PRIMJER ZNANSTVENOG RADA

i
 Sažetak

Logistika su sve aktivnosti u postavljanju, osiguranju i poboljšanju raspoloživosti svih

osoba i sredstava, koje su pretpostavka, prateća pomoć ili osiguranje za tijekove unutar
jednoga sustava. To je kompleksan pojam koji objedinjuje aktivnosti usmjerene na
racionalizaciju poslovanja i smanjenje troškova kroz bolju organizaciju poslovanja i
upravljanje vremenom, ljudima, resursima, zalihama… Logistika je u ljudskoj povijesti bila
prisutna puno prije nego su ljudi postali svjesni njezinog postojanja, a na različite se
načine u samim početcima koristila u vojsci. Logistika u pravom smislu te riječi zaživjela je
tek nakon izuma parnog stroja i nakon povratka vojnika iz Drugog svjetskog rata. Kroz
povijest se razvijala zajedno s koncepcijama poslovanja u marketingu te su promjene
koncepcije marketinga uvelike utjecale i na logistiku. Mnogi autori izjednačavaju logistiku i
lanac opskrbe, neki smatraju da je logistika dio lanca opskrbe, a neki da je lanac opskrbe
dio logistike. Lanac opskrbe je lanac koji započinje neobrađenim sirovinama, a završava
kada krajnji potrošač upotrebljava proizvod. Lanac opskrbe povezuje poduzeća, a
podrazumijeva razmjenjivanje materijala i informacija sve dok se gotov proizvod ne
isporuči krajnjem korisniku. Logistika poduzeća bavi smanjenjem se troškova narudžbe i
logistike. Pod smanjenjem troškova logistike podrazumijeva se smanjenje troškova
oblikovanja, planiranje i kontrole tijekova materijala. Logistika želi utjecati na troškove
upravljanja i troškove koji nastaju kao posljedica držanja robe na zalihama, troškove
skladišnih kapaciteta, uskladištenja i iskladištenja, troškove transporta i troškove
pakovanja i rukovanja. Važan dio logistike čini i transport - prijenos ili prijevoz putnika i
robe s jednog na drugo mjesto, ili u širem smislu, aktivnosti potrebne za obavljanje
prijevoza i ostalih prijevoznih radnji, čuvanja i osiguranja stvari i dokumentacije prilikom
prijevoza robe ili ljudi. Menadžment izabire između jednog od šest načina transporta –
cestovni, željeznički, vodeni, zračni, cjevovodni i kombinirani – prema karakteristikama
prijevoza, a najčešće se u obzir uzima brzina, sigurnost i visina troškova.

Ključne riječi: Logistika; povijest logistike; lanac opskrbe; transport; virtualna logistika;
logistika u poslovanju; skladištenje

ii
Sadržaj

Sadržaj
1. Uvod................................................................................................................................... 1

Metode i tehnike rada.......................................................................................................... 2

POJMOVNO ODREĐENJE LOGISTIKE.............................................................................3

1.1. Pojam logistike............................................................................................................ 3

1.1.1.1. Svrha i zadaci logistike...................................................................................4

1.1.1.2. Vrste logistike.................................................................................................5

2. POVIJESNI RAZVOJ LOGISTIKE......................................................................................7

2.1. Logistika kroz povijest..................................................................................................7

2.2. Logistika do 1960. godine............................................................................................8

2.3. Razdoblje između 1960. i 1970. godine.......................................................................9

2.4. Razdoblje između 1970. i 1990. godine.....................................................................10

2.5. Razdoblje nakon 1990. godine..................................................................................11

3. UPRAVLJANJE LANCEM OPSKRBE..............................................................................12

4. LOGISTIKA U POSLOVANJU..........................................................................................15

4.1. Logistika na primjeru poduzeća Vitis d.o.o. – Varaždin..............................................17

5. ZAKLJUČAK..................................................................................................................... 17

6. Popis literature................................................................................................................. 19

6.1. Popis slika.................................................................................................................20

iii
 1. Uvod

U ovom će seminarskom radu biti definirana logistika te podrobnije pojašnjeno njezin

utjecaj na poslovanje u stvarnom životu. Kroz rad će biti istražena percepcija logistike kroz
povijest, pojava logistike i početci njezine primjene u poslovanju.

Logistika je opsežan pojam koji će biti podrobnije istražen kroz rad, osim samog
pojma logistike predmet istraživanja rada su i lanac opskrbe i virtualna logistika.

Logistiku predstavljaju aktivnosti usmjerene na smanjenje troškova poduzeća i

racionalizaciju djelovanja poduzeća, ovaj se pojam razlikuje ovisi o području gledišta, s
vojnog aspekta logistika je konstantna opskrba potrebnim namirnicama, sredstvima,
oružjem… Dok s aspekta poduzeća logistika ima za cilj povećanje konkurentnosti
smanjenjem troškova i ekonomičnim nastupanjem na tržištu.

