LOGISTIKA

PITANJA SA PREDAVANJA
KOMPONENTE LOGISTIKE
Logistika sadri tri komponente,i to:
gospodarsku, vrijednosnu (koliko); prihod trokovi = dobit; svaka kuna troka
manje ima utjecaj na dobit
tehniku (promatramo sustave I gledamo gdje moemo racionalizirati npr.kako
skladititi,kako transportirati,kako pakirati)
informacijsku (da znamo to je kriterij za odluivanje, kod narudbe tko nam je
naruitelj, da li uope stupiti sa tim partenrom I sl)
Ubrzavanje tokova proizvodnog ciklusa trai standardiziranje te vee razine suradnje
odjela.
Iz toga proizlazi smanjivanje trokova, racionalizacija.
Nastaje raunalno integrirana logistika.
PRISTUPI DEFINIRANJU LOGISTIKE
Orijentacija na tok
Zasniva se na sagledavanju tokova. Definira logistiku preko aktivnosti kojima se
planiraju, upravljaju, realiziraju ili kontroliraju preobrazbe proizvoda i time povezane
preobrazbe s obzirom na koliine proizvoda, vrste proizvoda i osobitosti rukovanja.
=>povezivanje proizvoda kanalima distribucije
Orijentacija na ivotni ciklus
Polazi od ideje ivotnog ciklusa proizvoda kao i openito sustava. Radi se o
proizvodu kao logistikom objektu koji ima ivotni vijek.
Orijentacija na usluge
Usluga kupcu se moe staviti na raspolaganje optimalno samo kada se sve
aktivnosti uz proizvodnju pruaju usklaeno. =>prije svega usklaenost izmeu
kanala
INSTITUCIONALNO RALANJIVANJE LOGISTIKE
Logistiku dijelimo na mikrologistiku, makrologistiku i metalogistiku
Makrologistika
Logistika
izmeu
poduzea,
otpremniko
gospodrastvo
(teretni
promet).=>povezivanje razliitih poduzea, razliitih karika
Elementi: poduzea, njihove asocijacije te institucije koje se bave robnim tokovima
Mikrologistika
Intraorganizacijska jer ubraja logistiku unutar poduzea, vojske, bolnice.
Elementi takvog sustava su skladita, transport, distribucijska mjesta i centri za
upravljanje
Metalogistika
Interorganizacijska - sadri kooperaciju vie poduzea koje kooperiraju u toku
dobara.
Karakterizira ju transfer dobara poduzea u nekom kanalu prodaje proizvoda koji se
kree od dobavljaa, veletrgovca, maloprodavaa do peditera.=>mislimo na
povezivanje kanala, ali unutar istog kanala distribucije.
EFIKASNOST LOGISTIKE
Teorija 4 r*s

Zadaa logistike da se toka prijama opskrbljuje od toke isporuke pravim

proizvodom,u pravom stanju,u pravo vrijeme, na pravom mjestu,a sve uz minimalna
trokove.
U originalu - richtiges Produkt, richtiger Zustand, richtige Zeit, richtiger Ort.
KLASINA LOGISTIKA *pojasnite te dati primjere (prisutna u svim naim
poduzeima)
Svako poduzee ima razvijeni svoj sustav logistike, koji se brine o ispunjavanju
osnovnih zadaa logistike
Logistika takvog poslovnog sustava ima svoje djelatnike, skladitare, viliare, koji se
brinu o skladitenju, pakiranju, komisioniranju i distribuciji. Ulaganja u logistiku i
njezinu opremu su skupa (skladita postaju sve vea, zemljita sve skuplja), pa
pokuavamo racionalizirati trokove.
Objasniti 3PL i dati primjer poduzea
Danas je npr. za skladite potrebno ulaganje, ono je visoko pa pokuavamo te
trokove racionalizirati. Jedan od naina koritenja logistike jest outsoursing ili
koritenje tree strane, poznato pod nazivom 3PL (eng. third-party service
provider). =>izdvajanje sporednih djelatnosti da budemo konkurentniji.
Vanjska opskrba (outsourcing) logistikih usluga predstavlja dio ope sklonosti tvrtke
da prenese pojedine aktivnosti na za to specijalizirane tvrtke, a koje mogu te
aktivnosti izvesti na visokoj razini
Koritenje tree strane logistikih pruatelja usluga, postaje sve popularnije i sve se
ee koristi
3PL upravlja kompletnim logistikim lancem ili samo odreenim logistikim
aktivnostima (realizacijom transporta, uvanjem
i skladitenjem robe-javna
skladita, upravljanjem zalihama, pakiranjem, etiketiranjem, konsolidacijom tereta..).
Prisutna u velikom broju kod naih poduzea.
Objasniti 4PL i dati primjer poduzea
4PL (eng. fourth party logistics provider, javlja se u zadnjih 20-tak godina), osim to
upravlja, osmiljava itav logistiki lanac, koristei svoje raspoloive resurse i
suvremene informacijske tehnologije da bi se to blie povezao sa samim klijentom i
njegovom organizacijom.=>provideri se ukljuuju u organizacijsku strukturu
(moramo imati u njih veliko povjerenje,uzajamno dobar odnos) te moraju imati
podatke da kvalitetno osmisle strukturu logistike; G Motors zasad kod nas nije
prisutna, djelomino AGROKOR
4PL se jo i naziva LLP odnosno eng. lead-logistics provider ili vodei pruatelj
logistike koji na sebe preuzima kompletno rjeenje, upravljanje i razvoj cijelog
sustava logistike, odnosno, SCM. 4PL ili LLP, odabran kao partner od strane
proizvoaa, nije samo pruatelj i organizator logistike ili lanca nabave, ve on ulazi i
u sferu poslovanja poduzea, sudjeluje u donoenju strategijskih odluka, odluka
vezanih uz poslovne procese, kao i u internim odlukama. 4PL se bazira na
dugoronoj suradnji i stratekom partnerstvu.

NA KOJI NAIN PROMATRAMO LOGISTIKU

Poslovnu logistiku moemo promatrati u trostrukom smislu:
Funkcijskom
Poslovna logistika je nova funkcija poduzea. Logistika je samostalna funkcija. U
velikom dijelu djeluje na racionalizaciju. To je integrirajua, usluna, presjena
funkcija koja proima sve druge funkcije.
Instrumentalnom

smislu logistika je prije svega nova softverska i hardverska tehnologija za obradu

