Devdet Hadiselimovid Klimatske promjene ili klimatski kolaps?

Pretjeruje li Raffi Cavoukian kad predlae da se umjesto o klimatskim promjenama pone govoriti o klimatskom kolapsu? Dodue, on nastupa u ime onih koji su najmanje krivi, a iju bududnost ozbiljno dovodimo u pitanje, naime u ime roene i neroene djece* pa bi mu se eventualno pretjerivanje moglo i oprostiti. Nastojedi ilustrirati kako je gl obalizirani kapitalizam svojom orijentacijom na profit, uz mnoge druge tete, izmijenio i klimu na planetu, podsjeda nas na simboliku jednog antikog mita. Ukratko, kralj Mida iznad svega je volio zlato pa je od boga Dioniza izmolio dar/mod da sve ega se dotakne postane zlato. Dar se pretvorio u prokletstvo kad je hrana, dok ju je prinosio ustima, postajala zlato. ak je i njegova kdi, nakon to ju je dotakao, postala zlatna statua.(1) A to (je) sve svojim doticanjem unitavao/unitava predatorski kapitalizam (kako ga naziva Naomi Klein) teko je i nabrojati. Osim naruavanja klimatske ravnotee planeta, recimo da oneiduje i obezvrjeuje sve ega se dotakne: zrak, vodu, tlo, ivi svijet, stare jezike i kulture, ovjeka samog pa ak i majino mlijeko. Jedna od najtunijih injenica je svakodnevno izumiranje ivih vrsta. Da barem djelomino shvatimo senzibilnost Cavoukiana vrijedi na Internetu pogledati uznemirujude podatke i fotografije o ogromnim otocima smeda na Pacifiku (Great Pacific Garbage Patch), a posebno kako u tom smedu stradaju ivotinje. No, i u kratkim de se odgovorima sudionika u istraivanju zapaanja, stavova i strahova vezanih za klimatske promjene, koje demo ovdje saeto predoiti, katkad javiti poneto od kritinosti i senzibiliteta R. Cavoukiana. Uostalom, poneto od te kritinosti javlja se i u istraivanjima koja smo priopdili ranije (2 i 3) te u nekim istraivanjima drugdje u svijetu, a neka od njih demo kasnije spomenuti. Metodoloke napomene Ovo ispitivanje razliitih reakcija u svezi s klimatskim promjenama zapravo je replika propitivanja koje smo proveli tijekom dvokratne edukacije istarskih psihologa naslovljene Klima se mijenja, a mi . Sudionici su bili 60 uenica i 21 uenik** iz jednog odjeljenja prvog, jednog odjeljenja drugog i jednog odjeljenja tredeg razreda gimnazije T. Brezovakog iz Zagreba (N=81). *** Anonimni upitnik je proveden u prvom i drugom mjesecu 2013. godine. Sam instrument prikazan je detaljnije u na drugom mjestu (3), a ovdje navodimo samo njegove osnovne dijelove. Na poetku su uenice dopunile nedovrenu reenicu Klima se mijenja, a mi i time odredile svoj osnovni odnos spram klimatskih promjena. Drugi dio upitnika je ________________________
* R. Cavoukian je utemeljitelj i voditelj Centra za potovanje djeteta (Centre for Child Honouring), glazbenik, esejist i ekoloki aktivist. ** Povremeno demo koristiti izraze uenik i sudionik, a povremeno izraze uenica, odnosno sudionica. *** Zahvaljujem kolegici Tanji Turudid uljak koja je primijenila upitnik u koli u kojoj radi. Istovremeno ukazujemo na dvije metodoloke potekode. Prvo, kolegica Tanja je primijenila upitnik u tri odjeljenja u vremenskom rasponu od dvadesetak dana, odnosno onda kad je mogla dobiti slobodan termin. Tako su kod izvjesnih uenica odgovori koje su davale u slobodnoj formi bili pod utjecajem razgovora koje su imale s uenicama koje su ved odgovarale na upitnik. Drugo, obavijestila je uenike da upitnik provodi za jednog kolegu iz Pule pa su mu neki od njih, posebno u napomeni na kraju upitnika, upudivali pozdrav il i kratku poruku.