Cilj ovog rada je podrobnije istražiti logistiku kao znanost, njezin nastanak i etape
kroz povijest te donijeti zaključke o tome što je logistika promijenila i kakav utjecaj su
promjene koncepcija logistike donijele na poslovanje.

Logistika je donijela neizbrisiv trag te su logistički sustavi poslovanja pomogli

poduzećima podići razinu poslovanja te smanjiti i racionalizirati troškove poslovanja.

1
Metode i tehnike rada
Prilikom pisanja ovog rada najveći će naglasak biti na istraživanju relevantnih
sekundarnih podataka na internetu. Za potrebe pisanja rada u najvećoj će se mjeri koristiti
Google aplikacija „Google znalac“ te internetska stranica Sveučilišnog računskog centra
Sveučilišta u Zagrebu „Hrčak SRCE.“ Ove su stranice izabrane s ciljem pronalaženja istinitih,
korisnih i ispravnih tvrdnji kako bi sve informacije iznesene u radu bile točne i pouzdane.

U ovome seminaru korištene su navedene metode:

 Induktivna metoda: proučavanje te prikupljanje činjenica dovelo je do suda o istima i

općih zaključaka o navedenoj temi.

 Deduktivna metoda: od deduktivnih metoda najveću su ulogu imali postupci: sinteze,

generalizacije i apstrakcije.

 Metoda analize: raščlanjivanje zaključaka na jednostavnije dijelove.

 Metoda deskripcije: opisivanje pojmova

 Metoda kompilacije: u pisanju rada korištene su analize drugih radova te njihovi

zaključci na kojima smo gradili svoje. Ova metoda korištena je u kombinaciji s drugim
metodama.

2
POJMOVNO ODREĐENJE LOGISTIKE
Logistika je opsežan pojam čije se značenje razlikuje u matematici, filozofiji, vojsci i
poslovanju. Kroz ovo će poglavlje biti pojašnjeno značenje, svrha i zadatke logistike te vrste
logistike.

1.1. Pojam logistike

Hrvatska enciklopedija (2022.) dijeli logistiku prema različitim shvaćanjima pojma.
Logistika tako može značiti umijeće računanja ili cijeli nauk o formalnim pretpostavkama, u
vojnoj je terminologiji logistika znanstvena disciplina i djelatnost organizacije koja proučava i
koordinira pokret, smještaj i opskrbu vojnih jedinica neovisno o tome jesu li jedinice u ratu ili
nisu.

Opća definicija logistike kaže kako se pod logistikom podrazumijeva „ukupnost

aktivnosti u postavljanju, osiguranju i poboljšanju raspoloživosti svih osoba i sredstava, koje
su pretpostavka, prateća pomoć ili osiguranje za tijekove unutar jednoga sustava" ( Segetlija,
Lamza-Maronić, 1993. prema Rupper, P.).

Logistika je opsežan pojam i ima različite definicije ovisno o kontekstu u kojemu se

spominje. Logistika se može definirati i kao djelatnost koja podrazumijeva prijenos ili prijevoz
ljudi, dobara ili informacija od točke A do točke B, odnosno od proizvođača do krajnjih
korisnika, gledajući da je ta roba u pravo vrijeme na pravom mjestu, da su troškovi
minimalnni i da se krajnjem korisniku osigura maksimalno zadovoljstvo. Postoji i logistika
poduzeća koja predstavlja mjere i zadatke izvedene iz ciljeva poduzeća, a njihova je svrha
osiguranje tijekova materijala, informacija i vrijednosti u poduzeću. Logistika uključuje sve
aktivnosti planiranja, vođenja, realiziranja i kontrole prostorne i vremenske transformacije
dobara. ( Segetlija, Lamza-Maronić, 1993.)

Logistika se najjednostavnije može okarakterizirati kao proces kroz koji se

savladavaju vrijeme i prostor uz minimalizaciju troškova. Poslovna logistika provodi se s
ciljem dostavljanja prave robe na pravo mjesto, a da pri tome troškovi budu minimalni. Pri
logističkom planiranju važno je u obzir uzeti želje i potrebe kupaca te ih prihvatiti kao vrlo
važan segment poslovanja.

Poslovna logistika treba dati odgovor na četiri osnovna pitanja: Kako rukovati
narudžbama? Gdje locirati zalihe? Koju količinu zaliha treba održavati? Kako dostavljati
robu?

Iz svega navedenog može se zaključiti da logistika općenito odgovara na pitanja

3
  Kako – tehnička komponenta
 gdje – informacijska komponenta
 koliko – gospodarska komponeneta

Korijen riječi logistika potječe od grčke riječi logos što znači razum, odnos, pojam, razlog,
um.

Regodić (2010.) naglašava kako logistika ima dvije osnovne aktivnosti –

 kretanje – proizvoda, poluproizvoda i sirovina između dobavljača, skladišta i

potrošača te izbor transporta prema određenim kriterijima (vlastiti ili tuđi
prijevoz i sl.)
 skladištenje – veličina, dizajn i lokacija skladišta, naručivanje odgovarajućih
količina proizvoda, sirovina i materijala, određivanje učestalosti naručivanja i
sl.