informacija i olakanje tokova dobara.
Logistiko miljenje moe imati utjecaj na mnoga podruja instrumenata obrade ovih
informacija, tj. na njihovu softversku tehnologiju, kako pri pomaganju logistikih
procesa odluivanja, tako i pri procesima izvravanja narudbi.
Instrumentalni smisao logistikog miljenja odraava se na uvoenje instrumentarija
elektronike obrade podataka u svrhu podrke u odluivanju , a i za samo odvijanje
procesa.
Takoer je ovdje bitna brzina i tona obrada velike koliine podataka.
=>bre donosimo poslovne odluke u razliitim sustavima logistike (vrijeme=kljuni
resurs logistike)
Prema institucijskom smislu
odnosi se na organizacijsku izgradnju poduzea i suradnju poduzea u poslovnoj
logistici.=> izgradnja organizacije;na koji nain-ili klas. ili 3PL
Uvoenje logistikih sustava uvjetovat e promjenu organizacije toka.
OSNOVNE STRUKTURE LOGIKIH SUSTAVA pojasniti svaki zasebno
Jednostupnjevani logistiki sustavi
U jednostupnjevanom logistikom sustavu prostor i vrijeme se premouju izravnim
tokom dobara izmeu toke isporuke i toke prijema. U toki isporuke se dobra
pripremaju ,a u toki prijema se koriste. =>izravni tijek dobara (npr. Iz jednog grada
u drugi grad,nema prekida logistikog lanca)
Viestupnjevani logistiki sustavi
U viestupnjevanom logistikom sustavu tok izmeu toke isporuke i toke prijema
prekida se u najmanje jednoj toki, ija je zadaa pregrupiranje dobara u manje
jedinice koliine ili pak njihova koncentracija u vee jedinice za isporuku. To je
uvjetovano potrebama primatelja u toki prijama
Kombinirani logistiki sustavi
U kombiniranim logistikim sustavima postoje istovremeno izravni i neizravni tokovi
dobara .
Jedinice koliine mogu biti homogene ili heterogene. Heterogene se odnose na ve
sastavljen asortiman, koji se moe odnositi na skladite za opskrbu nekog
regionalnog trita i one se dalje raspruju prema potrebnom kupcu.
=>dio opreme izravno isporuka (direktno) dio razlaganjem

PITANJA PO SKRIPITI I PREDAVANJIMA

Na koji nain dijelimo trokove poduzea?
Trokovi nekoga poduzea mogu se ralaniti:
primarno (na proizvodne imbenike)
sekundarno (na procese)
Trokovi koji se obuhvaaju u razmatranju logistikih ukupnih trokova sastoje se od
trokova u funkcijskim logistikim podsustavima: izvravanja narudbi, zaliha,
skladita, transporta i pakiranja
Logistiko miljenje pretpostavlja poznavanje trokovnih konflikata
Objasniti trokovne konflikte u logistikom sustavu. ; svaki od ovih moe biti
zasebno pitanje

Pojanjenje slike:
Smanjenje trokova moe utjecati na poveanje trokova u nekom drugom podruju:
Smanjenje trokova transporta poveanje trokova skladita (narue li se velike
koliine proizvoda, dobiva se popust kod prijevoza, ali se poveavaju trokovi
skladita zbog zauzimanja puno prostora).
Smanjenje trokova pakiranja oteenje robe troak (ako se neka roba ne
zapakira adekvatno prijevozu, dolazi do oteenja i povrata robe to izaziva dodatni
troak).
Ako se dovoljno dobro ne uvai to pie u nalogu isporuuje se kriva roba
(reklamacija, 2x vei trokovi prijevoza).
Smanjivanje kupovine optereenje skladita suvinom koliinom robe (poveani
trokovi skladita).
Zbog onih proizvoda za kojima je potranja esta, postoje vanjska skladita u
suprotnom vanjska skladita nemaju smisla).
Smanjenje zaliha na minimum ili sigurnosnu razinu moe doi do razine zaliha 0 i
zastajanja proizvodnje.
Objasniti grafove.

Na to se konfliktni ciljevi u logistici odnose?

Logistiko miljenje nije samo razmiljanje o trokovima,ve uvijek i razmiljanje o
uincima (potrebno odluiti je li za poslovni uspjeh povoljnije snienje logistikih
trokova ili povienje logistikih uinaka).
Konfliktni ciljevi u logistici odnose se na:
-trokove unutar logistikih podsustava
-trokove logistikih podsustava i drugih podsustava (npr.proizvodnje,prodaje...)
-trokove logistikih podsustava i prihode na temelju logistikih uinaka.
Na koji nain promatramo uinkovitost logistike? ; pitanje uinkovitost s vie
motrita
Smatra se da su logistiki sustavi uinkoviti, djelotvorni,ako se kao ciljevi njihova
oblikovanja u obzir uzimaju kako logistiki trokovi (kao input), tako i logistiki uinci
(kao output)
Uinkovitost kompromis izmeu usmjeravanja na ciljeve minimiziranja trokova i
maksimiziranja usluge
Uinkovitost se moe promatrati s vie motrita, npr.:

Tehnolokog
Tehnoloko motrite uinkovitosti vee se uz proizvodnost, koja se mjeri odnosom
output/input. (npr.broj pretovarenih paleta/radni sati)
Ekonomskog
Uinkovitost ima i ekonomsku dimenziju. Ona zahtijeva razmiljanje u vrijednostima i
u njezinom su sreditu problemi cijena, prometa i trokova.
S tim u svezi posebni su problemi kako zaraunati logistike trokove na logistike
uinke i kako se moe obuhvatiti djelovanje usluge isporuke na promet.
Socijalnog
Logistiki problem uinkovitosti ima i socijalnu dimenziju. U logistikom se podruju
ona pokazuje jo jae nego u ostalim dijelovima poduzea.
U pitanju je zadovoljstvo ljudi, njihovo zdravstveno stanje, motivacija i sl.
Objasniti korisnost logistike koncepcije.
U oblikovanju marketinkih instrumenata trebaju se uzeti u obzir logistike
komponente.
Razlikujemo pet vrsta koristi:
- koristi od oblika proizvoda
- koristi od prava na proizvod
- koristi od informacije
- koristi od mjesta
- koristi od vremena.

Objasniti organizacijske tipove proizvodnje i logistiku proizvodnje.

Prema koliini proizvoda:
masovna proizvodnja (opskrba ulaznim materijalima u dugim vremenskim
rasponima)
masovna proizvodnja uz odreene varijacije proizvoda
serijska proizvodnja (problem veliine serije)
pojedinana proizvodnja (proizvodnja po narudbi, fleksibilnost logistike)
Prema mjestu rada
radionika proizvodnja (potreba za meuskladitenjem)
lanana proizvodnja (kontinuirani tok)
Vei broj analiza vremena protoka materijala kroz proizvodno podruje pokazuje da
se oko 90% vremena odnosi na transport i skladitenje,a samo oko 10% na
prizvodnju.

