Sveti Franjo Asiki

Papina kateheza na opoj audijenciji, 27. sijenja 2010. Draga brao i sestre, u nedavnoj katehezi prikazao sam providonosnu ulogu koju su Red manje brae i Red propovjednika, koje su osnovali sveti Franjo Asiki odnosno sveti Dominik Guzman, imali u obnovi Crkve svoga vremena. Danas bih vam htio predstaviti Franju, istinskog diva svetosti, koji i dalje privla!i veoma mnoge osobe svih dobi i svih vjeroispovijesti. "edno se sun#e rodilo svijetu . $im rije!ima, u %o&anstvenoj komediji 'Raj, ((. pjevanje), najvei talijanski pjesnik Dante Alighieri aludira na ro*enje Franje, koje se zbilo krajem ((+(. ili po!etkom ((+,., u Asizu. -ako je pripadao bogatoj obitelji . ota# mu je bio trgova# tkaninom . Franjo je u mladosti &ivio razuzdano, gajei, poput mnogih vrnjaka svoga doba, u sr#u viteke ideale. / dvadeset godina sudjelovao je u jednom vojnom pohodu u kojem je pao u zarobljenitvo. 0bolio je te je puten na slobodu. 1akon povratka u Asiz, zapo!eo je u njemu polagani pro#es duhovnog obraenja, koji ga je potaknuo da malo po malo napusti svjetovni na!in &ivljenja, kojim je do tada &ivio. 2z toga razdoblja njegova &ivota potje!u slavni doga*aji o susretu s gubav#em, kojem je Franjo, siavi s konja, dao poljuba# mira, i poruka Raspetoga u #rkvi#i svetoga Damjana. $ri puta mu se raspeti -rist s kri&a obratio rije!ima3 2di, Franjo, i popravi moju kuu koja se rui. $e jednostavne Gospodinove rije!i koje je Franjo za!uo u #rkvi /vetog Damjana kriju u sebi duboki simbolizam. 1eposredno, sveti je Franjo pozvan popraviti tu #rkvi#u, ali ruevno stanje u kojem se nalazilo to zdanje simbol je dramati!ne i uznemirujue situa#ije u kojoj se nalazila Crkva u tome vremenu, s povrnom vjerom koja ne 4ormira i ne preobra&ava &ivot, sa slabo gorljivim klerom, s ohla*ivanjem ljubavi5 rije!ju, Crkva je bila unitena iznutra to je za sobom povla!ilo i razbijanje jedinstva, s nastankom krivovjernih pokreta. 2pak, u toj Crkvi u rasulu u sreditu stoji Raspeti i govori3 poziva na obnovu, poziva Franju da svojim rukama popravi #rkvi#u /vetoga Damjana, simbol dubljeg poziva na obnovu same -ristove Crkve, svojom radikalnom vjerom i svojom oduevljenom ljubavlju prema -ristu. $aj doga*aj, koji se vjerojatno zbio (,67. godine, podsjea na jedan drugi sli!an doga*aj koji se zbio (,68.3 rije! je o snu pape 2no#enta 222. 0vaj je vidio u snu kako se bazilika /vetog 2vana u 9ateranu, #rkva majka svih #rkava, rui i jednog malog i bezna!ajnog redovnika kako svojim pleima podupire #rkvu da se ne srui. :animljivo je primijetiti, s jedne strane, da nije papa taj koji poma&e da se #rkva ne srui, ve jedan mali i bezna!ajni redovnik, kojeg papa prepoznaje u Franji koji mu je doao u posjet. 2no#ent 222. bio je moni papa, velike teoloke naobrazbe, kao i velike politi!ke moi, ipak nije on taj koji obnavlja Crkvu, ve mali i bezna!ajni redovnik3 sveti Franjo, pozvan od %oga. / druge strane, me*utim, va&no je primijetiti da sveti Franjo ne obnavlja Crkvu bez ili protiv pape, ve samo u zajednitvu s njim. Dvije stvarnosti idu jedna s drugom ukorak3 ;etrov nasljednik, biskupi, Crkva utemeljena na apostolskom naslje*u i nova karizma koju Duh /veti stvara u tome trenutku za obnovu Crkve. :ajedno raste prava obnova.