1.1.1.1. Svrha i zadaci logistike

Logistika se bavi konstantnim usavršavanjem tijeka dobara i informacija najčešće

kroz poduzeće. Logistika ima važnu funkciju držanja svega pod kontrolom. U opisu posla
logistike stoji planiranje, vođenje, realiziranje i kontrola, no i mnoštvo drugih čimbenika.
Logistika mora konstantno imati nove informacije i znati što se događa u poduzeću i
okolini kako bi se u pravo vrijeme donijele odluke pogodne za poduzeće. Osim toga, važan
dio logistike je i izbor i primjena modela odlučivanja o nabavi, skladištenju, transportu,
upravljanju robom, poluproizvodima i sirovinama i sl. (Segetlija, Lamza-Maronić, 1993.)
Zadatci poslovne logistike, prema Segetlija i Lamza-Maronić (1993.) djeluju na više
područja, a imaju izuzetan utjecaj na cjelokupno poduzeće. Poslovna logistika svoje
djelovanje prenosi na ulaganja proizvodnih sredstava, kadrove, financije, know-how i ostale
segmente poduzeća.
Osim toga, daje načine, lokacije i količine npr. broj proizvoda koji moraju biti
dostavljeni na određeno područje određenom rutom i sl. Brine za opskrbu i organizira lance
opskrbe, transportne sustave i transport, skladištenje, rukovanje i pakovanje robe, povrat
robe, distribuciju i izbor posrednika…

4
 1.1.1.2. Vrste logistike

Pojam logistika dijeli se na dvije osnovne kategorije: ulaznu logistiku i izlaznu

logistiku. Ulazna logistika ( eng. Inbound logistics ili Inward logistics) je niz aktivnosti koje
predstavljaju prijem, skladištenje i raspodjelu inputa za proizvodnju, odnosno može se
definirati kao kretanje materijala u poduzeće od dobavljača. Izlazna logistika ( eng. Outbound
logistics ili outward logistics) je niz akivnosti koje predstavljaju prikupljanje, skladištenje i
distribuciju proizvoda kupcima, odnosno može se definirati kao kretanje materijala od
poduzeća do vanjskih korisnika. Postoje tri osnovne vrste logistike – vojna, tehnička i
poslovna logistika, međutim postoji više podjela logistike pa tako i podjela prema području
djelovanja.

Logistika se prema području djelovanja može podijeliti na: (Regodić, 2010.)

1. Megalogistika – najveći skup znanja, zakona i teorija o logistici, a odnosi se na logistiku

na razini svjetskih fenomena
2. Globalna logistika – fokus znanja, resursa i potencijala na mogućnosti globalnog tržišta
3. Metalogistika – nalazi se na granici između makro i mikrologistike, sistemi izvan
organizacije koji nadilaze pravne i organizacijske granice poduzeća
a. Makrologistika – logistički sustavi ukupnog gospodarstva
b. Mikrologistika – logistički sustavi pojedinačnih dijelova gospodarstva (Segetlija i
Lamza-Maronić, 1993.)
4. Interlogistika i intralogistika – koje za cilj imaju internacionalizaciju poslovanja te razvoj
logističkih procesa
5. Servisna logistika – koordinirane logističke aktivnosti pomoću kojih se osigurava pružanje
obećane kvalitete krajnjim korisnicima
6. Informacijska logistika - prikupljanje primarnih i sekundarnih podataka te njihova obrada i
razmjena
7. Menadžment logistika – skup aktivnosti koje osiguravaju razvoj učinkovitog sustava
menadžmenta u poduzeću
8. Logistika održivog razvoja – aktivnosti usmjerene na osiguranje privrednih i ekoloških
ciljeva.

5
 Regodić (2010.) kao osnovne logističke funkcije izdvaja realizaciju narudžbi, upravljanje
zalihama i skladištenje, pakovanje te transport.

Segetlija i Lamza-Maronić (1993.) prema tome izdvajaju osnovne logističke podsustave:

 Logistika nabave
 Logistika opskrbe
 Logistika proizvodnje
 Logistika distribucije
 Logistika zbrinjavanja

Logistika proizvodnje obuhvaća: razmatranja u vezi potrebnih resursa, strukturiranje

proizvodnje, planiranje i upravljanje proizvodnjom te održavanje fizičkog i informacijskog toga
kroz proizvodnju.

Logistika distribucije obuhvaća: upravljanje zalihama na pojedinim skladištima,

upravljanje sustavom skladištenja i komisioniranja te upravljanje troškovima distribucije.

Logistika skladišta povezana je s logistikom nabave, proizvodnje i distribucije, a

obuhvaća: pronalazak prikladnog skladišta, osiguranje nužnih funkcija skladišta, ostvarenje
optimalnog sustava skladištenja i komisioniranja, odlučivanje u vezi kvantitete skladištenih
proizvoda i provedbe standarda te pronalazak najekonomičnijih transportnih sredstava.