Stoga se mogue racionalizacije trebaju usmjeriti na skraivanje vremena transporta

i skladitenja.
LOGISTIKA PROIZVODNJE se bavi unutarnjim tokovima materijala do i unutar
proizvodnih mjesta.
Na koja se tri naina obavlja vanjska priprema materijala? Ukratko
objasniti.
Vanjska priprema materijala moe se obaviti na tri naina,i to:
Kao pojedinana nabava prema potrebi (prednost-male koliine,nii trokovi zaliha)
Kao nabava uz dranje zaliha (prednost- sigurnost, ali i vezivanje kapitala i vii
skladini trokovi).
Kao nabava na osnovi ugovora s posebnim dogovorom (nastoji se povezati prva dva
naina i umanjiti njihove nedostatke).
Objasniti logistiku nabave; instrumente nabave.
Zadatak nabave je osiguranje raspoloivosti te odravanje i razvijanje kapaciteta
dobave, to proizlazi iz marketinkog shvaanja odnosa izmeu prodaje i
proizvodnje.
Logistika nabave zapoljava postojee dobavne kapacitete proizvodei potrebne
tokove materijala i (polu)proizvoda, da bi vlastitom poduzeu uinila fiziki
raspoloivim kupljena dobra na eljeni nain.
Logistika nabave vezana je s instrumentima politike nabave, a to su:
- politika proizvoda (standardizacija ulaznih materijala),
- politika ugovaranja (najvia cijena-kalkulacije),
- politika komuniciranja (izmeu dobavljaa i preuzimatelja),
- politika dinamike povlaenja, odnosno primanja dobara (prodajni kanali),
- politika broja, tipova i lokacije dobavljaa (smanjiti broj dobavljaa)
Nacrtati i objasniti graf tendencije tokova logistikih procesa

Koji su bitni elementi narudbi (informacije u narudbi)? ; s predavanja

Broj i datum narudbe
Adresa i broj kupca
Struka kupca i poloaj u prodajnom kanalu
Prodava i prodajno podruje
Oznaka i broj artikla
Koliina artikla i bruto-cijena
Prodajni uvjeti, rabati i sl.
Transportno sredstvo, obraunski dio trokova za poiljku
Naslov poiljke, termin dobave
Objasniti obrade narudbe. => s predavanja: oblici ili pojasni jednu od
Runa obrada narudbe; mala poduzea koji problemi?
Razlikuju se: postupak pisanja u kopijama (prilagoen obrazac,ogranienje je u broju
itljivih kopija)
postupak uz pretisak (original se pie jedanput,a od njega se umnoavaju otisci)
postupak skladinog obrasca (pokuava se ubrzati obrada,jer su na obrascu ve
otisnuti svi artikli)
Strojna (raunalna) obrada narudbe; polako ide u povijest (npr. u trgovini
prati se tijek ulaza robe plus blagajna=izlaz)
Vezana je uz sustav elektronike obrade podataka (EOP).Pogodna je zbog mnotva
rutinskih aktivnosti, a informacije se mogu mnogostruko iskoristiti. U poetku se
koristila u fazi prenoenja narudbe i u fazi fakturiranja jednostupnjevani oblici
obrade narudbe, a danas se koriste viestupnjevani oblici obrade narudbe, s
tenjom da se uklopi u integralni informacijski sustav upravljanja zalihama

Kod viestupnjevane obrade narudbi podaci se mogu obraivati:Tako da se najprije

prikupljaju narudbe (u odreenom razdoblju i tako prikupljene se obrauju u
jednom naletu raunalo koristi vie korisnika)
Da se stalno unose u raunalo (raunalo je stalno spremno za preuzimanje poslova
obrade narudbi prednost je u brzoj obradi i velikoj fleksibilnosti)
Pitanje naina i vrste obuhvaanja podataka u EOP usko je vezano s povezivanjem ili
spajanjem razliitih informacijskih sustava.
Potrebno je informacijsko spajanje razliitih logistikih podsustava i to ne samo
unutar jednog poduzea, nego i izmeu poduzea.
Radi se o oblikovanju presjenih mjesta, tzv. dodirnih toaka (Interfaces) izmeu
sustava
obrada u sklopu e-businessa (elektronikog poslovanja), kao sastavnica ecommercea (elektronike razmjene)
Elektroniko poslovanje; s predavanja: naglasak gdje se koristi
-poelo se razvijati u SAD-u sedamdesetih godina prolog stoljea
-elektronika razmjena podataka (Electronic Data Interchange - EDI) - osamdesete
-elektroniko slanje poruka za rad u skupini (engl groupware) kraj osamdesetih i
poetak devedesetih
-World Wide Web devedesetih
-danas najsuvremeniji oblik organizacije poslovanja
-suvremeno elektroniko poslovanje temelji se na raunalnim mreama
EP odnosi se prije svega na prijenos odreenih informacija, ali i na razmjenu
informacija.
Istodobno se odnosi i na automatizaciju poslovnih transakcija i poslovanja
mogunost izbora robe ili usluga te na automatsko naruivanje i plaanje
Omoguuje snienje trokova poslovanja uz istodobno povienje kvalitete i brzine
pruanja usluga
Koncept elektronikog poslovanja primjenjiv je u svim djelatnostima,a posebni
uspjesi postignuti su u djelatnostima:
Elektronike razmjene
Elektronikoga marketinga
Elektronikoga bankarstva
Elektronikih burzi
Raunalnih rezervacijskih sustava
EDIFACT sustav; s predavanja; zbog ega je vaan
Elektronika
razmjena
podataka
u
upravi,trgovini (gospodarstvu) i prijevozu.
Olakava i ubrzava komuniciranje, osobito u
meunarodnoj razmjeni, izmeu proizvoaa,
izvoznika,
konsignatera,
peditera,
veletrgovca, banaka, vladinih organizacija i
drugih.
Sustav koji prua jednoobrazne standardne
poruke, ubrzava tokove informacija u
poslovnoj transakciji i omoguuje uporabu
mrenih servisa.
Usvojene su standardne poruke raun,
narudbenica

Razvila ga je Meunarodna organizacija za standarde 1987. godine, a pojavom

Interneta postaje jeftinije i dobiva na vanosti .
Objasniti zadae izvravanja narudbe.
Objasniti korake kupoprodajnog posla.
Kupac od prodavatelja zahtijeva ponudu.
Prodavatelj kupcu dostavlja ponudu.
Istodobno prodavatelj dostavlja i elektroniku narudbenicu kupcu.
Kupac na svome raunalu ispunjava potrebne podatke na narudbenici i vraa je
prodavatelju.
Prodavatelj alje kupcu potvrdu narudbe.
Prodavatelj alje kupcu fakturu.
Objasniti funkcije dranja zaliha.; s predavanja
Funkcije dranja zaliha se odnose na:
degresijske efekte veliine
(ako proizvoa eli postii koliinske rabate kod dobavljaa ili jeftiniju otpremu)
izjednaavanje neusklaenosti ponude i potranje
(u sluaju kada proizvodnja dobra moe biti stalna,a potranja nestalna i obrnuto)
olakavanje specijalizacije proizvodnje
(skladine zalihe olakavaju podjelu rada izmeu razliitih tvornica poduzea-nii
trokovi)
pekulaciju
(zalihe su direktna posljedica pekulacija kada se oekuje porast cijene proizvoda)
zatitu od nesigurnosti
(zalihe nastaju zbog nesigurnosti prognoze potranje, odnosno opskrbe)
Objasniti utvrivanje potrebnih zaliha.; s predavanja koje su primarne,
sekundarne i tercijalne

