MARKO DUKI

ALPINISTIKA KOLA
AO HPD eljezniar

Zagreb, 2006.

Alpinistika kola AO HPD "eljezniar"

PREGLED SADRAJA
1. UVOD..........................................................................................................................................1 2. VOROVI...................................................................................................................................2 3. OPASNOSTI U PLANINAMA.................................................................................................10 4. PRIPREMA PENJAKOG USPONA......................................................................................13 5. KOMUNIKACIJA U STIJENI..................................................................................................16 6. PRUSICIRANJE........................................................................................................................19 7. ABSEIL......................................................................................................................................21 8. SITNO ALI BITNO...................................................................................................................23 9. UMJESTO ZAKLJUKA.........................................................................................................27

Alpinistika kola AO HPD "eljezniar"

1. UVOD
Ova skripta zamiljena su kao pomo polaznicima alpinistike kole pri praenju predavanja te kao pomo pri spremanju ispita za naslov alpinist pripravnik u Alpinistikom odsjeku HPD eljezniar. To nikako nije cjelovit udbenik za poetnike ve samo na jednom mjestu sabrane najvanije informacije o temama koje je lako prepriati u saetom obliku. Teme se uglavnom dotiu sigurnosti u alpinizmu, dakle osnova bez kojih se ne moe (bar ne dugo). Za kvalitetan osvrt na ostale teme, ali i za potpuno shvaanje dobrog dijela ovdje spomenutih, nuno je i redovito praenje predavanja kao i aktivno sudjelovanje u terenskoj nastavi. Alpinistike kole u Hrvatskoj trenutno nemaju oslonac ni u kojem udbeniku domaih autora, dok je strana literatura, iako vrlo kvalitetna, iz praktinih razloga uglavnom zanemarena. Apeliramo na zainteresirane pojedince iz penjake zajednice da doprinesu stvaranju obimnijeg djela koje bi povealo uinkovitost nastave alpinistikih kola u Hrvatskoj.

Alpinistika kola AO HPD "eljezniar"

2. VOROVI
Pravilna upotreba vorova u alpinizmu osnova je za sigurnije penjanje i popratne aktivnosti. vorove treba izvoditi uredno i brzo to se ui na terenskoj nastavi, a vjeba kod kue. Ako ispravno ue igdje pukne pod ravnomjernim optereenjem, puknut e upravo na voru. On neizbjeno oslabljuje ue, a naroito ako je neuredan pa je urednost ovdje vrlo poeljna. Kod izrade vora posebno treba obratiti panju na klasinu pogreku nezavravanja istog do koje dolazi zbog odvraanja panje. Dogodilo se ve da penja mislei da je navezan i osiguran krene penjati s uetom samo labavo provuenim kroz pojas. Stoga jednom zapoeti vor treba odmah i zavriti, a ne ostaviti za kasnije. Vrlo je vano primijeniti prave vorove u pravim situacijama, a kao podsjetnik neka poslui ovaj pregled vorova, njihovih namjena i specifinosti koje svaki alpinist pripravnik treba znati i razumjeti. Navedena su i druga imena vorova kako bi se itatelju olakalo pronalaenje dodatnih informacija (npr. skica s nainima izrade) u drugim pisanim izvorima i, naravno, na Internetu.

Alpinistika kola AO HPD "eljezniar"

dvostruki zatezni

laarski

polulaarski

prusik

modificirani prusik

karabinerski prusik

bulin

osmica

dvostruka osmica

Alpinistika kola AO HPD "eljezniar"

osmica s uplitanjem

kravatni

ambulantni

provizorni

karabinerska konica

garda

pletenica

kaubojski

estica

Alpinistika kola AO HPD "eljezniar"

2.1. Dvostruki zatezni

Drugi naziv: double fisherman's bend Slui za povezivanje dva kraja ueta. Dva penjaka ueta povezuju se ovim vorom kad je potrebno izvesti abseil dulji od pola duljine jednog ueta. Sigurno povezuje uad razliitih debljina. Najee se ipak primjenjuje za zatvaranje zamke povezivanjem njenih krajeva.

2.2. Laarski
Drugi nazivi: laarac, clove hitch Slui za privrenje ueta na karabiner. Primjenjuje se za samoosiguranje na tandu ili za privrenje ueta uz stijenu (pri izradi rukohvata galendera). Jednostavno ga se podeava, lako razvezuje, uplie, a moe ga se izvesti i jednom rukom.

2.3. Polulaarski
Drugi nazivi: polulaarac, half/Munter/Italian hitch Slui umjesto spravice za osiguravanje. Osim za osiguravanje partnera prikladan je i za abseil, ali pri tome jako uvre ue i time oteava njegovo izvlaenje iz tanda. Stoga je koristan kad spravice nema, ali trebalo bi ga izbjegavati kad je ona pri ruci te u korist karabinerske konice.

2.4. Prusik
Slui umjesto raznih mehanikih hvataljki za ue. Koristi se za samoosiguranje kod abseila, prusiciranje te prebacivanje palog penjaa na tand. Najbolje dri kad je svezan u zamci barem 4 mm tanjoj od ueta na koje se privruje. Dobro hvata i ve optereeno ue.

