UVOD

'' Logistiku moemo definirati kao koncepciju i funkciju prostorno vremenske

transformacije roba (materijala i proizvoda) u poduzeu i izmeu poduzea te u svezi s njima
informacijskih procesa, a temeljeni su na planiranju, upravljanju, provedbi i kontroli procesa i
njihovoj cjelovitosti. ''

U seminarskom radu razmotrit e se tema preduzea, kao davaoca logistikih usluga.

U poetnom dijelu je potrebno definisati logistiku usluga, da bismo mogli razumjeti
cjelokupnu razradu ove teme, i takoe osvrnuti se na karakteristike lgistike usluge.
U daljnjem radu, napomenut u podjele u logistikim uslugama, razne komponente koje prate
date podjele.
Na kraju u se dotai same teme: poduzea za pruanje logistikih usluga.
pomenut u njihovu podjelu i znaajke, ime zavravam svoj rad.

1. TEORIJSKE ZNAAJKE LOGISTIKIH

USLUGA
Logistiku moemo definirati kao koncepciju i funkciju prostorno vremenske
transformacije roba (materijala i proizvoda) u poduzeu i izmeu poduzea te u svezi s njima
informacijskih procesa, a temeljeni su na planiranju, upravljanju, provedbi i kontroli procesa i
njihovoj cjelovitosti. Rezultat logistike preobrazbe dobara je logistika usluga. Sa stajalita
odnosa dobavljai kupci su usluga opskrbe (kupca) i usluga isporuke (dobavljaa) dvije
strane iste medalje jer usluga dobavljaa treba odgovoriti zahtjevima opskrbe kupca.

1.1. Karakteristike logistike usluge

Usluge su aktivnosti ili prednosti koju netko nudi nekom drugome, koja je nedodirljiva i njen
rezultat nije vlasnitvo nad neim. Za razliku od proizvoda koji predstavlja sve ono to se
moe ponuditi kupcu za panju, kupovinu, uporabu ili potronju to moe zadovoljiti elju ili
potrebu, a ukljuuje fiziki predmet, osobu, mjesto, tvrtku, ideju ili uslugu, uslugu definiramo
drugaije. Usluga predstavlja aktivnosti ili prednost koju netko nudi nekome drugome, koja je
nedodirljiva i njen rezultat nije vlasnitvo nad neim.1 etiri glavne karakteristike usluge su:2
1) neopipljivost,
2) neodvojivost,
3) raznolikost i
4) kratkotrajnost.
Neopipljivost
Temeljna razlika izmeu roba i usluga je neopipljivost. Roba su predmeti koji se mogu osjetiti
ili dodirivati, dok su usluge tj. njigov doivljaj zasnovan na izvedbi. Uinkovitost i valjanost
poduzea tee je mjeriti ako je ono orijentirano pruanju usluga. Kod usluga, povratna veza
dolazi u obliku ponavljanja posla. Probleme je vrlo teko otkriti i ispraviti, jer nezadovoljni
korisnici usluge uglavnom odbijaju ponovno koristiti uslugu.
Neodvojivost
Usuge se prvo prodaju i tek onda proizvode i troe: proizvodnja i potronja se ne mogu
odvojiti.