Primarna potreba odnosi se na: gotove proizvode, rezervne dijelove, trgovaku

robu i slino, dakle na materijalna dobra koja se mogu prodati na tritu.
Sekundarna potreba odnosi se na: sirovine i poluproizvode koji se ugrauju u gotov
proizvod
Tercijarna potreba odnosi se na: Pomone i pogonske materijale kao i na potroni
alat
Bruto potreba

Ukupna potreba koja nastaje u nekom razdoblju, ne uzimajui u obzir visinu

postojee razine zaliha
Metode utvrivanja:
Deterministiko utvrivanje potreba (vezano uz proizvodni program)
Stohastiko utvrivanje potreba (vezano uz potronju)
Metode subjektivne procjene (na temelju miljenja)
Neto potreba
Dobije se tako da se od bruto potreba odbiju raspoloive skladine zalihe.
Koje trokove izazivaju zalihe?; s predavanja
Potrebne su poduzeu za normalno odvijanje poslovnog procesa.
Tenja za to veom sigurnou u sukobu je sa trokovima takve sigurnosti:
Trokovi smjetaja zaliha(zgrade)
Trokovi ouvanja zaliha(ventilacija, grijanje i sl.)
Manipulativni trokovi(rukovanje, smjetaj)
Trokovi osiguranja od rizika(kvarenje, unitenje i sl.)
Trokovi sredstava u zalihama (trokovi angairanog kapitala)
Trokovi zaliha - da bi bili to manji teret poslovanju poduzea- trai se najpovoljniji
odnos izmeu sigurnosti i trokova koje zalihe izazivaju.
Koje su vrste zaliha (tr. angairanog kapitala)? Svaki zasebno objasniti.
NORMALNE ZALIHE kreu se od donje granice koja zadovoljava potrebe
kontinuiranog procesa do gornje granice koja se ne smije prekoraiti:
Minimalne zalihe; s predavanja: esto pitanje pojasniti prednosti I nedostatke
Najmanja raspoloiva koliina zaliha koja osigurava nesmetano poslovanje
Zavisi od dnevnih potreba i intervala jedne nabavke

Pgod

Zmin =
T
Zmin = minimalne zalihe
Zmin Pdn T
D
Pdn = prosjene dnevne potrebe za predmetom
rada
Pgod = prosjene godinje potrebe za predmetom rada
T=
vrijeme nabave ( period nabavljanja )
D = broj radnih dana u godini
PREDNOSTI: mali skladini trokovi, minimalno angairani obrtni capital=>mininalni
trokovi
NEDOSTACI: nesigurnost odvijanja procesa proizvodnje.
Maksimalne zalihe
Gornja granica zaliha koja se ne smije prekoraiti
To je koliina koja je jo uvijek ekonomski opravdana
Zmax.= Zmin. +Qnab.
Zmax.= Zmin. +Enab
Qnab- ukupna koliina potrebna izmeu dva intervala
Enab- ekonomina koliina nabave
PREDNOSTI: osigurava proces proizvodnje
NEDOSTACI: veliki skladini trokovi, maksimalno angairan obrtni kapital.
Optimalne zalihe; s predavanja: pojasni i graf (trokovni konflikt)
Povoljna koliina koja stvara zadovoljavajuu sigurnost snabdijevanja uz povoljan
odnos trokova zaliha
Sa stajalita trokova polazimo od pitanja:
Koja je optimalna koliina nabave
Koliko puta valja nabavljati odreene koliine predmeta rada

Trokovi skladitenja rastu s poveanjem jedne narudbe

Trokovi naruivanja opadaju s poveanjem veliine jedne narudbe jer se smanjuje
broj pojedinanih narudbi
Ukupni trokovi najprije opadaju s poveanjem veliine jedne narudbe , a zatim se
poveavaju
Optimalna veliina je ona kod koje su ukupni trokovi najnii.
PITANJA SA PREDAVANJA
SUSTAVI GOSPODARENJA
Skladititi ili ne?
Openito:
Trokovi nedostatnih koliina > Trokovi skladitenja
potrebno je skladititi
Odluka ovisi i o strukturi potronje.
Primjer:
Proizvod se troi ravnomjerno. Potrebno je uskladiti dostavu time se smanjuje
potreba za skladitenjem.
Kod nepravilnog kretanja- pojedinana nabava prema potrebi.
ABC=>artikli
XYZ=>potranja
LMN=>kabastost; volumen
Objasniti ABC analizu, pravilo 80:20.
Pravilo 80:20 - 80% prometa ostvaruje samo 20% artikala
Lorenzova krivulja- krivulja koncentracije :
Krivulje su to manje zavinute i koncentracija prometa usmjerena je utoliko manje na
malo artikala proizvodnog programa to je skladite vie usmjereno na konanog
potroaa.
To znai da je kod trgovine na malo manja koncentracija prometa na manje artikala
nego kod proizvodnje tehnolokih artikala.
Glavni nositelji prometa bitni su za poduzee pa im se mora pokloniti znatno vie
panje kod dranja zaliha nego artiklima s neznatnim udjelom u prometu
Glavni proizvodi zasluuju najvie panje - Artikli se vrednuju prema ostvarenom
prometu

Tri klase: A, B, C - Najvie prometa ostvaruje klasa A. Artikle je potrebno i kritiki

ocijeniti prema vanosti za krajnjeg kupca
Ocjena 1 3
1 potrebni odmah
2 srednje vanosti
3 tek neposredno vani
Olakana obrada u pogledu dranja zaliha: Npr., moemo uvesti razliito vrijeme
narudbe za pojedinu klasu artikala (A,B,C) - smanjenje trokova skladita.
Centralizirano vs. decentralizirano skladitenje: Ravnotea izmeu trokova dostave
i trokova skladitenja - Npr. centralizirano skladitenje - vei trokovi distribucije
Usporedba trokova skladita i transportnih trokova govori da: Artikle s kojima se
ostvaruje veliki promet treba drati u vie toaka za isporuku decentralizirano, a
prometno slabe artikle treba drati - centralizirano
Primjena sustava gospodarenja artiklima (podjela u etiri klase)
ABCD politika skladitenja
A prometno intenzivni proizvodi - lokalna skladita
B manjeg intenziteta- regionalna skladita
C neznatni intenzitet - tvorniko skladite
D izuzetno mali udio u prometu - samo po narudbi
to prikazuje Lorenzova krivulja?
Krivulje su to manje zavinute i koncentracija prometa usmjerena je utoliko manje na
malo artikala proizvodnog programa to je skladite vie usmjereno na konanog
potroaa.
To znai da je kod trgovine na malo manja koncentracija prometa na manje artikala
nego kod proizvodnje tehnolokih artikala.
Glavni nositelji prometa bitni su za poduzee pa im se mora pokloniti znatno vie
panje kod dranja zaliha nego artiklima s neznatnim udjelom u prometu.
Objasniti XYZ analizu. (potronja)
Analiza artikala prema potronji: X stalna potronja - visoka tonost prognoze
Y potronja u obliku trenda ili sezonska potronja - srednja tonost prognoze
Z nepravilna potronja - mala tonost predvianja
Prednost ove metode je u moogunosti diferencijacije postupka pripreme.
Objasniti LMN analizu. (zapremnina / volumen)
Analiza na temelju volumena (zapremnine) ili kabastosti:
L dijelovi velikog volumena
M dijelovi srednjeg volumena
N dijelovi maloga volumena
Ova analiza koristi se za odreivanje
dimenzija
skladita
i/ili
transportnih
sredstava.
Objasniti kombinacije analiza.
Kombinacije analiza: ABC + XYZ: pregled o
menadmentu nabave
ABC/XYZ/LMN - Klasifikacija materijala
prema upravljanju i prema logistikim

