SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

ELEKTROTEHNIKI FAKULTET

Sveuilini studij



MODELI EKONOMINOSTI IZGRADNJE I
KORITENJA NEKONVENCIONALNIH ELEKTRANA

Diplomski rad


Dijana Luki





Osijek, 2012.
2

SADRAJ
1. UVOD ...................................................................................................................................... 4
2. EKONOMSKA ANALIZA ..................................................................................................... 5
2.1. Vremenska vrijednost novca ............................................................................................ 5
2.1.1. Kamatni raun ........................................................................................................... 6
2.3. Trokovi i dobit ................................................................................................................ 7
2.3.1. Amortizacija .............................................................................................................. 9
2.4. Metode za ocjenu isplativosti ulaganja ........................................................................... 10
2.4.1. Metoda ekvivalentne sadanje vrijednosti ............................................................... 10
2.4.2. Metoda ekvivalentne budue vrijednosti ................................................................. 11
2.4.3. Metoda ekvivalentne godinje vrijednosti ............................................................... 12
2.4.4. Indeks profitabilnosti ............................................................................................... 13
2.4.5. Metoda interne stope povrata .................................................................................. 13
2.4.6. Metoda vremena povrata ulaganja .......................................................................... 14
2.5. Trokovi proizvodnje elektrine energije ....................................................................... 14
3. NEKONVENCIONALNI IZVORI PROIZVODNJE ELEKTRINE ENERGIJE .............. 19
3.1. Proizvodnja elektrine energije iz vjetroelektrana ......................................................... 22
3.2. Proizvodnja elektrine energije iz fotonaponskih sustava .............................................. 25
3.3. Kogeneracija ................................................................................................................... 29
3.3.1. Plinskoturbinska kogeneracija ................................................................................. 29
3.3.2. Termomotorna kogeneracija ................................................................................... 30
3.3.3. Parnoturbinska kogeneracija ................................................................................... 32
3.4. Poticajne mjere ............................................................................................................... 33
3.4.1. Tarifni sustav ........................................................................................................... 33
3.4.2. Mehanizam potpore ................................................................................................. 34
4. PRORAUN EKONOMINOSTI NEKONVENCIONALNIH IZVORA ENERGIJE ...... 39
4.1. Ekonominost vjetroelektrana ........................................................................................ 39
4.1.1. Analiza osjetljivosti ................................................................................................. 41
4.2. Ekonominost fotonaponskog sustava ............................................................................ 43
4.2.1. Analiza osjetljivosti ................................................................................................. 47
4.3. Ekonominost kogeneracijskih elektrana ....................................................................... 49
4.3.1. Analiza osjetljivosti ................................................................................................. 52
5. ZAKLJUAK ........................................................................................................................ 54
3

LITERATURA .............................................................................................................................. 55
SAETAK ..................................................................................................................................... 56
ABSTRACT .................................................................................................................................. 56
IVOTOPIS .................................................................................................................................. 57



















4

1. UVOD
Za donoenje ispravnih odluka o ekonominosti te gospodarskoj opravdanosti investicijskih
ulaganja u izgradnju energetskih sustava ili pojedinih dijelova sustava potrebno je nainiti
odgovarajuu ekonomsku analizu koja se treba temeljiti na dugoronim predvianjima. Odluke
o isplativosti ekonomskih ulaganja moraju se temeljiti iskljuivo na osnovi ekonomske analize.
Cilj ovog diplomskog rada je opisati modele za ocjenu ekonomske isplativosti razliitih
nekonvencionalnih sustava za proizvodnju elektrine energije te izvriti proraun isplativosti na
primjeru elektrana tipine snage. Ukratko e biti objanjena metodologija procjene isplativosti
odabira proizvodnog pogona, koji e se izgraditi, na temelju aktualizirane cijene kWh elektrine
energije odnosno aktualiziranog troka (engl. LCOE, levelized cost of electricity), koja se
izraunava na osnovu metode ekvivalentne sadanje vrijednosti. Proraun e se vriti za one
tehnologije koje pri proizvodnji koriste obnovljive izvore, vjetroelektrane, fotonaponske sustave
i kogeneracijska postrojenja.
Udio OIE u ukupnoj proizvodnji elektrine energije je u znaajnom porastu zahvaljujui
poveanoj svijesti potroaa o znaaju koritenja obnovljivih izvora ali takoer i zahvaljujui
doprinosu i implementaciji europske zakonske regulative na donoenje obvezujuih ili poticajnih
mjera u uporabi OIE.
Trokovi proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora energije su vei od trokova
proizvodnje elektrine energije iz konvencionalnih izvora, te na taj nain dobivena elektrina
energija nije konkurentna na tritu. Iz tog razloga proizvoaima je potrebno nadoknaditi te
vee trokove uzrokovane proizvodnjom kroz odreeni mehanizam potpore to se rjeava
sustavom zajamenih cijena u okviru trita elektrine energije. Sustav zajamenih cijena
podrazumijeva provedbene propise kojima je uspostavljen sustav povlatenih postrojenja za
proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora energije, odobravanja i nadziranja i
dugoronog poticanja sa zajamenim otkupnim cijenama.
Sama procjena trokova proizvodnje elektrine energije nije jednostavan postupak. Uz nju se
vee odreena nesigurnost zbog samog trinog karaktera elemenata koji formiraju troak.
Nesigurnost i teina procjene se poveava prijee li se s procjene proizvodnih (industrijskih)
trokova na vanjske trokove koji u obzir uzimaju utjecaj elektroenergetskog sustava na okoli i
ljudsko zdravlje na regionalnoj i globalnoj razini.
5

2. EKONOMSKA ANALIZA
Kako bi se donijele ispravne odluke o isplativosti i gospodarskoj opravdanosti investicijskih
ulaganja u izgradnju energetskih sustava ili pojedinih dijelova sustava u cilju poboljanja
energetske uinkovitosti sustava potrebno je nainiti odgovarajuu ekonomsku analizu koja se
treba temeljiti na dugoronim predvianjima. Odluke o isplativosti ekonomskih ulaganja moraju
se temeljiti iskljuivo na osnovi ekonomske analize.
Ekonomske analize se definiraju kao usporeivanje izmeu vie mogunosti, pri emu se razlike
iskazuju u novanim pokazateljima, te je njihov osnovni cilj proraun ukupnih prihoda i rashoda
izraenih u odgovarajuim novanim jedinicama. Ukoliko ekonomska analiza ukljuuje tehnika
razmatranja, obino se naziva inenjerska ekonomska analiza.
Inenjerska ekonomska analiza ini sastavni dio inenjerske ekonomije, kao grane ekonomije u
okviru koje se obrauje isplativost ulaganja u elektroenergetski sustav, a odluke o novim
investicijskim ulaganjima se donose na osnovu ekonomskih kriterija.
2.1. Vremenska vrijednost novca
Planiranje razvoja elektroenergetskog sustava podrazumijeva dui vremenski period koji se
naziva period analize. Kako se za vrijeme perioda analize novani tokovi (prihodi i rashodi) ne
javljaju istovremeno ve u razliitim vremenskim trenutcima, svaka strategija razvoja
elektroenergetskog sustava ima svoju vlastitu dinamiku novanih tokova.
Osobina pojedinih novanih tokova da imaju razliitu vrijednost, ovisno o tome u kojem se
vremenskom trenutku tijekom perioda analize ostvaruju, naziva se vremenska vrijednost novca
[1]. Iz toga razloga ovakve vremenske tokove nije mogue jednostavno algebarski zbrojiti te je
potrebno izvriti njihovo svoenje na jedan zajedniki vremenski trenutak. Taj postupak naziva
se aktualizacija te se u tom sluaju rauna s ekvivalentnim vrijednostima novanih tokova.
Postupak aktualizacije vri se primjenom odgovarajueg kamatnog rauna uz upotrebu
aktualizacijske stope. Ukoliko se novani tokovi pojavljuju u ravnomjernim vremenskim
razmacima rije je uniformnom nizu novanih tokova, to je est sluaj u praksi.
Osnovni pojmovi i oznake koje se koriste kod analize vremenske vrijednosti novca su :
SV sadanja ekvivalentna vrijednost novanog toka
BV budua ekvivalentna vrijednost novanog toka
6

