Stres i zdravlje

Uvod u psihologiju, 2007

Zdravstvena psihologija

Grana psihologije koja istrauje psiholoke faktore povezane sa zdravljem i bolesti, ukljuujui prevenciju, dijagnozu i tretman medicinskih problema
Kako psiholoki faktori (npr. stres) mogu dovesti do bolesti ili njezina pogoranja Kako se ljudi nose sa stresom Kako zdravstveni strunjaci mogu potaknuti ljude da slijede savjete strunjaka...

to je stres?

Stres je nespecifina reakcija organizma na odreeni zahtjev iz okoline (H. Selye) Selye razlikuje 3 faze u reakciji na stres:
Faza alarma Faza otpora Faza iscrpljenja OPI ADAPTACIJSKI SINDROM

Faza alarma

Ukljuuje pobuenje AS i javlja se kada se organizam prvi puta susree sa stresorom Aktivacija hipofize (ACTH) i adrenalne kore (glukokortikoidi)

Faza otpora

Prilagodba organizma na stresnu situaciju: otpor prema stresoru se poveava i zadrava iznad normalnih razina

Faza iscrpljenja

Organizam gubi sposobnost prilagodbe i dolazi do slabljenja funkcioniranja imunolokog sustava, to moe voditi k veoj podlonosti bolesti

Psihoneuroimunologija (PNI)

Znanstvena disciplina koja prouava sloene odnose izmeu socijalnih, psiholokih, neuroendokrinolokih i imunolokih imbenika koji doprinose razvoju bolesti i ouvanju zdravlja BIOPSIHOSOCIJALNI MODEL BOLESTI/ZDRAVLJA

Komunikacija izmeu sustava

Dvosmjerne veze izmeu ivanog, neuroendokrinog i imunolokog sustava Komunikacijske tvari:

hormoni (glukokortikoidi kore N) neurotransmitori (katekolamini, endorfini) citokini (limfokini)

Psihosocijalni imbenici i imunoloki odgovor

Oni imbenici koji predstavljaju poveane zahtjeve na sposobnost organizma da odri unutarnju psiholoku i fizioloku ravnoteu - STRES
Stresor: stresni dogaaj koji osoba percipira prijeteim za svoj fiziki/psihiki integritet Reakcija na stres: skup odgovora koje izaziva percipirani stresor Mehanizmi u podlozi Mjere imunolokog sustava/zdravstveni ishodi

Kategorizacija stresora

Kataklizmiki dogaaji
Jaki stresori koji se iznenada javljaju i utjeu na velik broj ljudi istovremeno

Post-traumatski stresni poremeaj (PTSP)

Pojava kada rtve katastrofe ponovno doivljavaju originalni stresni dogaaj i s njim povezane osjeaje u vrlo ivopisnim flashbacks ili snovima

Kategorizacija stresora

Osobni stresori
Glavni ivotni dogaaji koji imaju trenutne negativne posljedice ali koje vremenom blijede

Svakodnevni stresori
Svakodnevne smetnje koje uzrokuju manje iritacije ali nemaju dugotrajne uinke

Pozitivni dogaaji
Manji pozitivni dogaaji koji izazivaju ugodu i dobro osjeanje

Negativna stanja koja utjeu na funkcioniranje imunosnog sustava

alovanje Pesimizam Akademski stres Depresija Kornini stres Razvod/separacija/brani problemi Izraene potrebe za moi i kontrolom

Pozitivna stanja koja utjeu na funkcioniranje imunosnog sustava

Zadovoljavajui odnosi s drugima i socijalna podrka otvaranje i razgovor o traumatskim iskustvima Humor i smijeh Relaksirajua stanja, hipnoza Tjelovjeba Grupne intervencije i podrka

Suoavanje sa stresom

Suoavanje
Pokuaji kontrole, smanjenja ili poveanja tolerancije na prijetnje koje vode stresnom stanju

Emocijama usmjereno suoavanje

Karakterizirano svjesnom regulacijom emocija kojom osobe nastoje promijeniti nain na koji osjeaju ili percipiraju problem

Problemu usmjereno suoavanje

Pokuaji mijenjanja problema koji dovode do stresa ili izvora stresa

Moderatori stresa

Oekivanja vlastite uinkovitosti ljudi koji imaju povjerenja u sebe manje su skloni depresiji u povodu negativnih ivotnih dogaaja Psiholoka vrstoa snana predanost radu; izazov kao normalna ivotna pojava; doivljaj kontrole nad vlastitim ivotom (interalni lokus kontrole)

Moderatori stresa

Smisao za humor humor moe ublaiti djelovanje stresa Predvidljivost priprema na stres, planiranja naina suoavanja Socijalna podrka emocionalna skrb, instrumentalna pomo, informacije, procjenjivanje, druenje

Psiholoki aspekti glavnih medicinskih problema

Kako psiholoki faktori utjeu na probleme povezane sa zdravljem kao to su srane bolesti i rak?

Tip A linosti
Karakteriziran kompetitivnou, nestrpljenjem, tendenciji k frustraciji i neprijateljstvu

Tip B linosti
Karakteriziran nekompetitivnou, neagresivnou i strpljenjem; posveuju vie panje kvaliteti ivljenja

Psiholoki aspekti raka

Optimalno funkcioniranje

Solomon (2000)
Sigurna u sebe Optimistina Samoaktualizirana Fleksibilna Manja potreba za eksternalnim potvrdama Tolerantna Ovdje i sada Samoispunjena

Optimalno funkcioniranje
Internalizirano samopotovanje Osobni identitet i integritet Moe odgoditi gratifikaciju Snaga proizlazi iz prevladanih iskustava Usmjerena emocionalna i intelektualna energija Razliite strategije za suoavanje sa stresom Sebe vidi kao jaku osobu ...

Teorija flow psihologija optimalnog iskustva

Csikszentmihalyi (1991)
Pozitivni aspekti ljudskog iskustva: radost, kreativnost i proces potpune ukljuenosti u ivot (flow) sretan ivot svatko za sebe treba osmisliti Mnogi elementi oblikuju naa iskustva vanjski initelji na koje ne moemo u potpunosti utjecati (genske upute, povijesno razdoblje, koliina peluda u zraku...) i untarnji koje moemo kontrolirati Najbolje trenutke doivljavamo kada sebe dovedemo do krajnjih granica svjesno pokuavajui postii neto optimalno iskustvo sami stvaramo

Teorija flow psihologija optimalnog iskustva

Optimalna iskustva dugorono se povezuju i omoguuju razvoj osjeaja kontrole, odnosno osjeaja sudjelovanja u izgradnji sadraja ivota Oaravajua obuzetost stanje potpune uronjenosti u odreenu aktivnost uz potpuno ignoriranje svega drugog Mogunost kontrole nad onim to nam se svakog trenutka dogaa u svijesti Smisao koji ne ovisi o vanjskim uvjetima Ono to doivljavamo jest stvarnost - svijest kao subjektivni doivljaj stvarnosti svatko od nas moe kontrolirati svoju subjektivnu stvarnost