29.11.2008.

EN

Slubeni list Europske Unije DIREKTIVE

L 319/61

DIREKTIVA 2008/96/EC EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEA Od 19. studenog 2008. godine o sigurnosti cestovne infrastrukture

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEE EUROPSKE UNIJE,

Na temelju Sporazuma o osnivanju Europske zajednice, a naroito lanka 71(1)(c) tog Sporazuma, Na temelju prijedloga Komisije, Na temelju miljenja Europskog odbora za gospodarska i drutvena pitanja 1 , Nakon konzultacije s podrunim Odborima, a prema postupku zacrtanom u lanku 251 spomenutog Sporazuma 2

Te uzimajui u obzir sljedee toke: (1) Transeuropska cestovna mrea, definirana u Odluci br. 1692/96/EC Europskog parlamenta i Vijea od 23. srpnja 1996. o uputama EU za razvoj transeuropske prometne mree 3 , od kljunog je znaaja za podravanje europskih integracija i kohezije, te za postizanje visokog stupnja blagostanja. Posebno se treba osigurati visoki stupanj sigurnosti. U svojoj Bijeloj knjizi od 12. rujna 2001. "Europska prometna politika do 2010. g.: vrijeme donoenja odluka", Komisija je iskazala potrebu za ocjenjivanjem utjecaja na cestovnu sigurnost i za provoenjem kontrole sigurnosti na cestama, a u cilju definiranja i popravljanja stanja na dionicama unutar EU s visokom koncentracijom prometnih nesrea. Takoer je zadan cilj prema kojem bi se u razdoblju od 2001. do 2010. godine trebao prepoloviti broj poginulih u prometnim nesreama na cestama u Europskoj Uniji. U svom Priopenju od 2. lipnja 2003. godine "Europski akcijski program za sigurnost cestovnog prometa, prepolovljavanje broja cestovnih prometnih nesrea u EU do 2010: zajednika odgovornost", Komisija je definirala cestovnu infrastrukturu kao trei stup politike sigurnosti cestovnog prometa koji bi u velikoj mjeri trebao doprinijeti ostvarivanju ciljeva EU glede smanjenja broja nesrea. Posljednjih su godina obavljena brojna poboljanja u samom dizajnu automobila (sigurnosne mjere te razvoj i primjena novih tehnologija) to je svakako doprinijelo smanjenju broja poginulih ili ozlijeenih u cestovnim nesreama. Ako do 2010. godine elimo ostvariti zadani cilj, tada i u drugim podrujima trebamo poduzeti odgovarajue mjere. U podruju sigurnosti cestovne infrastrukture ima dosta mjesta za poboljanja, i to se treba iskoristiti na najbolji mogui nain. Da bi se poveala razina sigurnosti na cestovnoj infrastrukturi unutar transeuropske cestovne mree, od velikog je znaaja i uspostavljanje odgovarajuih postupaka. Na stratekoj bi razini ocjene sigurnosti cestovnog prometa trebale ukazati na sigurnosni aspekt raznih varijantnih rjeenja nekog infrastrukturnog projekta, pa bi takove

(2)

(3)

(4)

(5)

1 2

OJ C 168, 20. srpanj 2007., str. 71 Miljenje Europskog parlamenta od 19. lipnja 2008. (jo nije objavljeno u Slubenom listu) i odluka Vijea od 20. listopada 2008.g. 3 OJ L 228, 9.9.1996., str. 1