TN vrijednost novanog toka iz uniformnog niza novanih tokova (anuitet)
n broj intervala u periodu analize
i stopa aktualizacije ili kamatna stopa
Za bolju preglednost novanih tokova u odreenom periodu analize koristi se dijagram novanog
toka.
1 3 4 5=n
SV
BV
2

Slika 2.1. Dijagram novanog toka
Na vodoravnoj osi prikazani su vremenski intervali, SV predstavlja sadanju vrijednost, BV
buduu vrijednost novanog toka. Strelice oznaavaju novane tokove, okrenute prema gore
oznaavaju prihode, a prema dolje rashode.
2.1.1. Kamatni raun
Kamatni raun sastavni je dio ekonomskih analiza. Zbog toga je potrebno dati osnovne izraze
kamatnog rauna koje prikazuju meuovisnost pojedinih veliina.
Kamata predstavlja naknadu u novcu za posuena sredstva koju zajmoprimac plaa zajmodavcu.
Kamatna stopa se pak izraava u postotku i smatra se cijenom novca ili kapitala koju
zajmoprimac ili dunik plaa zajmodavcu ili banci za privremeno koritenje ustupljenog novca
ili kapitala. Ovisno o ugovoru koji je sklopljen izmeu zajmodavca i zajmoprimca razlikuju se
dvije vrste ukamaivanja:
1. Jednostavno ukamaivanje gdje se kamate obraunavaju uvijek na poetnu glavnicu u
svakom razdoblju kapitalizacije i za vrijeme trajanja itave kapitalizacije.
7

2. Sloeno ukamaivanje gdje se svakom slijedeem obraunskom razdoblju kamata se
obraunava na preostalu glavnicu uveanu za obraunatu kamatu iz prethodnog
razdoblja.
Kod jednostavnog kamatnog rauna iznos kamate (K) se uvijek rauna na osnovu prvobitnog
iznosa poetne sadanje vrijednosti (SV), neovisno o razdoblju koje se promatra.
K i SV n =
(2-1)

(1 ) BV SV K P i n = + = +
(2-2)

Kod sloenog kamatnog rauna iznos kamate (K) rauna se na osnovu iznosa duga/depozita u
trenutku obraunavanja kamate, to znai da pojedina razdoblja nemaju iste kamate.
(1 )
n
BV SV K SV i = + = +
(2-3)

Ukoliko se obraun kamate vri na godinjoj bazi, u tom sluaju radi se o pravoj odnosno
efektivnoj stopi (i) pomou koje se dobije veliina duga.
2.3. Trokovi i dobit
Troak se u ekonomiji definira kao utroak razliitih dobara (materijala, novca, vremena, novca i
znanja) potrebnih za nastanak nekog proizvoda ili usluge koji e se realizirati prodajom na tritu
[1]. Osnovni ciljevi analiziranja trokova su:
1. Utvrivanje razlike izmeu trokova i prihoda,
2. Mjerenje uinkovitosti poduzea u odnosu na konkurente i
3. Osiguravanje informacijske podloge za kasnije poslovno odluivanje.
Procjena trokova predstavlja proces utvrivanja sadanjih i buduih trokova na osnovu
pretpostavljanog projektnog rjeenja i predvianja za budunost koji za cilj ima odabir
alternative s to manjim trokovima i provjera ispunjenja uvjeta ostvarenja dobiti (prihodi >
trokovi).
Tijekom ivotnog vijeka neke opreme, proizvoda ili sustava svi trokovi se mogu podijeliti na:
1. Investicijske trokove (planiranje, priprema, projektiranje i izgradnja)
2. Trokovi rada i odravanja (gorivo, materijalni trokovi, plae, popravci)
3. Trokovi dekomisije (uklanjanje objekta, saniranje prostora)
8

Za sluaj ekonomske analize u nekom elektroenergetskom sustavu razlikuju se sljedee vrste
trokova:
1. Fiksni trokovi koji ne ovise o opsegu proizvodnje i predstavljaju iznos koji se mora
podmiriti neovisno o koliini ostvarenog u poduzeu (najamnina tvornikog prostora,
premije osiguranja i sl.),
2. Varijabilni trokovi koji ovise o opsegu proizvodnje (utroci sirovina, energija za
proizvodnju, varijabilni troak potronje goriva i sl.),
Zbroj fiksnih (T
f
) i varijabilnih trokova (T
v
) predstavlja ukupne trokove (T):
( ) ( )
f v
T x T T x = +
(2-4)

gdje je x varijabla ovisno o kojoj se mijenjaju varijabilni trokovi.
Najjednostavniji oblik trokovne funkcije je pravac kako je prikazano na slici 2.2.
( ) T x a b x = +
(2-5)

T(x)
x
T
T
f
T
v

Slika 2.2. Funkcija trokova
Prihod (P) je umnoak prodajne cijene i prodane koliine roba ili usluga:
( ) ( ) P x C x x =
(2-6)

C(x) je cijena nekog proizvoda ili usluge izraena na sljedei nain:
( ) C x a b x =

(2-7)

Gdje x predstavlja prodanu koliinu robe, a koeficijenti a i b su pozitivni.
9

Funkcija prihoda se takoer moe zapisati i kao:
( ) ( ) ( ) D x P x T x =
(2-8)

a ako je C= konst., prihod se moe raunati kao:
P k x =
(2-9)

Funkcija prihoda za oba sluaja je prikazana na slici 2.3.
P(x)
(potranja-prodana koliina roba/usluga) x
P=(a-b*c)*x=a*x-b*x
2
Funkcija prihoda
P=k*x
Funkcija prihoda

Slika 2.3. Funkcija prihoda
Dobit (D) predstavlja razliku prihoda (P) i trokova (T):
( ) ( ) ( ) D x P x T x =
(2-10)

