Veleljepni spomenici ljudskog bezumlja1 ( - fenomen kriarskih ratova - ) U Mearri je naa vojska kuhala odrasle nevjernike u kazanima, nabadali

su djecu na ranjeve i derali ih ispe!ene na vatri- ovako je kriarski hroni!ar Radulpha de Caena definirao svete pohode kriara na Istok.2Vels "e u Britanici na sljede"i na!in opisati kriarski rat i trijumf:Nastao je strahovit pokolj. Ulicama su rekli potoci krvi pobije#enih. A kada je pao mrak, kriari, pla!u"i od mahnite radosti, povrvie put Svetog groba i tamo na molitvu sklopie jo krvave ruke. Tako se jednog arkog julskog dana zavrio prvi kriarski rat.3 Sa gledita savremenog !ovjeka, teko je ta re"i o ovim davnim i jezivim ratovima. Nikome i nikada se ponovilo- valjda bi sve moglo stati u ovu molitvu. Listaju"i udbenike o ratovima i njihovim definicijama izvjesno je da su kriarski ratovi bili klasi!an oblik agresije. Me#utim UN-ova povelja iz $974 je dobrano je zakasnila, bar kada su ovi ratovi u pitanju. Pitam se na koje nije i zato uop"e slui. Sasvim je mogu"e svrstati ove ratove i pod pojam specijalni rat.4 Bit "e i onih koji "e ga okarakterisati svetim, vjerskim, kolonizatorskim pa i imperijalisti!kim. Enciklopedije definiu kriarske ratove kao kr!anske militantne ekspedicije, koje su uglavnom organizovane tokom srednjeg vijeka s ciljem da povrate Palestinu pod kr!ansku vlast.5 Bitna je !injenica da je sve kriarske ratove pokretala Rimokatoli!ka crkva, i da su gotovo svi kretali iz Francuske. Da li je moda ovdje historija dozvolila slu!ajnost?U definiranje vrste ovog rata uputa se i Svetislav Basara, poznati savremeni pisac, esejista i mislilac, gdje ga karakterie kao, ni manje ni vie nego, ideoloki rat.Do krstakih pohoda Evropa ne poznaje ideoloki rat; ratovanje je ograni!eno na endemske privatne sukobe pojedinih velikaa i razbojnitvo kao profesiju. 6 Cilj ovoih ratova je, pak, po Basari samo ekonomsko-materijalne naravi i oni predstavljaju ontoloku revoluiju. U najdubljem sloju istorijske realnosti stvarni cilj krstakih pohoda nije borba protiv nadiru"eg islama, ve" probijanje pravaca za budu"e tokove robe i kapitala i, u kona!noj analizi, borba protiv vertikalnog hri"anskog poretka - borba !ijeg pravog smisla niko od u!esnika nije bio svestan, a ni danas nije znatan broj onih koji to uvi#aju. Krstaki pohodi su posledica fatalne promene strategije i kao takvi pre su ontoloka revolucija nego rat u klasi!nom smislu- kae Basara.7 Ovaj iskaz bi se mogao povezati sa tezom Karen Armstrong, koja govori o tromoj lijenoj teologiji kr"anske Europe i srednjovjekovnom fenomenu barbarskih kr"ana kojeg je rodilo, ne ba u potpunosti izvreno, pokrtavanje Franaka, Anglo-Saksonaca te ostalih barbarskih plemena. Njihovo vjersko ubje#enje bilo je u biti smrena mjeavina kr"anskih dogmi i paganskih mitova - tvrdi Armstrongova u knjizi Sveti rat-kriari i njihov uticaj na dananji svijet. Ono !ega se oni a ni njihovi potomci nisu odrekli jeste paganski osje"aj nepodnoljivosti drugoga uz to jo superiornijeg, te neutoljiva glad za materijalnim ali i tu#im. %ak i J.Riley-Smith, proslavljeni engleski histori!ar, naglaava, u uvodu svoje knjige Kriari kratka historija, da su kriarski pohodi nastali na temelju ideja o nasilju koje su podravali najobrazovaniji ljudi toga doba8.Kada govori o Prvome krstakom ratu Rilley-Smith priznaje
Ovako je kriarske ratove nazvao histori!ar Robertson, Istorija srednjeg veka I, Udaljceva, Kosminski,Vantajn, Nau!na knjiga, Beograd $969 str. $ 2 Kriari u o!ima Arapa,Amin Maalouf, prijevod sa engleskog Adnan Omanovi", Bemust, sarajevo $999, str. 74 3 Povijest islama, Mustafa Spahi", El-Hidaja Sarajevo, $996, str. 392 4 vidi Nauka o odbrani, grupa autora, vjetlost, Sarajevo $999, poglavlje Sila i njena primjena u me#unarodnim odnosima 5 Encyclopedia World Book, Cn-Cz, Crusades, New York $992, str 462 6 Ideologija Heliocentrizma, Svetislav Basara, http://host.sezampro.yu/rec 7 Ideologija Heliocentrizma, Svetislav Basara, http://host.sezampro.yu/rec 8 The Crusades a Short History, Jonathan Riley-Smith, The Athlone Press, $ Part Drive, London $992, xxvii
$