aspektima. Vaan je instrument za optimizaciju proizvodno usklaenih koncepcija

dobave.
ABC/XYZ/LMN matrica : AXL proizvodi najvie podesni za nabavu usklaenu s
proizvodnjom
A artikli su prometno intezivni
X stlalna potronja
L dijelovi velikog volumena
PLANIRANJE ZALIHA; tih 6 esto pitanje
Zato planirati?
Izbjegavati nepotrebne trokove skladitenja
Izbjegavati mogui manjak i zastoj proizvodnje
Sustavi planiranja i kontrole zaliha:
Tradicijski sustav
Sustav na temelju uvjeta na tritu
Proizvodnja bez zaliha (JIT-sustavi)
Tradicijski ili tradicionalni sustav; kod malog I srednjeg gospodarstva (naeg)
Popunjavanje zaliha kad padnu na odreenu razinu. To popunjavanje moe biti:
Kontinuirano, Uvijek ista koliina, razdoblja narudbe ne moraju biti jednaka,
maksimalna zaliha moe varirati;
Periodino: koliina koja je potrebna do maksimalne, popunjavanje u tonim
vremenskim intervalima, maksimalna zaliha je uvijek ista.
Sustav na temelju uvjeta na tritu
Dvije tehnike: MRP sustavi i DRP sustavi
MRP sustavi - Planiranje materijalnih potreba - Zasnovani na planu proizvodnje i
normativima utroka materijala. Planira se potrebna koliina materijala za
proizvodnju.
Tehniki normativ materijala i energije ona koliina materijala i energije koja je
prijeko potrebna da se uz odreene
tehnike uvjete proizvede odreena
jedinica proizvoda.
Neto normativ koliina koja je u
cjelosti ula u proizvod
Bruto normativ osim navedenog
obuhvaa jo i otpadak
DRP sustavi - Planiranje distribucijskih
potreba - temelje se na prognoziranju
potranje.=>istraivanje trita uvijek
kreemo od zahtjeva I potreba trita i
prema tome planiramo matrijalne
potrebe.
Kod oba sustava tei se uskladiti
proizvodnju s potranjom kako bi se
izbjegle visoke zalihe gotovih proizvoda
(moe se obiti u glavu, primjer Podravka
u Poljskoj)
Proizvodnja bez zaliha (JIT-sustavi)
- Opskrba tono na vrijeme i na tono mjesto
Pretpostavke: Ponuda mora odgovarati potranji. Nabava, proizvodnja i prodaja teku
bez zastoja i bez zaliha (uvjetno, to se misli kod nas kao korisnika, zalihe dri
dobavlja).

Koristi JIT-a: Smanjenje trokova skladitenja i manipulacije, manja potreba za

obrtnim kapitalom, povisuje se konkurentska prednost poduzea, DOBAVLJAI dre
zalihe.
Pretpostavke uspjenog funkcioniranja sustava JIT su: (zna bit zasebno
pitanje)
Posao mora biti vaan za obje strane, dobavljai i kupci moraju biti u stalnoj bliskoj
vezi, potranja mora biti trajna(ugovori na due vrijeme-barem 3 godine, otkazni rok
barem 6 mjeseci), komunikacijska povezanost izmeu partnera mora biti tona i
efikasna, za uspostavljanje meusobnog povjerenja potrebno je stanovito vrijeme.
Dva oblika JIT sustava:
Sinkronizirana proizvodnja - Proizvodi danas ono to e sutra biti potrebno ili to
e se sutra traiti!
Usklaivanje procesa rada na svim stupnjevima tako da se u proizvodnji radi bez
skladita i bez zaliha.
Karakteristike: dugoroni ugovori (barem 3 godine), zbog osjetljivosti sustava,
dobavljai dre zalihe, tono razraeni ugovori u vremenu i koliini isporuke
Kanban sustav - Proizvodi danas ono to je juer utroeno, odnosno prodano!
Temeljen na sustavu popunjavanja prodavaonica sa samoposluivanjem; kupac s
police uzima robu koju eli kupiti, naruuje se roba koju kupci ele i koja e se
vjerojatno brzo prodati, radnici ispunjavaju kartice (kan-ban). Kartice sadre sve
potrebne podatke o materijalu ili poluproizvodu za potrebe proizvodnje i
transporta(ifra,naziv i specifikacija materijala,jedinica pakiranja...)
Kada dobavlja dobije karticu on proizvodi traene proizvode i njih odlae u
standardne kutije. Kartica predstavlja istodobno i radni nalog- jedna se kartica
odnosi na sadraj jedne kutije.
Kontrola kvalitete mora biti savrena; Za kvalitetu je odgovorno mjesto pripreme za
idueg potroaa, u protivnom dolazi do zastoja u cijelom sustavu. Sustav je
najpogodniji za masovnu i serijsku proizvodnju.
Uspjena primjena sustava JIT Toyota, Generals Motors....
TEMELJNE ZADAE SKLADITA
Osnovne zadae skladinoga poslovanja vezane su uz:
stalnu opskrbu proizvodnje i prodaje odgovarajuom koliinom proizvoda odreene
kakvoe, a sve to uz minimalne trokove skladita (dostavna ili otpremna skladita) ;
uz pravilno rukovanje uskladitenim proizvodima i njihovo uvanje od kala, rasipa,
kvara, loma i sl. (zadravanje kvalitete proizvoda kakvi su doli u skladite, stvoriti
uvjete za lako pokvarljive proizvode-temperatura, prozranost)
U skladitu se odvijaju dvije skupine procesa: skladini procesi i procesi
kretanja.Naelno se razlikuju skladita zaliha, obrtaja I raspaavanja.
SKLADITA PREMA NAINU IZGRADNJE; zna se zalomit ko pitanje
otvorena (roba koja nije osjetljiva na atmosferske..
natkrivena (masovne dimenzije,vee teine-CEMENT)
zatvorena (opa, specijalizirana-silosi,rezervoari..)
SKLADITA PREMA STUPNJU MEHANIZACIJE
niskomehanizirana (prevladava manualni rad)
visokomehanizirana (koristi se mehanizacija)
automatizirana ( poslovi obavljaju automatizirano)
robotizirana (roboti koji se vode raunalno)

