Sveuilite J. J.

Strossmayera Elektrotehniki Fakultet, Osijek

UVOD U EKONOMIKU I MENAGMENT

LOGISTIKA

Antunovi Anto Balabani Marijana Capan Ivana Gavrilovi Slobodan Sailovi Zorica Vitanovi Jovana

SADRAJ: 1. Uvod u logistiku.................................................................................................2

1.1. Pojam i definicija...............................................................................................2

2. Logistika kao znanost....................................................................................3 3. Logistika kao poslovna aktivnost..........................................................3

3.1.Poslovna logistika.....................................................................................................3 4.

PROCES LOGISTIKE U ODRAVANJU.................................................4

5. Logistiki parametri........................................................................................7
5.1. Projektiranje logistikog sustava odravanja..........................................................9 5.2. Model planiranja...................................................................................................10

6. Logistika u sklopu odravanja prema stanju.............................11 7. Organiziranje logistike u odravanju...............................................12 8. Gospodarenje rezervnim dijelovima...............................................13

-1-

1. UVOD
1.1. Pojam i definicija

U suvremenoj industrijskoj proizvodnji i openito u poslovanju gospodarskih subjekata, osobito u novije vrijeme, pojavljuje se logistika. Ovaj pojam, odnosno poslovni izraz, pojavio se najprije u svezi s vojnom problematikom. Logistika kao pojam najvie se povezuje s aktivnostima potrebnim da se na uinkovit nain izvri dobava proizvoda, poluproizvoda, sirovina, opreme i ostalog reprodukcijskog materijala, te ostalih potrebnih sredstava od isporuitelja do krajnjeg korisnika. U sklopu izvrenja logistikih naloga obavlja se niz aktivnosti. Razvitak proizvodnje i usluga, odnosno poslovanja, iziskuje nove oblike aktivnosti i u logistici. Istraivanje logistike usmjereno je prema konanom cilju, a to je maksimalna uinkovitost proizvodnog, poslovnog ili nekog drugog procesa u kojem se vri dobava, smjetaj i isporuka odreenih materijalnih vrijednosti. Temeljni je razlog i izraz ove uinkovitosti, prije svega, smanjenje trokova, a to omoguuje povoljniju cijenu i openito ponudu. Dakle, logistika putem uinkovitosti i cijene moe djelovati na komplementarnost ponude na tritu, osobito u nekim djelatnostima. Istraivati logistiku znai utvrditi njezine temeljne znaajke kao globalnog sustava. Ve pri istraivanju metoda logistike pojaviti e se odreene posebnosti povezane s veliinom gospodarskog subjekta, a osobito s vrstom djelatnosti. Veliina poduzea i vrsta djelatnosti, posebno utjeu na definiranje logistikih podsustava. Kao mogue podsustave logistike mogli bismo definirati sljedee: nabava i zalihe reprodukcijskog materijala, opreme, poluproizvoda i potronog materijala, prometni putevi, zaliha gotovih proizvoda i dobava krajnjem korisniku. Temeljni instrument utvrivanja globalnog logistikog sustava i njegovih podsustava je organizacija. Organizacija logistike podrazumijeva odgovarajue inpute i outpute, kadrove i tehnika sredstva, ali sve to u jednom dinamikom procesu. Cilj svih operacija i sudionika u procesu je smanjenje trokova. To se postie na vie naina, ali uvaavajui posebnosti pojedinog gospodarskog subjekta glede njegove veliine i vrste djelatnosti i njegove organiziranosti. Prema tome, temeljna zadaa logistike u svakom poduzeu je da otkriva i primjenjuje nove metode gospodarenja, voenja proizvodnje i prometa, organizacije robnih tokova, te djeluje na sniavanje trokova na najmanju moguu razinu. Logistika je pojam koji sve vie dolazi do izraaja u eksploataciji i odravanju poslovnih, posebice tehnikih sustava. Logistika kao pojam najvie se povezuje s aktivnostima potrebnim da se na uinkovit nain izvri dobava proizvoda, poluproizvoda, sirovina i opreme te ostalih materijalnih vrijednosti. Postoji vie definicija logistike, pa imamo: 1. Logistikom se smatra ukupna aktivnost u osiguravanju i poboljanju raspoloivosti svih roba i sredstava koje su pretpostavka, pratea pomo ili osiguranje za tokove unutar jednog sustava,