da je mnogo u!esnika u tom svetom vjerskom ratu bilo vo#eno jakom eljom za materijalnim9. U istoj knjizi on tvrdi da je francusko drutvo u toba bilo izuzetno neprijateljski i nasilno raspoloeno mada nije poznato zato je ta pojava bila prisutna$0. Crkvino proglaenje ovih pohoda svetim i Bogu ugodnim ratovima u mnogome je doprinjela duhovnoj uvjerenosti u pobjedu brojne kriarske mase te odlu!nosti u borbi jer sam Bog i Krist borili su se sa njima - kako to biljei Rilley-Smith, od mnogih u!esnika u tim ratovima u svojoj knjizi Prvi kriarski rat i ideje kriara. Gledaju"i i ive"i dananje savremene ratove, !ini mi se da su kriarske ekskurzije bili samo treninzi za docnije kolonijalno-imperijalisti!ke pohode zapadno-evropske zajednice uklju!uju"i SAD. U bliskoj prolosti to su potvrdila godine $9$4-a i $945-a. A od tada pa naovamo ti ratovi, u biti kolonizatorski, imat "e oruja tipa kredita, zajmova, basnoslovnih dugova, Svjetske bankei sli!no. Uostalom zar samo obiljeje NATO-a neodoljivo ne podsje"a na kriarski grb i amblem. Moja namjera je, u biti, ukazati na osnovne uzroke, u ovom slu!aju motive, i posljedice ovog jedinstvenog projekta tamnije strane ljudskog uma nazvanim kriarskim ratovima. Na po!etku bih dao, hitar historijski prikaz ovih ratova. Allea iacta est ( - kratak pregled kriarskih ratova - ) Kada su se, kona!no, potkraj XI stolje"a op"e drutvene prilike u Evropi poboljale papa Urban II ili otac svetih ratova krstaa sazvao je crkveni sabor u Klermontu (sjeverna Francuska). Tu je zvani!no cijeli kr"anski svijet pozvan u sveti rat protiv otpadnika, nevjernika i tiranina koji su ustvari bili samo pripadnici jedne nebeske religije islama. Veoma zanimljiva je uloga medija u ovom ratu koju su obavili crkevni oci od kojih je najistaknutiji bio Petar Pustinjak. Ironija ivota se odslikava u tome to su ti kao i dananji ribari ljudskih dua svoje ou (e)misije temeljili na predrasudama, strahom iskrivljenim predodbama o drugima, propagandi, unficiranoj ideologiji te povrh svega toga neznanju. Od tog vremena BBC, CNN, NCBitd. imat "e nezamjenjivu ulogu u formiranju slike i tokova svijeta i svijesti kako na psiholokom tako i na manifestovanom, fizi!kom planu. Klju!nu ulogu u medijskoj ( mentalnoj ) pripremi kriarskih heroja imalo je proglaenje da su ovi ratovi Bogu ugodno djelo od strane Crkve. Sabor u Klermontu bio je tek kruna, zvani!no otvorenje bjesne i ugroene due europske. Kocka je ba!ena, lavina je pokrenuta i nevi#ena divljanja u ime Boje su po!ela. 1096/97 - Prvi kriarski rat Karakteriu ga dva pohoda onaj prvi koji je jo poznat pod nazivom Selja!ki ili Pohod sirotinje koji je, predvo#en Petrom Pustinjakom, stigao do Male Azije gdje ih je potukao sultan Kilid Arslan. No, hodo!a"e feudalaca $097 godine bio je uspjean. Kriari, pod vo#stvom Gotfrida Bujonskog i Rajmonda iz Tuluza, munjevito su napredovali osvajaju"i Edesu, Antiohiju, Tripoli da bi sve to krunisali zauzimanjem Jerusalema $5 juna $099 godine. Podanici Gospoda nose"i sveti simbol kria na grudima po!inili su neobjanjivo svirepe, zvjerske zlo!ine i klanja nad domicilnim muslimanima i jevrejima izvravaju"i tako svoj zadatak i Bogu ugodno djelo. Poslije ovog doga#aja nita izme#u Istoka i Zapada vie nikada ne"e biti isto. 1147-49 Drugi kriarski rat Ovaj rat predvodili su dravni mo"nici i to njema!ki car Konrad III te francuski kralj Luj VII. U njemu se lucidno ocrtala europska, ili bolje kazati, crkvena kolonizatorsko-imperijalna vizija. Naime, Edesa, jak trgova!ki centar i jedna od najja!ih kneevina Zapada, bila je
The First Crusade and the Idea of Crusading, Jonathan Riley-Smith, The Athlone Press, $ Part Drive, London $993, str $ $0 isto str. 3
9