ocjene trebale odigrati znaajnu ulogu pri odabiru trase budue prometnice. Rezultati ocjena sigurnosti cestovnog prometa mogu se iskazati u mnogim dokumentima. Osim toga, kontrolom sigurnosti prometnice mogu se detaljno utvrditi nesigurni elementi projekata cestovne infrastrukture. Stoga bi bilo dobro razviti postupke koji bi se primjenjivali u ta dva podruja, da bi se tako poveala sigurnost cestovne infrastrukture unutar transeuropske cestovne mree, to ipak ne ukljuuje cestovne tunele koji su pokriveni Direktivom Europskog parlamenta i Vijea br. 2004/54/EC o minimalnim sigurnosnim uvjetima za tunele unutar transeuropske cestovne mree 4 , objavljenom 29. travnja 2004. godine. (6) Neke su drave lanice ve uspostavile uinkovite sustave za praenje sigurnosti cestovne infrastrukture. Tim dravama bi se trebalo dozvoliti koritenje metoda koje sada primjenjuju, ako su iste u skladu s ciljevima ove Direktive. Istraivaki je rad od kljunog znaaja za porast sigurnosti cestovnog prometa unutar Europske unije. Razvoj i dokazivanje uinkovitosti komponenata, mjera i metoda (ukljuujui i telematiku), te prenoenje rezultata istraivakog rada, smatra se znaajnim za poboljanje sigurnosne situacije na cestovnim prometnicama. Sigurnost prometovanja po postojeim cestama treba se poveati ciljanim ulaganjem sredstava u poboljanje cestovnih dionica s najveim brojem prometnih nesrea i/ili s najveim potencijalom za smanjenje broja nesrea. Da bi se pozitivno utjecalo na ponaanje vozaa i potaklo ih na potivanje prometnih propisa, oni se trebaju prikladno informirati o cestovnim dionicama s kritinim brojem prometnih nesrea. Ocjenjivanje sigurnosti mree treba se provoditi odmah nakon izgradnje prometnice. Nakon sanacije i popravka cestovnih dionica s velikim brojem nesrea, trebaju se radi prevencije obavljati odgovarajue sigurnosne provjere. Redovne provjere stanja trebaju se provoditi da bi se umanjile opasnosti kojima su izloeni svi korisnici ceste, ukljuujui i one najizloenije pogibelji, a trebaju se provoditi i u sluaju radova na cesti.

(7)

(8)

(9)

(10) Obuavanje i certificiranje osoblja provedbom odgovarajuih obrazovnih programa i teajeva za stjecanje kvalifikacija, propisno odobrenih od drava lanica, smatra se potrebnim radi obnavljanja i auriranja znanja osoba zaposlenih u praksi. (11) Da bi se poboljalo stanje sigurnosti na cestovnoj mrei unutar Europske Unije, trebaju se poduzimati mjere u cilju to ee i dosljednije razmjene najboljih praktinih iskustava izmeu drava lanica. (12) Da bi se na cestama unutar Europske Unije postigao visok stupanj sigurnosti, drave lanice dune su se pridravati smjernica o sigurnosti cestovne infrastrukture. Upoznavanjem Komisije s tim smjernicama, te redovno izvjetavanje o provedbi istih, svakako e doprinijeti sustavnom poboljavanja stanja sigurnosti cestovne infrastrukture na razini itave Zajednice, te e se tako stvoriti osnova za razvoj usmjeren prema usvajanju jo uinkovitijeg sustava. Izvjetavanjem o provedbi smjernica, drugim se dravama lanicama omoguuje usvajanje najdjelotvornijih rjeenja, a sustavnim se prikupljanjem podataka o stanju prije i nakon studija omoguuje odabir najdjelotvornijih mjera za budue djelovanje. (13) Odredbe iz ove Direktive koje se odnose na ulaganja u sigurnost cestovne infrastrukture ne smiju ni na koji nain ugroavati prava drava lanica u vezi s odravanjem cestovne mree.
4

OJ L 167, 30.4.2004., str. 39.