Prethodni izraz definira bruto dobit, a neto dobit se dobije kada se bruto dobit umanji za iznos
poreza na dobit.
2.3.1. Amortizacija
Pri kupovini nekog objekta potrebno je izdvojiti sredstva u visini nabavne cijene li bazne
vrijednosti tog objekta.
Tijekom ivotnog vijeka objekta potrebno je osigurati financijska sredstva koja se na kraju
fizikog trajanja tog objekta uslijed eksploatacije koriste za njegovu zamjenu. Ovo prikupljanje
sredstava ostvaruje se primjenom amortizacijske procedure.
Amortizacija je proces otpisa vrijednosti nematerijalne i materijalne imovine i predstavlja troak
tijekom vijeka upotrebe u iznosima godinjih amortizacija, prema usvojenim amortizacijskim
10

metodama. Tako nakupljena amortizirana sredstva tijekom godina ine akumuliranu
amortizaciju, a tekua vrijednost objekta se izraava knjigovodstvenom vrijednosti, koja
predstavlja razliku izmeu bazne vrijednosti objekta i akumulirane amortizacije. Prihod koji se
dobije pri prodaji amortiziranog objekta naziva se ostatna vrijednost.
Trokovi amortizacije predstavljaju nenovane trokove koji se uraunavaju u trokove
proizvodnje proizvoda za koju se taj objekt koristi, kako bi se osigurala zamjena dotrajalog
objekta i poveali prihodi.
Metode amortizacije odraavaju okvir oekivanog troenja sredstva, a pri tome se mogu
primijeniti slijedee metode:
1. Pravolinijska amortizacija
2. Ubrzana amortizacija
3. Usporena amortizacija

2.4. Metode za ocjenu isplativosti ulaganja
Prilikom planiranja razvoja elektroenergetskog sustava mogue je koritenje vie alternativnih
rjeenja. U konanici cilj je odabir onog rjeenja koje je ekonomski najisplativije, odnosno onog
rjeenja, za koje su ukupni trokovi u cijelom periodu za koji se provodi analiza minimalni.
Postoji vie metoda za ocjenu isplativosti ekonomskih ulaganja:
1. Metoda ekvivalentne sadanje vrijednosti
2. Metoda ekvivalentne budue vrijednosti
3. Metoda ekvivalentne godinje vrijednosti
4. Indeks profitabilnosti
5. Metoda interne stope povrata ulaganja
6. Metoda vremena povrata ulaganja

2.4.1. Metoda ekvivalentne sadanje vrijednosti
Pomou metode ekvivalentne sadanje vrijednosti vri se pretvaranje svih novanih tokova u
periodu analize u ekvivalentne sadanje vrijednosti [1]. Pri tome se koristi godinja kamatna
(diskontna) stopa i.
11

Za privatna poduzea na slobodnom tritu godinja kamatna stopa jednaka je minimalnoj
poeljnoj stopi povrata tog poduzea (MARR engl., minimum attractive rate of return). Ovu
stopu svako poduzee odreuje za sebe u cilju optimiziranja poslovanja. Najee se procjenjuje
na temelju vlastitog ili posuenog kapitala kapitala potrebnog za ulaganje u odreeni projekt.
U sluaju poduzea koje kontrolira drava, godinja kamatna stopa moe biti propisana od
drave, ili se usvaja da je jednaka aktualizacijskoj stopi koja uobiajeno iznosi od 8 do 10 posto.
U izraunima u kojima se koristi ova metoda za ocjenu isplativosti ulaganja promatra se zbroj
sadanje vrijednosti i vrijednosti buduih tokova novca svedenih na ekvivalentnu sadanju
vrijednost [1].
Ovaj postupak diskontiranja buduih tokova na sadanju vrijednost, koritenjem iste diskontne
stope ( i=MARR) za promatrano razdoblja moe se prikazati pomou sljedeeg izraza.
0 0
(1 ) ( ) (1 )
n n
k k
k k k
k k
SV TN i P T i

= =
= + = +

(2-11)

Gdje je:
i efektivna diskontna stopa,
k indeks razdoblja,
n broj razdoblja,
TN
k
budui tok novca u k-tom razdoblju (razlika prihoda P
k
i rashoda T
k
)
TN
0
= I investicijski (poetni) troak (negativna vrijednost)
Kao najbolje rjeenje odabire se ono koje donosi najveu dobit, tj. trai se max (SV). Meutim,
ukoliko nisu poznati prihodi pojedinih rjeenja ili je pretpostavka da su jednaki za sva rjeenja,
najisplativije rjeenje se odabire na osnovu minimuma ukupnih trokova, tj. trai se min |SV|.

2.4.2. Metoda ekvivalentne budue vrijednosti
Za razliku od prethodne metode, pomou metode ekvivalentne budue vrijednosti vri se
pretvaranje svih novanih tokova na vrijednost na kraju promatranog razdoblja, ekvivalentnu
12

buduu vrijednost. Ova pretvorba vri se pomou iste kamatne stope (i) za vrijeme perioda
analize. Ovaj postupak se moe prikazati pomou sljedee formule:
0 0
(1 ) ( ) (1 )
n n
n k n k
k k k
k k
BV TN i P T i

= =
= + = +

(2-12)

2.4.3. Metoda ekvivalentne godinje vrijednosti
Pomou metode ekvivalentne godinje vrijednosti rauna se konstantni godinji anuitet koji bi se
u odreenom periodu analize ostvario na temelju diskontirane razlike prihoda i trokova projekta
[1]. Novani tokovi u periodu promatranja se svode na vrijednost na kraju promatranog
razdoblja. Godinja kamatna stopa u periodu od n godina, i, odgovara minimalnoj poeljnoj stopi
povrata MARR (kod poduzea koja sudjeluju na slobodnom tritu) ili aktualizacijskoj stopi (
kod poduzee pod dravnom kontrolom).
Ekvivalentna godinja vrijednost rauna se pomou sljedeeg izraza:
G GP GT GTK =
Gdje su:
GP godinji prihod,
GT godinji troak,
GTK godinji troak investiranog kapitala.
Godinji troak investiranog kapitala predstavlja razliku izmeu godinjeg anuiteta s obzirom na
poetnu investiciju (I) i godinjeg anuiteta s obzirom na preostalu vrijednost kapitalne opreme na
kraju razdoblja (Ost):
(1 )
(1 ) 1 (1 ) 1
n
n
i i i
GTK I Ost
i i
+
=
+ +
(2-13)

Takoer je mogue preostalu vrijednost kapitalne opreme na kraju razdoblja (Ost) svesti na
sadanju vrijednost, te zatim tu vrijednost oduzeti od poetne investicije kako bi se dobila
vrijednost godinjeg anuiteta.