OTPREMNO SKLADITE
Putem otpremnog skladita rava se tok proizvoda od dobavljaa do kupaca.
Prednosti u trokovima na temelju osnivanja otpremnoga skladita pokazuju se samo
kada je dovoljno visoka potranja na dijelu trita koja se treba opskrbljivati.
Otpremno skladite moe pruiti jedinstvenu mogunost za bru opskrbu udaljenoga
dijela trita i tako skraenje vremena dobave .
LOKACIJA OTPREMNOG SKLADITA; esto
Izbor lokacije odvija se na dvije razine: interlokalnoj I lokalno.
Interlokalni izbor znai odabir izmeu vie moguih lokacija u nekom gospodarskom
podruju ( u zemljopisnom smislu- npr.izbor odreene opine unutar neke regije)
Lokalni izbor odnosi se na mjesto za skladinu zgradu.
IMBENICI IZBORA LOKACIJE NA INTERLOKALNOJ RAZINI via razina; esto
pitanje
Vani imbenici izbora lokacije otpremnog skladita na interlokalnoj razini:
usluga isporuke(blizina i druge pogodnosti),
vrsta prodajnog podruja(promatramo irinu I dubinu prodajnog podruja),
razvoj potranje,
prometne veze (kojim granama prijevoza moemo dostaviti) ,
trokovi transporta i skladita (da li sun am nii moda na nekom podruju)
i radna snaga (da li nam je ona kvalificirana i dostatna).
VANI IMBENICI IZBORA LOKACJE NA LOKALNOJ RAZINI nia razina
Cijena zemljita (npr. jeftinija je na periferiji grada nego u centru),
pribavljanje graevinskih dozvola,
mogunosti opskrbe energijom (koji su nam energenti dostupni, a potrebni sun am),
pristup transportnim sredstvima(ulaz/izlaz),
postavljanje kolosijeka (smanjujemo troak po jedinici ako se koristi eljeznica)
i prometna povezanost(dolazak/odlazak na posao itd).
RASPORED ROBE U SKLADITU ; jako esto pitanje
Raspored robe u skladitu ovisi prije svega o vrsti robe koja se uskladitava
Pri tome valja naroito poznavati zakonitosti uvanja zapaljivih roba, roba koje je
potrebno posebno njegovati, roba koje treba uvati od kvarenja i sl.
Tu se kod rasporeivanja artikala u obzir uzimaju osobito tehniki i tehnoloki
zahtjevi skladitenja.
Fiksni raspored; kad nema veliki broj artikala
Roba je klasificirana po grupama i podgrupama koje su oznaene vidljivim
abecednim i brojanim oznakama
Ista roba uvijek stoji na istom mjestu
Nedostatak- nova se roba teko moe svrstati po tom redu
Modificirani fiksni raspored
Ista metoda, samo to se skladite dijeli na dva dijela
U jednom dijelu nalaze se zalihe do visine minimalnih zaliha, a u drugom zalihe
preko te visine
Prednost - bolji pregled zaliha
Nedostaci - visoki trokovim manipulacije, jer treba mijenjati robu zbog
zastarijevanja.
Kaotini raspored

Roba se zaprima na prvo slobodno mjesto

Dobra strana bolje se iskoritava skladini prostor
loa strana- ponekad je vrlo teko nai robu koja nema fiksno odreeno mjesto
Modificirani kaotini raspored; da unaprijedimo kaotini, uz informacijsku
tehnologiju
Unosi se ipak vie reda u lociranje pojedinog artikla, tako da je ta metoda pogodna i
za skladite s vrlo razliitim asortimanom roba.
Raspored na osnovi pravokutnog koordinatnog sustava
Polazi se od tlocrta skladinog objekta, koji se stavi u dva pravokutna koordinatna
sustava, na ije se koordinate stave podaci o procijenjenim osobinama robe. Ima za
cilj minimiziranje skladinih trokova, izazvanih transportom i manipulacijama.
Mjesto na kojem se u skladitu treba nai neki artikl utvruje se na osnovi:
uestalosti isporuke, brzine obrtaja, zapremnine robe i teine robe.
Raspored robe na osnovi ABC klasifikacije; vrlo esto u naim poduzeima
razliite grupe robe utjee na razinu trokova
Klasificirana roba u svome razmjetaju orijentira se prema ulazu izlazu tako to se
roba iz grupe A smjeta u blizini
ulaza, odnosno izlaza, roba iz grupe
C najdalje od ulaza odnosno
izlaza.

FUNKCIJE PAKIRANJA nabroji i kratko objasni

funkcije za proizvodnju - ambalaa omoguuje pripremu inputa proizvodnje prema
potrebnim koliinama i preuzimanje outputa iz proizvodnje na mjestu proizvodnje.
Pakiranjem se dobiva proizvod u ambalai.
marketinke funkcije - s marketinkog motrita ambalaa je sastavni dio politike
proizvoda.
funkcije upotrebe - ambalaa se moe ponovno upotrijebiti u neke druge svrhe
(kontejneri,papir,moemo reciklirati ili ih koristimo u razliitim fazama...)

logistike funkcije
pakiranja: skladina funkcija, transportna, manipulativna i
informativna.
zatitna funkcija ambalae da roba doe do naruitelja u pravome stanju (zatita
od kvalitativnih,kvantitativnih gubitaka, mehaniki i klimatski zahtjevi) da ne bude
oteenja
LOGISTIKE FUNKCIJE; izdvojeno
- u skladinoj funkciji "pakovanje" treba biti prikladna za slaganje (oblik,dimenzija..)
da potpunije popunimo kapacitete skladita
- transportna funkcija:ambalaa treba omoguiti i racionalnu upotrebu transportnih
sredstava
- manipulativna funkcija sastoji se u spajanju proizvoda u jedinice da se olaka
njihovo rukovanje kod otpreme (koritenje viliara..)
-informativna funkcija je vana za sastavljanje narudbe (boja,natpis,slika....);bitno
nam je da pratimo tijek robe I da znamo o kakvoj se robi radi
-najvanije je oznaivanje pakovanja jedinstvenim kodom ili ifrom- vezano uz
informatizaciju svih robnih procesa
TO JE I VRSTE PALETA
Paleta - specijalno izraena i najee drvena podloga na koju se po stanovitim
pravilima slau komadni tereti (kartoni, sanduci, vree, bale, gajbe, bave, role, i sl.
s teretom) radi oblikovanja veih standardiziranih teretnih jedinica kojima se
sigurno, jednostavno, brzo i racionalno manipulira
Danas se u svijetu koriste razliite palete, kako po svojim karakteristinim
osobinama tako i po obliku, dimenzijama i namjeni. Sve palete se, s obzirom na
praktinu upotrebu mogu svrstati u osnovne skupine: ravne palete (ravna drvena
paleta ima 1 ili 2 nosive povrine, 2-4 ulaza, moe biti od drveta, aluminija, metaa i
plastike), boks-palete, stubne palete i specijalne palete.
Najvie se koriste ravne palete dimenzija 1200x800mm (tzv. EUROpalete) i/ili
1200x1000mm, na koje se moe sloiti do 1000kg tereta.
Boks-paleta - ravna drvena ili metalna paleta na kojoj je ugraena ograda drvenih ili
metalnih okvira, najee od lima ili cijevi visine 1m, zatvorene ili otvorene,
dimenzije su jednake kao i kod ravnih paleta, obvezno imaju slijedee oznake:
lijevo naziv vlasnika, npr.H
u sredini naziv proizvoaa
desno EUR to znai da su standardne za europske eljeznice i da se meusobno
razmijenjuju
SUSTAV PALETIZACIJE, PREDNOSTI I NEDOSTACI
Paletizacija je skup organizacijsko povezanih sredstava za rad i tehnolokih
postupaka za automatizirano manipuliranje i transport okrupljenim jedinicama tereta
od sirovinske baze do potroaa.
SUSTAV PALETIZACIJE: najpotpunije i univerzalno povezuje pojedinane komadne
terete u okrupljenim jedinicama tereta. Omoguuje uspostavljanje neprekidnog
lanca svih sudionika od sirovinske baze do potroaa. Sustav je kompatibilan s
drugim suvremenim transportnim tehnologijama (kontejnerizacija, RO-RO i
HUCKEPACK tehnologija)
Prednosti: smanjenje teine i cijene transporta ambalae, smanjenje oteenja i
gubitka na robi, ubrzanje utovara i istovara poveava se stupanj uporabe
prometne infrastrukture, svoenje broja runih manipulacija na minimum
smanjenje radne snage, vei stupanj iskoritenosti kapaciteta sredstava i opreme za

