Broj 3, godina 2011 Usporedba potresnog odziva armiranobetonskih zgrada od nekonvencionalnih betona

Stranice 1-13

USPOREDBA POTRESNOG ODZIVA ARMIRANOBETONSKIH ZGRADA OD NEKONVENCIONALNIH BETONA

Ivan Kraus
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek, mag.ing.aedif.

Dragan Mori

Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek, prof.dr.sc.

Ivanka Netinger

Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek, doc.dr.sc.

Saetak: lanak istrauje ponaanje numerikih modela armiranobetonskih zgrada sa zgurom u sastavu betona, podvrgnutih seizmikoj proraunskoj kombinaciji djelovanja. Provedena su preliminarna numerika istraivanja te je utvreno da uporaba betona sa zgurom vodi ka smanjenju seizmikih sila, te posljedino ka smanjenju dimenzija konstrukcijskih elemenata i/ili smanjenju potrebne koliine armature. Rezultati ovih preliminarnih istraivanja govore u prilog mogunosti uporabe zgure kao agregata u konstruk cijskom betonu, to bi predstavljalo doprinos kako podruju zatite okolia, tako i graevinskoj struci. Kljune rijei: AB zgrada, zgura, modeliranje optereenja, numeriki model, seizmiki proraun , euronorma Abstract: This article investigates behavior of reinforced concrete structural models, made of concrete containing slag as an aggregate, subjected to seismic design situation. Preliminary numerical research was carried out and it was determined that the use of concrete containing slag as an aggregate leads to reduction of seismic forces, thus consequently to reduction in dimensions of structural elements and/ or reduction of the required amount of reinforcement. The results of these preliminary investigation indicates the possibility of using slag as an aggregate in structural concrete which makes contribution to environmental protection and construction industry. Key words: RC building, slag, load modeling, numerical model, seismic analysis, Eurocode

Kraus, I; Mori, D; Netinger, I

Broj 3, godina 2011 Usporedba potresnog odziva armiranobetonskih zgrada od nekonvencionalnih betona

Stranice 1-13

1 Uvod
Godine 2005. Vlada RH usvojila je Strategiju gospodarenja otpadom koja se temelji, izmeu ostaloga, na smanjivanju volumena otpada izdvajanjem korisnog otpada te poticanju prerade izdvojenog otpada. Strategija je, kao i Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, sastavni dio Strategije zatite okolia Republike Hrvatske, u skladu sa Zakonom o otpadu iz 2004. godine. Hrvatsku na ovakvo djelovanje obvezuje i Bazelska konvencija te Kyoto Protocol. Meutim, iako Republika Hrvatska u svojim dokumentima jasno navodi da je vizija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske tzv. bezdeponijska koncepcija kojoj se tei kao idealu, do danas ne postoji ja sna ideja iskoritavanja otpadnog materijala. Znatan dio u ukupnoj koliini otpadnog materijala na teritoriju Republike Hrvatske ini i zgura otpadni materijal nastao pri proizvodnji elika u domaim eljezarama. U Hrvatskoj postoje dvije deponije zgure, u blizini gradova Sisak i Split. Zgura deponirana blizu Siska rasprostranjena je na ukupno 25 ha, a koliina odlaganog materijala na tom podruju procjenjuje se na 1,5 milijuna tona. Procijenjena koliina zgure deponirane blizu Splita je 30 000 tona. Mogunost primjene zgure kao agregata u portland cementnom betonu istraena je u okviru projekta E!4166-EUREKABUILD FIRECON. Rezultati projekta su afirmativni i govore u prilog mogunosti primjene hrvatskih zgura kao zamjene dijela agregata u konstrukcijskom betonu [1-3]. Meutim, u navedenom je projektu prikladnost zgure procijenjena na razini betonskih mjeavina. U ovom se lanku istrauje ponaanje armiranobetonskih konstrukcijskih elemenata sa zgurom u sastavu betona zbog izloenosti uporabnim i izvanrednim djelovanjima, te je dan pregled i usporedba odziva konstrukcija izvedenih iz betona istog granulometrijskog sastava, ali razliitih fizikalnih i mehanikih svojstava . Provedena su preliminarna numerika istraivanja na modelima armiranobetonskih konstrukcija izvedenih iz konvencionalnog betona te betona koji sadre zguru kao agregat.