1 J. Bloomberg, D., Lemay, S., B. Hanna, J.: Logistika, Zagrebaka kola ekonomije i managementa,
Zagreb, 2006., str. 79

2 Ibidem, str. 80

Promjenjivost
Postoji promjenjivi doivljaj usluge, a razlikuje se od prilino standardiziranog logistikog
procesa koji se koristi pri rukovanju fizikim tijekom mnogih roba. Percipirana kvaliteta
usluge moe varirati na osnovu imbenika kao to su doba dana i tip interakcije. Mogunost
loe komunikacije izmeu pruatelja usluga i potroaa nastaje zbog fizike, emocionalne ili
psiholoke buke. Ta priroena promjenjivost u pruanj usluga ini ga heterogenim i stavlja
dodatne zahtjeve na logistiki sustav odgovora na uslugu.
Kratkotrajnost
Kratkotrajnost znai da se usluge ne mogu uvati ili pohraniti. Usluge su izvedbe te se ne
mogu staviti u zalihu za kasnije upotrebu.
Osobitosti logistikih usluga su: 3
nematerijalni karakter usluga (nemogunost stvaranja zaliha pa je istaknut problem
optimalizacije kapaciteta),
vezana proizvodnja pri transportu (povratni transport prazan hod vozila kod odlaska na
mjesto utovara i povratka u bazu),
razliiti proizvodni postupci (razlike u strukturama trokova).
Postoje usluge koje su bazirane na opremi i one koje su bazirane na ljudima. Transport je
usluga bazirana na opremi. Proces transporta obuhvaa pripremu, utovar, prijevoz, istovar i
skladitenje. U istraivanju o logistikoj usluzi koje je provelo Vijee za upravljanje
logistikom (CLM Council of Logistics Management), otkrivene su etiri osnovne
koncepcije: 4
1) iako se logistika obino ne koristi u tvtkama koje se bave uslugama, moe se rei kako su
logistiki principi ak vaniji za te tvtke nego za poduzea koja se bave proizvodnjom,
2) logistika u uslunim tvtkama upravlja kapacitetom, dok u uproizvodnim tvrtkama upravlja
zalihama,
3) javljaju se zajednike crte u koordinaciji kapaciteta i zaliha,
4) iroko prihvaena definicija logistike je preuska u tom smislu da ne odraava logistike
procese u uslunoj industriji.

3 Segetlija, Z.: Uvod u poslovnu logistiku, Sveuilite Jurja Strossmayera, Osijek,

2008, str. 389
4 J. Bloomberg, D., Lemay, S., B. Hanna, J.: op. cit., str. 80

Frank W. Davis razvio je logistiki model usluga.

Na shemi 1. prikazana pojednostavljena verzija tog modela. Prema tom modelu koristi
(usluge) mogu se isporuivati na dva naina:
isporuka koristi u obliku fizikog proizvoda integralna logistika,
direktna isporuka usluga, koja obino nema fiziki oblik.

Shema 1. Logistiki sistem usluga5

5 Bloomberg, D., Lemay, S., B. Hanna, J.: Logistika, Zagrebaka kola ekonomije i
managementa, Zagreb, 2006., str. 83

1.1.1. Osnovne komponente logistike usluge

Usluga isporuke sastoji se od etiri komponente logistike usluge, a to su:6
vrijeme dostave,
pouzdanost dostave,
svojstvo dostave,
fleksibilnost dostave.
Vrijeme dostave vano je za kupca jer to je krae to mu omoguuje nie skladine
zalihe i kratkoroniju narudbu. Dostavna pouzdanost vrlo je bitna kupcu jer on tei niimm
zalihama i veoj sigurnosti tokoa proizvodnje. Dostavna pripravnost odnosi se na pitanje je li
u odreenom trenutku dostavlja u mogunosti izvriti isporuku sa svog skladita.
Svojstvo dostave oznauje njezinu odliku u smislu koliko dostava kupcu daje razloga za
prigovor, a to e ovisti o tonosti dostave i o stanju poiljke. Sposobnost sustava isporuke da
udovoljava posebnim zahtjevima kupca je fleksibilnost dostave.

1.2. Vrste logistikih usluga

Logistika poduzea nude usluge koje se odnose na osiguranje svih komponenti
usluge isporuke i time povezano izvravanje logistikih zadataka. Usluga logistikog
savjetovanja takoer spada u uslugu logistikih poduzea kao i brojne nelogistike usluge.
Logistika poduzea nude tri vrste usluga i to:7
1) GLAVNE FUNKCIJE nositelji su pediteri, prijevoznici tereta, brokeri, agenti.
To su sljedee funkcije:
funkcija dispozicije (savjetovanje, analiza, planiranje, organizacija, izbor transportnog
sredstva, puteva, tarufa, zakljuak tovarih ugovora, izdavanje transportnih dokumenata,
kontrola tovara),
funkcija otpreme (lokalni transport, transport na udaljenost).
6 Ibidem, str. 51
7 Ibidem, str. 385