ljestvica stavova o klimatskim promjenama od 20 estica. Svaku tvrdnju ljestvice sudionice su prosuivale od 1 (uopde se ne slaem) do 5 (potpuno se slaem). Tredim dijelom upitnika nastojali smo zahvatiti znanje o klimatskim promjenama (poznavanje staklenikih plinova, prisjedanje ekstremnih vremenskih dogaanja u protekloj godini te opaanja posljedica klimatskih promjena na lokalnoj razini). I napokon, u etvrtom dijelu sudionice su trebale procijeniti svoj strah od posljedica klimatskih promjena na ljestvici od 5 stupnjeva (1=ne bojim se, vrlo slab; 5=vrlo jak) u blioj (do 10 godina) i daljoj (50 i vie godina) bududnosti. Rezultati istraivanja i rasprava o njima Rezultate demo predoiti redoslijedom kakav je u primijenjenom upitniku, usporeujudi ih s onima dobivenim na psiholozima tijekom spomenute edukacije. Originalne rijei, fraze ili kratke reenice kojima su sudionice dovravale reenicu Klima se mijenja, a mi svrstali smo u nekoliko kategorija, a one odgovore koji su se javljali vie puta, oznaili smo zvjezdicom: Pasivnost, okolianje, indirektni odgovori i sl.: Ne reagiramo; Gledamo; Nita*; Ne*; Stojimo i gledamo; Ostajemo; Stojimo; Drijemamo; Ne marimo; Postojimo; Rastemo; Smo ravnoduni; Ostajemo isti; Se ne mijenjamo; Ne obradamo previe panje; Zagaujemo Zemlju; Nismo prilagoeni za to; Skoro nita ne poduzimamo; Time utjee na nas; Ludimo. Bijeg, zaborav, potiskivanje i sl.: Rotiljamo*; Partijamo; Pleemo tra,la,la, cijeli dan i nod; Smo cool; Pijemo od tuge; Smo krivi; amimo u razredu; Patimo; Smo u banani. Promjena, prilagoavanje: Skupa s njom; Mijenjamo se paralelno s njom kao produkti svemira i Zemlje; Takoer rastemo s njom; Takoer; Sukladno s njom; Moramo joj se prilagoditi; Takoer, ali na gore; Snosimo posljedice; Poduzimamo mnogo manje, nego to moemo i elimo. Neobini, otkaeni i nejasni odgovori, cinizam, pretjerivanje i sl.: Koristimo klimu od Konara; Moramo u kolu*; Smo jaki ekolozi, jer smo ubili jo jednu umu za ovaj ekoloki upitnik; Moda da, ali ovim listidem sigurno nedemo promijeniti stanje; Ne, jer ovim listidem nedemo promijeniti stanje; Mi smo zgodniji; Jednorozi koji jedu piroke.

Usporedimo li ove reakcije na nedovrenu reenicu s onima koje su pokazali psiholozi na spomenutoj edukaciji, onda moemo redi, da su sudionice ovog istraivanja bile raznovrsnije , prilino zaigrane, ali se u nekim reakcijama nazire i radikalna kritika civilizacije, koja nema adekvatnog i odlunog odgovora na probleme koje je sama stvorila. Stavovi o klimatskim promjenama su zapravo glavni dio ovog istraivanja. U Tablici 1. usporedno se za uenike gimnazije i psihologe navode aritmetika sredina, standardna devijacija, t-test i razina statistike znaajnosti za svaku od 20 tvrdnji ljestvice . Bududi da su 11 prvih tvrdnji ove ljestvice prosuivali i studenti Sveuilita Juraj Dobrila, k od usporeivanja reakcija uenica i psihologa prikazanih u Tablici 1., kad to bude opravdano, komentirat demo i stavove studenata. Kao to se iz veliine standardnih devijacija moe iitati, psiholozi su homogenija grupa i njihove procjene se u pravilu statistiki znaajno razlikuju od procjena uenica (osim u
2