(

<ratimo se &ivotu svetog Franje. %udui da ga je ota# %ernardone korio zbog prevelike velikodunosti prema siromanima, Franjo je, pred asikim biskupom, simboli!nom gestom skinuo sa sebe svu odjeu, &elei se tako odrei o!eve batine3 kao u trenutku stvaranja, Franjo nema nita, ve samo &ivot koji mu je dao %og, u !ije se ruke predaje. -asnije je &ivio kao eremit, sve dok se, (,6+. godine, nije dogodio drugi temeljni doga*aj na putu njegova obraenja. /luajui ulomak iz =atejeva >van*elja . 2susov govor apostolima poslanima u misiju ., Franjo se osjetio pozvanim &ivjeti u siromatvu i posvetiti se propovijedanju. ;ridru&ili su mu se i neki drugovi, te se (,6?. uputio u Rim, kako bi papi 2no#entu 222. podastro projekt nove obnove kranskog &ivota. <eliki ga je papa srda!no primio, shvativi da je pokret koji je pokrenuo Franjo od %oga. Asiki je siromaak shvatio da svaka karizma dana od Duha /vetoga treba biti stavljena u slu&bu =isti!noga $ijela, koje je Crkva5 stoga je uvijek djelovao u punom zajednitvu s #rkvenom vlau. @ &ivotu sveta#a ne postoji kontrast izme*u proro!ke karizme i karizme vlasti i, ako bi do kakve napetosti i dolo, oni znaju strpljivo !ekati vremena Duha /vetoga. 1eki su povjesni!ari iz osamnaestog stoljea kao i u prolom stoljeu pokuali kreirati iza Franje o kojem govori tradi#ija, jednoga takozvanog povijesnog Franju, kao to se pokuava iza 2susa iz evan*elja stvoriti jednog takozvanog povijesnog 2susa. $aj povijesni Franjo ne bi bio !ovjek Crkve, ve !ovjek izravno povezan samo s -ristom, !ovjek koji je htio stvoriti pokret %o&jeg naroda, bez kanonskih 4ormi i bez hijerarhije. 2stina je pak da je sveti Franjo imao stvarno veoma neposredan odnos s 2susom i s %o&jom rije!ju, koju je htio nasljedovati sine glossa, takvu kakva jest, u svoj njezinoj radikalnosti i istinitosti. 2stina je tako*er da isprva nije kanio osnovati red s neophodnim kanonskim obli#ima, ve je, jednostavno, s %o&jom rije!ju i Gospodinovom prisutnou, htio obnoviti %o&ji narod, sabirui ga ponovno na sluanje rije!i i poslunost rije!i po uzoru na -rista. 0sim toga, znao je da -rist nije nikada moj , ve je uvijek na , da -rista ne mogu imati ja i da ne mogu obnoviti sebe protiv Crkve, njezine volje i njezina u!enja, ve da se samo u zajednitvu Crkve izgra*ene na apostolskom naslje*u obnavlja tako*er poslunost %o&joj rije!i. 2stina je tako*er da nije namjeravao osnovati novi red, ve samo obnoviti %o&ji narod za Gospodina koji dolazi. Ali je s bolom i tugom shvatio da sve mora imati svoj red, da je tako*er #rkveno pravo nu&no da bi se obnovi dalo oblik i tako je stvarno na #jelovit na!in, svim sr#em, uao u #rkveno zajednitvo, s papom i s biskupima. %io je uvijek svjestan toga da je sredite Crkve euharistija, gdje -ristovo $ijelo i njegova -rv postaju prisutni. ;o sveenitvu, euharistija je Crkva. $amo gdje su prisutni i sveenitvo i -rist i #rkveno zajednitvo, jedino tamo prebiva tako*er %o&ja rije!. ;ravi je povijesni Franjo . Franjo Crkve i upravo na taj na!in govori tako*er nevjerni#ima, vjerni#ima drugih vjeroispovijesti i religija. Franjo i njegova, sve brojnija braa, nastanili su se u ;or#ijunkuli, odnosno #rkvi /vete =arije An*eoske, svetome mjestu u pravom smislu rije!i 4ranjeva!ke duhovnosti. 2 -lara, djevojka iz Asiza iz plemike obitelji, stupila je u Franjinu kolu. 1astao je tako Drugi 4ranjeva!ki red, red klarisa, drugo iskustvo koje e donijeti velike plodove svetosti u Crkvi.