6
 2. POVIJESNI RAZVOJ LOGISTIKE
Kroz ovo će poglavlje biti pojašnjen razvoj i shvaćanja logistike tijekom povijesti.
Razdoblja su podijeljena na 4 osnovna razdoblja –

 razdoblje do 1960. godine

 razdoblje između 1960. i 1970. godine
 razdoblje između 1970. i 1980.
 razdoblje nakon 1990. godine.

Ova podjela na razdoblja je načinjena prema Regodić (2010.) jer svako od četiri
osnovna razdoblja sadrži karakteristike prema kojima je prepoznatljivo, a u nastavku rada će
biti pojašnjene.

2.1. Logistika kroz povijest

Logistika je prvi put spomenuta još u 6. stoljeću prije Krista u kineskom vojnom
traktatu kojeg je napisao Sun Tsu. Dokument pod nazivom Sun Zi Bing Fa ili Umijeće
ratovanja sastoji se od 13 poglavlja koji su posvećeni ratovanju, te slovi kao najbolje djelo
vojne strategije i taktike toga vremena. Prema Umijeću ratovanja logistika je jedno od 5
temeljnih načela ratovanja. 4000 godina prije Krista ratni pohodi Asirske vojske predstavljaju
također jedan od oblika logistike, gdje su ratne postrojbe kovača i njihovo ustrojavanje bili
ključni u svrhu održavanja ratničkih oružja i vozila. Nadalje, 327. godine prije Krista u ratnim
pohodima Aleksandra Makedonskog prema Indiji također se pojavljuje oblik logistike, točnije
opskrba njegove vojske, opskrba skladišta, uspostava bojišta i slično. Tada su osvajači popit
njega koristili logističku teoriju da bi uz što manje gubitke proširili svoj teritorij i pronašli
trgovačke puteve. Veliki kartaški general Hanibal, omogućio je pomoću logističke teorije i
dobre organizacije transport 30 tisuća vojnika, konja i slonova. I Napoleon se oprobao u
logističkoj teoriji i organizaciji, no neuspješno, te su pogrešni logistički potezi poput njegovog
doveli i do toga da Prvi svjetski rat potraje i pretvori se u sukob svjetskih razmjera. Nešto
kasnije logistička znanja primjenjivala su se sve više u planiranju i upravljanju zalihama te
regrutiranju savezničkih trupa, kao na primjer u Drugom svjetskom ratu. Već tada su se
postavljala pitanja o složenijim logističkim problemima te je tada formuliran moderan koncept
vojne logistike.

Osim vojne uloge, logistička teorija koristila se i u svrhu trgovine, pa su se tako

trgovačke aktivnosti tijekom kasnog brončanog doba na području Mediterana temeljile na
poznavanju logističkih zakonitosti.
7
 2.2. Logistika do 1960. godine
Dvije su verzije nastanka pojma logistika, a obje verzije potekle su iz Francuske. Prvi
označava vojni čin, a drugi na prostornu vojnu organizaciju. (Tepić, Tanackov i Stojić, 2011.)
Regodić (2020.) naglašava kako je logistika prisutna kroz cijelu ljudsku povijest, a tome u
prilog svjedoče i brojni povijesni izvori. Čak i kada logistika nije postojala kao znanost, ona se
uvelike koristila za svrhe vojske. Svoj procvat i češću upotrebu doživjela je tijekom drugog
svjetskog rata kada je upotrebljavana za planiranje i upravljanje opskrbljivanjem dovoljne
količine zaliha. Sve češćom primjenom logistike u Drugom svjetskom ratu, logistika je
poprimala modernu koncepciju vojne logistike. Zanimljiva je činjenica kako su brojni ljudi koji
su se u Drugom svjetskom ratu bavili logistikom počeli logistički način razmišljanja i
rješavanje problema počeli koristiti u problemima poslovne logistike
Pojava logistike u gospodarskim djelatnostima veže se uz 19. stoljeće (Protrka,
2009.), a neki autori vežu ju i uz pojavu parnog stroja. Također, logistika se počela sve više
proučavati pojavom marketing-koncepcije 1950-ih godina.
U vremenu do 1960. godine fokus privrede bio je na proizvodnji i prodaji, a skladišta
su bila krcata robom. Krajem 50.-ih godina u poduzećima se kreću provoditi logističke
aktivnosti i raspoređuju se po cijelom poduzeću. (Regodić, 2010.)

8
 2.3. Razdoblje između 1960. i 1970. godine

Ovo razdoblje karakterizira promjena filozofije upravljanja marketingom te se sve veći

napori ulažu u marketing. Marketing koncepcija je sve zastupljenija pa dolazi do intenzivnijih
napora uloženih u unapređenje prodaje te sve jačih marketinških napora.
U ovom je vremenskom razdoblju stanje na zalihama bilo sve veće, a troškovi zaliha
rastu srazmjerno sa stanjem na zalihama. Osim toga, marketing-koncepcija bila je tek u
začetku i konstantne želje da se zadovolje želje i potrebe potrošača prouzrokovale su velika
povećanja asortimana, i samim time dodatno zagušivala već prepunjena skladišta.
Povećanje troškova zaliha i povećanje asortimana povećali su troškove do te mjere da su
poduzeća bila prisiljena djelatnost usmjeravati na rentabilnija područja djelovanja tj. na
područja na kojima se proizvod može prodati po cijeni većoj nego što uistinu vrijedi.