2 Model konstrukcije
Za proraun je izdvojen ravninski okvir jedne manje armiranobetonske poslovne zgrade ( slika 1). Zgrada je smjetena u podruju i na tlu ije najvee ubrzanje iznosi ag = 3 m/s2 (to odgovara IX. potresnom podruju). Tlo je kategorije B. Zahtijeva se srednji razred duktilnosti (DCM) okvira.

Slika 1 - Proraunski model: a) 3D model, b) 2D model (izdvojeni okvirni sustav) Sastav betonskih mjeavina od kojih su okviri nainjeni prikazan je tablicom 1. U spomenutoj tablici B1 oznaava konvencionalni beton, dok B2 i B3 oznaavaju betone koji dijelom sadre i zguru kao agregat.

Kraus, I; Mori, D; Netinger, I

Broj 3, godina 2011 Usporedba potresnog odziva armiranobetonskih zgrada od nekonvencionalnih betona

Stranice 1-13

Tablica 1 - Opis betonskih mjeavina

Mjeavina B1 B2 B3 Opis mjeavine Agregat dolomit: frakcije 0-4 mm (44 %), 4-8 mm (20 %), 8-16 mm (36 %) dolomit: frakcije 0-4 mm (43 %) zgura Sisak: frakcije 4-8 (21 %) mm, 8-16 mm (36 %) dolomit: frakcije 0-4 mm (43 %) zgura Split: frakcije 4-8 (21 %) mm, 8-16 mm (36 %) CEM I 52,5N 0,8 % na masu cementa Vezivo Superplastifikator

2.1 Geometrija i materijalne karakteristike modela

Izvedena su tri modela ije su materijalne karakteristike prikazane tablicom 2. Rasponi svih greda jednaki su i iznose L = 6,00 m, dok je visina kata h = 3,00 m. Sve grede su poprenog presjeka bg/hg = 45/50 cm, dok su stupovi dimenzija bs/hs = 50/50 cm. Radi lakeg postavljanja armature u voru, stupovi okvira su 5 cm vei od irine grede (po 2,5 cm sa svake strane) [4]. Debljina ploe iznosi 18 cm. Dimenzije stupa su izraunate u skladu sa zahtjevom [5], za DCM koristei izraz: Ac = bs hs (1,35Ng + 1,50Nq) / ( 0,65 fcd) = Ac,req. gdje je: Ac hs bs 1,35 1,50 Ng Nq 0,65 fcd Ac,req - povrina poprenog presjeka betona - visina poprenog presjeka betona - irina poprenog presjeka betona - faktor sigurnosti za stalno optereenje - faktor sigurnosti za uporabno optereenje - vrijednost nefaktorizirane uzdune sile od stalnog optereenja - vrijednost nefaktorizirane uzdune sile od uporabnog optereenja - koeficijent kojim je izraen srednji razred duktilnosti elementa (DCM) - proraunska tlana vrstoa betona - potrebna povrina poprenog presjeka stupa. (1)

Tablica 2 - Provjera dimenzija stupa za DCM

bs/hs [cm] 50/50 50/50 50/50 Ac [cm2] 2500 2500 2500 Ac,req [cm2] 1076,40 1273,31 1584,23 Usvojene dimenzije poprenog presjeka stupa zadovoljavaju izraz (1) DA DA DA Minimalne doputene dimenzije poprenog presjeka stupa [cm] 33/33 36/36 40/40

Model M1 M2 M3

Kako je to uobiajeno u praksi zbog jednostavnosti prorauna, a i izvedbe, za izraun povrine poprenog presjeka svih stupova okvira usvojena je najvea uzduna sila dobivena osnovnom kombinacijom optereenja za stup u prizemlju zgrade prema izrazu:

Kraus, I; Mori, D; Netinger, I

Broj 3, godina 2011 Usporedba potresnog odziva armiranobetonskih zgrada od nekonvencionalnih betona

Stranice 1-13

1,35Gk + 1,50Qk, gdje je: Gk Qk - karakteristina vrijednost stalnog djelovanja - karakteristina vrijednost uporabnog djelovanja.