tvrdnjama 8, 9 i 19) u smislu ozbiljnijeg gledanja na klimatske promjene. U prvoj tvrdnji sudionici su prosudili svoj opdi stav prema klimatskim promjenama, a u naredne tri mjeru u kojoj klimatske promjene predstavljaju prijetnju blagostanju i sigurnosti njima samima (tvrdnja 2), potom blagostanju i sigurnosti bududih generacija (tvrdnja 3) te bududem ivotu na planetu (tvrdnja 4). Razina statistike znaajnosti uenika gimnazije i psihologa u ove tri tvrdnje je 0,05. U tvrdnjama 5, 6 i 7 razlike su znaajne na razini 0,01, a u tvrdnjama 8 i 9 ove dvije grupe se statistiki znaajno ne razlikuju. Na slian nain itatelj moe prouiti i ostatak ove tablice, a mi demo prosuivanje ostalih tvrdnji samo ukratko komentirati. Kad su u pitanju znanja o klimatskim promjenama psiholozi u vedem stupnju vjeruju da bismo trebali znati vie (tvrdnja 10) te su sigurniji od uenica da kole ne daju dovoljno znanja o klimatskim promjenama (tvrdnja 11). Kao to smo ved spomenuli prvih 11 tvrdnji ove ljestvice prosuivali su i studenti, a njihove prosudbe su locirane u pravilu blie
Tablica 1.:: :: U tablicama koje slijede KP znai klimatske promjene. Rb Tvrdnja Uenice M 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 KP su vrlo ozbiljan problem. 3,96 Sd 0,99 Psiholozi M 4,59 Sd 0,55 t-test 4,35 ** 2,05 * 2,51 * 2,56 * 5,85 ** 5,91 ** 3,10 ** 0,15 0,98 4,23 ** 4,61 ** 4.04 ** 2,70 ** 5,35 ** 5,03 ** 2,83 ** 5,81 ** 4,41 ** 1,10 2,89 **

KP su prijetnja mojem bududem blagostanju i sigurnosti. 3,43 0.92 3,79 0,83 KP su prijetnja bududim generacijama, njihovom ivotu i sigurnosti. 4,11 0,97 4,50 0,65 KP su prijetnja cjelokupnom ivotu na planetu. 3,98 1,01 4,41 0,73 Spreman/spremna sam uiniti ono to je potrebno da se umanje KP. 3,18 0,89 4,09 0,70 Ono to inim ja kao pojedinac nede ba pomodi u smanjenju KP. 3,64 1,16 2,38 0,99 Ne moemo uiniti mnogo da usporimo KP. 2,72 1,15 2,09 0,92 Ono to poduzimamo moe sprijeiti da KP postanu jo ozbiljniji problem. 3,67 0,98 3,70 0,94 Ljudi rado potiskuju razmiljanja o KP i okredu se ugodnijim stvarima. 4,16 0,81 4,32 0,79 Svi bi trebali znati znatno vie o KP koje nas ugroavaju. 3,93 0,89 4,56 0,65 kole svojim uenicima i studentima ne daju dovoljno znanja o KP. 3,48 1,09 4,30 0,76 to manje itam i razmiljam o KP, ivjet du s vie mira i zadovoljstva. 3,33 1,14 2,40 1,12 Zbog sloenosti problema naa civilizacija nede uspjeti ouvati klimu. 3,43 1.05 3,91 0,78 Ouvanje klime za mene je vaniji zadatak od mnogih drugih. 2.22 102 3,26 0,92 Spreman/spremna sam ograniiti svoja dalja putovanja, posebno avionom. 2,18 1,26 3,21 0,87 Zbog ouvanja klime vedina ljudi nije spremna mijenjati svoj nain ivota. 4,09 1,03 3,47 1,09 Potrudit du se da nauim to vie o KP. 3,09 0,97 3,97 0,62 Nedavni val hladnode u Europi posljedica je globalnog zatopljenja. 3,46 1,05 4,21 0,72 Kad mislim o KP, strah me je onog to se moe dogoditi. 3,25 1,29 3,47 0,81 Mislim da i druge mogu uvjeriti da se potrude oko ublaavanje KP. 2,84 1,14 3,38 0,80 *Znaajno na razini 0,05 **Znaajno na razini 0,01

procjenama uenica nego psihologa. Psiholozi u manjoj mjeri prihvadaju da je izbjegavanje itanja i razmiljanja o klimatskim promjenama pravi nain postizanja smirenosti i zadovoljstva (tvrdnja 12), ali u vedoj mjeri od uenica dre da zbog sloenosti problema naa civilizacija nede uspjeti ouvati klimu (tvrdnja 13). Takoer dre da im je ouvanje klime zadatak vaniji od mnogih drugih (tvrdnja 14) i spremniji su od ueni ca ograniiti daleka putovanja, posebno avionom (tvrdnja 15). Uenice u vedoj mjeri dre da zbog ouvanja klime vedina ljudi nije spremna mijenjati svoj nain ivota (tvrdnja 16). Psiholozi su spremniji uloiti napor da naue vie o klimatskim promjenama (tvrdnja 17) i ede prihvadaju paradoks da su i valovi hladnode posljedica globalnog zatopljenja (tvrdnja 18). K tome, vie strahuju, premda
3