U ovom vremenskom razdoblju logistika se dijeli u tri aktivnost koje su se do 1960-ih

godina obavljale u cjelokupnom poduzeću: (Regodić, 2010.)

 Upravljanje materijalima – sadržavalo je poslove ulaznog prijevoza i izborom

prijevoznika (javnih ili privatnih) i načinom transporta, nabava, upravljanje
zalihama sirovina, predviđanje potražnje te planiranje proizvodnje

 Procesi u poduzeću – koji su sakupili poslove planiranja i upravljanja skladištem,

planiranje i upravljanje distributivnim centrom, izbor lokacije tvornice i upravljanje
zalihama poluproizvoda, odlaganje otpada, rukovanje materijalima i pakovanje

 Fizička distribucija – objedinila je izlazni i međunarodni prijevoz, upravljanje

zalihama gotovih proizvoda, briga za servise i rezervne dijelove, rukovanje
vraćenom robom te procesiranje nabave

9
 2.4. Razdoblje između 1970. i 1990. godine

U poduzećima je prepoznata važnost logistike pa su sedamdesetih godina bile grupirane

aktivnosti logistike na upravljanje materijalima i fizičku distribuciju. U ovom se vremenskom
razdoblju pažnja se sve više posvećuje potrebama krajnjeg potrošača jer se napokon
shvatilo kako se obraćanjem pažnje na ono što potrošači žele kupiti smanjuju troškovi. Tada
ključni logistički faktori postaju vrijeme i način isporuke te raspoloživost proizvoda.
Između 1970. i 1980. godine upravljanje materijalima postaje ulazna logistika, a procesi u
poduzeću izlazna logistika, stoga se logistika dijeli na tri osnovna dijela – ulazna logistika,
procesi u poduzeću i izlazna logistika.

Nakon 1980. godine počinje se naveliko shvaćati kako se u logistici nalazi ključ za
uspješnu racionalizaciju proizvodnje i minimalizaciju troškova. Logistika nakon 1980. godine
postaje ključan čimbenik za konkurentska natjecanja na tržištu. Za ovaj je vremenski period
karakterističan drastičan rast poslovanja, a s tim i ekspanzija i proširenje poslovanja na
različita tržišta. Ekspanzijom poslovanja na različita tržišta porasla je potreba za kontrolom i
upravljanjem kretanja materijalnih i robnih tijekova.
U ovom se vremenskom periodu polako počinje shvaćati da je došlo do određene razine
zasićenja tržišta te se profit više ne ostvaruje proizvodnjom i prodajom već i posebnom
kontrolom i racionalizacijom troškova na tržištu i s klijentima.
U procesu proizvodnje počinje se pridavati pažnja logistici i kvaliteti profita. U ovom
vremenskom razdoblju dolazi do koncepta integralne logistike. (Regodić, 2010.)

10
 2.5. Razdoblje nakon 1990. godine

Nakon 1990. godine dolazi novo razdoblje integralne logistike, poduzeća shvaćaju da je
važno održati proces kontrole tijeka robe i usluga neprekidnim te objedinjavanjem
dobavljača, posrednika i proizvođača nastaje takozvani lanac opskrbe, a time se aktivnosti
ulazne logistike, procesa u poduzeću i izlazne logistike koje su bile osnovne aktivnosti do
1990. godine prebacuju u aktivnosti upravljanja lancem opskrbe.

Nakon 1990. godine nastaje koncepcija potpune integracije kanala i upravljanje lancem
opskrbe koje traje i danas. Danas se pojam logistike shvaća kao upravljanje i kontrola zaliha,
kretanje zaliha ili zadržavanje u pogonu. Logistika se u današnjem smislu može promatrati
kao znanstvena disciplina ili kao specifična funkcija poslovnog subjekta. (Regodić, 2010.)

U međuvremenu nastaje i takozvana integrirana logistika. Regodić (2010.) prema Little

definira integriranu logistiku kao: „proces predviđanja potreba i želja kupaca; prikupljanje
materijala, ljudi, tehnologija i informacija potrebnih za ispunjenje tih želja i potreba
optimizacije proizvodnje mreže roba ili usluga s ciljem ispunjenja zahtjeva kupca i korištenja
mreže s ciljem ispunjenja zahtjeva kupca unutar zadanog vremenskog roka.“

Regodić (2010.) dijeli integriranu logistiku na:

 Osnovne logističke aktivnosti – kretanje robe kanalom distribucije

(transport, upravljanje zalihama, rukovanje materijalom…)
 Logističke aktivnosti usluge – vrijeme čekanja, raspoloživost i izbor načina
pružanja usluga

11
 3. UPRAVLJANJE LANCEM OPSKRBE
Lanac opskrbe pojavljuje se 1982. godine. Prema Vijeću za logistički menadžment,
2005. godine (engl. Council of Logistic Management - CLM) lanac opskrbe podrazumijeva
lanac koji započinje neobrađenim sirovinama, a završava kada krajnji potrošač upotrebljava
proizvod. Lanac opskrbe povezuje poduzeća, a podrazumijeva razmjenjivanje materijala i
informacija sve dok se gotov proizvod ne isporuči krajnjem korisniku. Svi isporučitelji,
davatelji i korisnici usluga čine veze lanca opskrbe (Regodić, 2010.). Slika 1 prikazuje primjer
lanca opskrbe.