2) FUNKCIJE DOPUNJAVANJA nositelji su pretovarna drutva, pediteri, skladina

poduzea, poduzea za pakiranje, banke podataka itd..
To su sljedee funkcije:
funkcija pregrupiranja (organizacija i voenje retovara, upravljanje terminalima),
skladina funkcija (uskladitenje, izdavanje robe, skladitenje, komisionarenje),
skupljajua funkcija transporta (prikupljanje i raspodjela komadnih dobara, sastavljanje
jedinica tovara),
funkcija pakiranja (savjetovanje i izbor transportnog pakiranja, transportna pomona
sredstva, upakiranje i ispakiranje),
funkcija manipulacije (manipulacija koja se odnosi na slanje i na robu),
informativna funkcija (izgradnja informacijskih lanaca za planiranje, koordinaciju,
upravljanje i kontrolu transportnog toka).
3) POSEBNE FUNKCIJE nositelji su pediteri, prijevoznici tereta, skladina poduzea,
agenti, carinski agenti itd..
To su sljedee funkcije:
unapreenje prodaje,
sluba kupaca,
osiguranje transporta (osiguranje od rizika, zakljuivanje ugovora o osiguranju, okonanje
sluajeva tete),
obrada carine (carinska deklaracija i carinska prijava, carinska otpremnina),
kreditiranje (teretni i carinski podnesci).
Razlikujemo vie osobitosti u poslovanju logistikih poduzea. Proces transporta obuhvaa:
pripremu, utovar, prijevoz, istovar i skladitenje. imbenici za izbor rute i transportnog sredstva:
duina rute, ogranienja, osobine vozila i osobine tereta.

Logistike usluge pruju rzliiti logistiki sistemi (nosioci uslug), tko d se usluge
mogu klsificirati i strukturirti u rzliite grupe ko to su:
usluge logistikih opskrbljivaa (3PL, 4PL, multimodlni opertori, logistiki integrtori,
pedicije, specijlizirani posrednici i sl), koje su usmjerene n orgnizciju irelizciju
kompletnih logistikih tokov od poiljtelja do krjnjeg primtelja robe. Logistiki pruatelji
usluga pruaju kompletnu uslugu otpreme i isporuke robe po sistemu od vrt do vrt
(door to door, full service packet),
usluge logistikih informcijskih sistem, koji se odnose n uprvljnje informcijm u
logistikom toku, posredovnje izmeu ponude i potrnje, identifikciju i prenje robe,
tovrnih jedinic, trnsportnih sredstv i ljudi n kompletnom logistikom lncu. Pored
monitoring i telemtike u logistikim mrem, ove usluge obuhvju sve ktivnosti vezne
z strteko i opertivno uprvljnje unutr i izmeu pojedinih podsistem u okviru
kompleksnog logistikog tok,
usluge logistikih centr, koje su vezne z opsluivnje robnih, trnsportnih,
informcijskih tokov i ljudi u rzliitim logistikim voritim. To su vrlo kompleksne
usluge ij struktur zvisi od tip i lokcije centr, fze logistikog tok, logistikih zhtjev,
vrste robe, prisutnih oblika trnsport, primijenjenih logistikih strtegij i tehnologij itd.,
usluge trnsportnih sistem rzliitih oblika trnsport (cestovni, eljezniki, vodeni ,zrani
i cijevovodni trnsport), koje se odnose n prijevoz robe n rzliitim trnsportnim
prvcim i udaljenostima, primjenom klsinih i suvremenih tehnologij, direktnih ili
multimodlnih sistem trnsport,
usluge skldino pretovrnih sistem, koje se uglvnom odnose n pretovr, sklditenje i
trnsportno-mnipultivne ktivnosti u rzliitim skldinim sistemim (tvornika, centrln,
regionln, skldit z isporuku, itd). Skldino pretovrne usluge se redovno pojvljuju u
rzliitim fzm robnog tok. Struktur ovih uslug ovisi o vrsti robnog tok, mjest i
funkcije skldino pretovrnog sistem u logistikom lncu, vrste robe, specifinosti
logistikih zhtjev i dr.,
usluge sistem odrvnj, servisirnj i logistike podrke, podrzumijevju procese
odrvnj, servisirnj, prnj i ienj trnsportnih sredstv, mnipultivne opreme,
objekt, prometne infrstrukture, tehniko-tehnolokih sredstv i opreme, ko i usluge
kompletne podrke osiguranja, uvnj i ztite sistem, n rzliitim logistikim podrujim.