Alpinistika kola AO HPD "eljezniar"

2.5. Modificirani prusik

Drugi naziv: Klemheist knot vor kao i prusik s tim da je prikladan i za blatno ue, a izvediv je i s gurtnom umjesto zamke.

2.6. Karabinerski prusik

Drugi naziv: Bachmann knot vor kao i prusik s dodatnom pogodnou u vidu ruke kojom ga se lako potee uzdu glavnog ueta. Takoer je izvediv i s gurtnom umjesto zamke.

2.7. Bulin
Drugi nazivi: panjak, najlonski, mrtvi, bowline Slui za izradu nepomine ome koja je alpinistu korisna u raznim situacijama. Obino se primjenjuje za prsni navez te navezivanje penjakim uetom oko struka ili na penjaki pojas. Lako se otputa nakon pada. Nije siguran bez dodatnog sigurnosnog vora.

2.8. Osmica
Drugi nazivi: vodiki, figure of eight on a bight, Flemish loop Slui za izradu nepomine ome. U omu se navezuje preko matiara pa je mogue navezati se i na sredinu ueta.

2.9. Dvostruka osmica

Drugi nazivi: dvostruki vodiki, double figure of eight on a bight Slui za izradu dvostruke ome. Njime se isti dio ueta moe privrstiti na dva karabinera ili u 6

Alpinistika kola AO HPD "eljezniar" sluaju nepredviene potrebe improvizirati pojas. Ome nisu sasvim nepomine tj. mogue ih je naizmjence skraivati i produljivati.

2.10. Osmica s uplitanjem

Drugi nazivi: vodiki/osmica s uplitanjem/navoenjem, figure of eight follow-through, threaded figure of eight Slui za izradu nepomine ome kroz zatvorenu strukturu (metalni prsten, pojas). Osmica s uplitanjem najee se koristi za navezivanje penjakim uetom na penjaki pojas. Ne zahtijeva sigurnosni vor na slobodnom kraju ueta. Apsorbira dio energije pada pri emu se dosta zategne.

2.11. Kravatni
Drugi nazivi: tape/water knot, ring bend Slui za povezivanje krajeva gurtni. Svoju primjenu nalazi u izradi stremena iz gurtne ili za zatvaranje gurtni pri izradi alpinistikih kompleta. Zahtijeva redovite preglede jer klizi prilikom upotrebe. Iznimno moe posluiti za zatvaranje ili povezivanje zamki kad je vano potroiti to manje ueta na vor, a nije bitno hoe li se zamke nakon optereenja moi odvezati.

2.12. Ambulantni
Drugi nazivi: reef/square knot Slui za spajanje dva kraja ueta pri izradi prsnog naveza te noenja alpinistiki smotanog penjakog ueta na leima. Nije siguran bez dodatnih sigurnosnih vorova s obje strane.

Alpinistika kola AO HPD "eljezniar"

2.13. Provizorni
Drugi naziv: mule knot Slui za privrenje slobodnog kraja ueta kod osiguravanja partnera. Njime se blokira spravica za osiguravanje ili polulaarac te se panja moe posvetiti primjerice prebacivanju palog penjaa na tand. Nije siguran bez dodatnog sigurnosnog vora.

2.14. Karabinerska konica

Slui umjesto spravice za osiguravanje kod abseila ili za sputanje palog penjaa sa sidrita. Ne uvija ue za razliku od polulaarca.

2.15. Garda
Drugi naziv: alpine clutch Slui umjesto samoblokirajue spravice, dakle proputa ue samo u jednom smjeru. Koristi se u raznim sustavima kolotura (primjerice sv. Bernard). Nemogue ga je otpustiti pod optereenjem, ve ga je najprije potrebno rasteretiti.

2.16. Pletenica
Slui za privrenje napete zamke na karabiner, primjerice u kombinaciji s prusikom u sustavu sv. Bernard. Jednostavno i lako se otputa pod optereenjem. Ne treba zamijeniti ovaj vor s pletenicom za spremanje zamke!

2.17. Kaubojski
Drugi naziv: poluprusik, cow hitch, girth hitch, Lark's foot/head Rezultat napola izvedenog prusika. Slui u raznim situacijama kad zatvorenu zamku ili gurtnu 8

Alpinistika kola AO HPD "eljezniar" treba svezati oko neke druge zatvorene strukture (primjerice druge zamke, metalnog obrua, stabla, pjeanog sata, penjakog pojasa).

2.18. estica
Drugi naziv: perec, overhand knot Preferirani vor za spajanje dva penjaka ueta prilikom abseila te za tu svrhu ima bitnu prednost pred dvostrukim zateznim vorom ne zapinje lako prilikom izvlaenja ueta.