(14) Kako drave lanice ne mogu same u dovoljnoj mjeri doprinijeti ostvarenju cilja ove direktive, a to je uvoenje postupaka kojima bi se trajno uspostavila visoka razina sigurnosti na itavoj transeuropskoj cestovnoj mrei, tj. kako se smatra da bi se taj cilj mogao uspjenije ostvariti djelovanjem na razini EU, Zajednica smije usvajati mjere u skladu s naelom supsidijarnosti koje je definirano u lanku 5 Sporazuma. U skladu s naelom proporcionalnosti koje se spominje u istom lanku, ovom se Direktivom ne eli postii nita vie od onog to je potrebno za ostvarenje spomenutog cilja. (15) Mjere potrebne za provedbu ove Direktive usvajat e se u skladu s odlukom Vijea 1999/468/EC od 28. lipnja 1999. kojom su regulirani postupci provoenja kada su isti u nadlenosti Komisije 5 (16) U tom je smislu Komisija naroito nadlena za usvajanje kriterija potrebnih za poboljanje sigurnosti na cestama i za mijenjane aneksa o tehnikom napretku. Kako su te mjere po svojoj naravi openite, te kako se njima ne mijenjaju bitni elementi ove Direktive, jer se tako izmeu ostalog Direktiva dopunjava novim elementima od manjeg znaaja, te se mjere trebaju usvajati u skladu s regulatornim postupkom s glasovanjem koji je opisan u lanku 5a Odluke 1999/468/EC. (17) Dostatni parkiralini prostori uz cestu znaajni su ne samo radi spreavanja kriminala, ve i zbog poveanja razine sigurnosti na cestama. Parkiralini su prostori mjesta na kojima se vozai mogu odmoriti i nastaviti putovanje s punom koncentracijom. Stoga bi se pitanje osiguranja dostatnih parkiralinih prostora trebalo smatrati integralnim aspektom poboljanja sigurnosti cestovne infrastrukture. (18) U skladu s tokom 34 Meuinstitucionalnog sporazuma o boljoj izradi zakona 6 , savjetuje se dravama lanicama da sastave i objave, kako za svoje potrebe, tako i za potrebe Zajednice, tablice pomou koji se moe, koliko je to mogue, odrediti odnos tj. stupanj usklaenosti izmeu ove Direktive i mjera koje one primjenjuju. USVOJILI SU SLJEDEU DIREKTIVU:

5 6

OJ L 184, 17.7.1999, str. 23. OJ C 321, 31.12.2003, str. 1.

lanak 1. Predmet i podruje primjene 1. Za ovu direktivu drave lanice trebaju uvesti i provoditi postupke koji se odnose na ocjenjivanje utjecaja na cestovnu sigurnost, na reviziju cestovne sigurnosti, na upravljanje sigurnosnim aspektima na cestovnoj mrei, te na kontrolu sigurnosti na cestama. Ova se direktiva primjenjuje na ceste koje su dio transeuropske cestovne mree, i to bez obzira na to da li se te ceste tek projektiraju, grade ili su ve u upotrebi. Drave lanice mogu primjenjivati odredbe iz ove direktive i kao skup pravila struke koja se mogu koristiti za dravnu cestovnu infrastrukturu koja nije dio transeuropske cestovne mree, ali je graenje iste djelomino ili u potpunosti financirano iz sredstava EU. Ova se direktiva ne primjenjuje na cestovne tunele jer su oni pokriveni direktivom 2004/54/EC. lanak 2. Definicije U ovoj se direktivi primjenjuju sljedee definicije: (1) "transeuropska cestovna mrea" je cestovna mrea koja je opisana u toki 2 aneksa 1 Odluke br. 1692/96/EC; (2) "nadlena ustanova" je bilo koja javna ili privatna organizacija koja djeluje na dravnoj, podrunoj ili lokalnoj razini, te koja je ukljuena u provedbu ove direktive zbog svojih nadlenosti, a izraz ukljuuje i tijela nominirana od strane nadlenih ustanova koja su postojala prije stupanja na snagu ove direktive, ukoliko ista tijela ispunjavaju uvjete zadane u ovoj direktivi; (3) "ocjena utjecaja na cestovnu sigurnost" je strateka usporedna analiza utjecaja nove ceste, ili bitne promjene postojee mree, na sigurnost cestovne mree. (4) "revizija cestovne sigurnosti" je neovisna, detaljna, sustavna, tehnika analiza sigurnosti koja se odnosi na projektirane karakteristike projekta cestovne infrastrukture, te koja pokriva sve etape od planiranja do poetnog upravljanja prometnicom; (5) "rangiranje dionica s velikim brojem prometnih nesrea" je metoda za definiranje, analiziranje i rangiranje dionica cestovne mree kojima se prometuje vie od tri godine, te na kojima se dogodio velik broj nesrea s poginulim osobama u odnosu na intenzitet prometa; (6) "rangiranje sigurnosti unutar mree" je metoda za definiranje, analiziranje i kategoriziranje dijelova postojee cestovne mree prema mogunostima koje postoje da se na njima povea stupanj sigurnosti te smanje trokovi prometnih nesrea; (7) "kontrola sigurnosti" je uobiajena povremena provjera radi utvrivanja karakteristika i nedostataka zbog kojih se iz sigurnosnih razloga trebaju poduzeti radnje odravanja;

2. 3.