vra"ena u islamsko carstvo, to je u!inio mosulski emir. No ovaj rat je bio potpun promaaj, ono to ga karakterie jeste bezuspjeno opsjedanja Damaska, pogromi jevreja te brojni incidenti sa Vizantijom. Kraljevi su se, ovaj put, vratili praznih ruku, oja#eni i osramo"eni. 1189-92 Tre!i kriarski rat On ustvari predstavlja direktnu posljedicu i odgovor na gubitak Jerusalema i Sirije. U njemu u!estvuju tri kr"anska vladara: njema!ki imperator Fridrih Barbosa, francuski kralj Filip II te engleski kralj Ri!ard zvani Lavlje srce. Ni ovaj pohod nije dao zna!ajnije rezlutate, osvojena je Akka te Kipar. Barbosa se uguio na putu, Filip II i Ri!ard Lavlje srce su se !esto sva#ali a ponovljenja su neprijateljstva sa Vizantijom. 1202-04 - "etvrti kriarski rat U ovome ratu Crkva se zvani!no okrenula protiv Vizanta. Zauzet je Zadar, te Konstantipol, te je osnovano Latinsko carstvo. On je ivo ispoljio prave razloge kriara, nimalo zamaskiranim bilo kakvim vjerskim parolama- kako to navode ruski histori!ari. Oni isto tako tvrde da sa sa ovim ratom zavrava veliki vojno-kolonizacioni pokret na Istok, !ime se objanjava zaustavljanje i kona!ni nespjeh !itavog pokreta koji je uzburkao !itavu Europu i iza sebe ostavio nebrojene rtve. 1212 Pohodi djece - kriara Njih je ponukala o!ita !injenica kruarskih neuspjeha zajedno sa besmislenom idejom da samo !ista i bezgrena djeca mogu osloboditi svetu zemlju. Dovoljno je re"i da je u ovom pohodu stradalo 50 000 djece. Dobar dio ih je izginuo u putu, a ostali, oni manje sretni, bili su prodati u ivo roblje, to je po nekim histori!arima i bila temeljna ideja ovih pohoda. 1217-21 Peti kriarski rat Ispo!etka je bio upravljen prema Siriji ali je onda usmjeren ka Egiptu. Zauzet je, kratkotrajno, trgova!ki centar Damijeta.

1228-29 esti kriarski rat Ugarski kralj Fridrih II bio je malo bolji diplomata te je dobio na poklon Jerusalem od egipatskog vladara Kamila bin Adila. Ovaj rat nije odobrila niti blagoslovila Crkva, jer je Fridrih II bio isklju!en iz nje. Ironija jeste ali moda upravo zbog toga ovaj rat nije donio sa sobom bezbrojna i zvjerska krvoproli"a. 1248-54 Sedmi kriarski rat Jedan od najneuspjenijih pohoda kr"ana predanih Gospodu$$. Karakterie ga veliki broj divljanja razuzdane mase seljaka kroz Europu. Na !elu je bio kralj Francuske Luj IX, no njegovo hodo!a"e se zavrilo jednomjese!nim zatvorom te epidemijom kuge koja je pokosila njegovu vojsku. 1270 Osmi kriarski rat ( poslednji ples barbara, predah ili) Na !elu je opet bio Luj IX, valjda je htio osvjetlati obraz ili mu je pak neto ostalo nejasno. Nanovo je otpo!et napad na Egipat i vojska je dospijela do Tunisa, gdje je ratnike koji sam Gospod vodi$2 do!ekala (ona ista?!?) kuga kao sama nagrada za te !estite heroje. Sam Luj je stradao od nje. Ovako bi izgledalo oficijelno prikazivanje ve"ine historijskih spisa jedinstvenog fenomena koji je obiljeio srednji vijek, ne samo u Europi i na Istoku ve" u svijetu uop"e. Neki "e ga smatrati ivim do zadnjeg pohoda Sebastiana od Portugalije $578. Neki do Napoleonovog osvajanja Malte i pada posljednjeg bastona kriara i to utvrde Hospitaletera
$$ $2