Alpinistika kola AO HPD "eljezniar"

3. OPASNOSTI U PLANINAMA
ovjek se opasnostima oduvijek i stalno izlae bez obzira na to ime se bavi i gdje se nalazi. No, opasnosti u planinama veinom su drugaije prirode od onih na koje smo svakodnevno navikli (npr. cestovni promet, razbojstva, terorizam...). Stoga penja-poetnik mora dobro upoznati mogue nove rizike koje preuzima kao i naine kako da ih smanji na njemu prihvatljivu mjeru. Uobiajena je podjela opasnosti u planini na objektivne i subjektivne. Objektivne su opasnosti nepredvidive, a nikakva ih posebna priprema ne moe umanjiti. Subjektivne opasnosti, naprotiv, rezultat su loe pripreme i/ili neopreznosti penjaa. Teko je, meutim, konkretne opasnosti uvrstiti u koju od te dvije skupine jer u konanici je i penjaeva subjektivna odluka da penje ta koja ga moe dovesti u neku objektivnu opasnost. Zato su dolje opasnosti drugaije grupirane, a potom navedene bez nekog posebnog redoslijeda.

3.1. Meteoroloke (ne)prilike

Ono to se smatra nevremenom u Paklenici, u Patagoniji i mnogim slinim mjestima moda je prilika sezone! To samo govori da se penja na tota moe pripremiti ako doista i eli. No opasnosti vrebaju tamo gdje ih ne oekujemo. Vremenske prognoze relativno su pouzdane za neka podruja i godinja doba, a nepouzdane za ostala. Opasnosti povezane s loim meteorolokim uvjetima ukljuuju gustu maglu, naglo zahlaenje, obilne oborine, snane vjetrove, munje i slino. Posljedice mogu biti nemogunost orijentacije, pothlaenost, ozebline, smrzotine, gubitak opreme, udar munje i mnoge druge. U takvim situacijama akcije spaavanja obino su oteane, odnosno esto i nemogue, a s prvim poboljanjem vremena moda ve i zakanjele.

3.2. Nestabilan teren

Odroni kamenja, snjene lavine, ruenje seraka i snjenih streha te uruavanje snjenog pokrova nad ledenjakim pukotinama najee su opasnosti nestabilnog terena koje prijete alpinistima u 10

Alpinistika kola AO HPD "eljezniar" raznim fazama uspona. Uzrok nestabilnom terenu esto je upravo splet meteorolokih prilika tijekom prethodnog dana, tjedna ili ak vie mjeseci.

3.3. Ozljede i drugi zdravstveni problemi

Sve ozljede i opa pogoranja zdravlja to nastupe tijekom uspona dijele se na laka i tea. Meutim, iako je npr. uganue glenja esto samo laka ozljeda, onemogui li penjaa da se na vrijeme povue na sigurno, moe u najgorem sluaju ugroziti i opstanak naveza. Ostale ozljede i zdravstveni problemi ukljuuju lomove i gubitak svijesti te unutarnja i vanjska krvarenja nakon pada, sunanicu, toplotni udar, opekline, dehidraciju, pothlaenost, ozebline, smrzotine, snjeno te sunano sljepilo, razne komplikacije poznate kao visinska bolest te druge. Dobar dio ovih opasnosti moe se smanjiti dobrom pripremom i koritenjem prikladne zatitne opreme (rezervne rukavice, prikladna odjea, dobra krema za sunanje, kvalitetne sunane naoale). Za ostatak bitno je ne podcijeniti prve znakove slabosti i na vrijeme odustati od uspona tim prije to je pravu odluku zbog estog nastupanja poremeaja u rasuivanju kasnije sve tee donijeti.

3.4. Oteana orijentacija

Moe se dogoditi i da navez zae na preopasan i/ili prezahtjevan teren, bilo tijekom pristupa, uspona ili silaza i ne zna se vratiti na sigurno. Ako je navez dobro odradio sve pripreme i dorastao izazovu, to se vjerojatno nee dogoditi, ali nikad se ne zna. Neki su usponi orijentacijski zahtjevni, a neki nisu, o nekim nema mnogo pouzdanih informacija, a neki su i prvenstveni. Razne okolnosti odreuju pravila ponaanja pa tako koji put uspon moe zahtijevati primjenu visinomjera, kompasa, detaljne geografske karte podruja ili GPS ureaja.

3.5. Problemi s penjakom opremom

Svakako meu opasnijim su situacijama tijekom uspona kvarovi na opremi (iznimno rijedak sluaj) ili (ee) izgubljena oprema (npr. isputena spravica za osiguravanje, klinovi...). Bilo da

11

Alpinistika kola AO HPD "eljezniar" bez kljune opreme ostane zbog kvara, bilo svojom krivnjom (tu spadaju i loe procjene koliine potrebne opreme), penja mora improvizirati. Sretna je okolnost ako se nalazi na podruju dostupnom za akciju spaavanja, ali to nije uvijek sluaj.

Dakle, opasnosti u planinama brojne su i meusobno povezane. Svaki penja prije i tijekom uspona procjenjuje konaan rizik te ga prihvaa ili odustaje. Nikad ne rauna s tim da je siguran, ve je vjet u tehnikama prve pomoi i nosi sve to mu treba da ih i primijeni. Ako opasnosti tijekom uspona prerastu njegova oekivanja i zateknu ga nespremna, esto je mogue dozvati pomo (npr. mobilnim telefonom, svjetlosnim, zvunim signalom...). Opasnosti i mogue posljedice i mnogo su ozbiljnije ako na podruju uspona brza akcija spaavanja nije izvediva.