4.

(8) "smjernice" su mjere koje su usvojile drave lanice, te u kojima su zacrtane radnje koje se trebaju provoditi i elementi koji se trebaju uzimati u obzir u primjeni sigurnosnih postupaka koji su definirani u ovoj direktivi. (9) "infrastrukturni projekt" je projekt izgradnje nove cestovne infrastrukture ili znaajna promjena postojee mree koja utjee na protok prometa. lanak 3. Ocjena utjecaja infrastrukturnih projekata na cestovnu sigurnost 1. 2. Drave lanice dune su osigurati da se ocjena utjecaja na cestovnu sigurnost provodi za sve infrastrukturne projekte. Ocjena utjecaja na cestovnu sigurnost treba se provesti u poetnom stadiju planiranja tj. prije samog odobravanja infrastrukturnog projekta. S tim u vezi, drave lanice trebaju pokuati udovoljiti kriterijima koji su definirani u Aneksu 1. Ocjena utjecaja na cestovnu infrastrukturu ukazuje na sigurnosne aspekte prometnice koji su doveli do odabira predloenog rjeenja. Ocjena takoer sadri sve bitne podatke koji su potrebni za analizu isplativosti razmatranih opcija. lanak 4. Revizija cestovne sigurnosti na infrastrukturnim projektima 1. 2. Drave lanice dune su osigurati da se revizije cestovne sigurnosti obavljaju na svim infrastrukturnim projektima. Pri obavljanju revizija cestovne sigurnosti, drave lanice dune su pokuati udovoljiti kriterijima koji su definirani u Aneks II. Drave lanice dune su osigurati postavljanje revizora koji e obaviti reviziju projektiranih karakteristika infrastrukturnog projekta. Revizor se treba imenovati u skladu s odredbama iz lanka 9(4) a po svojoj strunosti i obrazovanju takav revizor treba udovoljavati zahtjevima iz lanka 9. Kada reviziju obavlja tim strunjaka, tada barem jedan od njih treba imati potvrdu o strunosti koja se spominje u lanku 9(3). 3. Revizija cestovne sigurnosti treba biti sastavni dio procesa projektiranja infrastrukturnog projekta u stadiju idejnog projekta, glavnog projekta, prije putanja u promet, i u poetnom razdoblju upravljanja prometnicom. Drave lanice dune su osigurati da revizor definira elemente projektiranja od znaaja za cestovnu sigurnost u revizorskom izvjetaju za svaki stadij infrastrukturnog projekta. Kada se u toku revizije utvrdi da postoje nesigurni elementi ali se propuste napraviti odgovarajue ispravke u projektu do isteka dotinog stadija a prema Aneksu II, tada je nadlena ustanova duna dati svoje obrazloenje u aneksu tog izvjetaja. Drave lanice trebaju osigurati da iz izvjetaja koji se spominje u toki 4. proizlaze odgovarajue preporuke o cestovnoj sigurnosti.

3.

4.