Iz govora pape Urbana II na Klermonu isto

$798,$3 neki do $945, kada je zvani!no ukinut kriarski porez u rimsko-katoli!koj biskupiji Pueblo u Koloradu$4. Drugi pak "e misliti da je taj fenomen, taj rat dobrano iv i danas, premda s drug!ijom krinkom, uostalom tako je sadanji vladar zapadne imperije neumoljivi G.W.Bush, (u novinama cezar od SAD), nazvao svoje trenutne pohode i hodo!a"a po Istoku. Deus hoc vilt ( rije!, dvije o razlozima/motivima pokretanja kriarskih ratova ) Moda sve motive krstaa da krenu na Levant, sadri upravo ovaj njihov uzvik, nakon impresivnog govora pape Urbana II u Klermontu:Bog tako eli!- razjareno su klicali nebrojeni krstai daleke $095. U ehu tog njohovog pokli!a, !ini mi se, mi i danas ivimo. Pa ako bismo pitali deterministe oni bi se sloili sa ovim motivom, jer sve lei u Bojem odre#enu-po njima. No realnost nam otkriva da tu ima jo mnogo, mnogo toga i to !isto ljudskog ako ne i pomalo zvjerskog. Motivi kriara su nebrojeni a neki ( barem oni glavni ) mogli bi se kriti u slijede"em: Na Istoku je spas ( - stanje (duha ) europskih naroda - ) Duboko utopljeno u crkvenu dogmatiku, srednjovjekovno europsko drutvo se smatralo nosiocem Adamovog grijeha, i svjesno prihvatalo sve neda"e koje su im dolazile, kao neizbjenu !injenicu. Historija biljei da je doba ustvari doba od $089 godine predstavlja samo niz tekih godina punih gladi i epidemija (kuge i ostalih bolesti). To je !esto izazivalo bjeanje seljaka iz oblasti koje je upropatavala nerodica$5. O teini ovih godina govori i podatak da je u periodu izme#u 970 i $040 godine bilo 48 gladih godina, pored svakojakih epidemija. Sve ovo li!ilo je na Sudnji dan i kod ljudi se pojavio apokalipti!ni strah, da "e ih Bog unititi zbog brojnih grijehova, kao to se desilo sa narodom Noa. Ovaj strah pove"avala je !injenica da se napunilo ta!no hiljadu godina od Kristova raspe"a kao i hiljadama godina !uvana legenda starih sibilskih proroka da "e vladar sa Zapada do"i do Jerusalema, tamo na"i i pobjediti antikrista te potom biti krunisan$6. Sve se savreno poklapalo, najvie odgovaraju"i Crkvi i plemstvu, tako je velika masa, na njihov mig, silno krenula ka boljem svijetu, Spasitelju i njegovu grobu, svetoj zemlji, ujedno oslaba#aju"i se stoljetnog bijesa koji se gomilao u njihovim ivotima isuvie dugo i nepravedno. Vjerska dunost ( - religijski motivi - ) Ovaj motiv vidi se iz sam !injenice da je sve, kao to je ve" kazano, inspirirala i pokrenula Katoli!ka crkva sa papom na !elu. Svetenstvo je u izvjesnom smislu davalo ideoloki smjer ovim, naj!a"e brutalnim, ratovima ili po njima tek pohodima, hodo!a"ima i Bogu ugodnim djelima. %udnih li hadiluka- rekao bih na narod. Papstvo je ovako ja!alo vlast, uspostavljalo svoju vlast na cijelim kr"anskim svijetom (uklju!uju"i Vizant), te se irilo stvaraju"i nove drave pod vla"u papske stolice. Istovremeno se matalo o novim preobra"enicima na kr"anstvo koji su, ustvari, trebali biti pokoreni muslimani. Crkva je bila ta koja je obe"ala nebesku nagradu i oprost svih grijeha za u!e"e u ovim ratovima ali isto tako, dala ovozemaljske olakice skidaju"i dugove, !uvaju"i imovinu kriara i davaju"u odre#ena sredstva za ove pohode. Profesor Paul Crawford isti!e i !injenicu da je narod
$3 $4 $5 $6