12

Alpinistika kola AO HPD "eljezniar"

4. PRIPREMA PENJAKOG USPONA

Iznimna vanost dobre pripreme uspona moe se naslutiti ve iz poglavlja o opasnostima u planinama. Naalost, inae dobra praksa da poetnik najprije penje s iskusnijim partnerima zapravo ne pomae razvoju njegovih sposobnosti planiranja i predvianja tijeka uspona. Sasvim je normalno da mnogo iskusniji partner (npr. instruktor na koli) odradi pripremu penjakog uspona, osobito ako se (i to najee ba na koli) prisjea uspona od ranije. Takva priprema obino biva vie intuitivna nego egzaktna i proe potpuno transparentno pred penjaempoetnikom. Prva spoznaja o vlastitom (ne)iskustvu s pripremom penjakog uspona moe priekati i dulje vrijeme sve dok se alpinist pripravnik ne odlui na ozbiljniji uspon s manje iskusnim partnerom. Stoga ovaj saeti pregled pripremnih radnji koje penjaki uspon ine sigurnijim i njegov konani ishod predvidljivijim. 1. Odabir partnera. Partneri u navezu meusobno uivaju najvee povjerenje i iako nije rijetkost da se i sluajni partneri nau na suprotnim krajevima ueta, to najvee povjerenje uvijek postoji. Ono to ini navez boljim je odabir partnera ne samo od povjerenja, ve i slinih ambicija, sposobnosti, psiho-fizike izdrljivosti, predvidivog u raznim situacijama. 2. Odabir mjesta uspona. Obino se svodi na odabir planine ili penjalita, a neka u nas popularna odredita su Klek, stijene Velike Paklenice, stijene u Julijskim i Kamnikim Alpama i druga. 3. Odabir smjera uspona. Oito ovdje treba posvetiti mnogo panje. Smjer svojom teinom mora biti prilagoen mogunostima svih lanova naveza. Tijekom daljnje pripreme uspona nerijetko se utvrdi da je izbor smjera preambiciozan pa se na ovu toku esto vraa. 4. Prouavanje opisa, skica i fotografija pristupa, smjera uspona i silaza. Jo jedna toka koju rijetki izostave iz svojih priprema. Ove informacije treba potraiti u svim dostupnim penjakim vodiima to obuhvaaju mjesto uspona, dobro ih prouiti, 13

Alpinistika kola AO HPD "eljezniar" obratiti panju nisu li koje od njih proturjene (svugdje se potkradaju pogreke pa tako i u penjakim vodiima). 5. Identificiranje svih mogunosti prisilnog povlaenja i noenja. Dobra priprema penjakog uspona ne bavi se samo usponom ve predvia i potrebu odustajanja tijekom istog. U tu svrhu potrebno je unaprijed utvrditi postoje li u smjeru pouzdana osiguravalita pogodna za abseil, moe li se i gdje iz smjera izai preicom, prijei u neki laki smjer, udobno prenoiti ili biti izbavljen helikopterom. 6. Prikupljanje najnovijih informacija o usponu. Budui da ni u jednom penjakom vodiu ne pie je li detalj smjera prethodni dan bio mokar ili ak zaleen, nedostaju li jedinom bivku odnedavno vrata ili je ak cijeli zameten snijegom, uvijek je pametno raspitati se o svim detaljima uspona kod posljednjih penjaa. To su moda prijatelji koji su uspon i preporuili, sudionici kakvog tematskog foruma na Internetu, ili (kod vrlo svjeih smjerova) i sami autori smjera. 7. Izrada vlastitih skica i opisa. Za iole dulji ili orijentacijski zahtjevniji uspon vrlo je vano imati skicu smjera i opis na samoj skici, a ponekad je opis poeljan i za pristup odnosno silaz. Najbolje je da svaki penja u navezu iz svih skica i opisa u dostupnim mu penjakim vodiima te najnovijih informacija sam sastavi skicu s vanim natuknicama. Skicu treba fotokopirati u nekoliko primjeraka i sve ih zatititi od vlage (npr. umetanjem u obinu plastinu foliju) te staviti po jedan primjerak u ruksak, jaknu, majicu ili vezati na penjaki pojas. To je alabahter koji uvijek mora biti lako dostupan. 8. Dogovori meu partnerima. Penjai usporeuju svoje skice i ispravljaju uoene eventualne nedostatke te dogovaraju posljednje detalje uspona poput smjena vodstva i slino. 9. Provjera meteoroloke prognoze za podruje uspona. Penjai provjeravaju najnovije dostupne meteoroloke prognoze za podruje uspona i to kako za dan (ili dane i noi) uspona, tako i za nekoliko sljedeih dana za sluaj da se uspon neplanirano odui ili kakva fronta urani. Na kraju zakljuuju da je prognoza povoljna ili 14