(2)

Debljina ploe je prema [4] izraunata koristei izraz: dpl = Lpl / 35, gdje je: dpl Lpl - debljina ploe - dulji raspon ploe. (3)

Kroz proraun se razmatra samo stalno optereenje (vlastita teina konstrukci je, slojevi poda, pregradni zidovi, proelje, izolacija ravnog krova), uporabno optereenje te potresno optereenje. Radi pojednostavljenja prorauna, sva ostala mogua djelovanja na zgradu su zanemarena (snijeg, vjetar, itd.). Karakteristike koritenih betona su prikazane tablicom 3. Tablica 3 - Karakteristike koritenih betona u projektu E!4166-EUREKABUILD FIRECON
Model M1 M2 M3 gdje je: fck fcd E c c Koriteni beton B1 B2 B3 fck [N/mm2] 77,90 67,00 53,30 fcd* [N/mm2] 51,93 44,67 35,53 E [N/mm2] 49586,80 38019,90 33733,80 c [kg/m3] 2530 2643 2574 c** [kN/m3] 25,80 26,91 26,23

- karakteristina tlana vrstoa betona - proraunska tlana vrstoa betona - modul elastinosti betona - specifina gustoa betona - specifina teina betona

* fcd = fck / 1,50, gdje je 1,50 koeficijent sigurnosti za beton ** Vrijednosti c dobivene su koristei izraz [(c + 100) 9,81] / 1000. Na vrijednost specifine teine betona izraene u [kg/m3] dodano je jo po 100 kg/m3 , jer se podrazumijeva ugradnja armature [7].

Armatura je usvojena prema zahtjevima iz [4], [6]. U proraunu je koritena rebrasta armatura B500B. Karakteristina granica poputanja armature: Karakteristina vlana vrstoa armature: Srednja vrijednost modula elastinosti: fyk = 500 N/mm2 ftk = 540 N/mm2 Es = 210000 N/mm2.

Usvojen je faktor sigurnosti za armaturu prema EN1992-1-1, c = 1,15, te je izraunata proraunska granica poputanja fyd = 434,78 N/mm2.

Kraus, I; Mori, D; Netinger, I

Broj 3, godina 2011 Usporedba potresnog odziva armiranobetonskih zgrada od nekonvencionalnih betona

Stranice 1-13

3 Optereenje
3.1 Stalno i korisno optereenje
U stalno optereenje ubrojena je vlastita teina elemenata konstrukcije (stupovi, grede, ploe), slojevi poda, odnosno slojevi izolacije krovne ploe, pregradni zidovi te proelje zgrade. Teina slojeva ploa izraunata je i prikazana tablicom 2. Teina pregradnih zidova je usvojena prema [6] te iznosi Gprz = 2,10 kN/m2. Usvojena je i vertikalna projekcija teine proelja Gpro,vert = 3,60 kN/m2 [6], te je ta veliina teine rasprostrta jednoliko na sve ploe zgrade i iznosi Gpro = 2,40 kN/m2. Vlastitu teinu okvirne konstrukcije izraunava koriteni programski paket za statiki i dinamiki proraun konstrukcija, SAP2000. Uporabno optereenje je odabrano ovisno o namjeni objekta, te je na sve stropne ploe rasprostrto optereenje qk,strop = 3,00 kN/m2. Pretpostavlja se neprohodan krov pa je za krovnu plou prema [7] usvojeno uporabno optereenje qk,krov = 0,75 kN/m2. Tablica 4 - Stalno optereenje konstrukcije
Slojevi ploa Krovna ploa Gsloj [kN/m2] Gpl,M1 [kN/m2] Gpl,M2 [kN/m2] Gpl,M3 [kN/m2] Gprz [kN/m2] Gpro [kN/m2]

2,64

4,64

4,84

4,72

0,00

2,40

Stropna ploa

1,28

4,64

4,84

4,72

2,10

2,40

gdje je: Gsloj - teina slojeva stropne/ krovne ploe, Gpl,Mi - teina ploe modela Mi. NAPOMENA: ovdje je usvojeno gravitacijsko ubrzanje g = 10 m/s2