Slika 1 - Primjer lanca opskrbe

(Preuzeto s: https://www.efzg.unizg.hr/UserDocsImages/KID//Trade%20Perspectives
%202013.pdf, 3.6.2022.)

Proces opskrbe čine:

 prepoznavanje potreba – uočavanje onoga što je potrebno u danom trenutku

 izbor dobavljača – traženje ponuda, odlasci na sastanke i sl.
 definiranje narudžbe i naručivanje – popunjavanje narudžbenice, definiranje
ugovornih klauzula, potpisivanje ugovora i sl.
 upravljanje procesom isporuke – kontrola roka isporuke i lokacije isporuke
 vrednovanje obavljene isporuke – vrednovanje dobavljača i isporučene robe

12
 Prije nego se donese odluka o nabavi, potrebno je napraviti detaljnu analizu potreba
nabave. Prilikom pregovaranja o nabavi važno je bar u svrhu orijentacije znati razinu
pregovaračke moći na tržištu.

Pregovaračku moć definira pozicija poduzeća na tržištu, a veća pregovaračka moć

dozvoljava dominantniju ulogu i odlučniji pristup prilikom pregovaranja. Pregovaračka moć je
veća ako ima vrlo mali broj konkurenata ili na bilo koji drugi način poduzeće ima velik tržišni
udio.

S većim brojem konkurenata i manjim tržišnim udjelom, slabi i pregovaračka moć

poduzeća. Kada se mijenja razina pregovaračke moći na tržištu, tada i poduzeće čija se
pregovaračka moć mijenja, mijenja svoj pristup i ponašanje u pregovorima. I unutarnji i
vanjski faktori uvelike utječu na pregovaračku moć te se pregovaračka moć može promijeniti
„preko noći“. (Regodić, 2010.).

Poduzeća koja imaju slabiju pregovaračku moć najčešće nemaju puno izbora te
prihvaćaju lošije uvijete razmjene samo kako bi ostvarili razmjenu te kako poduzeće s većom
pregovaračkom moći ne bi odlučilo sklopiti dogovor s konkurentnima.

Različiti autori različito shvaćaju odnos između logistike i lanca opskrbe. Neki autori
opskrbni lanac shvaćaju kao dio logistike, neki autori smatraju da je logistika dio opskrbnog
lanca, dok neki smatraju da logistika i opskrbni lanac imaju jednako značenje. Slika 2
prikazuje odnos i obuhvat pojmova logistike i opskrbnog lanca.

Slika 2 - Odnos logistike i opskrbnog lanca

(Preuzeto s: https://www.efzg.unizg.hr/UserDocsImages/KID//Trade%20Perspectives%202013.pdf, 3.6.2022.)

13
 Upravljanje lancem opskrbe (engl. Supply Chain Management - SCM) vezano je uz
upravljanje ljudima koji sudjeluju u lancu opskrbe, a glavni zadatak je osposobiti ih za
postizanje zajedničkih uspjeha.

Četiri su temeljna procesa koja šire i određuju opseg djelovanja lanca opskrbe:
(https://www.efzg.unizg.hr/UserDocsImages/KID//Trade%20Perspectives%202013.pdf):

1. Planiranje
2. Nabava
3. Izrada
4. Isporuka

Menadžment lancem opskrbe je proces tijekom kojeg se organiziraju, planiraju i

kontroliraju tokovi materijala i usluga od proizvođača do krajnjeg potrošača. Dužina lanca
opskrbe ovisi o broju pružatelja usluga ili proizvođača koji proizvod prođe od trenutka prvog
korištenja još dok je sirovina.
On obuhvaća sve aktivnosti sudionika na svim razinama aktivnosti. Cilj lanca
opskrbe, prema Regodić (2010.), je povećanje konkurentnosti kroz zbližavanje sudionika
lanca i bolju koordinaciju tijekova.
Prilikom tijeka kroz lanac opskrbe može se pojaviti nekoliko problema, a najčešće su
to konfliktni ciljevi sudionika lanca ili promjena zahtjeva korisnika ili narušavanje poslovnih
odnosa između sudionika u lancu (Regodić, 2010.).

14
 4. LOGISTIKA U POSLOVANJU

Svrha je poslovne logistike učestalo usavršavanje tijeka dobara i informacija kroz

sustav. Dobra koordinacija može dovesti do savršene usklađenosti sustava i ciljeva i
eliminacije posebnih ciljeva podsustava.