Alpinistika kola AO HPD "eljezniar" odgaaju uspon. 10. Odabir potrebne opreme. Ukljuuje odabir tehnike penjake opreme, obue i odjee, hrane i pia te eventualno opreme za bivakiranje ako uspon u nekoj svojoj fazi (najee pristupu) to i zahtijeva. 11. Organiziranje prijevoza. Govori samo za sebe. Moe li nakon uspjenog uspona navez ostati bez dogovorenog prijevoza u hladnoj pustoi Grenlanda, tjednima bespomono ekajui prvi brod da ga spasi? Ne? uja se ne bi sloio... 12. Obavjetavanje o planu uspona. Uvijek je dobro o planu uspona obavijestiti prijatelje (po mogunosti penjae) ija je zadaa da motre napredak naveza (bilo dalekozorom, bilo da budno ekaju povratak penja u dogovoreno vrijeme). Na dojavu mobitelom ili koji drugi znak neprilike oni po mogunosti osobno priskau u pomo ili pokreu akciju spaavanja. Ako je pristup smjeru iz oblinjeg planinarskog objekta, najee je tamo i upisna knjiga gdje je dobro prije odlaska upisati svoje osobne podatke, ime smjera uspona, planirano vrijeme i mjesto povratka te na to po mogunosti skrenuti panju slubenoj osobi.

15

Alpinistika kola AO HPD "eljezniar"

5. KOMUNIKACIJA U STIJENI
Sigurnost naveza uvelike ovisi o meusobnoj usklaenosti kljunih radnji koje penjai obavljaju svaki pri svom kraju ueta. Za usklaenost nuna je komunikacija. Komunikaciju u stijeni ponekad nije lako uspostaviti. Mogui uzroci tome oiti su: meusobna udaljenost penjaa, zavijanje vjetra, uborenje potoka, odjeci s oblinjih stijena... Sve to zahtijeva da penja u svakom trenutku

tono zna to mu je posao, tono zna to je posao njegova partnera, doslovce zna dogovorene poruke i njihovo znaenje.

Tako oba lana naveza u svakom trenutku znaju to im njihov partner moe viknuti i time a priori eliminiraju vei dio poruka iz razmatranja onog to su uli. Tu se kao pogodnost pokazuje postojanje jednog, opeprihvaenog obrasca komunikacije tako da i penjai koji prvi put penju zajedno ve raspolau svim potrebnim komunikacijskim sposobnostima. Iako je (barem u teoriji) komunikacija mogua na bilo kojem jeziku (pa tako i na hrvatskom), nagon za proiavanjem hrvatskog jezika od tuica prekasno se razvio s obzirom na ipak duu alpinistiku tradiciju u Hrvatskoj. Stoga se zbog usklaenosti s iskusnijim penjaima poetnike ui stara terminologija puna tuica, ali i jedina koja ne izaziva nesporazume u najkritinijim situacijama. Slijedi pregled svih uobiajenih usmenih poruka (i uz njih povezanih radnji). Plavom pozadinom istaknut je nezaobilazan dio komunikacije, zelenom opcionalan, a crvenom izniman.

16

Alpinistika kola AO HPD "eljezniar"

(penjai su navezani i nalaze se utandani na istom tandu bilo da su tek pristupili usponu, bilo da su ve popeli odreeni dio smjera) PENJA A (pone osiguravati B) PENJI. (odtanda se) PENJEM. (pone penjati) (po potrebi dodaje ue) (ako eli napetije ue) PANAJ! (zatee ue) (ako eli manje napeto ue) POPUSTI! (poputa ue) (ako primijeti da ima jo pola duljine ueta) POLA UETA! (ako primijeti da ima jo X (5 ili 10) metara ueta) X METARA! (ako B izvue cijelu duljinu ueta => loa vijest) KRAJ UETA! (dalje prema prethodnom dogovoru) (prestane penjati, napravi tand, utanda se) PUSTI OSIGURANJE! (pusti B s osiguranja) VUCI UE! (vue ue) (B izvue cijelu duljinu ueta) KRAJ UETA! (pone osiguravati A) PENJI! (odtanda se i rastavi tand) PENJEM! (pone penjati) (po potrebi uvlai ue) (ako eli napetije ue) PANAJ! (zatee ue) (ako eli manje napeto ue) POPUSTI! (poputa ue) (dolazi na tand i utanda se) PUSTI OSIGURANJE. (pusti A s osiguranja) (penjai se sada nalaze u poetnoj situaciji; slijedi konzultacija skice i/ili vodia, dogovor o sljedeoj duini, preuzimanje i organiziranje opreme, eventulni odmor uz osvjeenje ili fotografiranje...) PENJA B

17

Alpinistika kola AO HPD "eljezniar" U popularnim stijenama esto vie naveza penje u meusobnoj blizini i (komuniciraju li istim jezikom) mogui su kobni nesporazumi. Stoga je u takvim situacijama potrebno imenom osloviti partnera prije nego mu se uzvikne kritina poruka (npr. Marko, pusti osiguranje! ili Marko, penji!). Ponekad usmena komunikacija uope nije mogua. Postoje alternative:

navez u blizini moe pomoi kao posrednik, vizualna komunikacija moe posluiti umjesto usmene, katkad je mogua komunikacija unaprijed paljivo dogovorenim potezanjem ueta.