The Crusades a Short History, Jonathan Riley-Smith, The Athlone Press, $ Part Drive, London $992, str. 254

Http/.www.orb.rhodes.com./crusades/Paul Crawford
Istorija srednjeg veka I, Udaljceva, Kosminski,Vantajn, Nau!na knjiga, Beograd $969 str. $96

Holly war, the Crusades and Their Impact on the World, Karen Armstrong, Anchor Books, A Division Of Random House, Inc. New York, 200$, str.60/6$

srednjeg vijeka bio duboko zainteresovan za sudbinu na drugom svijetu$7, te su im ovi pohodi, shodno tvrdnji Crkve, bili staza za Raj. Valjda su, zbog toga, na njoj, isuvie !esto i (ne)slu!ajno, ostavljali iza sebe pakao. Pa ostalom to i jeste bilo iza a ne ispred njih, te na stazi za Raj. Historija dokazuje da na upravo taj pakao sada nailaze njihovi potomci. Svemu ovome, kao ulje na vatru, do"i "e i ludilo fatimidskg vladara Al- Hakima koji je razorio, islamom zabranjenje, kr"anske svetinje u Palestini. Zar to nije bio o!it dokaz Muhamedanske tiranije$8 kako islamsku civilzaciju dananji odravaoci ideje Kriarskih ratova, zaboravljaju"i na viestoljetnu toleranciju diljem islamskog carstva na kojeg je odgovoreno obskurnim institucijama izme#u kojih izdvajamo upravo kriarske ratove te inkviziciju. Najzad, svi propagatori, ili bolje re!eno mediji, bili su svetenici. A gotovo do savrenstva doveden plan medijskog djelovanja ljudih od religije vrio je red Kluniaka ( ogranak Benediktanaca ) koji je u narod uvrijeio svetost i obligatornost obilaska svete zemlje i Isusova groba kao i miljenje da je to, ustvari, kr"anska, obe"ana zemlja. Njihovu pri!u do u detalje, sa !injenicama, donosi Karen Armstrong uve" pomenutoj knjizi Sveti rat, kriari i njihov uticaj na dananji svijet. Uzgred kazano, papa Urban II bio je upravo iz ovog reda. Izgleda da se sudbina opet, samo, slu!ajno naalila sa historijom. Ljepota i rasko Orijenta zovu ( - ekonomski motiv - ) Ovom motivu, za razliku od onog vjerskog, vie su bili privreni feudalci, plemstvo a i sama Crkva, mada ni obi!an puk nije nimalo zaostajao u svome aru i zanosu za ovosvjetskom nagradom, za lijepim i raskonim posjedima isto!njaka, za plodnom i rodnom zemljom Mediterana i Male Azije. Uostalom to je bilo tek puko ali sveto krstarenje tu#im posjedima, neto nalik dananjem turizmu, premda mnogo povoljnijem. Feudalci su u Orijentu vidjeli novu zemlju, nove obradive povrine, novu radnu snagu. Plemstvo, kao i Crkva, dobijaju proirenje njihovih posjeda, ja!anje politi!kog uticaja, pove"anje prihoda$9. Valjda je i na ovaj na!in zemlja istoka bila sveta ali i slatka. Svemu ovome pridonije"e odve" pretjerene predstave i kazivanja o basnoslovnom bogatstvu Istoka koje su se irile me#u narodom u to doba. Trgova!ki centri su, tako#er, morali pomaknuti Vizantiju kao nadmo"nog takamca u ovoj srednjovjekovnoj ekonomskoj utakmici. Za to im je trebalo osnivanje trgova!kih centara na isto!nim obalama Sredozemnog mora, to se u to doba moglo samooruanom silom. Svetenici su bili u poudnoj potrazi za svetim ali isto tako skupocjenim reliktima sa Istoka i iz svete zemlje. Zanimljivo je i konstatacija ruskih histori!ara da su obi!an puk i plemstvo bili naprosto zapanjeni sa, pored bogatstva, veli!inom isto!nja!kih gradova i prijestolnica !iji kvartovi su bilo ve"i od gradova u kojima evropljani ivjee. Oni bi ili vidjeli ili sluali o raskonim hramovima, dvorcima i obilnom bogatstvu Levanta to je, naspram uskih, prljavih, neudobnih i tjesnih srenjovjekovnih gradova Europe, bilo bajkovito carstvo i zemlja !udesa. Malo je ko mogao odoljeti takvim zalogajima. Svi putevi vode preko i na Istok ( - kolonizatorsko-imperijalisti#ki motivi - ) Doba mra!njatva i srednji vijek, moda bi po nekim parametrima trebao biti izbrisan iz korica historije starog kontinenta, jer je Europa tada bili na samim marginama svjetskih zbivanja, ali isto tako na margini ikakve civilizacije i kulture. Valjda je i zbog toga nazvano dobom mra!njatva u kojem su najvie dobili varvari. Bivaju"i u tako inferiornom poloaju,
$7 $8 $9