Slika 3 - Logistika u suvremenom poslovanju

(Protrka, 2009.)

Logistika poduzeća su zadaci i mjere koji nastaju iz ciljeva poduzeća, a teže

optimalnom osiguranju tijeka materijala, informacija i vrijednosti (proizvoda/usluga) u
transformacijskim procesima (Segetlija i Lamza-Maronić, 1993.).
Dva osnovna opća cilja logistike poduzeća su efikasnost i efektivnost. Iako se u
hrvatskom jeziku ove riječi koriste kao istoznačnice postoji značajna razlika između pojmova.
Efikasnost je težnja k zadovoljenju potrebe potrošača za robom na određenom mjestu i
unutar određenog roka, efikasnost se veže uz ostvarenje cilja tj. je li cilj ispunjen ili ne.
Efektivnost je zadovoljenje potreba potrošača za traženom robom uz minimalne troškove
realizacije potrebe. Efektivnost se veže uz sredstva i načine na koje se postiže određeni cilj
(Regodić, 2010.).
Regodić (2010.) dijeli elemente usluge logistike poduzeća na 5 skupina:
1. Vrijeme isporuke – vrijeme koje protekne od dobivanja narudžbe do raspoloživosti
naručene robe kod kupca
2. Pouzdanost isporuke – vjerojatnost ostvarivanja ugovorenog vremena isporuke robe
3. Fleksibilnost isporuke – sposobnost sustava isporuke za odgovor na posebne želje
kupca
15
 4. Kvaliteta isporuke – točnost količine i vrste isporuke i stanje isporučene robe
5. Informacijska sposobnost – sposobnost davanja logističkih informacija te brzog i
točnog odgovora na pitanja kupaca nakon narudžbe

Logistika poduzeća aktivno se bavi smanjenjem troškova kako narudžbe tako i same
logistike. Pod smanjenjem troškova logistike podrazumijeva se smanjenje troškova
oblikovanja, planiranje i kontrole tijekova materijala. Zatim, logistika želi utjecati na troškove
upravljanja i troškove koji nastaju kao posljedica „stajanja“ robe na zalihama, troškove
skladišnih kapaciteta, uskladištenja i iskladištenja, troškove transporta i troškove pakovanja i
rukovanja (takozvane manipulativne troškove) (Regodić, 2010.).
Konkretni ciljevi logistike poduzeća je stvoriti odgovarajuće uvijete i osiguravanje
stavljanja na raspolaganje predmeta u određeno vrijeme na određenom mjestu u
odgovarajućoj količini s odgovarajućom kvalitetom i informacijama i po cijeni koja je
konkurentna na tržištu.

Slika 4 - Tokovi vrijednosti u poduzeću

(Regodić, 2010.)

Regodić (2010.) navodi kako: „Logistika ne predstavlja novo otkriće. Ona samo daje novi
značaj tokovima materijalnih dobara i pripadajućih informacija i predstavlja nov način
razmišljanja o problemima, novi pristup njihovom rješavanju odnosno viziju koja može nekom
današnjem poduzeću osigurati konkurentsku prednost na tržištu kroz smanjenje troškova

16
proizvodnje i distribucije, povećanje fleksibilnosti i sposobnosti za brže reagiranje na tržišne
promjene.

4.1. Logistika na primjeru poduzeća Vitis d.o.o. –

Varaždin

Tvrtka Vitis d.o.o. aktivno posluje od 1993. godine. Zastupa strane principale i distribuira
njihove proizvode za prehrambenu industriju i druge.
Nabavna funkcija ovog poduzeća je nabaviti osnovni materijal (sirovine i repromaterijal),
potrošni materijal (uredski pribor, sredstva za čišćenje i sl.) te osnovna sredstva (strojevi,
alati, kontrolna i mjerna oprema, itd.). U procesu nabave koriste se dokumenti kao što su
otpremnice, primke, upiti dobavljačima, ponude te narudžbe i narudžbenice. Tijek nabave
ove tvrtke odvija se slijedećim redoslijedom: izdavanje zahtjeva za repromaterijal i sirovine,
izrada narudžbenice za nabavu na temelju zaliha, predaja narudžbenice u nabavu, odabir i
odobravanje dobavljača, naručivanje i praćenje realizacije, prijem robe, reklamacija,
skladištenje, predaja dokumenata u likvidaturu i obrada dokumenata, predaja i pregled
dokumenata u nabavi/uvozu te naposljetku predaja dokumenata u likvidaturu i naplata
dobavljača. Provedeno je istraživanje zadovoljstva na temelju anketiranja ključnih klijenata,
gdje su ispitani o cjelovitosti uslužnog programa, kvaliteti proizvoda, prihvatljivosti cijene
proizvoda/usluga u odnosu na konkurenciju, poštivanju dogovorenih rokova isporuke,
općenitoj informiranosti o tvrtki i proizvodima, profesionalnosti osoblja te ukupnim
zadovoljstvom poslovnom suradnjom. Provedeno istraživanje tvrtke Vitis d.o.o. otkrilo je kako
tadašnji klijenti nisu zadovoljni cijenama proizvoda/usluga u odnosu na konkurenciju, dok su
najviše ocjene date za profesionalnost osoblja. Na temelju istraživanja mogu se predložiti
aktivnosti za afirmaciju logističke distribucije u poduzeću Vitis d.o.o. i to: aktivnosti za
afirmaciju nabavne logistike, skladišne logistike, prodajne logistike te aktivnosti
osposobljavanja ljudskih potencijala.