ne statistiki znaajno, kad misle o klimatskim promjenama (tvrdnja 19). Napokon, uvjereniji su da mogu potaknuti druge da rade na ublaavanju klimatskih promjena (tvrdnja 20). to i koliko uenice znaju o klimatskim promjenama? Djelomino smo to saznali iz nadopuna nedovrene reenicu Stakleniki plinovi su:. Dvije toke su trebale sugerirati nabrajanje staklenikih plinova, no dobar dio uenica je na to odgovorio pokuajem definiranja, odnosno jednostavnog dopunjavanja reenice. Njihove odgovore svrstali smo u nekoliko kategorija. Prije svega odreeni je broj uenica zamijetio dvotoku i pokuao navesti jedan ili vie staklenikih plinova: CO2 je navelo 11 sudionica, a dvije od ovih su dodale atribute tetni, odnosno ispuni. CO2 i metan, navele su dvije uenice, CO2, CO i metan jedna uenica, CO2 i vodena para jedna uenica te CO2, metan i vodena para - jedna uenica. Freon(i) navelo je 5 uenica, a freon i CO2 jedna uenica. Navodimo sada nekoliko definicija: Plinovi koji uzrokuju globalno zatopljenje; Plinovi koji mijenjaju klimu; Plinovi koji uzrokuju efekt staklenika; Velika prijetnja bududnosti, naoj i naih potomaka. Dakako, neke od definicija su uglavnom netone: Plinovi koji unitavaju ozon; Uzrokuju UV-zraenje i sl. Neki su odgovori, dijelom toni, a dijelom netoni, bili dodavanje jedne ili dvije rijei: Ispuni tetni; tetni plinovi; Plinovi u atmosferi; Ima ih puno; Loa stvar; Loi za planet Zemlju; Super zloesti; Ne bih znala; itd. Bilo je poneto i neobinih konstrukcija: tetne zrake ulaze i ne mogu van; CO2 ne moe izidi iz atmosfere. Napokon, dva odgovora spadaju u kategoriju negiranja klimatskih promjena: Iluminatska propaganda; Izmiljotina. Bez obzira na neke netone odgovore, ipak su uenice donekle uspjenije u navoenju staklenikih plinova od psihologa. Pretpostavljamo da su im neki nastavnici posredovali izvjesne spoznaje o tome. U jednom istraivanju na australskim srednjokolcima, gdje su uinci klimatskih promjena izraeniji, 84,4% njih tono je izdvojilo ugljikov dioksid kao glavni stakleniki plin, kad je bio naveden u slijedu: kisik, ugljikov dioksid, duik. Kad su, meutim, trebale navesti druge staklenike plinove netone je odgovore dalo 89,7% uenika (4). Jesu li uenice ove gimnazije zamijetile neke ekstremne vremenske pojave za koje dre da su uinci promijenjene klime? Dakako da jesu i mi demo ih ovdje na odreeni nain grupirati i komentirati. Prije svega uenice su navodile konkretne ekstremne pojave koje su vjerojatno saznale u medijima pa je tako najede navedeni dogaaj uragan/oluja/super oluja Sandy: Uragan u New Yorku; Oluja Sandy; Sandy; Istok Amerike; Uragan Irene; Uragani i poplave i sl. Na slian nain spomenuti su poari u Australiji: Poari u Australiji; Pjeani crveni vjetar u Australiji; Visoke temperature i sl. Spomenuti su i ostali manje ili vie aktualni vremenski ekscesi u svijetu i Hrvatskoj: Hladnoda 2013. u Rusiji; Poplave u Filipinima; Poplave u Indiji; Sua u Slavoniji; Poari u Dalmaciji; Puno snijega u Zagrebu; Sua u Hrvatskoj; Smrzavanje ljudi u Europi; Vrudine i poari u Rusiji; Uragan na Karibima; Otapanje leda na Sjevernom i Junom polu; Nagle promjene temperature u Zagrebu; Poplave u Hrvatskoj zbog topljenja snijega i sl. Mnoge su naveli ekstremne vremenske pojave bez navoenja lokacije: Poplave; Ekstremno hladno ili toplo vrijeme; Podizanje razine mora; Uragani; Sue; Mnogo tornada; Valovi vrudine i hladnode; Obilne kie; Unitenje usjeva, poljoprivrede i sl. Uz desetak sudionica koje nisu navele nita bilo je i netonih i neobinih odgovora, ukljuivi tu i odgovore dva dosljedna skeptika: Tsunami na Tajlandu; Nuklearka Fukushima; Ne znam; ivotna mi se svodi na gledanje i pradenje katastrofa; Bilo je toga i ranije; Mitovi o klimatskim promjenama iluminati; Nita od toga nije posljedica klimatskih promjena, sve je to medijska patka kojom upravlja Drutvo hrvatskog zmaja. I uenici i psiholozi su zamijetili vedinu ekstremnih vremenskih pojava i u svijetu i kod nas. Bilo je i onih koji se nisu mogli ili htjeli prisjetiti: Ne sjedam se, ali ih je bilo dosta.