13

2.4.4. Indeks profitabilnosti
Ukoliko treba donijeti odluku o izboru najpovoljnijeg elementa ili sustava izmeu mnogih
mogunosti, kao pokazatelj moe se primijeniti indeks profitabilnosti.
Indeks profitabilnosti predstavlja omjer sadanje vrijednosti budueg toka novca i poetnih
investicijskih trokova odreenog investicijskog projekta [1] i iskazuje se pomou sljedee
formule:
0 0 0
(1 ') (1 ') ( ) (1 ) 0
n n n
k k k
k k k k
k k k
T i P i P T i

= = =
+ = + + =

(2-14)

1 1
(1 ) ( ) (1 )
| |
n n
k k
k k k
k k
k
TN i P T i
IP
TN I

= =
+ +
= =

(2-15)

Investicija se obino smatra prihvatljivom ukoliko je ovaj omjer vei od 1.
2.4.5. Metoda interne stope povrata
Metoda interne stope povrata temelji se na izjednaavanju ukupnih prihoda i ukupnih trokova
[1]. Pomou ove metode izraunava se kamatna odnosno diskontna stopa i' za koju je ukupna
vrijednost diskontiranih novanih tokova jednaka nuli, kao to je prikazano u formuli:
0 0
(1 ') (1 ')
n n
k k
k k
k k
T i P i

= =
+ = +

(2-16)

Ili
0
( ) (1 ) 0
n
k
k k
k
P T i

=
+ =

(2-17)

Do iznosa kamatne/diskontne stope i' dolazi se iterativnim putem i ona predstavlja valjanu
veliinu za ocjenu isplativosti ulaganja u neki projekt. Obino se usporeuje sa MARR i mora
vrijediti i'>MARR.
Nedostatak ove metode je pretpostavka da se razlika prihoda i trokova reinvestira uz kamatnu
stopu i', a ne MARR.

14

2.4.6. Metoda vremena povrata ulaganja
Metoda vremena povrata ulaganja moe se raunati za diskontirane i nediskontirane vrijednosti
uz razliku da se za nediskontirane vrijednosti ne uzima u obzir vremenska vrijednost novca.
Pomou ove metode rauna se koliki je potreban broj godina da se ukupni prihodi izjednae s
ukupnim trokovima. Svoenje svih buduih trokova vri se pomou zadane diskontne stope
i'=MARR.
1
( ) (1 ')
n
k
k k
k
T P i I

=
+ >

(2-18)

Gdje je:
I poetno ulaganje u investiciju.
Iz prethodnog izraza potrebno je izraunati najmanju vrijednost n koja zadovoljava nejednadbu.

2.5. Trokovi proizvodnje elektrine energije
Proizvodni troak je s privatnog stajalita jedini troak koji stvarno snosi proizvoa, dok s
javnog stajalita tom troku treba dodati i onaj vanjski kao posljedicu utjecaja proizvodnje na
okoli i ljudsko zdravlje [2]. Svaka tehnologija proizvodnje ima svoje specifine elemente
trokova. Bez obzira na specifinosti, elementi trokova svake od njih mogu se razvrstati u
nekoliko skupina zajednikih za sve tehnologije. Proizvodni troak, definiran kao troak energije
unesene u mreu od strane jednog postrojenja ili parka postrojenja, u konanici e definirati
dominantna skupina trokova.
Analizu proizvodnih trokova mogue je provesti kao bilancu ili kao predraun, kako s privatnog
tako i s javnog stajalita.
Glavni potrebni elementi za izradu konstrukcije prognoze trokova proizvodnje saeti su u tablici
2.1.[1].



15

Tablica 2.1. Osnovni elementi za izradu konstrukcije prognoze trokova proizvodnje.
Elementi proizvodnih
trokova
Bilanni ili raunovodstveni
trokovi (godina n)
Predvieni trokovi
Investicije
Amortizacija + izdvajanje za
nekodljivo zbrinjavanje
Terminski plan ulaganja sve do
nekodljivog zbrinjavanja
Pogon Pogonski trokovi (bez goriva) Pogonski trokovi

Gorivo

Nabava + izdvajanja
(za nuklearno gorivo)
Terminski plan trokova za
gorivo
(ukljuujui zbrinjavanje
otpada)
Financijski trokovi
Ako se mogu iskazati
(vlastita ili bankovna sredstva)
Financiranje i osiguranje
Porezi Takse, porez na dobit Takse
Istraivanje i razvoj I&R Specifino iskazani I&R Vlastiti I&R iskazan u projektu
Nezgode Premija osiguranja Premija osiguranja
Vanjski imbenici
Ako ima davanja (takse na
emisije) ili dobit (poticaj)
Terminski plan davanja ili dobiti

Bilanni trokovi se temelje na podacima prikupljenim za odreeno vremensko razdoblje
(najee godinu dana) i mogu posluiti kao dobar izvor informacija o gubicima proizvodnog
poduzea ili za utvrivanje onih podruja unutar kojih je uinkovitost jo uvijek mogue
poboljati te za definiranje cjenovnih politika [2].
Za razliku od bilannih, informacije dobivene temeljem predrauna slue i kao polazna osnova
za utvrivanje buduih trokova proizvodnje. Oni se mogu podijeliti na sljedei nain:
1. Operativni trokovi (trokovi osoblja, goriva i sl.)
2. Prikazani trokovi (trokovi amortizacije i izdvajanje)
Operativni trokovi su uglavnom dobro poznati i ne predstavljaju poseban problem u proraunu
dok prikazani trokovi ovise o odreenim raunovodstvenim pravilima.
Procjena isplativosti odabira proizvodnog pogona koji e se izgraditi obino se temelji na
aktualiziranoj cijeni kWh [1] odnosno aktualiziranom troku (engl. LCOE, levelized cost of
electricity), koja se izraunava na osnovu metode ekvivalentne sadanje vrijednosti pomou
sljedeeg izraza:
16

1 1 1 1
1
(1 ) (1 ) (1 ) (1 ) (1 )
(1 )
n n n n n
k k k k k
k k k k k
k j k k k k
n
k
k
k
I i TP i TG i TE i TD i
c
W i

= = = = =

=
+ + + + + + + + +
=
+

(2-19)

Gdje su:
c srednja aktualizirana cijena proizvedenog kWh [n.j.],
I
k
investicija izvrena u k-toj godini [n.j.],
TP
k
trokovi pogona (rada i odravanja) u k-toj godini [n.j.],
TG
k
nabavni trokovi za gorivo u k-toj godini [n.j.],
TE
k
eksterni trokovi emisije CO
2
u k-toj godini [n.j.],
TD
k
trokovi dekomisije (zamjene) postrojenja u k-toj godini [n.j.],
W
k
energija proizvedena u k-toj godini [kWh],
i diskontna/aktualizacijska stopa konstantna u promatranom razdoblju,
j godine protekle izmeu poetka davanja i putanja u pogon
n ivotni vijek postrojenja
Trokovi izgradnje elektrana obino su karakterizirani specifinim investicijama I
spec
[n.j./kWh]
po jedinici instalirane snage. Trokovi investicije su prema tome jednaki:
spec inst
I I P =
(2-20)

gdje je P
inst
nazivna (instalirana snaga) elektrane.
Aktualizirani troak proizvodnje elektrine energije ovisi o sljedeim imbenicima:
1. Specifini troak ( troak postrojenja po jedinici snage) izraen u [n.j./kWh],
(1 )
n
k
t
k j
spec
inst
I i
I
P
=
+
=