2-

2. Logistika poduzea je ukupnost zadataka i mjera koje proizlaze iz ciljeva poduzea, a odnose se na optimalno osiguranje materijalnih, informacijskih i vrijednosnih tokova u transakcijskom procesu poduzea, 3. Logistika je tehnika disciplina koja izuava rad, funkcioniranje i uvjete rada tehnikih sustava, obuhvaajui sve temeljne aktivnosti "ivotnog ciklusa" sustava, 4. Logistika obuhvaa vie funkcija u sklopu poslovanja poduzea, 5. Logistika predstavlja zbroj svih segmenata "ivotnog ciklusa" sustava potrebnih za osiguranje uinkovite potpore za funkcioniranje. Prema prethodnim definicijama i objanjenjima logistikom se postiu sljedei uinci: bri protok dobara, nia prosjena zaliha, vii koeficijent obrtaja, bri tok informacija i uinkovitije gospodarenje zalihama.

2. LOGISTIKA KAO ZNANOST

Logistika kao znanost predstavlja skup multidisciplinarnih i interdisciplinarnih znanja koja izuavaju i primjenjuju zakonitosti planiranja, organiziranja, upravljanja i kontroliranja tokova materijala, osoba, energije i informacija u sustavima. Nastoji nai metode optimizacije tih tokova s ciljem ostvarivanja ekonomskog efekta (profita).

3. LOGISTIKA KAO POSLOVNA AKTIVNOST

Obuhvaa sve djelatnosti potrebne za kompleksnu pripremu i realizaciju prostorne i vremenske transformacije dobara i znanja. Nastoji uporabom ljudskih resursa i sredstava u sustavima staviti na raspolaganje tritu traena dobra u pravo vrijeme i na pravom mjestu u traenoj koliini, kvaliteti i cijeni s tonim informacijama vezanim uz ta dobra. Naglasak je na minimalnim trokovima i optimizaciji kako bi se postigla vea profitabilnost. 3.1. POSLOVNA LOGISTIKA - ili logistika poduzea je ukupnost zadataka i mjera koji proizlaze iz ciljeva poduzea ,a odnose se na optimalno osiguranje materijalnih, informacijskih i vrijednosnih tokova u preobrazbenom procesu poduzea -to su izvrni poslovi u podruju nabave, uskladitenja, unutarnjeg transporta ,rukovanja sirovinama ,robom, poluproizvodima -zadaa PL protee se na cijelo poduzee -znaenje PL ima trend rasta poetkom 90-ih ,logistiki proizvodi kreu se oko 50% cijene proizvoda -marketing odluuje to treba prodati i proizvesti, proizvodnja odreuje ulaganja, logistika osigurava raspoloivost proizvodnih dobara i informacija u pravoj koliini, kvaliteti ,u pravo vrijeme i na pravom mjestu

-3-

- moe se raslaniti na :

1.MAKROLOGISTIKU -log.u okvirima nacionalanog gospodarstva,izmeu poduzea (bavi se robnim tokovima) 2.MIKROLOGISTIKA -logistika bolinice,vojna logistika,log.poduzea (prostorno vremenske transformacije materijalnih dobara)(skladite,transport,distribucija,regulacija proizvodnje) 3.MATALOGISTIKA -u nju ulazi promet dobara poduzea koja sudjeluju u nekom kanalu prodaje nekog proizvoda (industijskog dobavljaa,maloprodavaa i peditera) -zadaa poslovne logistike proteu se na cijelo poduzee,a ne samo kroz jednu poslovnu funkciju -kao znanost poslovna logistika predstavlja ekonomsku disciplinu i dio znanosti o upravljanju koji prouava tokove i preobrazbu ekonomskih sadraja u okviru poduzea