4

U Tablici 2 predoene su procjene naih dviju skupina o opaanju lokalnih posljedica klimatskih promjena u vremenskoj perspektivi. Zanimljivo je da su gimnazijalke bile prilino detaljne u nabrajanju manifestacija ekstremnog vremena drugdje u svijetu, no relativno su nesigurne kod prosudbe dogaaju li se, odnosno hode li se posljedice klimatskih promjena dogaati za 10, 25 ili 50 godina. Najvie njih (32) nije sigurno u svezi s time, a tek svaka etvrta prosuuje da se ved dogaaju. Naprotiv, od 34 psihologa 29 prosuuje da se posljedice ved dogaaju.
Tablica 2: Po mojoj prosudbi neke posljedice KP dogaat de se u Zagrebu i okolici (za psihologe u Istri) 1. ved se dogaaju Psiholozi-N = 34 Uenici-N = 81 29 20 2. za 10 g. 3 13 3. za 25g. 5 4. za 50g. 11 5. nisam siguran/sigurna 2 32

Strah od posljedica klimatskih promjena, od toga kako one mogu ugroziti i/ili oteati nae ivote i ivote nae djece, kako mogu ugroziti civilizacijske dosege i sl. predmet je brojnih istraivanja ali i spekulacija. Nije strah, meutim, jedini emocionalni fenomen koje se javlja u svezi s klimatskim promjenama. Johanniemann je mladima od 14 do 21 godine pruila priliku da u svezi s klimatskim promjenama osim straha odaberu jo neke emocionalne reakcije, npr. bijes, tugu i dr. Strah je navelo 69% sudionika, a tugu 72% sudionika (4). Neto od tih drugih osjedaja, kao to su bespomodnost, tuga i sl. nai su sudionici mogli navesti na kraju ispitivanja, kad su u svezi s upitnikom i onim to je kod njih pokrenuo , trebali opisati dominantnu emociju. Vratimo se sada sadraju Tablice 3 u kojoj su prikazane aritmetike sredine i standardne devijacije straha od posljedica klimatskih promjena u blioj i daljoj bududnosti, prosuene na ljestvici od 5 stupnjeva, posebno za uenike i psihologe. Dakako, naveden je i t-test kojim smo provjerili razlike i njihovu statistiku znaajnost.
Tablica 3: Procjene straha od posljedica KP u blioj (do 10g.) i daljoj (50 i vie g.) bududnosti Uenici 1. ne bojim se/vrlo slab 2. slab 3. osrednji 4. jak 5. vrlo jak M Strah od posljedica KP u blioj bududnosti Strah od posljedica KP u daljoj bududnosti 2,40 3,11 Sd 0,96 1,13 M 2,97 3,72 Sd 0,58 0,84 t-test 3,88 ** 3,14 ** Psiholozi

Kako je iz tablice razvidno uenici su u procjenjivanju straha od posljedica klimatskih promjena ede birali nie vrijednosti na ljestvici od psihologa i to u oba sluaja (blia i dalja bududnost). K tome, imaju i vede rasprenje procjena. Razlike su statistiki znaajne. Kod obje grupe strah od posljedica klimatskih promjena u daljoj bududnosti je vedi nego strah u blioj bududnosti. K tome obje ove grupe su homogenije u svojim procjenama kad je u pitanju strah od posljedica u daljoj bududnosti. Bududi d a svijet kasni u adekvatnim mjerama usporavanja klimatskih promjena, vjerojatno je blia bududnost i ono to ona nosi u smislu podnoenja posljedica promijenjene klime podcijenjena. Dopunit demo upravo diskutirane procjene analizom dominantnih osjedaja koji su se kod njih pojavili nakon to su odgovorili na stavke upitnika. Uenici su, naime, nakon to su odgovorili na stavke upitnika, mogli navesti dominantan osjedaj(e) koji se pojavio, osnovnu misao
5