Http/.www.orb.rhodes.com./crusades/Paul Crawford http://www.newadvent.org/cathen Istorija srednjeg veka I, Udaljceva, Kosminski,Vantajn, Nau!na knjiga, Beograd $969 str. str. $94

raspeta izme#u rimske slave to bijee pokopana i nezaustavljive supermacije islamske civilizacije, duh evropskog vo#stva ( plemstva i Crkve ) traio je izlaz, povrat na pozornicu svijeta u pravom sjaju. Sve ovo bilo je pogorano raspar!anim dravicama, stalnim sukobima plemi"a, varvarima i nerodnim godinama. No, evropski duh nije pao, naprotiv rjeenje se nalo u zajedni!kom neprijatelju islamskome carstvu a i glorifikovanju Zapada i evropske nacije !iji zadatak je bio, ni manje ni vie, nego upravljati !itavim svijetom. Unutranja kolonizacija izvrena je naglim osnivanjem gradova, sje!om uma i proirivanjem obradivih povrina dok "e Kriarski ratovi biti vanjska kolonizacija i pe!at supermacije Zapada. Valjalo je najvie poraditi na pomorskoj nadmo"i gdje "e Mediteran imati zna!ajnu ulogu, ostvariti komunikacije, protok roba, sigurnu dobit i nove drave koji "e biti samo rudnici za eksploatisanje ili Eldorado na Istoku. Malo kasnije, taj poduhvat Evropa "e poduzeti i na Zapad, ka nepoznatim Amerikama. Na ovaj na!in vratit "e se cezarova slava i uspostaviti mo"na svjetska imperija. Kriarski ratovi, kao novi kr"anski identitet su se tako direktno upleli u ideju i instituciju Zapada. U doba Kriara Zapad je naao svoj istinski duh, tako da "e uskoro postati velika svjetska sila, otkriti novi svijet, osvojiti ve"i dio zemjine kugle te poraziti zajedni!kog neprijatelja20. Ovaj svoj cilj, danas, je Zapad skoro dosegao ili se bar tako !ini. Homo homini lupust est ( - posljedice kriarski ratova - ) Historijiski udbenici pozamano govore na ovu temu, to nam ukazuje na !injenicu da su Kriarski ratovi dosita bili u!inkoviti u svakom smislu. Moda kriari nisu uspjeli u svome glavnom cilju osvajanju svete zemlje, moda se sva matanja Crkve, plemstva pa i obi!nog naroda nisu ostvarila, no temeljne konstrukcije za uspon Zapada su postavljene. La#a zapadno-europske supermacije samo je !ekala na finalno krstarenje svijetom. Kriari su, naime, jako obogatili ivot Europe, naro!ito u politi#kom i ekonomskom planu. Primjetan je ekonomski porast u Europi, trgovina se poja#ala naro!ito na Mediteranu. Venecija, &enova i Pica jako su prosperirali i tako postali pomorsko-trgova!ki giganti u postkriarskom dobu2$. U njima se osnivaju prve banke sa filijalama u isto!nom Sredozemlju. Prenosi se !itav niz poljoprivrednih kultura, do tada nepoznati Europi: ria, sezam, limun, naranda, dinja, lubenica, kajsija Razne miro$ije: biber, karanfili" te e"er i e"erna trska. Razne vrste tkanina: damst, muslin, saracenski tof, samt, svilu po!inju se vie cijeniti.22 Iako ruski histori!ari tvrde da su se u Europi tvrde da su se nakon kriara rairili obi#aji tipa pranja ruku poslije jela, noenje brade, topla kupatila te pretpostavljaju da su vjetrenja#e dole iz Sirije23 njihovo europske kolege se ba ne slau sa tim. Naime moderni histori!ari Europe tvrde da je sve ve" gore spomenutu bilo prisutno u Europi jo prije kriarskih pohoda.24 Didro, poznati enciklopedista, tvrdi da su Kriarski ratovi doveli do smanjenja broja stanovnika Europe, oboga!enja manastira i crkvenih institucija, ja#anja plemi!ske klase, ruenja crkvene discipline, jakog interesa za agrikulturu, te velikog broja