5.

lanak 5. Rangiranje po sigurnosti i upravljanje postojeom cestovnom infrastrukturom 1. Drave lanice trebaju osigurati da se barem svake tri godine upravljanja cestovnom mreom na bazi revizija obavi rangiranje dionica s velikim brojem prometnih nesrea isto kao i rangiranje sigurnosti unutar mree. U tom smislu, drave lanice dune su pokuati udovoljiti kriterijima koji su zadani u Aneksu III. Drave lanice dune su osigurati da struni timovi ocijene na licu mjesta, a na bazi elemenata koji se spominju u toki 3 Aneksa III, one cestovne dionice koje su dobile vei prioritet na temelju rezultata rangiranja dionica s velikim brojem prometnih nesrea, te na temelju rangiranja sigurnosti unutar mree. Barem jedan od lanova strunog tima treba udovoljavati zahtjevima koji se spominju u lanku 9(4)(a). Drave lanice trebaju osigurati da se sanacijski radovi obavljaju prioritetno na cestovnim dionicama koje se spominju u toki 2. Pritom se prednost treba dati mjerama koje se spominju u toki 3(e) Aneksa III, s naglaskom na one koje imaju najpovoljniji omjer koristi i trokova. Drave lanice trebaju osigurati da se na cestovne dionice na kojima se obavljaju radovi postave odgovarajui znakovi da bi korisnici ceste mogli sigurno reagirati. Meu tim znakovima trebaju se nalaziti i znakovi vidljivi i po danu i po noi, a trebaju se postaviti na dovoljnoj udaljenosti, te trebaju udovoljavati zahtjevima Beke konvencije o cestovnim znakovima i signalima koja je potpisana 1968. godine. Drave lanice trebaju osigurati da se korisnici ceste na odgovarajui nain obavjetavaju o dionicama s velikim brojem prometnih nesrea. Ako neka drava lanica odlui da u tu svrhu koristi znakove, ti znakovi trebaju udovoljavati zahtjevima Beke konvencije o cestovnim znakovima i signalima koja je potpisana 1968. godine. lanak 6. Kontrola sigurnosti 1. Drave lanice trebaju osigurati da se na postojeim cestama obavljaju kontrole sigurnosti da bi se tako odredili sigurnosne karakteristike prometnica i umanjio broj prometnih nesrea. Kontrole sigurnosti ukljuuju povremene kontrole cestovne mree i analize mogueg utjecaja cestovnih radova na sigurnost u odvijanju prometa. Drave lanice trebaju osigurati da takove povremene kontrole obavlja nadlena ustanova. Te se kontrole trebaju obavljati u takovim vremenskim razmacima da se na cestovnoj infrastrukturi osigura dostatna razina sigurnosti. Drave lanice trebaju usvojiti smjernice o privremenim mjerama sigurnosti u vezi s radovima na cesti, to ne smije ii na utrb smjernica usvojenih prema lanku 8. Drave lanice trebaju takoer provoditi odgovarajui program kontrola kojim se osigurava pravilna primjena tih smjernica.

2.

3.

4.

5.

2. 3.

4.

lanak 7. Voenje evidencije 1. Drave lanice dune su osigurati da nadlena ustanova sastavi izvjetaj o nesrei za svaku smrtnu nesreu koja se dogodi na cestama definiranima u lanku 1(2). Drave lanice dune su pokuati u taj izvjetaj ukljuiti sve elemente koji se spominju u aneksu IV. Drave lanice dune su, svaka za svoj teritorij, izraunati prosjeni drutveni troak smrtne nesree i prosjeni drutveni troak nesree s tekim posljedicama. Drave lanice mogu po svom nahoenju dodatno razraditi te trokove, a isti se moraju aurirati barem svakih pet godina. lanak 8. Usvajanje i objavljivanje smjernica 1. Drave lanice dune su osigurati da se do 19. prosinca 2011. godine usvoje ove smjernice (ako iste ve ne postoje) da bi tako pomogle nadlenim ustanovama u primjeni ove Direktive. Drave lanice dune su te smjernice poslati Komisiji u roku od tri mjeseca nakon njihovog usvajanja ili mijenjanja. Komisija e te smjernice objaviti na internetskim stranicama dostupnima javnosti. lanak 9. Imenovanje i obuavanje revizora 1. Drave lanice trebaju osigurati da se do 19. prosinca 2011. godine usvoji program obuke revizora za cestovnu sigurnost, u sluajevima kada takav program jo nije usvojen. U dravama u kojima se koriste usluge revizora za cestovnu sigurnost, drave lanice trebaju osigurati poetnu obuku takovih revizora, to ukljuuje i izdavanje odgovarajue potvrde o strunosti, te povremeno organizirati i teajeve dodatnog obuavanja tih revizora. Drave lanice dune su osigurati da revizori za cestovnu sigurnost posjeduju potvrdu o strunosti. Priznaju se potvrde dodijeljene u razdoblju prije stupanja na snagu ove direktive. Drave lanice trebaju osigurati da se postavljanje revizora odvija u skladu sa sljedeim uvjetima: a) b) oni trebaju imati odgovarajue iskustvo ili kvalifikaciju u projektiranju cesta, u podruju cestovne sigurnosti, te u provoenju analiza prometnih nesrea; dvije godine nakon to drave lanice usvoje smjernice u skladu s lankom 8, revizije cestovne sigurnosti obavljat e iskljuivo revizori ili timovi revizora koji udovoljavaju zahtjevima iz toaka 2 i 3;