Plono optereenje (tablica 4) je svedeno na linijsko, kontinuirano, odnosno u koncentrirane sile, te postavljeno na grede okvira, odnosno u vorove gdje se sastaju stupovi i grede. Iz injenice da je model konstrukcije ravninski, sva plona optereenja svedena su na linijska kontinuir ana optereenja. Leajni pritisak pravokutnih ploa na grede kontinuirano je promjenjiv (parabola), no za potrebe prakse dovoljno je tono ako se uz dulju stranu ploe taj isti pritisak zamijeni trapeznim optereenjem, odnosno, ako se uz krau stranu zamijeni trokutastim optereenjem kako je prikazano slikom 2.

Slika 2 - Raspodjela optereenja s ploe na okolne grede

Kraus, I; Mori, D; Netinger, I

Broj 3, godina 2011 Usporedba potresnog odziva armiranobetonskih zgrada od nekonvencionalnih betona

Stranice 1-13

Kako su ploe kvadratnog oblika, optereenje na sve podvlake je trokutno, te se za takav oblik optereenja radi pojednostavljenja prorauna trai zamjenjujue jednoliko kontinuirano optereenje (slika 3) prema izrazu: p1 = (5 / 16) p Lx gdje je: p1 p Lx - zamjenjujue kontinuirano jednoliko optereenje na podvlake - plono optereenje ploa (G ili Q) - kraa stranica ploe. (4)

Slika 3 - Zamjenjujue jednoliko, kontinuirano optereenje na grede okvira Treba zamijetiti da je na grede okvira (slika 1) nuno postaviti dvostruku veliinu vrijednosti linijskog kontinuiranog optereenja p1, budui da se ploa nalazi sa svake strane grede. Koncentrirano optereenje smjetano u vorove okvira proraunato je za optereenje kontinuiranog nosaa kako je prikazano slikom 4.

Slika 4 - Reakcije iz greda okomitih na ravninu razmatranog okvira Optereenje u obliku koncentrirane sile, smjeteno u vorove koji nose oznaku A, odnosno C, raunato je prema sljedeem izrazu: RG,A(C) = 1,100 g1 L RQ,A(C) = 1,200 q1 L (za stalno optereenje) (za uporabno optereenje) (5) (6)

dok su koncentrirane sile smjetane u vorove B i D izraunate koristei izraz: RG,B(D) = 1,100 (2 g1) L RQ,B(D) = 1,200 (2 q1) L (za stalno optereenje) (za uporabno optereenje). (7) (8)

Tablica 5 - Optereenje tri razmatrana modela konstrukcije

Model Optereenje na razini +12,00 m Optereenje na razinama +3,00, +6,00 i +9,00 m M1 M2 M3 M1 M2 M3 Guk [kN/m2] 9,68 9,88 9,76 Guk [kN/m2] 10,42 10,62 10,50 Stalno optereenje guk RG,C [kN/m] [kN] 36,30 119,79 37,05 122,27 36,60 120,78 guk RG,A [kN/m] [kN] 39,08 128,96 39,83 131,44 39,38 129,95 RG,D [kN] 239,58 244,53 241,56 RG,B [kN] 257,93 262,88 259,91 Quk [kN/m2] 0,75 Quk [kN/m2] 3,00 Uporabno optereenje quk RQ,C RQ,D [kN/m] [kN] [kN] 2,81 quk [kN/m] 11,25 10,12 RQ,A [kN] 40,50 20,23 RQ,B [kN] 81,00

Kraus, I; Mori, D; Netinger, I

Broj 3, godina 2011 Usporedba potresnog odziva armiranobetonskih zgrada od nekonvencionalnih betona

Stranice 1-13

3.2 Potresno optereenje

Budui da je model konstrukcije prikazan ravninskim okvirnim sustavom, koritena je samo jedna horizontalna komponenta potresnog djelovanja i to ona paralelna sa smjerom protezanja okvira. Zbog tog razloga nije potrebno kombinirati smjerove potresnog djelovanja. Optereenje potresom je prikazano funkcijom proraunskog spektra odziva prema [5]. Za izraun spektra odziva koriteni su parametri tla kategorije B, prikazani tablicom 6. Tablica 6 - Parametri tla za spektar odziva tipa 1* Kategorija tla
B