(misli) te napokon navesti, ako su eljeli, neku primjedbu ili napomenu. Iz obilja zanimljivog , katkad i vrlo neobinog, materijala izdvojit demo jedan dio i ukratko ga komentirati. Odmah demo jednim primjerom ilustrirati to neobino. Jedan je uenik kao osnovni osjedaj nakon odgovaranja na stavke upitnika prikazao vrlo dobrom likovnom stilizacijom svoga lica, uz koje je nacrtano vedi broj znakova pitanja, a to je trebalo sugerirati zbunjenost, upitnost, neizvjesnost i sl. Nije naveo misao (misli) koja mu se namede u tom trenutku, ali je u napomeni napisao: Jako ste optimistini, ako ste oekivali normalne odgovore. Prije svega odreeni broj uenika nije naveo dominant nu emociju, (ali ni misao ni napomenu) vjerojatno shvadajudi da to nije obvezno. Jedan je to ak i napisao: Nema emocije, nema misli, nema komentara. Druga kategorija odgovora su oni koji su se ponavljali kod vedeg broja sudionika: Zabrinutost; Ravnodunost; Nita; Tuga; Smirenost; Emocionalna ispunjenost; Nemam emocija. Slijede odgovori koji iskazuju iroki spektar emocija koji je upitnik pobudio: Tuga i gorina; Cool sam; Strah i aljenje (nadam se da de klimatske promjene zahvatiti samo SAD i Englesku); Umor; Nostalginost; aljenje i gorina; Bezbrinost; Deprimirajude je misliti o tome; Flegma, ne mogu kao pojedinac previe uiniti; ivciram se; Depresija i strah; Frustriranost; Tune emocije; Bespomodnost; Nije me to ba pogodilo, flegma; Zbunjena sam; Krivnja; Nervoza; Malo prestraeno; Nita posebno; Dosada; Ravnodunost, potvrdilo se ono to znam. O znaenju nekih odgovora moemo tek nagaati: Kao unka; Surprise, surprise. Odreenu polarizaciju koju smo imali u emocijama povezanim za posljedice klimatskih promjena, a koju imamo npr. u suprotstavljenim odgovorima ravnodunost zabrinutost, nalazimo moda i izraeniju u mislima koje je provociralo odgovaranje na stavke upitnika. Navodimo prvo odgovore onih koji se nisu dali impresionirati: Nije ba zanimljiva tema; Ne volim ankete o vremenu; Nije utjecalo na mene; Nisam promijenila miljenje nakon ove ankete; Nisam razmiljala; Ne mislim o klimatskim promjenama i nisam ba upuden; i sl. Bilo je i onih koji su mislili na neto drugo. Javili su se i klimatski skeptici i zagovornici teorije urote: Pitala me matematiku, moda zato depresija, strah; Kaj jesti na pauzi?; Spava mi se; Mi ovime nedemo promijeniti nita; Mislim da klimatske promjene nede utjecat na moj ivot, jer nisu tako drastine; Ne mremo nit napravit; Misli o koli; Da sam bar doma da igram igrice; Klimatske promjene su normalne, dogaaju se od velikog praska ; Mislim da su to normalne Zemljine faze i s time ne treba pretjerivati. Klimatske promjene dogaaju se i dogaat de se, a to sve mediji, kontrolirani tajnim drutvima, koriste da bi kontrolirali miljenje i stavove javnosti. Slijede razmiljanja sudionika istraivanja koji su zabrinuti onim to se dogaa: Dobro jutro, zar je sve tako crno?; Vlada bi o tome trebala razmiljati, a ne mi, oni mogu donijeti vane odluke koje mogu pomodi; Mislite zeleno; Morali bi se organizirati kao drava oko klimatskih promjena; Moramo uiniti neto da zaustavimo klimatske promjene; to se to s nama dogaa? Ljudi su razmaeni, voze se autima umjesto javnim prijevozom; Gdje ide ovaj svijet? Pameti protiv klimatskih promjena; Klimatskih promjena se treba bojati; to de biti kad nestanu prirodni resursi?; Ova anketa me potakla na razmiljanje; Bit de sranja; Treba brinuti o Zemlji; Priroda i klima drastino su se promijenile u zadnjih 100 godina; Nita ne moemo promijeniti kao pojedinci, ali kao zajednica moemo. Sad se brinem ne samo za sebe, nego i za svoju djecu i blinje. Za neke od misli ne znamo kome su upudene: osobi koja je primijenila upitnik, autoru upitnika i istraivanja, nekoj instituciji?: U mislima smo uz vas; inite sve da spasite planet; Save the world!