Ako su svi naini komuniciranja oteani ili onemogueni, dobro upenjan navez moe penjati i bez komuniciranja, svaki od penjaa ekajui dovoljno vremena svog partnera da obavi kritine radnje.

18

Alpinistika kola AO HPD "eljezniar"

6. PRUSICIRANJE
Prusiciranje je tehnika uspinjanja uz ue kojom uz minimalne zahtjeve za dodatnom opremom penja moe brzo svladati problematinu dionicu uspona. Nuan uvjet za prusiciranje je, naravno, da uope postoji ue uz koje se uspinje, a koje obino postavi prvi penja. Razlozi za prusiciranje razliiti su, primjerice:

nedostatak vjetine da se popne neki dio stijene, potreba za utedom na vremenu, nemogunost da se nakon pada u prevjesu ili prenici nastavi penjati, predugaak abseil do ispod sljedeeg tanda, dohvaanje ueta zapelog pri izvlaenju nakon abseila.

Tehnika se temelji na upotrebi dvije zamke koje se prusicima privrste na glavno ue te se naizmjence teina penjaa prebacuje s jedne na drugu. Pri tome se prusik trenutno neoptereene zamke stalno pomie gore uz ue ime se postie napredovanje u koracima. Prusiciranje je mogue na vie naina, a ovdje je opisan vjerojatno najlaki i najuinkovitiji. 1. privrstiti zamku A prusikom A na glavno ue i matiarem na pojas; zamku po potrebi skratiti tako da je prusik A upravo na dohvat ruke, 2. privrstiti zamku B prusikom B na glavno ue tik pod prusikom A; zamku po potrebi skratiti tako da je u nju jedva mogue podii stopalo te i nju ukopati u pojas, 3. povui glavno ue objema rukama i ispruenom nogom stati u zamku B istovremeno gurajui prusik A to vie uz glavno ue, 4. sjesti u pojas i namjestiti prusik B tik pod prusik A, 5. ponoviti 1. 4. po potrebi. Slijedei ove upute uspinje se uz ue u koracima dugim izmeu pola metra i metar neovisno o rastezljivosti ueta. Dodatna pogodnost je improviziranje stremena od none zamke (zamka B) ime se uinak pojedinog koraka i povea.

19

Alpinistika kola AO HPD "eljezniar" Prusiciranjem se vrlo brzo postie visina s koje vie nije ni ugodno, a moda ni sigurno pasti natrag na kraj ueta (penja se ni u kojem trenutku ne razvezuje s kraja ueta). Kad bi zamke pukle ili prusici iz nekog razloga popustili, do takvog pada bi i dolo pa penja poduzima odreene preventivne mjere da to sprijei. Na svakih 5 do 10 metara uspona vee osmicu u glavnom uetu u visini struka i matiarem je ukapa u pojas ime skrauje mogui pad.

20

Alpinistika kola AO HPD "eljezniar"

7. ABSEIL
Sputanje po uetu uz pomo spravice za osiguravanje naziva se abseil. Najee se abseila s vrha smjera koji zavri na vrlo nepristupanom terenu ili prilikom odustajanja i silaza niz smjer prije njegova zavretka kad silaz pjeice nije mogu ili nije siguran. Vrlo saeto, tehnika se sastoji od sljedeih koraka. 1. odabir ili izrada tanda (npr. ljepljeni klin, lanac na spitovima, pouzdano stablo...), 2. utandavanje penjaa, 3. namjetanje sredine ueta kroz tand, 4. vezivanje zaustavnih vorova na krajeve ueta, 5. glasno upozorenje: UE! i bacanje ueta niz stijenu, 6. samoosiguravanje zamkom i prusikom oko glavnog ueta, 7. navoenje ueta kroz spravicu za osiguravanje na pojasu, 8. odtandavanje i spust do podnoja stijene ili do mjesta za izradu sljedeeg tanda, 9. izrada tanda (prema potrebi) i utandavanje, poruka partneru: MOE!, 10.partner je do tad ve izveo 6., izvodi 7., vie: IDEM! i izvodi 8., 11.ako penjai nisu dosegli podnoje stijene, postupak se ponavlja od 2. Pri tome posebnu panju treba posvetiti sljedeem:

rizino je abseilati sa opreme sumnjive ispravnosti zaostale od prethodnih naveza, kad vor spaja uad, treba ga namjestiti tako da ne zapne pri izvlaenju ueta, kad nije svejedno koji kraj ueta treba povui, pravi se moe obiljeiti ukapanjem kompleta za taj kraj i pojas, kad predzadnji penja abseila i utanda se, zadnja je prilika da se isproba izvlaenje ueta, abseil spravicom za iskljuivo jednostruko ue (npr. Petzl Grigri) zahtijeva specifian nain namjetanja ueta kroz tand.