S
1,20

TB (s)
0,15

TC (s)
0,50

TD (s)
2,00

* izraen je spektar odziva tipa 1 s pretpostavkom da se oekuje potres magnitude MS > 5,5, [5]

Usvojeno je priguenje sustava konstrukcije = 5 %. Za izraun potresnih sila, primijenjen je viemodalni proraun odziva gdje je zbroj efektivnih masa konstrukcije za razmatrane oblike vibracija vei od 90% ukupne mase konstrukcije [5]. Zbog djelovanja potresnog optereenja na konstrukciju, inercijske sile su dobivene iz efektivne mase proraunate prema izrazu: Gk,j "+" E,i Qk,i, gdje je: E,i - faktor kombinacije za korisna djelovanja. (9)

Koeficijent kombinacije E,i izraunat je koristei izraz: E,i = 2,i , gdje je: 2,i - koeficijent kombinacije za kvazi-stalna djelovanja. (10)

Prema [5], koeficijent za krovove iznosi 1,00, dok za zavisno okupirane stropne ploe poslovnih objekata ima vrijednost od 0,80. Koeficijent kombinacije 2 prema [8] iznosi 0,30 za sve povrine poslovnih objekata namijenjene okupljanju ljudi. Za krovove je koeficijent kombinacije 2 = 0,00. Tako je koeficijent kombinacije za korisno optereenje: za stropne ploe: E,i = 0,30 0,80 = 0,24 za krovnu plou: E,i = 0,00 1,00 = 0,00 Masa za proraun inercijskih sila zbog potresnog djelovanja dobivena je kombinacijom: 1,00 G "+" 0,24 Q gdje je: G Q stalno optereenje zbog vlastite teine konstrukcijskih elemenata konstrukcije te zbog dodatnog optereenja (slojevi poda stropnih ploa, te slojevi izolacije krovne ploe, teina proelja i pregradnih zidova) korisno optereenje stropnih ploa (bez korisnog optereenja krovne ploe) . (13) (11) (12)

Kraus, I; Mori, D; Netinger, I

Broj 3, godina 2011 Usporedba potresnog odziva armiranobetonskih zgrada od nekonvencionalnih betona

Stranice 1-13

Kako bi se izbjegao nelinearan proraun konstrukcije, primijenjen je faktor ponaanja. Primjenom faktora ponaanja umanjuju se rezne sile sustava dobivene linearnim proraunom, a time se ujedno u obzir uzeo i nelinearan odziv konstrukcije koji je u vezi s gradivom, konstrukcijskim sustavom i postupkom prora una. Faktor ponaanja odraava duktilnost konstrukcije, odnosno sposobnost konstrukcije da prihvati reducirane seizmike sile bez krhkih lomova u postelastinom podruju. Faktor ponaanja je izraunat koristei izraz: q = q0 kw 1,5, gdje je: q0 kw - osnovna vrijednost faktora ponaanja; ovisi o tipu sustava konstrukcije i o pravilnosti konstrukcije po visini - faktor koji se odnosi na prevladavajui oblik sloma konstrukcijskog sustava sa zidovima. (14)

Za okvirni sustav s vie etaa i brodova, koji se ujedno i ovdje prouava, usvojen je osnovni faktor ponaanja za srednji duktilitet sustava (DCM) koji iznosi: q0 = 3,0 (u / 1) = 3,0 1,30 = 3,90. (15)

Za okvirne konstrukcije usvojen je faktor kw = 1,00, te tako faktor ponaanja ovdje razmatranog modela konstrukcije iznosi: q = 3,90 1,00 = 3,90. Akceleracija temeljnog tla za IX. potresnu zonu iznosi ag = 3,0 m/s2. Za izraun proraunskog spektra odziva (tablica 7) koriteni su izrazi definirani prema [5]. Tablica 7 - Spektar odziva
T (s) 0,00 0,05 0,10 0,15 0,50 0,75 1,00 1,25 1,50 1,75 2,00 3,33 4,67 6,00 7,33 8,67 10,00 Sd(T) 2,40 2,37 2,34 2,31 2,31 1,54 1,15 0,92 0,77 0,66 0,60 0,60 0,60 0,60 0,60 0,60 0,60