Napokon, priliku da jo neto kau u formi napomene, da pojasne misli ili osjedaje i sl. iskoristila je vedina sudionika. Opet imamo zanimljivu raznolikost ideja, prijedloga, osobnih muka, poruka i sl. Dakako, bilo je i ovdje onih koji su rekli da nemaju to redi ili su jednostavno napomenu izostavili. Navodimo neke od napomena onih koji su eljeli neto redi: Zadovoljan sam anketom; Runo je gledati kako se svijet unitava dok ih ti ne moe sprijeiti. Ti moe ne unitavati, ali je li to dovoljno? Trebamo vie brinuti o okoliu; Klima de se mijenjati tek kad umrem. Zato da brinem, ako du tada biti mrtav; Vrlo dobro sastavljena anketa. Dobro da se netko napokon sjetio anketirati nas o klimatskim promjenama; tedimo i budimo obzirni prema prirodi; Trebalo bi anketirati i o drugim vedim problemima, npr. o odnosima meu ljudima pa i odnosima profesora i uenika; Voziti bicikl ljeti, u proljede i jesen. Vozite se busom i tramvajem. Reciklirajte; Trebalo bi tedjeti struju i ostalo to uzrokuje klimatske promjene; Ujedinimo se svi i napravimo neto dobro; Ne bismo trebali biti depresivni; Ne znam zato ovo rjeavamo, tek sam prvi razred. Opet imamo i neobinih odgovora koji govore o ivotu i problemima sudionika, a indirektno poneto iskazuju i o problemima ovog istraivanja: Ja i dalje volim Tina; X. je sotona i zbog nje se osjedam loe, isprala mi je mozak, tako da nemam miljenje; Lucifer our lord; Mir u svijetu; Protiv tajnih drutava; Navodimo i nekoliko poruka i/ili pozdrava, koji su po svoj prilici, upudeni autoru ovog istraivanja, kao pokuaj da i osobno ostvare neku vrstu kontakta ili se naale s njim: Budite na oprezu; Pametna ideja, odlini ste; Just do it, samo hrabro; Pozdrav Puli; Pozdrav s mora iz evelije i Stolca. Na kraju navodimo jednu primjedbu u kojoj je jedan sudionik iskazuje dvojbe obinih smrtnika u pokuaju da se na odreeni nain angairaju spram globalne prijetnje klimatskih promjena, a u njenom se u podtekstu nazire i nevoljkost i taktiziranje globalne zajednice i politike da se odlunije ukljui u urgentan zadatak ouvanja povoljne klime na planetu. U toj saetoj dijagnozi stanja prepoznat je i nedostatak sustavnog odgajanja mladih za sudjelovanje u tom izuzetnom poslu: Nita se nede promijeniti, jer ljudi ne znaju mnogo o tome, a i da znaju samo de pojedinci neto uiniti, to nede puno pomodi . Ne namjeravajudi ovdje opirnije raspravljati sloenu problematiku motivacije i angairanja u ouvanju klime ipak demo navesti jedan primjer. Radedi u fokus grupama djece i mladei, a imajudi u vidu neka prethodna istraivanja, Zimmer i Draeger su identificirali nekoliko karakteristinih tipova, odnosno skupa obiljeja, u svezi s angairanjem, neovisno o starosti i spolu: Interesira ih problematika ouvanja klime, no osjedaju da su nedovoljno informirani pa nisu sigurni to initi; Ova kategorija mladih dobro je informirana i prepoznaje teoretske povezanosti u ovoj problematici, no zadrava stvarnu distancu i nedovoljno emocionalno sudjeluje. Ne osjeda pravu potrebu da djeluje; Ukljuuju se emocionalno i retoriki u rasprave o ouvanju klime , a klimatske promjene osjedaju i kao osobnu prijetnju, no nemaju jaeg motiva da sudjeluju u nekom poduhvatu; Napokon, ima mladih koji se dosauju i cinini su spram problematike ouvanja klime. Daju do znanja da na sve gledaju iz cool perspektive. Polazedi od ovakvog stanja, oslanjajudi se na motivacijsku snagu empatije, mogude je i djecu osnovne kole (10-11 god.) senzibilizirati za ouvanje klime te ponaanja i razmiljanja koja tome vode. Navodimo izjave dva uenika. Prvi kae: Uinit du neto za klimu, jer volim ivotinje, drugi izjavljuje: Ne postoji druga Zemlja. Kad unitimo ovu Zemlju, nakon toga

