Veleuilite u ibeniku

Struni studij Promet

MIKRO LOGISTIKI SUSTAVI

Seminarski rad

ibenik, 2013.

Veleuilite u ibeniku
Struni studij Promet

MIKRO LOGISTIKI SUSTAVI

Seminarski rad

Kolegij: Prometna logistika

Mentor: dipl. ing. prom. Darijo ego
Studenti: Magdalena Paanin, Kristina Jaman, Marko Goreta
Matini broj: 132481131, 131501131, 132101131

ibenik, prosinac 2013.

SADRAJ:
1. UVOD.....................................................................................................................................4
2. LOGISTIKA...........................................................................................................................5
2.1. PODJELA LOGISTIKE..................................................................................................7
3. MIKRO LOGISTIKI SUSTAVI.......................................................................................9
4. CILJ LOGISTIKE PODUZEA..........................................................................................12
5. ZAKLJUAK.......................................................................................................................14

1. UVOD

Logistika kao znanost predstavlja skup multidisciplinarnih i interdisciplinarnih znanja koja

izuavaju i primjenjuju zakonitosti planiranja, organiziranja, upravljanja i kontroliranja
tokova materijala, osoba, energije i informacija u sustavima. Nastoji metode optimizacije tih
tokova s ciljem ostvarivanja ekonomskog efekta. Logistika se takoer definira kao upravljanje
tokovima robe i sirovina, proces ili procesi izrade zavrnih proizvoda, usluga i pridruenih
informacija, od toke izvora (proizvoaa) do toke krajnje uporabe u skladu s potrebama
kupca (potroaa).

Logistiki sustav je sustav meusobno povezanih elemenata logistikog sustava koji pomou
logistike infrastrukture omoguuju uspjenu proizvodnje logistikih usluga i proizvoda.

2. LOGISTIKA

Logistika je djelatnost koja se bavi svladavanjem prostora i vremena uz najmanje trokove. U

suvremenim uvjetima se najee koristi za oznaavanje poslovne funkcije i znanstvene
discipline koja se bavi koordinacijom svih kretanja materijala, proizvoda robe u fizikom,
informacijskom i organizacijskom pogledu. Kruni proces od nabave preko proizvodnje i
prodaje do potroaa.

grki logos znanost o principima i oblicima pravilnog miljenja i prosuivanja.

logistikos vjetine, iskustva i znanja o ouvanju, procjeni i prosudbi svih

relevantnih elemenata u prostoru i vremenu potrebnih za optimalno rjeavanje
stratekih i taktikih zadataka u svim podrujima ljudskih aktivnosti.

imbenici razvoja logistike su: globalizacija i koncentracija gospodarskih (proizvodnih i

trgovinskih) aktivnosti, ubrzani rast i razvoj znanstvenih spoznaja u svim znanstvenim
podrujima, poveanje i jaanje konkurencije, ubrzani razvoj i modernizacija prometne
infrastrukture i tehnologija prijevoza, razvoj informatikih tehnologija, razvoj i afirmacija
robno - transportnih, robno - trgovinskih i logistikih centara, razliitih terminala i slobodnih
zona, poveanje kupovne moi stanovnitva visokorazvijenih i srednje razvijenih drava,
ubrzani proces deregulacije, privatizacije i liberalizacije gospodarskih sektora i pojedinih
gospodarskih djelatnosti, demografske sile (poveanje broja stanovnika, vrednovanje radne
snage, potreba za radnom snagom).

ELEMENTI LOGISTIKOG SUSTAVA

Elementi logistikog sustava koji su meusobno povezani i utjeu na trokove logistike, su:

transport,

skladitenje,

zalihe,

distribucija,

manipulacija,

imbenik - ovjek,

informacija,

integracija.

Glavni cilj logistike je nabava i opskrba poduzea/firme/tvrtke, te krajnjeg potroaa (kupca):

pravim materijalom (sirovinom, robom/proizvodom), odgovarajue kvalitete, u potrebnoj
koliini, u pravo vrijeme, uz to nie trokove i na pravom mjestu.
Logistike aktivnosti potrebne za ostvarivanje glavnih ciljeva logistike su: skladitenje robe
(proizvoda), upravljanje zalihama, izvravanje narudbi, pakiranje i transport (prijevoz)
proizvoda.

2.1. PODJELA LOGISTIKE

Glavna podjela logistike je na MIKRO i MAKRO logistiku.

Mikro logistika - se moe promatrati kao jedna od poslovnih funkcija iji je cilj proizvodnja
logistikih usluga ili proizvoda unutar samog poduzea ili tvrtke. Mikrologistika je ui pojam
od makrologistike i odnosi se na logistiku nekog privatnog ili javnog poduzea. Djeluje u
pravnim granicama poduzea i ima zadatak osigurati da svaki dio poduzea bude na vrijeme i
uz minimalne trokove opskrbljen potrebnim predmetima rada i informacijama. Poslovna
logistika je dio mikrologistike.
Makro logistika logistika vieg reda koja obuhvaa logistike organizacije koje u okviru
svoje osnovne djelatnosti proizvode logistike usluge i proizvode, te se kao takve sastoje od
dva ili vie mikro logistika sustava i meta logistika sustava.

