjenosti i broju pripadnika prednjai krdanstvo, koje ima oko 1,9 milijardi pripadnika. Islam sa oko 1,3 milijarde pripadnika obuhvata velika prostranstva od zapadne saharske Afrike pa sve do sredinje Azije te dijela jugoistone Azije. Manji prostorni obuhvat imaju budizam i hinduizam. Smatraju se svjetskim religijama iako su ogranieni gotovo samo na azijski kontinent. Budizam prevladava u zemljama june azije, Mongoliji i dijelovima Kine, a u Indiji gdje je nastao, nije se znatno rairio. Hinduizam je ogranien na prostor indijskog potkontinenta, a oazno se proirio i u junu aziju.