nita nede preostati. Onda de sve ivo biti mrtvo pa se vie nede nita modi uiniti. No ako sada neto uinimo, jo moemo neto i spasiti (6, str 34). Da zakljuimo. Ved godinama postoji konsenzus svjetske znanosti o klimi, ponovo akcentuiran u nedavno prezentiranom novom izvjedu Meuvladinog panela Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama, iju su opirnu znanstvenu evidenciju (oko 3000 stranica) o globalnoj prijetnji civilizaciji sainile stotine znanstvenika. Taj konsenzus praktino potvruju sve uestalije pojave ekstremnog vremena: uragani, oluje, poplave, valovi vrudine i hladnode, obilne oborine, sue, poari, itd., (dobro su ih zamijetili i uenici u ovom istraivanju) a prate ih razaranja, materijalni i ljudski gubitci, stradanja i traumatiziranje ljudi, naputanje domova i odlazak u izbjeglitvo. Sve to ostavlja trajne posljedice na opdem i mentalnom zdravlju ljudi i djece. K tome, u bilo kojoj skupini, dobiju li priliku, dobar dio pojedinaca iskazat de zabrinutost, manje ili vie artikulirane strahove od posljedica sve vjerojatnijeg klimatskog kolapsa pa i manju ili vedu spremnost na odricanje i ponaanja koja bi vodila ouvanju to povoljnije klime. Sve to nalazimo, kao to smo vidjeli, i kod djece osnovne kole. Napokon, imamo sve jai aktivizam civilnog drutva i angairanih intelektualaca koji n astoje djelovati i osvijestiti javnost i politiku da vrijeme za globalnu akciju ouvanja klime istjee. S druge strane imamo mnoge nepovoljne okolnosti koje blokiraju potrebni odgovor globalne zajednice na prijetnju klimatskog kolapsa. Bez namjere da budemo sistematini navodimo neke uzroke te blokade. Prije svega, predstavnika demokracija, edo i ponos Zapada, duboko je u vodama korupcije, sluenja snanim korporacijama povezanim s eksploatacijom fosilnih goriva, tako da je zasluila pogrdni naziv karbokracija. Uzmimo samo dvadesetak konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, koje jo nisu uspjele postidi nikakav ozbiljniji rezultat ni dogovor. U pozadini ove neuinkovitosti uvijek su na djelu sebini nasuprot opdih interesa. Politika je postala neasno zanimanje, a manipulacija biraima vie pravilo, nego izuzetak. Nadalje, sa stajalita ouvanja klime turizam dalekih putovanja, ukljuivi i vjerski turizam, sasvim je neprihvatljiv, a danas se putuje vie nego ikada. Nemirne svjetske putnike, koji nigdje nisu doma, a hvaliu se brojem posjedenih zemalja, oponaa sve vedi broj mladih. Izgleda paradoksalno, ali i znaajno za opstanak: sva nova nalazita fosilnih goriva, posebice uglja i nafte, trebala bi ostati netak nuta, dakle i dalje pod zemljom. Naalost nije tako, grade se novi naftovodi. Osvrnimo se fragmentarno na stanje u naoj zemlji. Klimatske promjene velika su prijetnja i nama, naoj ekonomiji i naim ivotima, no te dvije rijei jo nisu izgovorene ni u naoj vladi ni u parlamentu, a o ozbiljnoj raspravi da ne govorimo. Izgovorene su, meutim, u parlamentu tisude rijei u stranakom nadmudrivanju o trivijalnostima. O klimatskim promjenama ute, kad god mogu, i masmediji voeni stavom: ne uznemiravaj javnost, pusti ljude da se zabavljaju. I zabavljaju se do iznemoglosti. O ouvanju klime nema sustavnog (da ne kaemo nikakvog) obrazovanja u naim kolama. Ekonomski smo rizino orijentirani na masovni turizam, a on je imajudi u vidu ouvanje klime, vrlo tetna djelatnost. Navodne velike koliine nafte u Sjevernom Jadranu slave se kao mogudnost da se i mi obogatimo, kao eici, ne misledi kakve de to posljedice proizvesti. Itd. Da ne duimo. Civilizacija globaliziranog kapitalizma sve vie podsjeda na prekrcani Titanik. Povremene signale opasnosti na komandnom mostu nema tko uti. Deurno osoblje (itaj: oni koje smo na izborima ovlastili da donose razumne i odgovorne odluke) spustilo se dolje da iskua sredu u salonu za kockanje. Dok se oni kockaju, zasigurno idemo ususret klimatskom kolapsu.

Literatura: 1. Cavoukian, R.(2011): The Right To A Future, www.childhonouring.org 2. Hadiselimovid, D.(2012): Klimatske promjene u svijesti studenata u Istri, www.dpi.hr 3. Hadiselimovid, D.(2013): Nita ne poduzimamo?, www.dpi.hr 4. Boon, J. H.(2010): Climate change? Who knows? A Comparasion of Secondary Students and Pre-service Teachers, Australian Journana of Teacher Education, vol 35, 1. 5. Johanniemann, S.(2008):Klimaschutzbewusstsein bei Jugendlichen und jungen Erwachsenen in Sachsen, www.yumpu.com/.../klimaschutzbewusstsein-bei-jug... 6. Zimmer, R. i Draeger, I.(2009): Wie wollen Kinder und Jugendliche das Klima schuetzen?, www.bne-portal.de/.../Wie_2520wollen_2520Kinde...