1.3. Savremene logistike usluge

Posljednjih godina tri glavne i meusobno povezane teme promijenile su rjeenje za
logistiko ujednaavanje u poduzetnitvu diljem svijeta (UNCTAD, 1998, str. 7-8).
To su:8
1) globalizacija logistiki sustavi susreu se sa smanjivanjem trokova i porastom
potroakih usluga, a poduzetnitvo iri svoje meunarodne operacije u potrazi za novim
tritima, novim materijalima, novim izvorima te novim proizvodnim pogledima,
2) informacijske tehnologije - novi, bri i jeftiniji raunalni hardver, programi te
komunikacijska tehnologija doputaju prodornom poduzetnitvu da skup inventar, prijevoz i
druge tradicionalne logistike trokove zamijeni jeftinom informacijskom opremom,
3) opskrbni lanac budui da poduzetnitvo tei izgraditi blii radni odnos s kljunim
dobavljaima i kljunim potroaima, to su dobro povezani logistiki procesi kljuna
sastavnica uspjenog upravljanja opskrbnim lancem.
Vanjski imbenik koji je moda najvie utjecao na razvoj suvremenih logistikih
mrea i logistikih usluga je globalizacija i njoj pratea kompleksnost meusobnih veza
izmeu proizvoaa, dobavljaa i kupaca. Globalizacija je otvorila vrata ka nastajanju
globalnog trita materijala, usluga i proizvoda, zatim premjetanje proizvodnje u
niskotrokovne regije, te se pojavila i potreba za centralizacijom skladitenja zaliha i
centralizacijom informacija. Sve je to uzrokovalo dodatne potekoe u operativnom praenju
tijekova dobara i usluga. Logistika i logistiki lanci (opskrbni lanci) postali su znatno sloeniji
tako da je planiranje i upravljanje njima postalo zahtjevnije.
Sudjelovanje u logistikim mreama danas je popraeno velikom ulogom vremena i
novca. 9 Kroz rad je predstavljeno zato se na tritu sve vie pojavljuju specijalizirani
dobavljai logistikih usluga (3PL, 4PL), te logistikog konzultinga koji imaju ulogu potpore
i odreenog osiguranja od pogreaka koje si veina ne moe priutiti.

8 http://unctad.org/en/Pages/Home.aspx,
9 Dunkovi, D.: op. cit., str. 1

2. PODUZEA ZA PRUANJE LOGISTIKIH

USLUGA

U robnim tokovima izmeu proizvoaa, odnosno izmeu proizvoaa i konanih

potroaa, potrebno je osim kupovine i prodaje izmeu poslovnih partnera, obaviti i niz
drugih radnji: pripremu kupoprodaje, uskladitenje i uvanje robe, otpremu, preuzimanje robe
i drugo. Poduzea za pruanje usluga u razmjeni i distribuciji nastala su kao rezultat drutvene
podjele rada, kada su se poslovi razgranali i kada je zbog racionalnosti njihova odvijanja bilo
potrebno da se trae od posebnih institucija. To su npr. usluge isporuke razliite robe iz zemlje
i inozemstva u sve veim koliinama, koje zahtijevaju razliiti tretman prilikom otpreme,
prijevoza, preuzimanja itd. 10