(2-21)

gdje je P
inst
instalirana elektrina snaga postrojenja izraena u kW.
17

2. Jedinini godinji troak pogona tp
k
za proizvodnju jednog kWh/MWh elektrine energije
izraen u [n.j./kWh] ili [n.j./MWh],
k k k
TP tp W =
(2-22)

gdje su TP
k
trokovi pogona,
3. Jedinini troak goriva tg
k
koji ovisi o nabavnoj cijeni goriva izraen u novanim
jedinicama po jedinici goriva,
k k k k
TG sg tg W =
(2-23)

gdje su TG
k
trokovi goriva,
4. Specifini troak goriva sg ovisan o uinkovitosti postrojenje i ogrjevnoj moi izraen u
[kg/kWh], [l/kWh] ili [m
3
/kWh],
5. Diskontna stopa ovisna o gospodarskom stanju,
6. Korisni ivotni vijek postrojenja,
7. Godinji broj ekvivalentnih sati rada postrojenja (trajanje iskoritenja instalirane snage),
ili faktor iskoritenja vrne snage,
p inst inst
c c t b t | = = +
k
k
inst
W
t
P
=
(2-24)

,
8760
k
k inst
inst
W
m
P
=

(2-25)

8. Cijena emisije CO
2
po toni i jedinina koliina emisije pri proizvodnji 1 kWh elektrine
energije,
9. Cijena dekomisije koja je osobito znaajni pri gradnji nuklearnih termoelektrana.

Ukoliko se uzme da je minimalni faktor amortizacije u n godina za stopu aktualizacije a jednog
eura ili postponiranom anuitetu potrebnom da se u n godina likvidira dug od jednog eura dobije
se sljedei izraz:
18

/
1
1 (1 )
(1 ) 1
(1 )
n
n i k n
n
k
i i
i
i
o
=
+
= =
+
+

(2-26)

Takoer, ako se zanemare trokovi emisije i dekomisije te da su trokovi pogona tp
k
, trokovi
goriva tg
k
i trajanje koritenja instalirane snage konstantni za vrijeme itavog ivotnog vijeka
postrojenja ili ako se zamijene ekvivalentnom srednjom vrijednou tp, tg i t
inst
moe se zapisati
da vrijedi:
/ spec n a
inst inst
I
tp
c sg tg
t t
o
= + +
(2-27)

Prethodni izraz se moe jednostavnije zapisati na sljedei nain:
inst
c b
t
|
= +
(2-28)

Gdje su godinji trokovi kapitala i pogona po jedinici snage i b srednji aktualizirani troak
za gorivo po jedinici proizvodnje elektrine energije definirani izrazima:
/ n a
i tp | o = +
(2-29)

b sg tg =
(2-30)

Ukoliko se aktualizirani srednji troak po jedinici proizvedene elektrine energije zamijeni s
godinjim trokom po jedinici proizvodnog kapaciteta [kn/kW,god] dobije se:
p inst inst
c c t b t | = = +
(2-30)







19

3. NEKONVENCIONALNI IZVORI PROIZVODNJE ELEKTRINE
ENERGIJE
Obnovljivom energijom smatraju se tradicionalno biomasa (svi oblici drvnog otpada, otpad
ivotinjskog podrijetla i razne vrste itarica) i dananje moderne tehnologije koje se temelje na
solarnoj energiji, energiji vjetra, geotermalnoj energiji, hidroelektranama i energiji mora. Brojni
imbenici kao to su klimatske promjene, rizici koje sa sobom nosi nuklearna proizvodnja
elektrine energije te trokovi koji nastaju velikim varijacijama u promjeni cijena fosilnih goriva,
doveli su do veeg zanimanja za oblicima energije koja doprinose ouvanju okolia i donekle
slue kao nadomjestak za fosilna goriva. Danas potroai sve vie postaju svjesni znaenju
koritenja obnovljivih izvora energije i emu takoer doprinosi i implementacija europske
zakonske regulative na donoenje obvezujuih ili poticajnih mjera u uporabi OIE, to sveukupno
rezultira velikim rastom udjela OIE u ukupnoj proizvodnji elektrine energije.


Slika 3.1. Udio pojedinih izvora u svjetskoj proizvodnji elektrine energije 2008. godine [5]
Poticanje koritenja OIE je strateki cilj Europske unije, jer je u skladu sa strategijom odrivog
razvoja i omoguava ostvarenje ciljeva Kyoto protokola u smislu smanjenja emisije staklenikih
plinova i zatite okolia [16].
U 2010. godini je proizvodnja elektrine energije iz obnovljivih izvora inila 2,1 posto ukupne
proizvodnje, uz izuzetak velikih hidroelektrana [6] .
Proizvodnja elektrine energije iz OIE u Hrvatskoj u 2010. godini prikazana je tablicom 3.1.
20

Tablica 3.1. Proizvodnja elektrine energije iz OIE u Hrvatskoj u 2010. godini [6].
Vrsta izvora Proizvodnja elektrine energije
Sunce 120 MWh
Vjetar 139,1 GWh
Biomasa 33 GWh
Male hidroelektrane 124,1 GWh
Geotermalna 0
UKUPNO 296,32 GWh

Poveanje udjela obnovljivih izvora energije poveava energetsku odrivost sustava. Takoer
pomae u poboljanju sigurnosti dostatne energije na nain da smanjuje ovisnost o uvozu
energetskih sirovina i elektrine energije.
Zadovoljenje odredbi Protokola iz Kyota koji je Hrvatski sabor ratificirao 2007. godine i
trgovanje emisijama predstavljaju dodatnu nesigurnost na tritu elektrine energije i utjeu na
razinu sigurnosti opskrbe.
Poveanje cijene proizvodnje elektrine energije iz termoelektrana koje koriste fosilna goriva
kao posljedica sustava trgovine emisijama pozitivno utjee na razvoj tehnologija s niskim ili
nultim emisijama staklenikih plinova, to se prije svega odnosi na razne vrste obnovljivih
izvora energije (energija vjetra, biomasa, geotermalna energija) i nuklearne elektrane.
Daljnje predvieno poveanje udjela OIE u proizvodnji elektrine energije (prema Strategiji
energetskog razvitka) dano je u tablici 3.2. [2]






21

Tablica 3.2. Predvieno poveanje kapaciteta iz obnovljivih izvora.
Vrsta izvora Projekcija do 2020. Projekcija do 2030.
Instalirana elektrina snaga (MW)
Suneve elektrane 45 250
Vjetroelektrane 1200 2000
Elektrane na biomasu 140 420
Male hidroelektrane 100 140
TE na komunalni otpad 40 60
Geotermalne elektrane 20 30
UKUPNO 1545 2900

U tablici 3.3. su dani procijenjeni podaci o instaliranim kapacitetima za proizvodnju toplinske
energije iz obnovljivih izvora energije (OIE) te statistiki podaci o instaliranom kapacitetu za
proizvodnju elektrine energije za 2010. godinu.
Tablica 3.3. Instalirani kapaciteti za proizvodnju toplinske i elektrine energije iz obnovljivih
izvora energije u Hrvatskoj 2010. godine [6].
OIE
Instalirana toplinska snaga
(MW)
Instalirana elektrina snaga
(MW)
Sunce 64,05* 0,164**
Vjetar 0 78,95
Biomasa 513,65* 9,37
Male hidroelektrane 0 31,05
Geotermalna 45,26/121,80 0
UKUPNO 744,76 119,54