20

Holly war, the Crusades and Their Impact on the World, Karen Armstrong, Anchor Books, A Division Of Random House, Inc. New York, 200$, str.7$ 2$ Encyclopedia World Book, Cn-Cz, Crusades, New York $992, str 465 22 Povijest islama, Mustafa Spahi", El-Hidaja Sarajevo, $996, str. 394/395 23 Istorija srednjeg veka I, Udaljceva, Kosminski,Vantajn, Nau!na knjiga, Beograd $969 str. $ 24 Encyclopedia World Book, Cn-Cz, Crusades, New York $992, str 465

nemira25. Zanimljivo je da ovdje ( kod nau!nika-enciklopediste?!? ) nema ni pomena o posljedicama po mjesta koja su hodo!astili sveti kriari. David Hume ( Dejvid Hjum), svjestan pogubnosti ovih ratova po civilizaciju uop"e, kazuje da "e oni ostati upam"eni u svjesti u svjesti !ovje!anstva kao najvaniji i najtrajniji spomenici ljudske gluposti koji su se ikada pojavili bilo kada i bilo gdje26. Amin Maalouf isti!e nesposobnost Arapa da izgrade !vrste institucije. Arapi su kroz kriare odbili otvoriti svoje drutvo idejama sa Zapada. A to, !ini se, izgleda da je bio najgori rezultat agresije !ije su oni bili rtveUsljed toga progres je postao oznaka onih drugih. Modernizam je postao stranim. Dok je za evropljane, ono to su nau!ili od Arapa bilo neprocjenjivo za njihovo kasnije irenje svoga uticaja.27 I doista poslije kriarskih pohoda revnosni istraiva!ki duh muslimana koji je sve plijenio te donio jednu tako blistavu epizodu u svjetsku civiliazaciju se bojaljivo povla!i, napadnut sa svih strana, okovat "e se starom slavom i ponosom i oti"i do brloga zaborava gdje "e do dan danas biti u dubokoj hibernaciji. Odre#eni histori!ari navode i slijede"e posljedice: ja#anje centralne vlasti u Evropi, pojava profesionalni vjersko-vojnih jedinica, ja#anje institucije pape, novi kriarski porezi, boga!enje europskih gradova, poljoprivredu vie zamjenjuje trgovina, dok se muslimanski gradovi pustoe, ja#aju vjerski osje!aji kod muslimana, feudalizam ulazi u islamsko carstvo, pojava dervikih redova i tekija, pjava trgovine robljem na islamskim teritorijama28. %injenica koja zaokuplja panju jeste i tvrdnja da je sama renesansa najzna!ajnija posljedica kriarskih ratova. U ovome se slau gotovo svi histori!ari. No nastala na tekovinama, i u vrijeme, krvavih kriarskih pohoda renesansa je, pored intelektualnoznanstvenog oivljenja, obojila svijest europljana te utemeljila u njihovu psihu straan i obskuran animoziet prema drug#ijem, prema orijentalnom i, prije svega, islamskome. Ako je renesansa bila i duhovno uzdignu"e, ponovno ra#anje Europe ( od fran. ruetr- ponovo se roditi, oivjeti ) onda bi, gledaju"i na bliu prolost, harmoni!an tok savremene europske istorije izgledao bi ovako: kriarski ratovi ( sveti rat za povrat vjerskog identiteta i uzdignu"a kako duhovnog tako ekonomskog )+ renesansa ( ponovno ra#ane Europe, osloba#anje duha i racia) + prosvitetljstvo (doba koja "e osvijetliti budu"e staze Europske nacije i ideje ) + revolucija tehnologije ( fizi!ki dokazi Europske supermacije) + moderno i suvremeno doba Zapadne supermacije nad svijetom ( ovdje se jasno o!ituje ko vu!e poteze svjetskih razmjera i ko to misli ubudu"e raditi, dokazi su dva svjetska rata) Svetislav Basara elaborira po!etak ovog toka, same kriarske ratove i renesansu i kae: Pogled sub speciae aeternitatis pokaza"e da su se u Europi, od renesanse naovamo, dogodile samo dve stvari: jedan vjerski rat koji jo traje i u njegovoj pozadini impozantan razvoj tehnologije usko povezan sa potrebama ratne maine i njene logistike. Rat o kome govorimo po!inje jo pre renesanse i na neki na!in joj utire put. Govorimo o prvom velikom pokretu naoruanih masa u istoriji Zapada, zabiljeenom pod imenom krstaki ratovi.29Kao to se da zamijetiti mali broj histori!ara govori o nemalom broju ubijenih u ovim svetim divljanjima. Malo ko zastajkuje na !injenici da se u to doba deavalo veliko zlo i nepravda nad ivotima obi#nih ljudi koji su patili ni zbog !ega kao u ve"ini ratova. Malo ko se pita gdje se skrila sva patnja i bol ponienih ljudi od Rajne do Hittina i kada "e ona izbiti poput nemani u potomcima ugnjetavanih i traiti svoju osvetu, svoj dug iz prolosti. Moda je taj tren blizu, ako nije po!eo jer kao to dananji Arapi !esto govore:Ad-dunja fi al-zawal - svijet je u nestajanju. Bilo kako bilo, po mome osobnome, miljenju, najvanija i najmarkantnija
25 26