Kraus, I; Mori, D; Netinger, I

Broj 3, godina 2011 Usporedba potresnog odziva armiranobetonskih zgrada od nekonvencionalnih betona

Stranice 1-13

3.3 Kombinacije djelovanja

Izraene su dvije kombinacije djelovanja, osnovna i seizmika. Prilikom izrade kombinacija djelovanja koriteno je stalno optereenje; od vlastite teine konstrukcije, proelja, pregradnih zidova, te teina slojeva pod a i krova, korisno optereenje stropnih ploa i krovne ploe, te potresno optereenje definirano spektrom odgovora za horizontalni smjer. Kombinacije djelovanja izraunate su prema [8]. Za osnovnu kombinaciju optereenja definiran je izraz: G,jGk,j "+" Q,1Qk,1 "+" Q,i0,iQk,i, gdje je: G Gk Q Qk 0,i - parcijalni faktor sigurnosti za stalno optereenje - karakteristina vrijednost stalnog optereenja - parcijalni faktor sigurnosti za korisno optereenje - karakteristina vrijednost korisnog optereenja - koeficijent kombinacije za korisno optereenje, (16)

no kako imamo samo jedno korisno optereenje, izraz ( 16) postaje: G,jGk,j "+" Q,1Qk,1, a za uvrtene vrijednosti parcijalnih faktora izraz ( 17) postaje: 1,35G "+" 1,50Q. Za seizmiku kombinaciju koriten je izraz: Gk,j "+" AEd "+" 2,iQk,i, gdje je: AEd - proraunska vrijednost potresnog optereenja (19) (18) (17)

te za uvrtene parcijalne faktore sigurnosti za optereenja i za koeficijent kombinacije, izraz (19) postaje: G "+" AEd "+" (0,30Qstrop + 0,00Qkrov). (20)

4 Rezultati prorauna i rasprava

Rezne sile, tonije uzdune sile stupova u prizemlju dobivene iz osnovne kombinacije optereenja , koritene su samo kako bi se provjerile dimenzije stupa (vidi izraz (1). Ostale rezne sile, kao i odgovor konstrukcije u obliku pomaka i/ili progiba za osnovnu kombinaciju optereenja, ovdje nisu prikazani budui da se proraun okvira ovdje razmatrane konstrukcije radio s naglaskom na utjecaj potresnog djelovanja. Osim toga, sve konstrukcije danas moraju (ili bi se trebale) provjeravati na djelovanje potresa pa e ovdje biti dan pregled i usporedba odziva konstrukcija izvedenih iz betona istog granulometrijskog sastava, ali razliitih fizikalnih i mehanikih svojstava, samo za seizmiku kombinaciju djelovanja. Ovdje je bitno napomenuti da su rezultati dobiveni temeljem linearno-elastine analize, a isto tako je bitno naglasiti i da ovdje nisu koriteni principi kapacitativnog dimenzioniranja.
Kraus, I; Mori, D; Netinger, I 9

Broj 3, godina 2011 Usporedba potresnog odziva armiranobetonskih zgrada od nekonvencionalnih betona

Stranice 1-13

U tablici 8 moe se vidjeti usporedba perioda prva tri oblika osciliranja, usporedba ukupne potresne poprene sile u podnoju zgrade, te maksimalni vrni pomak zgrade za sva tri modela. Zanimljivo je uoiti da vea ukupna potresna poprena sila prati manji vrni pomak zgrade i obrnuto, da manja ukupna potresna poprena sila prati vei vrni pomak zgrade. Na slici 5 se moe vidjeti usporedba maksimalnih katnih pomaka zgrade max,i, gdje i oznaava kat zgrade. Tablica 8 - Odgovor konstrukcije na potresno djelovanje
Model M1 M2 M3
gdje je: Ti Fb top

T1 [s] 0,648 0,748 0,789

T2 [s] 0,201 0,232 0,245

T3 [s] 0,110 0,127 0,134

Fb [kN] 1200,32 1030,03 975,55

top [cm] 2,5 2,8 3,0

- period vibriranja i-tog oblika zgrade, - ukupna potresna poprena sila u podnoju zgrade (base shear force), - horizontalni pomak vrnog vora zgrade.