*procjena
**sustavi prikljueni na elektroenergetsku mreu
Na slici 3.2. su grafiki prikazani instalirani kapaciteti za proizvodnju elektrine energije iz
obnovljivih izvora u Hrvatskoj u razdoblju od 2004. do 2010. godine.
22


Slika 3.2. Trend porasta broja instaliranih kapaciteta za proizvodnju elektrine energije iz
obnovljivih izvora u Hrvatskoj u razdoblju od 2004. do 2010 godine [6].
3.1. Proizvodnja elektrine energije iz vjetroelektrana
Vjetar je posljedica Sunevog neravnomjernog zagrijavanja razliitih dijelova Zemljine
povrine. Nastaje izjednaavanjem razliitih tlakova zraka koji nastaju zbog razlike u
temperaturi tla.
U posljednjih desetak godina vjetar predstavlja najbre rastui izvor energije od svih obnovljivih
izvora energije. Na svjetskoj razini, ukupna instalirana snaga vjetroelektrana se poveava
dvostruko svake tri godine [5].

23


Slika 3.3. Znaajke vjetroelektrana tijekom njihova razvoja od 1980. do 2005. godine.

Pretvorba kinetike energije vjetra u kinetiku energiju vrtnje osovine se odvija pomou lopatica
rotora vjetroagregata.
Specifina snaga vjetra proporcionalna je treoj potenciji njegove brzine, a za konstantnu brzinu
i povrinu okomitu na smjer strujanja iznosi:

3
2
vj
v
P

=
(3-1)
gdje su:
P
vj
specifina snaga vjetra
gustoa zraka
v brzina vjetra.
Kako brzina vjetra nije konstantna prosjena specifina snaga jednaka je:
( )
3
1
2
vj
P v t dt
T
=
}
. (3-2)
Kinetika energija vjetra dobiva se kao umnoak snage i vremena:
4.
( )
,
0
t
k vj vj
E P t dt =
}
(3-3)

gdje je
, k vj
E - kinetika energija vjetra.
24

Najvei mogui stupanj aerodinamike pretvorbe je tzv. Betzova granica i ona iznosi 0,593.
Nijedan trenutno dostupni moderni vjetroagregat ne moe imati uinkovitost veu od
3
,max
0, 593
2
t
v
P

=
.(3-4)
Graf koji pokazuje koliko e turbina proizvesti elektrine energije na razliitim brzinama vjetra
je krivulja snage. Uobiajeno je da vjetroagregati poinju raditi pri brzinama od 3-5 m/s, nazivna
snaga im je na 12-15 m/s, a obustava rada nastupa pri brzini vjetra izmeu 20 i 25 m/s zbog
mogunosti mehanikih oteenja kao to se vidi na slici 4.2.

Slika 3.4. Proizvodnja elektrine energije [kW] pri razliitim brzinama vjetra [m/s].

Prema godinjem energetskom pregledu Energija u Hrvatskoj 2010. [6], ukupna instalirana snaga
vjetroelektrana u Republici Hrvatskoj iznosi 78,95 MW.






25

Tablica 3.4. Vjetroelektrane u Republici Hrvatskoj (nisu u sastavu HEP grupe).
Elektrana Instalirana snaga
(MW)
Predano u mreu tijekom 2010.
(GWh)
MVE Ravne 1 (Adria Wind Power) 5,95 10,63
MVE Trtar Krtolin (VTK d.o.o.) 11,2 30,95
VE Pometeno brdo 1 0,79
VE Vratarua 42 74,90
VE Orilice 9,6 21,02
VE Velika Popina 9,2 0,67
Ukupno 78,95 138,96

3.2. Proizvodnja elektrine energije iz fotonaponskih sustava
Energija koja dolazi od Sunca nije jednoliko rasporeena na Zemlji i mijenja se tijekom dana.
Uzroci za nejednoliku raspodjelu Sunevog zraenja su oblik Zemlje, njena eliptina putanja oko
Sunca i nagib njezine osi prema ravnini te putanja. Kao mjera za izraunavanje Sunevog
zraenja u bilo koje doba na gornjoj granici atmosfere koristi se solarna konstanta (E
0
).
Solarna konstanta predstavlja jakost zraenja koje dospijeva na neku povrinu okomitu prema
zraenju na srednjoj udaljenosti Zemlje od Sunca i gornjoj granici Zemljine atmosfere.
U Svjetskoj meteorolokoj organizaciji (World Meteorological Organization) uzima se srednja
vrijednost od 1367 W/m
2
.
Snaga Sunevog zraenja na gornjoj granici Zemljine atmosfere iznosi
4
1, 75 10 kW, to je
18
1, 53 10 kWh energije godinje.
Ukupna srednja godinja ozraenost na Zemljinoj povrini kree se izmeu 800 i 2500 kWh/m
2

ovisno o geografskoj irini.
Hrvatska zahvaljujui svojem geografskom poloaju ima vrlo povoljne uvjete za iskoritavanje
Suneve energije.
U junom dijelu Hrvatske godinja proizvodnja klasinog fotonaponskog sustava iznosi od 1100
do 1330 kWh po instaliranom kWp snage, dok u kontinentalnom dijelu Hrvatske ona iznosi od
1000 do 1100 kWh po instaliranom kWp snage [5].

26



Slika 3.5. Ukupna godinja ozraenost [kWh/m
2
] za povrinu pod optimalnim kutom [9].



27

Pri proraunu uinkovitosti rada solarnog sustava potrebno je poznavati snagu ukupnog Suneva
zraenja odnosno energiju koja upada na nagnutu plohu kolektora.
Elektrina energija se proizvodi iz energije Sunca na dva razliita naina: posredno preko
toplinskog krunog procesa i direktno koritenjem fotoefekta. U proraunu e se promatrati
iskljuivo solarni fotonaponski sustav.
Fotonaponski sustavi predstavljaju integrirani skup fotonaponskih modula i ostalih komponenata
koji sunevu svijetlost pretvaraju izravno u elektrinu energiju.
Glavne komponente koje ine fotonaponski sustav su:
1. fotonaponski moduli (elije)
2. regulatori napona (DC kontroleri)
3. DC/AC pretvarai (inverteri-izmjenjivai)
4. baterija
Mali fotonaponski sustavi omoguavaju da sustav generira dovoljno elektrine energije za
dnevne potrebe jednog kuanstva, ali i za pohranu elektrine energije za npr. nona koritenja.
Kua je i dalje spojena na javnu elektroenergetsku mreu, tako da ako postoje potrebe iznad onih
koje moe dati vlastiti elektroenergetski sustav uzima se elektrina energija iz mree. U vlastiti
elektroenergetski sustav se mogu ukljuivati i baterije koje slue za pohranu vika elektrine
energije tako da se moe uskladititi energija za nekoliko sati ili ak i dana, ovisno o broju i
veliini baterija.
Nekada su se ovi sustavi koristili na mjestima gdje nije bilo javne elektroenergetske mree, a
sada se polako iri njihova primjena. To je omoguio razvoj fotonaponske tehnike, pad cijena
fotonaponskih modula i ostalih materijala potrebnih za fotonaponske sustave, osvijetenost ljudi
(koritenje zelene energije, smanjenje emisije CO2).
Fotonaponsko iskoritenje energije sunca moe se podijeliti u dvije osnovne grupe. Prva su
takozvani autonomni ili otoni sustavi u kojima proizvedenu energiju najee skladitimo u
akumulatore. Druga su, danas sve rasprostranjeniji i suvremeniji mreni sustavi koji proizvedenu
elektrinu energiju predaju u elektrinu mreu.