2.

2. 3.

2.

3.

4.

c)

da bi revizija infrastrukturnog projekta bila stvarno djelotvorna, revizor ne smije u vrijeme obavljanja revizije biti ukljuen u projektiranje ili upravljanje na dotinom infrastrukturnom projektu. lanak 10. Razmjena pozitivnih iskustava

Da bi se osigurala dostatna sigurnost na cestama unutar Europske Unije koje nisu ukljuene u transeuropsku cestovnu mreu, Komisija e izraditi smislen sustav za razmjenu pozitivnih iskustava izmeu drava lanica, a njime e izmeu ostalog biti obuhvaeni postojei projekti za poboljanje sigurnosti na infrastrukturnim projektima, te dokazane tehnologije za poboljanje sigurnosti na cestama. lanak 11. Kontinuirano poboljanje sigurnosti u cestovnom prometu 1. Komisija e olakati i strukturirati razmjenu znanja i pozitivnih iskustava izmeu drava lanica i u tom e smislu koristiti iskustva koja se trajno stjeu na odgovarajuim meunarodnim forumima, a sve u cilju osiguranja kontinuiranog poboljanja razine sigurnosti na cestovnoj infrastrukturi unutar Europske Unije. Komisiji e pomagati odbor koji se spominje u lanku 13. Kada se trebaju usvojiti odreene mjere, iste e se usvajati u skladu s regulatornim postupkom s glasovanjem koji se spominje u lanku 13(3). Kada je to potrebno, odgovarajue nevladine ustanove, aktivne u podruju cestovne sigurnosti i upravljanja cestovnom infrastrukturom, mogu se konzultirati u vezi s pitanjima koja se odnose na sigurnost na cestama. lanak 12. Prilagoavanje tehnikom napretku Aneksi ove direktive usklaivat e se s tehnikim napretkom u okviru regulatornog postupka s glasovanjem koji se spominje u lanku 13(3). lanak 13. Rad odbora 1. 2. Komisiji e u njenom radu pomagati odgovarajui odbor. U sluaju pozivanja na ovu toku, primjenjivat e se lanci 5 i 7 Odluke 1999/468/EC, a pritom se primjenjuju i odredbe iz lanka 8 istog dokumenta. Vrijeme koje se spominje u lanku 5(6) Odluke 1999/468/EC iznosi tri mjeseca. 3. U sluaju pozivanja na ovu toku, primjenjivat e se lanak 5a (1) do (4) i lanak 7 Odluke 1999/468/EC, a pritom se primjenjuju i odredbe iz lanka 8 istog dokumenta.

2.

3.

lanak 14. Preuzimanje 1. Drave lanice dune su usvojiti zakone, propise i administrativne akte koji su potrebni za usklaenje s ovom Direktivom do 19. prosinca 2010. godine. One su takoer dune dostaviti Komisiji tekst tih akata. Drave lanice dune su dostavljati Komisiji tekst osnovnih zakonskih odredbi koje usvoje u podruju kojim se bavi ova direktiva. lanak 15. Stupanje na snagu Ova direktiva stupa na snagu na dvadeseti dan koji slijedi nakon njenog objavljivanja u Slubenom listu Europske Unije. lanak 16. Naslovnici Ova direktiva poslana je dravama lanicama.