manipulaciju robe, velika uteda skladinog prostora, higijenskotehnika zatita

rada, minimiziranje trokova administrativnotehnikog osoblja.
Nedostaci: gubitak i nestanak paleta, esta oteenja i popravci, odravanje
paletnog fonda, razmjena paleta, evidencije paleta...
NAJVANIJE ZADAE KONTEJNERA
Kontejneri su posebne naprave, prenosivi spremnici, transportni sanduci,
transportne posude, savitljivo sloene posude, pokretna transportna oprema ili
druga slina konstrukcija koja ispunjava slijedee uvjete: potpuno ili djelomino
zatvoreni, ali da ine odjeljeni prostor namijenjen za smjetaj robe, s najmanje
jednim vratima,
konstruirani tako da se brzo, sigurno i jednostavno pune i prazne,
konstruirani tako da se ubrza prijevoz robe jednim ili vie prijevoznih sredstava bez
indirektnog prekrcaja,
opremljeni ureajima pogodnim za brzo, sigurno i jednostavno rukovanje, posebice
pretovar s jednog na drugo prijevozno sredstvo,
izraeni od postojanog materijala i dovoljno vrsti,
otporni na vremenske prilike i prikladni za viekratnu uporabu,
izraeni s obujmom od najmanje jednog kubika.
Najvanije zadae kontejnera su: da se koristi kao manipulacijsko-transportna
jedinica tereta, da se koristi kao jedinica tereta za uskladitenje i pakiranje,=>nije
potrebno robu istovarivati I skladititi, kontejner je ta skladina jedinica
ima sve znaajke karike u neprekidnom transportnom lancu od proizvoaa do
potroaa (tj.od vrata do vrata).=>od poduzea do poduzea
TO JE TRANSPORTNI LANAC
Transportni lanac skup tehnikih, tehnolokih,organizacijskih, prostorno i vremenski
sinhroniziranih operacija (npr. pakiranja,signiranja,vaganja,brojenja, utovaraistovara,pretovara,skladitenja..) u vezi s prijevozom odreene robe koje osiguravaju
brz,siguran i racionalan protok robe od sirovinske baze do potroaa.
NAVEDI 3 TEMELJNE VRSTE KONTEJNERA
Mali 20 stopa (najei), srednji 30 stopa, veliki 40 stopa. Koliko je stopa, toliko
je i tona robe (otrpilike) mogue pakirati u kontejnere.
PREDNOSTI I NEDOSTACI KONTEJNERA; uvijek pitanje
Prednosti : smanjenje trokova pakiranja robe (i do 80%), prijevoz robe u
kontejnerima iskljuuje prekrcaj robe te osigurava solidno uvanje robe, smanjeni
trokovi uskladitenja i iskladitenja i poveava brzinu manipulacija, omoguava u
cijelosti koritenje obujma standardiziranih prijevoznih sredstava, omoguava
unificiranje tehnikotehnolokih rjeenja, skrauje se vrijeme premjetanja robe od
proizvoaa do potroaa, smanjuju se manipulacijsko-prijevozni trokovi,
produktivnost raste.
Nedostaci: zahtijeva veliki poetni investicijski kapital, veliku specijalizaciju,
standardizaciju i automatizaciju suprastrukture svih grana prometa, a djelomino i
prometne infrastrukture, zahtijeva visoke kvalificirane, obrazovne i iskusne, ali i vrlo
disciplinirane operativne i kreativne menadere, primjereno projektiran i organiziran
integralni prometni informacijski sustav, gotovo savrenu koordinaciju rada svih
sudionika, svih sredstava za rad i svih postupaka cjelokupnog sustava
kontejnerizacije...