28


Slika 3.6. Solarni fotonaponski sustav prikljuen na javnu mreu [5].

Osnovna razlika je u tome da kod autonomnih fotonaponskih sustava proizvedenu energiju
moramo skladititi na licu mjesta, to prvenstveno postiemo baterijama.
Sustavi sa baterijama koji su ee u upotrebi, zahtijevaju baterije koje su razvijene za cikliki
reim rada. Kod takvih baterija izuzetno je bitan zahtjev da izdravaju esta potpuna pranjenja.

Druga bitna razlika je da u mrenim sustavima funkciju skladitenja energije vri elektrina
mrea. U ovim sustavima nema potrebe za baterijama, to je velika prednost u pogledu trokova.






29

3.3. Kogeneracija
Kogeneracija je proces koji podrazumijeva istovremenu proizvodnju toplinske i elektrine
energije, pri emu je potreban potroa topline (npr. umarska industrija). Male kogeneracijske
elektrane su vienamjenski objekti, u kojima se iz fosilnih goriva i biomase postupkom
kogeneracije proizvodi elektrina i toplinska energija. Pogonska goriva malih kogeneracijskih
elektrana su plinovita, tekua i kruta. Odgovarajue toplinske snage ovise o vrsti energetskog
agregata i kreu se u rasponu 20 do 20000 kW
e
[.
Osnovna prednost malih kogeneracijskih elektrana u odnosu na odvojenu proizvodnju elektrine
i toplinske energije je smanjenje trokova goriva za proizvodnju navedene energije, a time i
smanjenje zagaenja okolia. Pri odvojenoj proizvodnji elektrine i toplinske energije, zbog
velikih gubitaka, mogue je postii ukupan stupanj djelovanja do 50 % dok u kogeneracijskim
postrojenjima ukupni stupanj djelovanja moe dostii i vrijednost od 80 %.

3.3.1. Plinskoturbinska kogeneracija

Plinskoturbinska kogeneracija temelji se na plinskim turbinama otvorenog ciklusa, koje u sprezi
s generatorom proizvode elektrinu energiju. Shema plinskoturbinske kogeneracije prikazana je
na slici 3.7.


Slika 3.7. Shema plinskoturbinske kogeneracije.

Plinska turbina se primjenjuje najee za vee snage iznad 1 MW. Osnovne karakteristike
plinskih turbina su velika uinkovitost i pouzdanost, niska cijena izgradnje, mogunost
modularne izvedbe, malo zagaenje okolia, kratko vrijeme potrebno do puno snage.
30

U tablici 3.5. prikazane su karakteristike plinskoturbinskih agregata za kogeneraciju [4]:

Tablica 3.5. Karakteristike plinskoturbinskih agregata za kogeneraciju.
Elektrina snaga
agregata [kW
e
]
Specifini potroak
topline [kJ/kWh
e
]
Korisna toplinska
snaga [kW
t
]
Gorivo
25-150 12000-10000 40-200 Loivo ulje
200-1000 10000-9000 250-1200 Loivo ulje, plin
1000-2500 9000-8500 1200-2600 Loivo ulje, plin
2500-5000 8500-7500 2600-5000 Loivo ulje, plin

3.3.2. Termomotorna kogeneracija
Termomotorna kogeneracija temelji se na motorima s unutarnjim izgaranjem (otto i dizel), koji u
sprezi s generatorima proizvode elektrinu energiju, a koritenjem otpadne topline ispunih
plinova i rashladne vode proizvode i toplinu u obliku vrele vode i/ili pare. Ova vrsta
kogeneracije primjenjuje se u rasponu od 10 kW do nekoliko MW
e
.
Temperaturna razina korisne topline za primjenu termomotora je do maksimalno 115C, a
najpovoljnije je oko 80C.
Prednosti uporabe termotora su visoka uinkovitost (do 50 %), mala teina i potrebni prostor,
lako odravanje i sl.
Shema termomotorne kogeneracije prikazana je na slici 3.8.

Slika 3.8. Shema termomotorne kogeneracije.
31

Termomotori za male kogeneracijske elektrane se pojavljuju u dvije osnovne izvedbe: plinski
motori i dizel motori. Plinski motori se uglavnom koriste za manje jedinice, a koriste sve vrste
plinovitih goriva od prirodnog plina do raznih vrsta bioplina. U malim kogeneracijskim
elektranama koriste se dvije vrste plinskih motora: modificirani automotori i industrijski plinski
motori. U tablicama 3.6. i 3.7. su prikazane znaajke kogeneracijskih agregata na bazi
modificiranih automotora i na bazi industrijskih plinskih motora [4].

Tablica 3.6. Znaajke kogeneracijskih agregata na bazi modificiranih automotora.
Elektrina snaga
agregata [kW
e
]
Specifini potroak
topline [kJ/kWh
e
]
Korisna toplinska
snaga [kW
t
]
Gorivo
15 12960 39 plin
38 12900 70 plin
75 12400 130 plin
145 12160 265 plin

Tablica 3.7. Znaajke kogeneracijskih agregata na bazi industrijskih plinskih motora.
Elektrina snaga
agregata [kW
e
]
Specifini potroak
topline [kJ/kWh
e
]
Korisna toplinska
snaga [kW
t
]
Gorivo
25-150 13000-11000 50-250 plin
200-1000 12000-10000 350-1400 plin
1000-2500 10500-9500 1400-3500 plin
2500-5000 10000-9500 3500-7000 plin

Kogeneracijski moduli na bazi dizel motora izvode se u irokom rasponu elektrinih snaga od 25
kW
e
do 5000 kW
e
. U tablici 3.8. prikazane su znaajke kogeneracijskih agregata na bazi dizel
agregata [4].







32

Tablica 3.8. Znaajke kogeneracijskih agregata na bazi dizel agregata.
Elektrina snaga
agregata [kW
e
]
Specifini potroak
topline [kJ/kWh
e
]
Korisna toplinska
snaga [kW
t
]
Gorivo
25-150 12000-10000 40-200 Loivo ulje
200-1000 10000-8000 250-1200 Loivo ulje, plin
1000-2500 9000-8500 1200-2600 Loivo ulje, plin
2500-5000 8500-7500 2600-5000 Loivo ulje, plin

3.3.3. Parnoturbinska kogeneracija
Parnoturbinska kogeneracija temelji se na protutlanim ili kondenzacijskim parnim turbinama s
oduzimanjem, koje u sprezi s elektrinim generatorom proizvode toplinsku i elektrinu energiju.
Toplinska energija dobiva se toplinom kondenzacije pare. Shema parnoturbinske kogeneracije
prikazana je na slici 3.9.