2.

Sastavljeno u,

Za Europski parlament Predsjednik H.-G.POTTERING

Za Vijee Predsjednik J.-P. JOUYET

Aneks 1 Ocjena utjecaja infrastrukturnih projekata na cestovnu sigurnost 1. Elementi za ocjenjivanje utjecaja na cestovnu sigurnost: (a) definiranje problema, (b) sadanja situacija i scenarij "bez promjena", (c) ciljevi u podruju cestovne sigurnosti (d) analiza utjecaja predloenih varijanti na cestovnu sigurnost (e) usporedba varijanti, ukljuujui i analizu isplativosti (f) izlaganje moguih rjeenja 2. Elementi koji se trebaju uzeti u obzir (a) smrtni sluajevi i nesree, programi smanjenja umjesto scenarija "bez promjena", (b) odabir trase i struktura putovanja, (c) mogui utjecaji na postojeu mreu (npr. izlazi, raskrija, krianja u razini), (d) korisnici ceste, ukljuujui i posebno izloene korisnike (npr. pjeake, bicikliste, motocikliste), (e) promet (npr. intenzitet prometa, kategorizacija prometa po vrsti vozila), (f) sezonski i klimatski uvjeti, (g) dostatnost sigurnog parkiralinog prostora, (h) seizminost.

Aneks II Revizija cestovne sigurnosti na infrastrukturnim projektima 1. Kriteriji za stadij idejnog projekta: (a) geografska lokacija (npr. mogunost pojave klizita, poplave, lavine), sezonski i klimatski uvjeti i seizmika aktivnost, (b) vrste krianja i udaljenost izmeu pojedinih krianja, (c) broj i vrsta trakova, (d) vrste prometa po novoj prometnici, (e) funkcija ceste unutar mree, (f) meteoroloki uvjeti, (g) brzine prometovanja, (h) popreni presjeci (npr. irina kolnika, biciklistikih staza, pjeakih staza), (i) horizontalno i vertikalno pruanje trase, (j) vidljivost, (k) oblik krianja, (l) javni prijevoz i infrastruktura, (m) krianja s cestom/eljeznicom u razini, 2. Kriteriji za stadij glavnog projekta: (a) (b) (c) (d) (e) (f) (g) (h) (i) 3. trasa, horizontalna i vertikalna signalizacija, rasvjeta na osvijetljenim cestama i krianjima, oprema uz cestu, ureenje okolia (ukljuujui i vegetaciju) uz cestu, stalne prepreke uz cestu, dostupnost sigurnih parkiralita, posebno izloeni korisnici (npr. pjeaci, biciklisti, motociklisti), korisnicima prilagoeni sustavi zatite (razdjelni pojasevi i odbojnici radi zatite posebno izloenih korisnika),

Kriteriji za stadij prije putanja u promet: (a) sigurnost korisnika ceste i vidljivost u raznim uvjetima kao npr. po mraku i u normalnim vremenskim uvjetima, (b) preglednost znakova i horizontalne signalizacije, (c) stanje kolnika

4.

Kriteriji u poetnom razdoblju upravljanja prometnicom: ocjena sigurnosti prometnice na temelju stvarnog ponaanja korisnika

U bilo kojem stadiju revizije, revizor moe zatraiti preispitivanje kriterija iz prethodnih stadija.