POJASNI UPRTNU TEHNOLOGIJU I KOJI SU TIPOVI; pojasnit I ove ostale, RORO

HUCKEPACK tehnologija transporta je specifina tehnologija transporta za koju je
karakteristian horizontalni i vertikalni utovar, prijevoz i iskrcaj cestovnih prijevoznih
sredstava na eljeznikim vagonima.
HUCKEPACK tehnologija A: utovar kamiona s prikolicom ili tegljaa s
poluprikolicom, natovarenih s teretom na eljeznike vagone sa sputenim podom.
HUCKEPACK tehnologija B: utovar poluprikolice ili prikolice natovarenih teretom na
specijalne eljeznike vagone sa sputenim podom.
HUCKEPACK tehnologija C: utovar i istovar specijalno za tu tehnologiju izraenih
zamjenjivih i standardiziranih sanduka slinih kontejnerima po sustavu vertikalne
tehnologije na kontejnerske ili depne eljeznike vagone
POJASNI RAZLIKU IZMEU PRIJEVOZA I PROMETA; esto pitanje
Prijevoz jednosmislen pojam
Promet vie jednosmislenih pojmova
Prijevoz je specijalizirana djelatnost koja pomou prometne suprastrukture i
prometne infrastrukture omoguuje proizvodnju prometne usluge.
Prijevoz organizirano svladava prostorne i vremenske udaljenosti
prijevoz i transport sinonimi
Transport lat.rije transportare (prenositi) i novolatinska rije transportus
(prijevoz, prevoenje, prenoenje)
U hrvatskoj se jezinom sustavu promet susree u 3 razliita smisla:
1. promet znai odnose meu ljudima (drutveni promet, promet meu
ljudima...)
2. promet znai ekonomsku, tj.ekonomskofinancijsku kategoriju (robni,
nerobni, turistiki, devizni, platni...)
3. promet obuhvaa prijevoz ili transport, ali i operacije u vezi s
prijevozom putnika i robe te komunikacije.
Ekonomsko znaenje prometa.
Promet kao gospodarska djelatnost omoguuje proces reprodukcije. Promet utjee
na razvijanje teritorijalne podjele rada. Promet igra znaajnu ulogu u razvitku
gospodarstva u siromanim i nerazvijenim podrujima zemlje.
Mogunosti prijevoza (ne mijeati s granama prijevoza!).
KONVENCIONALNI TRANSPORT najstariji, i danas se koristi: prijevoz se obavlja
iskljuivo jednim prijevoznim sredstvom od destinacije A do destinacije B (robi
askpekt cestovnog prijevoza). Jedna je vrsta prijevoznog dokumenta tovarni list.
KOMBINIRANI TRANSPORT- prijevoz robe obavljaju najmanje dva prijevozna sredstva
(eljezniki, cestovni prijevoz), ali ne istovremeno nego uzastopno. Tj dolazi do
prekida transportnog lanca i potrebe manipulacije robom (pretovariti). 2 vrste
transportnih dokumenata-teretnica.
INTEGRALNI TRANSPORT- takav oblik prijevoza gdje se izmeu tereta i vozila umee
sredstvo integralnog transporta (najee su to palete ili kontejneri koji
racionaliziraju). 2 vrste dokumenata jer dolazi do prekida transportnog lanca
(teretnica u pomorskom prometu).
MULTIMODALNI TRANSPORT- viegranski je transport. Nema pekida transportnog
lanca i manipulacije robom. Istodobno se rabe dva transportna sredstva iz dvije
razliite prometne grane. Koristi se na dijelu puta. Teret na prvom vozilu putuje
nedirnut na cijelome putu od poiljatelja do primatelja (njime se ne manipulira).

OBLICI: pojasnit
HUCKEPACK promet (uprtni)
RO- RO sustavi prometa
LASH sustavi
BIMODALNI promet
KRITERIJ IZBORA PRIJEVOZNE GRANE; esto pitanje
Kriteriji za izbor vrste transportnog sredstva:
Cijena transporta (trokovi transporta)-kod nas daleko vie (15-20%) nego u razv.
zemljama (5-10%)
Brzina transporta-voditi rauna kakva roba se otprema (ako lakopokvarljiva)
Mogunost pristupa mjestu prijama i isporuke robe-dostupnost I mobilnost
Sigurnost i tonost transporta-koja nam grana po tome odgovara
Prilagodljivost transportnog sredstva odgovarajuem teretu
Zahtjevi za odgovarajuom ambalaom-koja ambalaa plete, kontejneri kod
cestovnog to moemo izbjei

CESTOVNI
PROMET,
PREDNOSTI
I
NEDOSTACI
Najznaajniji oblik
kopnenog transporta ima 2 osnovna faktora: prijevozni put (infrastruktura) i
prijevozno sredstvo (suprastruktura). Sredstva cestovnog transporta pokree motor;
dijele se na: radna vozila (bageri, rovokopai, pokretne dizalice, itd.) i teretna vozila
(s poluprikolicama, prikolicama i drugim prikljunim vozilima). Zakonski je reguliran:
propisane tehnike osobine i dimenzije vozila, nain kretanja i odravanja,
obiljeavanje tereta, pakiranje robe, prijevoz opasnih tvari, itd. Konkurentan je do
500km, najvea doputena masa je 40t.
Prednosti :
U odnosu na eljezniki i zrakoplovni transport cijene su nie na kraim i srednjim
relacijama (osobito za lakopokvarljivu robu i robu vee pojedinane vrijednosti);
vea je konkurencija; posebne vrste robe prevoze se posebnim vozilima te se postiu
utede u pakiranju; isporuka robe je bra i nije potreban pretovar robe,jer je
cestovna mrea rasprostranjena.
Nedostaci:

Vea je potronja goriva po jedinici prevezenoga tereta; vie je ovisan o vremenskim

i drugim uvjetima; na veim su udaljenostima cijene vee nego kod eljeznikog i
pomorskog transporta; vie zagauje okoli.
ELJEZNIKI TRANSPORT, PREDNOSTI I NEDOSTACI
Nakon niza godina dobiva pozornost zbog zakrenosti cesta i zranih koridora i zato
jer eljeznica troi manje energije i manji je zagaiva okolia; razvoj eljeznice
utjee na gospodarstvo nii su transportni trokovi te vea konkurentska
sposobnost. Glavne odlike: urednost, neprekidnost transporta, sigurnost,
ekonominost.
Prednosti: relativno nia cijena prijevoza,velika pogodnost za prijevoz pojedinih vrsta
roba.
Nedostaci: ee potrebe pretovara robe,a time i vei gubici radnog vremena, sporiji
prijevoz od zranog i cestovnog transporta, vii trokovi pakiranja zbog potrebe vee
zatite robe, ee krae nego kod drugih grana transporta.
RIJEKI I KANALSKI TRANSPORT, P I N
spadaju u unutarnje brodarstvo;
prednosti:
pogodnost za masovne robe niske pojedinane vrijednosti (ugljen, penica)
pogodnost za transport na velike udaljenosti (7. koridor ima 3500km)
mogunost povezivanja s pomorskim transportom, uteda energije, nie cijene
vaan i za turizam.
nedostaci:
neprikladni su za prijevoz jedan dio godine (zima), vezanost na ogranienu mreu
vodenih puteva,
potreba koritenja drugih transportnih sredstava (da robu dovezemo do luke), visoki
trokovi osposobljavanja i odravanja umjetnih vodenih puteva (samo koliko je
trebalo za Rajnu-Majnu-Dunav).
POMORSKI TRANSPORT; 70% tereta putuje njime, prije svega kontejneri i tankeri
(nafta)
prednosti:
nie cijene,
vei kapaciteti i fleksibilnost transportnih sredstava za vie vrsta tereta,
manje zagaivanje okolia,
u funkciji tijekom cijele godine.
nedostaci:
sporost,
visoka cijena transportnih sredstava (sami brodovi su skupi)
ZRANI TRANSPORT, P I N
prednosti:
brzina,
sigurnost,
jednostavnost,
jednostavnije pakiranje i nii trokovi pakiranja,
jednostavnije carinske formalnosti,
jeftinije osiguranje robe,
manje kraa i manipulativnih gubitaka.
nedostaci:

velika potronja goriva,

visoka cijena transportne usluge,
zagaenje okolia.
vrste poiljki:
obine,
potanske,
posebne:
vrijednosna roba ,
ive ivotinje ,
lakopokvarljiva roba ,
posmrtni ostaci ,
tisak, filmovi i sl.
CJEVOVODNI TRANSPORT
-cjevovodima se transportiraju voda, nafta, naftni derivati, plin i kruti materijali
koji se mijeaju s vodom (drvena graa, ugljen, penica, eerna trska, voe);
+ najsigurniji i najekonominiji transport nafte i plina;
- vrlo visoka kapitalna ulaganja i sporost (8 km/h);