2.1. Osnovna podjela i znaajke logistikih preduzea

Kako bi se posao to uspjenije obavljao poele su se razvijati i posebne institucije za
pruanje usluga prodavaima, kupcima, potroaima i proizvoaima. To su intitucije koje
olakavaju zakljuivanje poslova, ubrzavaju i racionaliziraju robne tokove i omoguavaju i
proizvoaima i trgovcima da se posvete svojim osnovnim djelatnostima. Poduzea koja
obavljaju te poslove ne pojavljuju se kao vlasnici robe ve taj posao izvravaju po nalogu
drugih.
Poduzea za pruanje logistiki usluga u razmjeni i distribuciji dijelimo na:11
trine pomagae,
trnice i trgovinske centre,
trine priredbe.
10 Segetlija, Z., op. cit., str. 381
11 Ibidem

Poduzea za logistike usluge ubrajamo u prvu skupinu tj. u trine pomagae. Trine
pomagae moemo podijeliti na trgovake zastupnike, komisionare, trgovake meetare,
aukcionare, peditere, prijevoznike, davatelje trinih obavjetenja, skladina poduzea,
institute za istraivanje trita itd.

Trini su pomagai sekundarni elementi u sustavu distribucije, dok su primarni

elementi: proizvodna ili druga profitna poduzea koja se pojavljuju kao dobavljai prodajnih
usluga, trgovinska poduzea koja potom nastupaju kao trini posrednici, te konani
primatelji u prodajnom kanalu koji povlae prodajnu uslugu.
Pruanje logistikih usluga primarna je djelatnost logistikih poduzea, a potranja za tim
istim uslugama nije primarna nego je izvedena u svezi s potranjom prodajne usluge u
prodajnom kanalu. Prilikom procesa pruanja logistikih usluga bitno je udovoljiti i za to
predvienim uvjetima. Kod prodaje svojih usluga logistika poduzea trebaju uvijek raditi s
dva trina partnera, tj. s poiljateljem i primateljem proizvoda koji teku kroz prodajni kanal.
Proizvoai i posrednici koji su ukljueni u njihovu prodaju bave se samo jednim trinim
partnerom, tj. kupcem proizvoda.
Za logistika poduzea je tipino da pruaju samo dio usluge koje trai poiljatelj, te se iz tog
razloga njihova ponuda usluga mora usklaivati s drugim ponuaima usluga. Proces
proizvodnje logistikih usluga karakterizira kombinacija unutarnjih imbenika proizvodnje
(nabavljeni na tritu nabave, odnosno koji postoje u pravu koritenja, npr. prometni puteve) i
vanjskih imbenika kao to su materijalna dobra na kojima se izvravaju logistiki procesi.
Navedeni uvjeti daju odgovore na pitanje zato je potreban nain promatranja prodajnog
kanala kao cjeline, tj. zato je potrebna susttavna postavka. Optimalno se trebaju rijeavati
problemi vezani uz premoivanje vremena i prostora za cijeli kanal distribucije. Vrlo vano
je i trebalo bi mu posvetiti panju je i znaenje kooperacije za logistika poduzea jer tok
materijalnih dobra moe tei sasvim drugim putevima (preko drugih institucija) nego tok
vlasnitva.
Jezgru logistike koncepcije predstavlja oblikovanje dodirnih toaka izmeu logistikih
podsustava jer se logistiki problemi rjeavaju na temelju sustavne postavke. Dodirne toke
unutar poduzea su dodirne toke prvog reda na koje se ukazalo kod obrade narudbi i drugog
reda na koje se ukazalo kod izlaganja o odnosima logistike s drugim funkcijama u poduzeu i
u obradi logistike u viedimenzionalnoj organizacijskoj strukturi poduzea.12

12 Ibidem, str. 382, 383

10

2.2. Gospodarski subjekti

Kao naruitelji usluga u prometnom gospodarstvu sudjeluju razliita industrijska,
trgovinska i druga poduzea koja se pojavljuju kao poiljatelji, odnosno primatelji odreene
robe, a u ulozi ponuditelja usluga javljaju se razliiti gospodarski subjekti.13
pediteri
Transportna poduzea.