Slika 5 - Maksimalni katni pomak Promotrimo li sliku 6 i sliku 7 moe se uoiti da zgrade od nekonvencionalnih betona zahtijevaju ugradnju manje koliine armature u odnosu na zgradu izvedenu od konvencionalnog betona. Na slici 6 se moe uoiti da je potrebna koliina armature za ugradnju u stupove zgrade od nekonvencionalnih betona As,col.unc. i do 67% koliine potrebne za ugradnju u stupove zgrade od konvencionalnog betona As,col.conv..

Slika 6 - Omjer koliine armature stupova zgrade od nekonvencionalnog i konvencionalnog betona

Kraus, I; Mori, D; Netinger, I 10

Broj 3, godina 2011 Usporedba potresnog odziva armiranobetonskih zgrada od nekonvencionalnih betona

Stranice 1-13

Na slici 7 se moe uoiti da je potrebna koliina armature za ugradnju u grede zgrade od nekonvencionalnog betona As,b.unc. i do 80% koliine potrebne za ugradnju u stupove zgrade od konvencionalog betona As,col.conv..

Slika 7 - Omjer koliine armature greda zgrade od nekonvencionalnog i konvencionalnog betona Zato konstrukcija, odnosno model konstrukcije s betonom vee specifine teine ima manje rezne sile u stupu, odnosno gredi? Modeli M2 i M3 su izvedeni iz betona gdje je prirodni agregat dijelom zamijenjen zgurom. Ti betoni imaju veu specifinu teinu, ali i manji modul elastinosti u usporedbi s modelom M1 koji je izveden iz standardnog betona. Zakljuak je zapoeo pitanjem koje ste si sigurno i sami postavili za vrijeme itanja ovog lanka. Odgovor lei u sljedea dva izraza: 1. T = 2 (M / K)1/2 (21)

gdje je: T M K 2. - osnovni period vibriranja zgrade - ukupna masa konstrukcije - ukupna krutost konstrukcije. (22)

Fb = Sd(T1) M

gdje je: Fb Sd(T1) M - ukupna potresna poprena sila u podnoju zgrade (eng. base shear force) - ordinata spektra odziva za osnovni period vibriranja konstrukcijskog sustava - ukupna masa konstrukcije - korekcijski koeficijent (za detaljnije vidjeti [5]).

Razmotrimo li izraze (21) i (22), moemo vidjeti da omjer mase i krutosti uvelike utjee na period vibriranja konstrukcijskog sustava, a time i na ukupnu potresnu poprenu silu u podnoju zgrade. Ako se sada vratimo na tablicu 7, moe se vidjeti da s poveanjem perioda vibriranja konstrukcijskog sustava dobivamo manju ordinatu spektra odziva, to opet daje manju ukupnu potresnu poprenu silu u podnoju zgrade (izraz (22)) koja se raspodjeljuje na sve konstrukcijske elemente sustava.
Kraus, I; Mori, D; Netinger, I 11

Broj 3, godina 2011 Usporedba potresnog odziva armiranobetonskih zgrada od nekonvencionalnih betona

Stranice 1-13

No, ako su rezne sile modela M2 i M3 manje u usporedbi s modelom M1, zato je pomak vrnog vora modela M2 i M3 neto vei od pomaka vrnog vora modela M1? Promotrimo li izraz: = (F h) / (12 E I) + (1,2 F h) / (G A) gdje je: F h E I G A - pomak vora elementa (ili konstrukcije) - sila za koju oitavamo pomak (jednaka 1, ako razmatramo pomak po jedinici sile) - visina razmatranog konstrukcijskog elementa (ili konstrukcije) - modul elastinosti - moment tromosti poprenog presjeka - modul posmika (G = E / (2 + 2)) - povrina poprenog presjeka - Poisson-ov koeficijent. (23)