,

2 nasljednik 2no#enta 222., papa Aonorije 222., svojom bulom Cum dile#ti iz (,(+. podupro je jedinstveni razvoj prve manje brae, koja su otvarala svoje misije u raznim zemljama >urope, pa !ak i u =aroku. Franjo je (,(?. godine dobio doputenje razgovarati, u >giptu, s muslimanskim sultanom =elekBelB-amelom, kako bi i ondje propovijedao 2susovo evan*elje. Celim istaknuti tu epizodu iz &ivota svetoga Franje, koja je veoma aktualna. @ dobu u kojem je vladao sukob izme*u kranstva i islama, Franjo, oboru&an samo svojom vjerom i osobnom blagou, uspjeno je kro!io putovima dijaloga. -ronike nam govore o dobrohotnom i srda!nom prijemu na kojeg je naiao kod muslimanskog sultana. =odel je to na kojem bi se i danas trebali nadahnjivati odnosi izme*u krana i muslimana3 promi#ati dijalog u istini, u me*usobnom potivanju i uzajamnom razumijevanju 'usp. 1ostra aetate, D). Eini se kako je Franjo (,,6. posjetio i /vetu zemlju, ba#ivi tako sjeme, koje e donijeti mnogo ploda3 njegovi e duhovni sinovi u!initi od mjesta u kojima je &ivio 2sus povlateno polje svoga poslanja. /a zahvalnou mislim danas na velike zasluge Franjeva!ke kustodije u /vetoj zemlji. ;o povratku u 2taliju, Franjo je predao upravljanje Reda svojem zamjeniku, 4ra ;ietru Cattaniju, dok je papa Red, kojem je pristupao sve vei broj sljedbenika, povjerio zatiti kardinal @golina, budueg <rhovnog sveenika Grgura 2F. /am utemeljitelj, sav posveen propovijedanju koje je vrio s velikim uspjehom, sastavio je ;ravilo, koje e kasnije odobriti papa. @ samotitu 9a <erna (,,G. godine Franjo jer ima vi*enje Raspetog u obliku sera4ina i iz susreta s Raspetim dobio je stigme5 postaje tako jedno s raspetim -ristom3 to je, dakle, dar koji izra&ava njegovo duboko poistovjeivanje s -ristom. Franjina smrt . njegov transitus . zbio se D. listopada nave!er (,,H. godine, u ;or#ijunkuli. 1akon to je blagoslovio svoje duhovne sinove, umire, prostrt na goloj zemlji. Dvije godine kasnije papa Grgur 2F. uvrstio ga je me*u sve#e. 1edugo zatim u Asizu je njemu u !ast podignuta velika bazilika, koja je danBdanas odredite mnotva hodo!asnika, koji ondje mogu !astiti grob sve#a i diviti se Giottovim 4reskama, slikara koji je na veli!anstven na!in prikazao Franjin &ivot. /pomenuo sam da Franjo predstavlja alter Christus, bio je doista &iva slika -rista. :vali su ga tako*er 2susovim bratom . 2 doista, njegov je ideal bio slijedei3 biti poput 2susa5 razmatrati -rista iz evan*elja, sna&no ga ljubiti, oponaati njegove kreposti. 1a osobit na!in, on je htio dati temeljnu vrijednost unutarnjem i izvanjskom siromatvu, u!ei tome siromatvu tako*er svoje duhovne sinove. ;rvo bla&enstvo iz Govora na gori . %lago siromasima duhom3 njihovo je kraljevstvo nebeskoI '=t 7,D) . nalo je svijetlo ostvarenje u &ivotu i rije!ima svetoga Franje. Doista, dragi prijatelji, sve#i su najvrsniji tuma!i %iblije5 oni, utjelovljujui u svome &ivotu %o&ju rije!, !ine je privla!nijom no ikad, tako da nam ona stvarno govori. Franjino svjedo!anstvo, koji je ljubio siromatvo kako bi predano i potpuno slobodno nasljedovao -rista, nastavlja biti i za nas poziv njegovati nutarnje siromatvo kako bi rasli u pouzdanju u %oga, ujedinjujui u sebi &ivot u umjerenosti i nenavezanost na materijalna dobra. -od Franje se ljubav prema -ristu izrazila na osobit na!in u klanjanju ;resvetom euharistijskom sakramentu. @ Fonti 4ran#es#ane mogu se