4. PROCES LOGISTIKE U ODRAVANJU

Ako bismo logistiku u poduzeu promatrali kao sustav onda treba imati u vidu da su njegovi bitni elementi materijalna dobra, kadrovi i informacije. Ovi su elementi ukljueni u jedan proces, u kojem se vri transformacija dobara. Logistiki sustav obino ima vie podsustava u kojima se odluuje i provodi sljedee: dranje zaliha, skladitenje i otprema, pregrupiranje, pakiranje i otprema, ukupno izvrenje naloga

Na temelju prethodnih razmatranja moemo zakljuiti da se logistika nalazi u gotovo svim segmentima poslovanja. Kao najvanije domene djelovanja logistike u poslovnom sustavu moemo istaknuti i pomnije razmotriti sljedee: nabava, proizvodnja, skladite, distribucija i promet.

4-

Slika 1. predstavlja jedan tipian logistiki sustav u jednom proizvodno orjetiranom tehnikom sustavu. P R O I Z V O D NJ A
D I S T R I B U C I

LO

N A B A V A

GIS

TI

KA

J A

Slika 1. Proces logistike u proizvodnji Nabava je funkcija i dio poslovnog procesa u kojem zapravo zapoinje njegov fiziki dio. Logistiki zadaci i djelovanje, odnosno aktivnosti nabave jesu sljedee: odluka o nabavi ili proizvodnji nekog inputa, utvrivanje postupaka, uvjeta i naina financiranja, usklaivanje rokova i koliina s proizvodnjom, analiza i utvrivanje djelovanja u cilju smanjivanja trokova inputa, kontrola kvalitete sirovina, reprodukcijskog materijala i opreme, izbor ambalae. Proizvodnja je centralni dio poslovnog procesa u kojem je uloga logistike sljedea: organizacija opskrbe i kretanja materijalnih vrijednosti, odluivanje do koje mjere kupovati odnosno proizvesti, planiranje i upravljanje proizvodnim procesima, razvoj skladita i internih prometnih puteva. Distribucija reprodukcijskog materijala i gotovih proizvoda jedan je od najbitnijih dijelova logistike. Naime, uinkovito distribuirati reprodukcijski materijal znai utjecati na smanjenje trokova, a isporuiti gotove proizvode do krajnjih kupaca stvara zadovoljstvo. To znai da je distribucija dio poslovne logistike funkcije, ali i bitan dio marketing miksa. Posebnosti distribucije kao elementa logistike oituje se u sljedeem: organizacija i definiranje lokacije skladita, odluke o visini zaliha na pojedinim skladitima, utvrivanje sustava dostave, izbor posrednika i sl. Promet se, u smislu izvrne logistike funkcije, dijeli na vanjski i unutarnji, jer svaki za sebe ima odreene posebne znaajke. Skladite je centar logistike bez obzira je li rije o sirovinama, odnosno reprodukcijskog materijalu ili o gotovim proizvodima. Politika skladitenja mole biti razliita, ali je teite na utvrivanju optimuma zaliha, kako bi s jedne strane proizvodnja bila zadovoljena, a s druge strane kupci bili na vrijeme opskrbljeni potrebnom koliinom i asortimanom. Ima djelatnosti (kao to -5-

je graditeljstvo) u kojima je skladite iskljuivo usmjereno na reprodukcijski materijal i opremu, odnosno inpute, te ga treba tako i promatrati. U skladinom se poslovanju obino vodi briga o sljedeem: u kolikoj mjeri je skladite uope potrebno, organizacija jedinstvenog skladita ili njegova dislokacija na vie jedinica, gospodarenje s materijalnim sredstvima, te primjena suvremenih metoda skladitenja i sl. Logistika u odravanju sustava je jedan sasvim drugaije postavljen proces koji polazi od nabave i skladita rezervnih dijelova, preko prometa ili isporuke na same zahvate odravanja. S K L A D I T E