Moe se uoiti da je modul elastinosti veliina koja ima utjecaj na razliit odziv 3 modela konstrukcije. Podsjetimo se ovdje da betoni koriteni za modele M2 i M3 imaju manji modul elastinosti E u odnosu na referentni beton koriten za model M1. Popreni presjeci konstrukcijskih elemena ta svih modela su isti, tako su h, I i A za sve modele konstantni, dok je modul posmika G u direktnoj svezi s modulom elastinosti E. Tako smanjenjem modula elastinosti E pada i vrijednost modula posmika G pa za manje vrijednosti modula dobivamo vee vrijednosti pomaka vorova konstrukcije, to potvruje vee pomake vrnih vorova modela M2 i M3 od onih pomaka u usporedbi s modelom M1.

5 Zakljuak
U lanku je istraeno ponaanje numerikih modela armiranobetonskih zgrada sa zgurom u sastavu betona , podvrgnutih seizmikoj proraunskoj kombinaciji djelovanja. Na temelju dobivenih rezultata, moe se zakljuiti da tee konstrukcije, izvedene od relativno teih nekonvencionalnih betona, nemaju nuno i nepovoljniji odziv u usporedbi s onim lakim konstrukcijama, izvedenim od konvencionalnih betona, ako se razmatraju s gledita potresne otpornosti. Sudei prema ovdje opisanom preliminarnom istraivanju, u zgradu izvedenu od nekonvencionalnog betona mogue je ugraditi i do 67% potrebne koliine armature koju bi nuno trebalo ugraditi u zgradu iste geometrije i namjene, ali izvedenu od konvencionalnog betona. Prema tome, nema zapreka za uporabu zgure kao zamjene dijelu agregata u betonu namijenjenom ugradnji u armiranobetonske konstrukcije. Ipak, kako bi sa sigurnou mogli rei da se ovdje prouavani betoni mogu primijeniti kao konstrukcijski materijali, nuno je provesti dodatna istraivanja. Osim ekonomskog aspekta, uporaba zgure u konstrukcijama imala bi i ekoloki aspekt. S obzirom da se radi o industrijskom otpadu, ovakav bi materijal trebao i cijenom biti povoljniji od materijala iz prirodnih izvora, to bi u konanici rezultiralo isplativijom graevinom. U tom smislu, primjena zgure u konstrukcijskom betonu dala bi doprinos kako podruju zatite okolia, tako i graevinskoj struci.

Literatura
[1] [2] [3] Netinger, I.; Jeli Rukavina, M.; Bjegovi, D.: Mogunost primjene domae zgure kao agregata u betonu, Graevinar, 62 (2010); 35-43 Netinger, I.; Bjegovi, D.; Varevac, D.; Mori, D. : Primjena zgure iz eliana kao agregata u betonu, Graevinar, 63 (2011); 169-175 Netinger, I.; Bjegovi, D.; Vrhovac, G.: Utilisation of steel slag as an aggregate in concrete, Materials and Structures, In Press
12

Kraus, I; Mori, D; Netinger, I

Broj 3, godina 2011 Usporedba potresnog odziva armiranobetonskih zgrada od nekonvencionalnih betona

Stranice 1-13

[4] [5] [6] [7] [8]

Radi J. i suradnici, 2006., Betonske konstrukcije 2 rijeeni primjeri, Hrvatska sveuilina naklada, Sveuilite u Zagrebu Graevinski fakultet, Secon HDGK, Andris, Zagreb CEN European Committee for Standardization, 2004. Eurocode 8 - Design of structures for earthquake resistance - Part 1: General rules, seismic actions and rules for buildings Konstantinidis, A., 2008. Earthquake resistant buildings from reinforced concrete, Volume A The art of construction and the detailing. Athens, dostupno na: http://www.pi.gr (pregledano 14.04.2011.) CEN European Committee for Standardization, 2002. Eurocode 1 Actions on structures Part 1-1: General actions Densities, self-weight, imposed loads for buildings CEN European Committee for Standardization, 2002. Eurocode 0 Basis of structural design

Kraus, I; Mori, D; Netinger, I

13