Ona obuhvaa i logistike

aktivnosti nacionalnih logistikih subjekata s inozemstvom, npr. logistika meunarodnih

prijevoznika, logistika meunarodnih peditera, logistika uvoznika i izvoznika i dr.
Osim glavne podjele logistika jo moe biti: mega logistika, globalna logistika, meta
logistika, inter logistika, intra logistika, servisna logistika, informacijska logistika,
management logistika te logistika odrivog razvoja.
Globalna logistika se moe shvatiti kao proces fokusiranja logistikih umijea, znanja, resursa
i potencijala na mogunosti koje nudi svjetsko globalno trite, na planetu Zemlji. Zadaa
globalne logistike je omoguiti tvrtkama kombiniranje domaih i meunarodnih logistikih
aktivnosti na nain da se efikasno i efektivno odvijaju i obavljaju logistiki proizvodi i usluge
unutar svjetskog globalnog logistikog sustava.
Intralogistika je poseban podsustav svake mega, makro, meta i mikro logistike. Ona
omoguuje djelotvorno upravljanje svim potencijalima, procesima, tokovima, resursima,
funkcijama pri proizvodnji logistikih proizvoda i usluga.
Interlogistika omoguuje poslove, procese, funkcionalne i organizacijske odnose izmeu
kompatibilnih i komplementarnih logistikih sustava u jedinstvene logistike procese, tokove
i protoke materijala, proizvoda, kapitala, znanja, informacija i drugih resursa, zbog optimalne
proizvodnje logistikih proizvoda i usluga, maksimalnog

zadovoljenja zahtjeva trita,

kupaca proizvoda i korisnika usluga.

Servisna logistika oznaava skup koordiniranih, integriranih i kontroliranih logistikih
poslova i aktivnosti koje osiguravaju pruanje sigurne, pouzdane i kvalitetne obeane usluge i

proizvoda krajnjim korisnicima.

Informacijska logistika je skup logistikih aktivnosti koje osiguravaju sustavno i efikasno
prikupljanje primarnih i sekundarnih informacija i podataka, pospjeuju njihovu obradu,
pohranjivanje, te uporabu i razmjenu s drugim aktivnim sudionicima u logistikom lancu,
potiui tvrtke da se efikasno koriste brojnim potencijalima suvremene raunalne i
telekomunikacijske tehnologije.
Menadment (Management) logistika je skup logistikih aktivnosti koje osiguravaju razvitak
efikasnog sustava menadmenta tvrtke na osnovi razliitih odluka i aktivnosti poveavajui
efikasnost odluka na svim razinama tvrtke.
Logistika odrivog razvoja je skup logistikih aktivnosti koje osiguravaju istodobno
ostvarivanje gospodarskih i ekolokih ciljeva u skladu sa sve veim i stroim ekolokim
zakonima i sa zakonima za zatitu potroaa.
Logistika nabave je dio mikro logistike koji se bavi koordinacijom svih kretanja i stanja
materijala i robe od mjesta nabave do mjesta proizvodnje ili prodaje.
Logistika proizvodnje je dio mikro logistike koji se bavi koordinacijom unutarnjih tokova
materijala, do i unutar proizvodnih mjesta.
Logistika prodaje i distribucije je dio mikro logistike koji se bavi svim radnjama u procesu
kretanja i uvanja robe, od proizvoaa do potroaa.

3. MIKRO - LOGISTIKI SUSTAVI

Logistiki sustav je sustav meusobno povezanih elemenata logistikog sustava koji pomou
logistike infrastrukture omoguuje uspjenu proizvodnju logistikih usluga i proizvoda.

Tablica 1. Logistiki sustav

TRANSPORT

OVJEK

MANIPULACIJA

SKLADITENJE

LOGISTIKI SUSTAV

INFORMACIJA

DISTRIBUCIJA

ZALIHE

INTEGRACIJA

Zadatak mikro logistikog sustava poduzea je osigurati prijevoz, skladitenje i isporuku

robe i materijala, te odgovarajue komunikacijske veze i informacija unutar poduzea.
Elementi sustava:

skladita,

transport,

distribucijska mjesta i

centri za upravljanje mikrologistikim procesima.

Razlikuju se prema zadacima i ciljevima poduzea u kojima djeluju:

1. Logistika poduzea (poslovna logistika)
2. Vojna logistika
3. Bolnika logistika i sl.

Mikro logistika se moe promatrati kao jedna od poslovnih funkcija iji je cilj proizvodnja
logistikih usluga ili proizvoda unutar samog poduzea ili tvrtke.
CILJEVI MIKRO LOGISTIKE UNUTAR TVRTKE SU:
1. Osnovni ciljevi: skratiti putove skladitenja, unutarnjeg transporta i manipulacije, skratiti
putove izmeu strojeva u procesu proizvodnje, kod manipulacije treba izbjegavati viestruki

prekrcaj i krianje putova materijala, vee iskoritenje vremena.