D

pro!itati dirljivi izrazi, poput ovoga3 /av ljudski rod strepi, sav svemir drhti i nebo kli!e kada je na oltaru, u sveenikovim rukama, -rist, /in %oga &ivoga. 0 neizmjerne li naklonostiI 0 ponizne li uzvienosti3 sam Gospodar svemira, %og i %o&ji /in, tako se ponizio da se skrio za nae spasenje pod neznatnim prilikama kruha 'Fran#es#o di Assisi, /#ritti, >ditri#i Fran#es#ane, ;adova ,66,., G6(). @ ovoj /veeni!koj godini, svi*a mi se tako*er podsjetiti na preporuku koju je Franjo uputio sveeni#ima3 -ada budu htjeli slaviti misu !ista sr#a neka s dubokim potovanjem vre pravu &rtvu presvetoga $ijela i -rvi Gospodina naega 2susa -rista 'Fran#es#o di Assisi, /#ritti, D??). Franjo je uvijek pokazivao veliko potovanje prema sveeni#ima te je preporu!ivao da ih se uvijek potuje, pa i onda kada su osobno toga malo dostojni. -ao razlog toga dubokog potivanja navodio je !injeni#u da su oni primili dar posveivanja euharistije. Draga brao u sveenitvu, ne zaboravimo nikada ovu pouku3 svetost euharistije tra&i od nas da budemo !isti, da &ivimo dosljedno otajstvu koje slavimo. 2z ljubavi prema -ristu ra*a se ljubav prema osobama i prema svim %o&jim stvorenjima. >vo jedne druge karakteristi!ne #rte Franjine duhovnosti3 osjeaj sveopeg bratstva i ljubavi prema svemu stvorenom, koji mu je nadahnuo slavnu ;jesmu stvorenja. $o je veoma aktualna poruka. -ao to sam podsjetio u svojoj nedavnoj en#ikli#i Caritas in veritate, odr&iv je samo onaj razvoj koji potuje stvoreni svijet i koji ne teti okoliu, a u ovogodinjoj poru#i za /vjetski dan mira istaknuo sam kako je i izgra*ivanje trajnoga mira vezano uz potivanje okolia. Franjo nas podsjea da se u stvaranju o!ituje /tvoriteljeva mudrost i dobrohotnost. 0n prirodu shvaa upravo kao jezik u kojem %og govori s nama, u kojem stvarnost postaje transparentna te mo&emo govoriti o %ogu i s %ogom. Dragi prijatelji, Franjo je bio veliki sveta# i radostan !ovjek. :bog svoje jednostavnosti, svoje poniznosti, svoje vjere, svoje ljubavi prema -ristu, svoje dobrote prema svakom mukar#u i svakoj &eni, bio je radostan u svakoj situa#iji. 1aime, izme*u svetosti i radosti postoji dubok i neraskidiv odnos. "edan je 4ran#uski pisa# rekao da na svijetu postoji samo jedna &alost3 ta da ne budemo sveti. ;romatrajui svjedo!anstvo svetoga Franje, shvaamo da se u ovome krije tajna istinske radosti3 postati svetiI 1eka nam Djevi#a, koju je Franjo ljubio nje&nom ljubavlju, izmoli taj dar. ;ovjeravamo se njoj istim rije!ima Asikog siromaha3 /veta Djevi#e =arijo, nijedna od &ena ro*enih na svijetu nije ti nalik, keri i slu&beni#e svevinjega -ralja i nebeskog 0#a, =ajko presvetoga Gospodina naega 2susa -rista, zaru!ni#e Duha /vetoga3 moli za nasJ kod svoga presvetoga ljubljenog /ina, Gospodina i @!itelja 'Fran#es#o di Assisi, /#ritti, (HD.).