LO

N A B A V A

GIS

TI

P R O M E T

KA

O D R A V A NJ E

Slika 2. Proces logistike u odravanju

6-

Slika 3. Organizacijska struktura logistike u odravanju

Slika 3. prikazuje jednu uobiajenu organizacijsku strukturu logistike u odravanju gdje je logistika smjetena u nabavu. To znai da se u toj jedinici organizira operativa, kadrovi i razvoj logistike djelatnosti. S obzirom na sloenost tehnikog sustava potrebno je organizirati posebno preventivno, korektivno i odravanje po stanju.

5. LOGISTIKI PARAMETRI
Logistika u tehnikom sustavu moe uinkovito funkcionirati ukoliko su poznati bitni parametri koji osiguravaju okvire njezinog djelovanja kao to su: gotovost (raspoloivost) sustava, pouzdanost sustava, pogodnost odravanja sustava, popravljivost sustava, trokovi ivotnog ciklusa sustava, ekonomska uinkovitost sustava, elementi integralne logistike podrke,

-7-

tehnika uinkovitost sustava. Posebni zahtjevi za kvalitetnu logistiku su sljedei: pokazatelji rada tehnologije u eksploataciji, konstrukcija i razmjetaj sastavnih elemenata, odreivanje reima tehnike dijagnostike, utvrivanje metoda i sredstava tehnike dijagnostike, utvrivanje resursa za sve vrste odravanja unifikacija i standardizacija rezervnih dijelova, unifikacija alata i instrumenata, osigurati visoki stupanj zamjenjivosti agregata i sl. Pogodnost odravanja je bitan logistiki parametar kako to prikazuje slika 4. gdje je vidljivo da se to sastoji od tehnologije izvoenja samih operacija odravanja, dijagnostike kontrole i obnovljivosti koja ima svoje posebne dimenzije.

Slika 4. Pogodnost odravanja Izvor: Adamovi, ., Logistiki sistem odravanja, Privredni pregled, Beograd, 1989.

8-

5.1.

Projektiranje logistikog sustava odravanja

Slika 5. Logistiki sustav odravanja Projektiranje logistikog sustava podrazumijeva odreene aktivnosti po fazama, kako to prikazuje slika 5. Kao i u drugim projektnim pristupima najprije se definira struktura, ciljevi i parametri, kao pretpostavka za vremensko terminiranje metoda i postupaka, zatim se utvruju elementi strojne i programske potpore. U smislu prethodnog se sustav optimiran kako bi se osigurala uinkovita implementacija. Prema tome logistiki sustav mora biti tako projektiran i organiziran da osigura punu pouzdanost u smislu odravanja tehnikog sustava. Projekt je podloga za poduzimanje organizacijskih koraka, a to znai integraciju strojne i programske potpore s kadrovskim potencijalom.

-9-

5.2. Model planiranja

Slika 6. Logistiko planiranje

Slika 6. pokazuje elemente planiranja u jednoj sloenoj logistikoj strukturi koja je vezana za tehniki sustav visokog stupnja sloenosti. Zato se posebice planiraju operativni i organizacijski postupci. Operativno planiranje podrazumijeva postupke osiguranja tehnikih potreba za uspjeno obavljanje radnih zahvata. To se odnosi osobito na pripremu alata, materijala i ostalih sredstava za rad. Organizacijsko planiranje je, prije svega, priprema kadrova putem potrebne edukacije. Posebne organizacijske pripreme u kadrovskom smislu zahtijeva tehnika dijagnostika. Osim toga potrebno je razraditi i pojedine operacije kako bi se osigurala uspjena implementacija.