2. Specifini ciljevi: sniavanje trokova logistikih procesa, poboljanje kvalitete logistikih
procesa, pruanje dodatnih usluga korisnicima, zatita okoline.

Svladavanje prostora u logistikim procesima neizbjena je aktivnost koja e utjecati na

poslovanje odreenog gospodarskog subjekta.

Naela kod svladavanja prostora :

1. skratiti putove skladitenja, unutarnjeg transporta i manipulacije,
2. skratiti putove izmeu strojeva u procesu proizvodnje,
3. kod manipulacije treba izbjegavati viestruki prekrcaj i krianje putova materijala,
4. koritenje tree dimenzije u slaganju i manipuliranju tereta,
Kad se govori o svladavanju prostora vano je uzeti u obzir raspored gospodarskih objekata.

imbenici koji utjeu na raspored gospodarskih objekata jesu :

trokovi prijevoza,

trokovi zaliha i skladitenja,

drugi imbenici poput politikih, ekonomskih i socijalnih.

Iako je vrijeme filozofija gledano jednokratna kategorija koju nije mogue nadomjestiti, u
ovom kontekstu se eli govoriti o to veem iskoritenju vremena (tzv. vremenska svijest).
Vano je napomenuti da se vrijeme ne odnosi samo na brzinu prijevoznih sredstava nego je
potrebno uzeti u obzir i vrijeme zaliha i vrijeme manipulacije teretom.

Na svladavanje vremena prvenstveno utjee brzina prijevoznih sredstava, ali i organizacija

prijevoza. Pri tome je vano razlikovati brzinu vonje (efektivna brzina kretanja prijevoznog
sredstva) od komercijalne (putne) brzine (ukupna brzina koja uzima u obzir vrijeme u kretanju
i mirovanju).
Protuslovlje vremena u logistici je da smanjenje vremena u logistici donosi utede u
poslovanju s aspekta smanjenja vremena vezivanja kapitala, ali prekomjerno vremena
uzrokuje poveane trokove (npr. goriva) koji mogu biti vei od uteda.

10

11

4. CILJ LOGISTIKE PODUZEA

Logistika poduzea osigurava da svaki dio poduzea bude na vrijeme i uz minimalne trokove
opskrbljen potrebnim predmetima rada i informacijama.

Logistika poduzea tei:

skraenju vremena potrebnog za izvoenje poslovnih procesa,
poveanju fleksibilnosti u odnosu na zahtjeve kupaca,
poveanju razine usluga kupcima uz istovremeno smanjenje zaliha i snienje trokova.

Mikrologistika se moe promatrati kao jedna od poslovnih funkcija unutar poduzea.

Mikrologistika se odnosi na fenomene kojima se ele ostvariti ciljevi poduzea. U tom smislu
svrha, ciljevi i zadaci mikrologistike proizlaze iz svrhe, ciljeva i zadataka poduzea.

SVRHA MIKROLOGISTIKE:

optimalno opskrbljivanje poslovnog sustava predmetima

rada,

energijom i

informacijama,

optimalno opskrbljivanje korisnika proizvodima u eljenoj koliini, kvaliteti, vremenu

i mjestu,

stalno usavravanje protoka dobara i informacija kroz

sustav tako da se

koordinacijom eliminiraju tenje za ostvarivanjem vlastitih parcijalnih ciljeva

pojedinih podsustava i da se osigura optimalno postizanje ciljeva sustava kao cjeline.

12

1. Osnovni ciljevi

svladavanje prostora,

svladavanje vremena.

2. Specifini ciljevi

sniavanje trokova logistikih procesa,

poboljanje kvalitete logistikih procesa,

pruanje dodatnih usluga korisnicima,

zatita okoline.

13

5. ZAKLJUAK

Logistika obuhvaa sve djelatnosti potrebne za kompleksnu pripremu i realizaciju prostorne i

vremenske transformacije dobara i znanja. Nastoji uporabom ljudskih resursa i sredstava u
sustavima staviti na raspolaganje tritu traena dobra u pravo vrijeme i na pravom mjestu u
traenoj koliini, kvaliteti i cijeni s tonim informacijma vezanim uz ta dobra. Naglasak je na
minimalnim trokovima i optimizaciji kako bi se postigla vea profitabilnost. Logistika se
nalazi u gotovo svim segmentima poslovanja.

Uz sam pojam, vano je rei da je zadatak mikro logistike (poslovne logistike) praenje,
prouavanje, analiza i ispitivanje svih pojava na tritu traenih proizvoda, u tehnolokom
procesu proizvodnje, u kvaliteti usluga, u transportu, u skladitenju, u pakovanju i rukovanju
proizvodima, u opskrbi i k tome slino, naravno primjenom odgovarajuih mjera i metoda
koje e kao krajnji uinak imati nie ukupne trokove.

14

LITERATURA:

1. www.wikipedija.com
2. www.fpp.hr
3. http://web.efzg.hr/dok/TRG/4.nastavna cjelina.pdf
4. Predavanja Prometna logistika, VU

15