Aneks III rangiranje dionica s velikim brojem prometnih nesrea i rangiranje sigurnosti unutar mree 1. Definiranje cestovnih dionica s velikim brojem prometnih nesrea Pri definiranju cestovnih dionica s velikim brojem prometnih nesrea, u obzir se treba uzimati barem broj nesrea sa smrtnim posljedicama koje su se dogodile u proteklim godinama po jedinici duine prometnice u odnosu na intenzitet prometa, dok se u sluaju krianja u obzir uzima broj takovih nesrea po krianju. 2. Definiranje dionica koje e se analizirati u okviru rangiranja sigurnosti unutar mree Pri definiranju dionica koje e se analizirati u okviru rangiranja sigurnosti unutar mree, u obzir se trebaju uzeti utede koje se na njima mogu ostvariti u smislu smanjenja trokova nesrea. Cestovne e se dionice podijeliti u kategorije. Za svaku cestovnu kategoriju, dionice e se analizirati i rangirati prema faktorima sigurnosti kao to su broj nesrea, intenzitet prometa i tipologija prometa. Za svaku cestovnu kategoriju, takovim e se rangiranjem dobiti lista prioritetnih cestovnih dionica, tj. lista dionica na kojima bi mjere poboljanje tj. sanacija mogla biti izuzetno uinkovita. 3. Elementi koje struni tim treba ocjenjivati u toku obilaska lokacije: (a) opis cestovne dionice, (b) konzultiranje ranijih izvjetaja (ako ih ima) o dotinoj dionici, (c) analiza izvjetaja o nesreama, (d) broj nesrea, broj poginulih i broj teko ozlijeenih osoba u razdoblju od protekle tri godine, (e) skup moguih sanacijskih mjera koje bi se obavile u raznim vremenskim razdobljima, a to su npr.: uklanjanje ili zatita prepreka koje se nalaze uz cestu, smanjenje najvee dozvoljene brzine i uinkovitija kontrola brzine, poboljanje vidljivosti u raznim vremenskim uvjetima i pri raznim uvjetima osvjetljenja, poveanje sigurnosti poboljavanjem cestovne opreme kao npr. sustava kojima se spreava izlijetanje s ceste, poboljanje koherentnosti, vidljivosti, itljivosti i poloaja horizontalne signalizacije (ukljuujui i primjenu zvunih traka) i vertikalne signalizacije (znakova i signala), uvoenje zatite protiv odrona kamenja, te protiv pojave klizita i lavina, poveanje hvatljivosti/hrapavosti kolnika, ponovno dimenzioniranje sustava za zatitu od izlijetanja s ceste, uvoenje i poboljanje zatite na razdjelnom pojasu, mijenjanje mogunosti pretjecanja,

poboljanje krianja, ukljuujui i krianja ceste s prugom u razini, promjena trase, mijenjanje irine ceste, dodavanje bankina, uvoenje sustava za upravljanje i kontrolu prometa, smanjenje mogunosti ugroavanja posebno izloenih korisnika, moderniziranje ceste u skladu s dananjim proraunskim normama, sanacija ili zamjena kolnike konstrukcije, primjena inteligentnih cestovnih znakova, poboljanje inteligentnih prometnih sustava i telematikih usluga s naglaskom na meusobno usklaivanje sustava, poboljanje znakova i reagiranje u hitnim sluajevima.

Aneks IV Podaci koji se upisuju u izvjetaje o nesreama Izvjetaji o prometnim nesreama sadravaju sljedee elemente: 1. 2. 3. 4. to precizniji opis mjesta nesree, slike i/ili dijagrami mjesta nesree, datum i sat nesree, podaci o cesti kao to su vrsta podruja, vrsta ceste, vrsta krianja ukljuujui i signalizaciju, broj trakova, horizontalna signalizacija, povrina ceste, rasvjeta i vremenski uvjeti, maksimalna dozvoljena brzina, prepreke uz cestu, stupanj ozbiljnosti nesree ukljuujui i broj poginulih i ozlijeenih osoba, po mogunosti prema jedinstvenim kriterijima koji e se definirati u skladu s regulatornim postupkom s glasovanjem koji se spominje u lanku 13(3), podaci o sudionicima nesree kao to su dob, spol, dravljanstvo, razina alkohola u krvi, koritenje sigurnosnih naprava, podaci o vozilu (vrsta, starost, drava u kojoj je registrirano, sigurnosna oprema ako je ima, datum posljednjeg tehnikog pregleda obavljenog prema vaeim propisima), podaci o nesrei kao to su vrsta nesree, vrsta sudara, manevar koji su napravili voza i vozilo, kada je mogue, podatak o vremenu od nastanka nesree do registriranja nesree ili dolaska hitne slube.

5.

6. 7. 8. 9.