2.2.1. pediteri
U ulozi ponuditelja usluga javljaju se pediteri (otpremnici) i posrednici.
pediter je gospodarstvenik, pravna ili fizika osoba koja se bavi iskljuivo organizacijom
otpreme robe svojih komitenata pomou vozara i drugim poslovima koju su s tim u svezi.
Poslovno podruje peditera protee se na ukupne logistike usluge kao i na sve usluge u
svezi s tim uslugama. peditera moemo definirati i kao trgovca koji nabavlja logistike
usluge i daljnje sporedne usluge koje nabavja na nacionalnom ili meunarodnom tritu ili ih
sam prua i dalje ih prodaje poiljatelju. pediter pribavljene usluge moe po potrebi
nadopuniti i kao kompletnu uslugu proslijediti primatelju naloga, te se moe rei kako
pediterska poduzea mogu nuditi kompletne pakete usluga.14
Kako bi realizirao svoju ponudu pediteru se nude dvije mogunosti. Prva mogunost je da se
ogranii na pravu peditersku aktivnost, a druga je mogunost da pored toga sam izvrava
pediterske aktivnosti.
13 Ibidem, str. 390, 391
14 Ibidem, str. 392

11

pediteri mogu biti specijalizirani za odreena prijevozna sredstva, odreene grupe dobara,
odreene transportne relacije ili pak za tuzemne, granine i meunarodne transporte te za
pojedina funkcijska podruja kao to su npr. pediteri za poiljke, pediteri za prijam, pediteri
za mjesta, pediteri za otpremu, pediteri za pretovar itd.
Razlikujemo peditere koji ugovore o otpremi dobara zakljuuju u vlastito ime, meetari i
agenti koju su aktivni kao posrednici za otpremu teret, a posreduju izmeu poiljatelja i
transportnih poduzea.

2.2.2. Transportna poduzea

Transportna poduzea moemo razvrstati na ona koja se bave cestovnim
transportom robe, eljeznikim trasportom robem, transportom robe morem i zranim
transportom. Najzastupljenija od navedenih poduzea koja se bave transportom robe jesu
poduzea cestovnom transporta robe. Polovina cestovnog prometa vodi se kao tvorniki
promet, i to u prvome redu kao lokalni promet.
Mala poduzea ine 80% prometa kao zanimanje, a 20% obavljaju srednja poduzea i mali
broj velikih poduzea koja mogu ponuditi oko 80% kapaciteta teretnog prostora. Mala
transportna poduzea esto ulaze u ugovornu vezu s odreenim nalogodavcima i tako si
osiguravaju udio u razvoju transporta, ali zapadaju u veliku ovisnost o nalogodavcima.
U cestovnom prometu dobara esto se isprepliu transportna i druga poduzea.15
Kako bi ostvarenje transportne usluge bilo to kvalitetnije uz nie trokove, transportna
poduzea trebaju za ostvarenje toga cilja ispuniti sljedee uvjete:
- maksimizirati vrijeme koritenja vozila,
- maksimizirati iskoritenost kapaciteta,
- minimizirati kilometrau,
- minimizirati broj vozila koja se koriste.
Osim postavljenih uvjeta neizostavna je i vana organizacija cestovnog transporta u funkciji
njegove uinkovitosti: iskoritenost kapaciteta vozila, vrijeme vonje, koliina prevezenog
tereta itd.
TRANSPORT ROBE TRANICAMA
Izvrava se u veini sluajeva od strane jednog dravnog poduzea dok neka nedravna
poduzea imaju organiziran lokalni eljezniki promet unutar tvornica.
15 Ibidem, str. 394

12

TRANSPORT ROBE BRODOM

Brodskim prijevozom u unutranjem brodarstvu bave se: brodske kompanije veliki sustavi s
centralno upravljanom flotom poslove dobivaju preko vie ureda u zemlji obavljaju
poslove vozara, peditera, skladitenja i pretovara, mali privatni pojedinani brodari - vozai
vlastitih brodova bez ureda ugovorno se veu uz vee brodske kompanije meusobno se
spajaju u zadruge i poduzea za tvorniku brodsku vonju
Razlikujemo obalnu plovidbu (mala transportna poduzea) i prekomorsku plovidbu
(brodarske kompanije).