10 -

6. LOGISTIKA U SKLOPU ODRAVANJA PREMA STANJU

Odravanje prema stanju ima svoje posebnosti u smislu dinamike meuzavisnih operacija. S obzirom na stalnu ovisnost o stanju sustava to podrazmjeva posebne metode i izuzetno precizno organiziranu logistiku potporu. Primjenu metoda odravanja prema stanju pretpostavlja udovoljavanje sljedeim uvjetima: 1. Tehniki sustav mora biti tako projektiran da je zatien od veih zastoja i havarija, 2. Sustav je konstruiran i izveden s visokim stupnjem tehnologije koja omoguava veliku pouzdanost te mogunost kontrole i tehnike dijagnostike, 3. Postoje uinkovite metode i sredstva tehnike dijagnostike, 4. Odravanje je samostalno s visokom razinom opremljenosti sredstava za odravanje.

Slika 7. Logistiki proces kod odravanja prema stanju

Slika 7. predstavlja jedan logistiki proces kod odravanja prema stanju, koji podrazumijeva prikupljanje i obradu informacija. To je pretpostavka za planiranje i uspjeno upravljanje odravanjem prema stanju. Prema tome poseban naglasak se daje informiranju jer samo brza informacija osigurava trenutne i uinkovite postupke kako bi odravani sustav to vie bio u stanju rada, a ne u zastoju.

- 11 -

7. ORGANIZIRANJE LOGISTIKE U ODRAVANJU

Organizaciju logistike u odravanju tehnikog sustava pokazuje slika 8. i to kao dio organizacijske strukture. S obzirom da je tehniki sustav proizvodnog tipa sama logistika je smjetena u radnu jedinicu odravanje. To je logino jer je logistika glavna potpora uspjenom odravanju. U tom smislu je logistika ispunila i ulogu nabave, kao i pripremu dokumentacije, kako bi operativni zahvati iz podruja odravanja bili izvedeni uinkovito.

Slika 8. Mjesto logistike u odravanju tehnikog sustava

Sa slike je vidljivo da je logistika u odravanju dosta sloena i obuhvaa vie aktivnosti. Kako je ve pripomenuto nabava je u odravanju dio logistike. Osim toga, svi pripremni postupci, kao to su dovoz rezervnih dijelova i skladitenje takoer dio logistike. U sklopu logistike priprema se i dokumentacija pa ostaju u sklopu odravanja tehniki zahvati.

12 -

8. GOSPODARENJE REZERVNIM DIJELOVIMA

Skladite je jo uvijek nuno kao prijelazno razdoblje prema- poznatom pristupu da skladita ne bude, odnosno da se izvri takvo informiranje i priprema kako bi se rezervni dijelovi nabavljali direktno od dobavljaa. S obzirom na sloenost tehnikog sustava, osobito kod odravanja prema stanju, skladite je jo uvijek potrebno kao bitan dio logistike potpore. U sklopu razmatranja logistika, moe se konstatirati da skladite ima sljedeu ulogu: U tehnikim sustavima skladite mole imati ulogu gospodarenja sa reprodukcijskim materijalom, ali i s gotovim proizvodima, S obzirom da se radi o odravanju i eksploataciji sustava posebnu pozornost treba posvetiti skladitu reprodukcijskog materijala, opreme i rezervnih dijelova,

U logistikom smislu proces gospodarenja imovinom u skladitu ima sljedee faze: istovar prispjele robe, identifikacija prispjele robe, kontrola ulaza robe, priprema robe za skladitenje, skladitenje i organiziranje uinkovitih obrtaja.

U tehnikim sustavima, bez obzira na njihovu svrhu, mogue su kombinacije skladitenja kako to prikazuje slika 9. gdje su razraene vrste i veliine skladita i njihove uloge kao i sami ciljevi skladitenja.

Slika 9. Vrste logistikog skladita

- 13 -