Uza sav oprez ponekad ue pri izvlaenju ipak zapne u stijeni iznad naveza ak i kad nije koriten vor za spajanje uadi. Ako iznad nema nikoga da spasi situaciju, a ni jakim povlaenjem ne moe se osloboditi ue, jedan penja mora doi do problematinog mjesta i sam 21

Alpinistika kola AO HPD "eljezniar" osloboditi ue. Najprije se kraj odnosno krajevi ueta veu za donji tand. Ako su penjaima jo dostupna oba kraja zapelog ueta, netko moe odprusicirati do mjesta gdje je ue zapelo veui prusike oko oba kraja ueta odjednom. Ako je jedan kraj ueta ve izvan dosega, penja se do tog mjesta mora popeti samoosiguravajui se prusikom na zapeli kraj ueta i postavljajui meuosiguranja dok ga partner osigurava drugim krajem ueta. Ako penjanje nije mogue ni slobodno ni tehniki, kao zadnja mjera moe se po zapelom kraju ueta prusicirati do gornjeg kraja ueta te, ako je ono jo provueno kroz gornji tand, nastaviti po oba kraja. Dolaskom do mjesta gdje je ue zapelo, ue se moe osloboditi i eventualno napraviti novi tand. Potom se paljivije ponovno abseila.

22

Alpinistika kola AO HPD "eljezniar"

8. SITNO ALI BITNO

8.1. Kako se prevezati na kraju kratkog sportskog smjera?
Penjanje kratkih (do 30 m) sportskih smjerova ne spada u domenu alpinizma, ali vrlo je korisno za uenje i uvjebavanje penjake tehnike na relativno siguran nain. Kratki sportski smjerovi esto zavravaju masivnim lijepljenim klinom ili na dva spita povezana lancem, tj. nemaju karabiner za ukapanje. Najpraktiniji silaz s takvog smjera jest prevezivanje na vrhu te preputanje partneru. Prevezivanje na kraju kratkog sportskog smjera prvi nain: 1. samoosiguravanje kompletom, 2. izvlaenje par metara ueta i provlaenje sredine tog dijela kroz tand, 3. vezanje osmice u toj sredini i ukapanje matiarem u pojas, 4. razvezivanje s kraja ueta i izvlaenje tog kraja iz tanda, 5. uputa partneru da zategne ue i skidanje samoosiguranja. Ponekad je uica lijepljenog klina premala za provlaenje dvostrukog ueta, pogotovo kad je u njoj ve komplet kojim se samoosigurava. Tada je postupak prevezivanja neto drugaiji. Prevezivanje na kraju kratkog sportskog smjera drugi nain: 1. samoosiguravanje kompletom, 2. izvlaenje par metara ueta i izrada laarca u tom dijelu, 3. ukapanje matiara s laarcem u pojas, 4. razvezivanje kraja ueta i provlaenje tog kraja kroz tand, 5. ponovno navezivanje na taj kraj ueta, 6. iskapanje laarca iz karabinera na pojasu, 7. uputa partneru da zategne ue i skidanje samoosiguranja. Samoosiguravanje se moe izvesti i na sigurniji nain, paralelnom upotrebom dva kompleta 23

Alpinistika kola AO HPD "eljezniar" (suprotno usmjereni karabineri) ili ivene gurtne vezane kaubojskim vorom na pojas i matiarem ukopane u tand. Paljivo pratei ove upute nije mogue ispustiti ue i ostati bez njega visei na tandu, kao ni pasti sa tanda na tlo.

8.2. Kojim vorom spajati penjaku uad pri abseilu?

A) Najpouzdaniji je dvostruki zatezni vor. Meutim, ne preporua se njegova upotreba jer lako zapne pri izvlaenju ueta preko terena koji sadri oblike poput polica, ljuski, pukotina, granja ili slinih zapreka. B) Preporua se uad povezati esticom. Potrebno je posebnu pozornost posvetiti vezanju ovog vora. Ako vor nije uredan i dobro zategnut (bez suvinog uvrtanja uadi, svaki od etiri kraja zategnuta zasebno jednom, pa jo jednom) te s barem oko 25 cm dugim krajevima, moe se odvezati pod ovjekovom teinom. Paljivo svezan, zaista najbolji vor za tu svrhu. Pouzdano povezuje i uad znatno razliite debljine.

8.3. Kako ne prokliziti s krajeva ueta pri abseilu?

Ako nije mogue ustanoviti da donji krajevi uadi seu do sigurnog vodoravnog terena, potrebno ih je zavezati u vor. Postoje dva naina. A) Po jedan vor na svaki kraj. Lake je baciti svaki kraj zasebno nego spojene krajeve odjednom. Takoer, lake je pri silazu razmrsiti uad ukae li se potreba. B) Jednim vorom spojiti oba kraja. Nespretniji nain jer je tee baciti uad, tee ga je raspetljati nakon to je baeno, a i lako se tijekom abseila jo dodatno spetlja samo oko sebe.