5. ZAKLJUČAK
Logistika je na svojim početcima imala za cilj osigurati lakše upravljanje zalihama te bržu
prodaju zaliha, no s vremenom se mijenjala upravo kao i koncepcije marketinga. Promjenom
marketinške koncepcije s proizvodnje na prodaju i logistika je mijenjala svoj fokus kako bi na
kraju, skupa s marketing-koncepcijom poslovanja doživjela potpuni procvat stavljajući fokus
na krajnjeg potrošača, njegove želje i potrebe.

17
U poslovnom svijetu uspijevaju oni koji imaju informaciju. Nije u pitanju bilo kakva
informacija, već informacija što je traženo na tržištu – ili još bolja – što će biti traženo na
tržištu u skorijoj ili daljoj budućnosti. Informacije su svugdje dostupne i uspjeh doživljavaju
upravo oni koji prvi imaju pravu informaciju. Logistika i marketing koreliraju i zanima ih što
potrošač treba i želi.

Procvat poslovanja i povećanje prodaje dogodio se upravo u trenutku kada se kupce prestalo
nagovarati da kupe nešto što se ranije proizvelo, već ih se počelo ispitivati što oni žele da se
proizvede.

Informacija je novac, a stavljanje fokusa na ono što potrošači žele je uspjeh. Logistika je
važna za prodaju proizvoda, a posebno je važno obratiti pažnju da zaposlenici u logistici
doista znaju što rade i zašto donose određene odluke.

18
 6. Popis literature
1. Buntak, K. i Šuljagić, N. (2014). Ekonomika logističkih funkcija u poduzeću. Tehnički
glasnik, 8 (4), 388-393. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/131568
2. logistika. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav
Krleža, 2021. Pristupljeno 7. 6. 2022. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?
ID=36989
3. Perspektive trgovine, dostupno na:
https://www.efzg.unizg.hr/UserDocsImages/KID//Trade%20Perspectives%202013.pdf
pristupljeno 3.6.2022.
4. Protrka, R. (2009). Virtualna logistika. Tehnički glasnik, 3 (1-2), 72-78. Preuzeto s
https://hrcak.srce.hr/85961
5. Regodić, D. (2010). Logistika. Fakultet za informatiku i menadžment, Univerzitet
Singidunum, Beograd.
6. Segetlija, Z. i Lamza-Maronić, M. (1993). Poslovna logistika - specifična funkcija
poduzeća. Ekonomski vjesnik, VI (2), 293-305. Preuzeto s
https://hrcak.srce.hr/227991
7. Tepić, J., Tanackov, I. i Stojić, G. (2011). Drevna logistika – povijesna distanca i
etimologija. Tehnički vjesnik, 18 (3), 379-384. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/71818
8. Zekić, Z. (2017). Logistika kao integrativna upravljačka funkcija – fokus suvremenog
menadžmenta. Oeconomica Jadertina, 7 (2), 96-105. Preuzeto s
https://hrcak.srce.hr/191394
9. Kozina, G. i Darabuš, M. Uloga logističke distribucije u poduzeću Vitis d.o.o.-
Varaždin. Preuzeto s 149151 (srce.hr)
10. Krpanić, D. (2017.). Analiza logističkog procesa skladištenja primjenom simulacijskog
modela – studija slučaja. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti.
Preuzeto s preview (nsk.hr)
11. Dvanajščak, F. (2019.). Organizacija distribucije robe široke potrošnje. Sveučilište
Sjever. Preuzeto s view (unin.hr)
12.

Navođenje literature

Za navođenje literature u radu možete odabrati i koristiti jedan od sljedeća dva ponuđena
stila: APA ili IEEE stil. Važno je dosljedno primjenjivati odabrani stil u cijelom radu.

U popisu literature potrebno je navesti svu literaturu i samo literaturu koju ste koristili u
tekstu.

Uz svaku preuzetu tvrdnju potrebno je navesti njezin izvor, tj. referencu. Reference se u
tekstu navode tako da se uz citirani tekst navede izvor, sukladno načinu propisanom
odabranim stilom i FOI preporukama za citiranje i referenciranje.

19
 6.1. Popis slika
Slika 1 - Primjer lanca opskrbe..............................................................................................10
Slika 2 - Odnos logistike i opskrbnog lanca...........................................................................11
Slika 3 - Logistika u suvremenom poslovanju........................................................................13
Slika 4 - Tokovi vrijednosti u poduzeću.................................................................................14

20