ZRANI TRANSPORT ROBE

Sve prisutniji u zadnje vrijeme izvrava se na sljedee naine:
kao dodatni tovar putnikih zrakoplova,
zrakoplovima konstruiranim za putniko-teretni transport,
istim teretnim zrakoplovima.
Poduzea koja prevoze teret moemo podijeliti na:
zrakoplovna drutva za prijevoz tereta prema potrebi,
linijska drutva za zrani promet uz sudjelovanje drave drutva keri koja se bave
iskljuivo teretnim transportom,
posebna drutva koja uope ne vre prijevoz putnika.

2.3. Skladina i pretovarna poduzea

SKLADITENJE
Skladitenjem se bave samostalna skladina poduzea ili pediterska poduzea. Skladina
poduzea esto su u dravnom suvlasnitvu i mogu biti specijalizirana za pojedinu vrstu
dobara.16
PRETOVAR
Poduzea za pretovar svoje usluge nude drugim logistikim poduzeima ili otpremnikoj
privredi. Mogu biti: privatna ili javna poduzea kontejnerski terminali u lukama ili na
eljeznici, terminali za zrani promet, poduzea za pretovar rudae, potanskih paketa i sl.
Pretovar je vana funkcija vorova logistikog sustava, te se u novije vrijeme razmilja o
16 Ibidem, str. 399

13

izgradnji pretovarnih poduzea u distribucijske centre odnosno centre za raspaavanje robe.

Centri za raspaavanje dobara mjesta na kojima bi pediteri spajali male poiljke u velike za
skupni prijevoz do drugih centara gdje bi se opet vraale u prvobitni oblik. 17
POSLOVI PAKIRANJA
Poduzea specijalizirana za poslove pakiranja dijele se na: 18
- poduzea koja iznajmljuju osobe, strojeve i prostor bez sredstava za pakiranje
- poduzea koja daju i sredstva za pakiranje.

ZAKLJUAK
Tema rada nije posebno opirna. Kao to sam navela na poetku, najvie je trebalo
obraditi definiciju logistike usluge, kako bismo najbolje razumjeli ulogu poduzetnitva u
davanju datih usluga.
Kako bi se posao to uspjenije obavljao poele su se razvijati i posebne institucije za
pruanje usluga prodavaima, kupcima, potroaima i proizvoaima. To su intitucije koje
olakavaju zakljuivanje poslova, ubrzavaju i racionaliziraju robne tokove i omoguavaju i
proizvoaima i trgovcima da se posvete svojim osnovnim djelatnostima. Poduzea koja
obavljaju te poslove ne pojavljuju se kao vlasnici robe ve taj posao izvravaju po nalogu
drugih.
Poduzea za pruanje logistiki usluga u razmjeni i distribuciji dijelimo na:
trine pomagae,
trnice i trgovinske centre,
trine priredbe.
Poduzea za logistike usluge ubrajamo u prvu skupinu tj. u trine pomagae.

17 bidem
18 Ibidem, str. 400

14

Za logistika poduzea je tipino da pruaju samo dio usluge koje trai poiljatelj, te se iz tog
razloga njihova ponuda usluga mora usklaivati s drugim ponuaima usluga.

LITERATURA
[1]
Bloomberg, D., Lemay, S., B. Hanna, J.: Logistika, Zagrebaka kola ekonomije i
managementa, Zagreb, 2006.
[2]

Segetlija, Z.: Uvod u poslovnu logistiku, Sveuilite Jurja Strossmayera, Osijek, 2008

[3]

Ibidem

[4]

http://unctad.org/en/Pages/Home.aspx

15