The Crusades a Short History, Jonathan Riley-Smith, The Athlone Press, $ Part Drive, London $992, str 256 isto str 256 27 Kriari u o!ima Arapa,Amin Maalouf, prijevod sa engleskog Adnan Omanovi", Bemust, Sarajevo $999, str. 395-97 28 Islamski svijet i kriarski ratovi,dr.evko Omerbai!, Zagreb $994, str. 88-96 29 Ideologija heliocentrizma,Svetislav Basara, http://host.sezampro.yu/rec

posljedica jeste neskrivena mrnja, bol i patnja koju su kriari iza sebe, a na putu za Raj, ostavili. Jednu od najpogubnijih posljedica kriarskih ratova, tako#er, predstavljada dananji rairen i o#it antiislamizam koji se !ak pretvorio u doktrinu. To na dosta lijep i lucidan na!in objanjava Armstongova slijede"im tvrdnjama. Antiislamska doktrina je ugra#ena u zapadni etos koji se uobli!io za vrijeme kriarskih ratova, veli ona. Bio je to period kada je zapadni svijet sam sebe redefinirao. $$. stolje"e je ozna!ilo kraj mra!nog doba u Evropi i po!etke nove Evrope. Kriarski ratovi su bili prvi vid saradnje ve"eg dijela nove Evrope i ukupni kriarski etos je oblikovao psihu klju!nih aktera tog zna!ajnog perioda. Islam je bio oli!enje stranoga i ljudi u Evropi su ga doivljavali uvelike kao to u Tre"em svijetu danas doivljavaju SAD. Moe se re"i da je islam u to doba bio vode"a svjetska sila i takvim je ostao sve do ranog doba Osmanske imperije. Muslimani su bili posvuda na Srednjem istoku, Turskoj, Iranu, jugoisto!noj Aziji, Kini. Kuda god bi ljudi krenuli bio je islam, koji je bio mo"an i ljudi su ga doivljavali kao prijetnju. Period kriarskih ratova je bio krucijalni historijski trenutak u kome je Zapad definirao sebe, a islam je postao arin kojim je Zapad sam sebe mjerio. Islam je bio sve ono to je Zapad mislio da nije. U to doba se na Zapadu uvrijeila ideja da je islam u svojoj sutini nasilan. Evropa je svu anksioznost o svome vlastitom ponaanju projicirala na islam, u!inivi isto i sa Jevrejima veli Armstrongova.30 (Za)klju#(ak) Doista ako se stepen tolerancije mjeri ne trpljenjem druga!ijeg, nego apsolutnim prihvatanjem i potivanjem, a mjeri se, demokratski Zapad je u velikim i ozbiljnim problemima. Naa (ne)sre"a je u tome da ivimo i osje"amo sve ove posljedice, o!ekuju"i onaj al-zawalnestajanje, ili pak Tre"i svjetski rat, ili Kijametski dankakvo god ime ono nosilo. %ak, i mi,dobri Bonjani, iskusismo mrnju, moda ba onu kriarsku ve" deset puta na svojoj koi, zadnju prije, upravo, deset godina. No ko mari- kazao bi moj profesor knjievnosti. Izgleda samo dragi Bog. Valjda i kriari, te mnoge stvari poslije njih, dokazae onu staru,dobru Hobsovu !ovjek je !ovjeku vuk.

Mirza Sarajki!

30

Al-Ahram weekly on line (broj 593, 4 - $0. juli 2002.) ili www.medzlis.com/textovi/armstrong.doc