8.4. Kako se prusikom samoosiguravati pri abseilu?

A) Prusik iznad spravice klasian nain. Jedna je ruka ispod spravice i njome se regulira brzina sputanja. Druga je ruka iznad prusika i sputa prusik niz ue kako se ne bi zategnuo. Izuzetno je vano da ta ruka ne obuhvaa prusik i da dosee bar oko 20 cm iznad najvie toke do koje see 24

Alpinistika kola AO HPD "eljezniar" prusik. Tako se ne moe dogoditi da se uredan prusik pri gubitku kontrole ne zategne. Dobra strana:

radi, ponekad.

Loe strane:

radi i kad ne treba, zategnuti prusik optereen je punom penjaevom teinom pa ga je teko otpustiti i nastaviti abseil, loija regulacija brzine sputanja samo jednom rukom ispod spravice, obje ruke su potrebne za abseil pa je nemogue odguravanje jednom rukom od prepreka, razmicanje granja i slino manevriranje, opasnost od refleksnog dranja za prusik pri gubitku kontrole nad uetom ispod spravice; pad zavrava na kraju ueta ili na tlu to god je blie.

B) Prusik ispod spravice modificirani nain. Obje su ruke ispod spravice i reguliraju brzinu sputanja. Izuzetno je vano da je spravica dovoljno visoko iznad prusika kako ga pri gubitku kontrole ne bi sprijeila da se zategne. Obino se upotrebljava autoblock inaica prusika ukopana u jednu nonu omu pojasa. Dobre strane:

zategnuti prusik lako se otputa jer nije optereen punom penjaevom teinom, jednom kad je prusik na uetu i ukopan u pojas, mogue je izvui dovoljno ueta za provlaenje kroz spravicu bez da ga njegova vlastita teina potee dolje, bolja regulacija brzine sputanja objema rukama, mogue sputanje i samo s jednom rukom na uetu dok je druga slobodna za razmicanje granja, odguravanje od ili pridravanje za stijenu...

Loe strane:

nema.

25

Alpinistika kola AO HPD "eljezniar"

8.5. Kako otpustiti zategnuti prusik pri abseilu?

Problem se moe pojaviti kod osiguravanja prusikom iznad spravice. Potrebno je predvidjeti tu mogunost i za prusik upotrijebiti dulju zamku koju na pogodnoj udaljenosti od prusika treba skratiti vorom. Viak se nakon ukapanja u pojas spremi u dep. Stegnuti prusik otpusti se tako da se najprije nogom stane u zamku i podigne se. Zatim se zategne ue u spravici i ponovno sjedne u pojas. Teina vie nije na prusiku ve na spravici pa ga je mogue otpustiti jednom rukom.

26

Alpinistika kola AO HPD "eljezniar"

9. UMJESTO ZAKLJUKA
Krajnji dosezi alpinizma u prolosti su, a i danas stalno pomiu granice mogueg i donose nova pravila igre. Ne teimo svi takvim ekstremima, a razlikujemo se i po predanosti svom cilju, shvaanju prihvatljivog rizika i, dakako, shvaanju neuspjeha. Na putu prema svom osobnom malom ili velikom cilju alpinisti vjebamo i razvijamo tehniku, snagu, izdrljivost, psihu. No iako su gornje pripreme vane za napredovanje, jo je vanije da svojom oitou ovjeka ne zatupe i odvrate od daljnjeg uenja. Ovaj je materijal samo vrlo mala baza znanja, nedovoljna ak i za prolaz na ispitu alpinistike kole. Brojne dobre i opirne knjige napisane su, a da nijedna ne moe (niti tvrdi suprotno) kvalitetno pokriti sve bitne teme. S tim na umu oekuje se od ambicioznijeg pripravnika da samostalno ui i istrauje. Nove spoznaje na koje naie, katkad i posve suprotne trenutnim dogmama, dobro provjeri te iskoristi najbolje to zna i moe, a svoja iskustva (i dobra i loa) podijeli s nama (za)ostalima. Neke konkretne mogue smjernice u osobnom napredovanju mogu se ipak spomenuti i ovdje. Osim tehnikih pojedinosti usko vezanih uz odreenu vrstu penjanja (penjanje u suhoj stijeni, tehniko penjanje, penjanje u ledu i snijegu, kombinirano penjanje) postoje i druge vie i manje oite teme od velike vanosti alpinistu. Fiziki i psihiki trening, kvalitetna ishrana, odijevanje, navigacija, snijeg i zatita od snjenih lavina, predvianje (ne)vremena u planini, spaavanje i samospaavanje, prva pomo u planinama, utjecaj penjanja na okoli... Bez iluzije da e znatniji dio itateljstva priznati da je alpinizam barem toliko teorija koliko i praksa, na tu je injenicu ipak skrenuta duna panja. Ui se na grekama, no u alpinizmu vie no inae pazi se da onih vlastitih bude to je mogue manje. Kako (ako uope) to pojedinac postie njegova je osobna stvar sve dok ne ugroava sigurnost drugih. Manje ambiciozan pripravnik neka je umjesto zakljuka barem shvatio jednu jednostavnu poantu svega ovog: ...live to fight another day.

27