Slika 3.9. Shema parnoturbinske kogeneracije.

Kotlovi za proizvodnju pare u sustavu parnoturbinskog postrojenja dijele se na: kotlove loene
ugljenom, drvnim otpatcima, ili biomasom u vrtlonom loitu, ili s rotiljnim loenjem.
Znaajke parnoturbinskih agregata za kogeneraciju dane su tablicom 3.9. [4].




33

Tablica 3.9. Znaajke parnoturbinskih agregata za kogeneraciju.
Elektrina snaga
agregata [kW
e
]
Specifini potroak
topline [kJ/kWh
e
]
Korisna toplinska
snaga [kW
t
]
Gorivo
do 1000 25000-20000 do 5000 Biomasa, ugljen
1000-2500 21000-16000 5000-10000 Biomasa, ugljen
2500-5000 17000-13000 10000-20000 Biomasa, ugljen

3.4. Poticajne mjere
3.4.1. Tarifni sustav
Tarifnim sustavom odreene su prodajne cijene energenata, najprije onih koji se potroaima
isporuuju preko umreenih energetskih sustava ovisno o:
- mjestu preuzimanja energenta
- koliini i angairanoj snazi
- vremenu preuzimanja energenta
- ostalim specifinim uvjetima
Za koritenje prijenosne i distributivne mree te za neke specifine usluga unutar
elektroenergetskog sustava (regulacija) cijene se definiraju pomou posebnih tarifnih sustava.
Ukoliko su potroai u prilici sami birati dobavljaa (povlateni kupci), tarifne sustave za ovakve
potroae odreuje poduzee koje vri isporuku energenta. Meutim, potroaima koji se
opskrbljuju kroz javni sustav (tarifni kupci), usluge tarifne sustave donosi vlada i takvi sustavi se
nazivaju reguliranim tarifnim sustavima.
Komponente tarifnog sustava na osnovu kojih se obraunava cijena preuzete energije za
odreeno obraunsko razdoblje su sljedee:
1. Ukupno preuzeta energija koja se odreuje na temelju oitanja brojila kod pojedinanog
potroaa
2. Angairana snaga koja se moe odrediti oitanjem na odgovarajuem instrumentu,
pomou odgovarajue formule ovisno o preuzetoj energiji ili posredno preko tzv. blok
tarifa i sl.
3. Zakupljena (ugovorena) snaga
34

4. Stalna naknada neovisna o potronji (npr. trokovi oitavanja mjernog mjesta)
5. Ostale specifine stavke za pojedini energent
Razvrstavanje potroaa ovisno o mjestu preuzimanja energenta moe se vriti s obzirom na
naponsku razinu prikljuka potroaa (za elektrinu energiju) ili s obzirom na prikljuak
potroaa na mreu visokog, niskog ili srednjeg tlaka (za plin). Ova kategorizacija potroaa
takoer se moe izvriti s obzirom na karakter i lokaciju potroaa i razinu potronje.
Tarifne stavke mogu se razlikovati i ovisno o vremenu preuzimanja energenta, tako po sezonama
razlikujemo zimsku i ljetnu tarifu, viu i niu ovisno o dobu dana i sl.
Osnovni principi odreivanja tarifa:
1. Jamstvo potpune nadoknade trokova za proizvoaa odnosno dobavljaa.
2. Cijene u najveoj moguoj mjeri moraju odraavati stvarne trokove ovisno o mjestu i
vremenu isporuke
3. Cijene moraju sadravati i trokove uzrokovane inflacijom, te osigurati potrebnu razinu
novih investicija
4. Tarifni sustav bi trebao poticati i racionalno koritenje energije ujednaavanjem potronje
5. Potroa mora imati razliite opcije izbora
6. Tarifni sustav treba biti to razumljiviji i jednostavniji za krajnjeg potroaa sustava
7. Tarifne sustave nije poeljno esto mijenjati

3.4.2. Mehanizam potpore
Trokovi proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora energije su vei od trokova
proizvodnje elektrine energije iz konvencionalnih izvora, te na taj nain dobivena elektrina
energija nije konkurentna na tritu. Iz tog razloga proizvoaima je potrebno nadoknaditi te
vee trokove uzrokovane proizvodnjom kroz odreeni mehanizam potpore.
U dravama Europske Unije postoji nekoliko modela pomou kojih se potie proizvodnja iz
obnovljivih izvora energije. Najznaajniji od ovih modela je zakonom regulirani sustav
zajamenih cijena ( eng. Feed-in system) i prisutan je u veini europskih drava kao to su:
Danska, Francuska, Portugal, Luksemburg, Njemaka, panjolska, Grka, Nizozemska, Austrija,
Estonija, Litva, Slovenija, eka, Bugarska, Latvija i Maarska. Ovaj sustav zajamenih cijena
je prisutan i Hrvatskoj kao odabrani mehanizam potpore [10].
35

Sustav zajamenih cijena u okviru trita elektrine energije podrazumijeva provedbene propise
kojima je uspostavljen sustav povlatenih postrojenja za proizvodnju elektrine energije iz
obnovljivih izvora energije, odobravanja i nadziranja i dugoronog poticanja sa zajamenim
otkupnim cijenama.
Cilj Tarifnog sustava za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i
kogeneracije (NN 63/12), donesenog u svibnju ove godine, te Uredbe o naknadama za poticanje
proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije je jasno definirati i
konkretizirati mehanizme prikupljanja sredstava i mehanizama poticanja, temeljenih na
cjenovnom pristupu za proizvoae elektrine energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije.
Tarifni sustav odreuje pravo povlatenog proizvoaa na poticajnu cijenu koju operator trita
plaa za isporuenu energiju, a temelji se na opravdanim trokovima poslovanja, odravanja,
zamjene, izgradnje ili rekonstrukcije postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije,
odnosno kogeneraciju.
Naknada za poticanje proizvodnje elektrine energije iz OIE-a i kogeneracije za svaku pojedinu
tehnologiju, odnosno izvor obraunava se prema naelu reguliranog profita. Obvezu plaanja
naknade imaju svi kupci.
Tarifnim sustavom donesenim na sjednici Vlade Republike Hrvatske 31. 05. 2012. godine
utvruju se visine fiksnih tarifnih stavki i promjenjivi dio tarifnih stavki za elektrinu energiju
proizvedenu iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja
ovisno o vrsti izvora, snazi i drugim elementima isporuene elektrine energije,kao i nain i
uvjeti primjene tih elemenata. Izmjena tarifnog sustava donosi se do 31.listopada tekue godine s
poetkom primjene od 01.sijenja idue godine [12].
Iznos tarifnih stavki definiran ovim tarifnim sustavom sastoji se od dva dijela:
a) fiksnog dijela koji se temelji na opravdanim trokovima poslovanja, izgradnje, zamjene,
rekonstrukcije te odravanja postrojenja koja koriste OIE i kogeneracijskih postrojenja i
razumnom povratu sredstava od investicije.
b) promjenjivog dijela koji se temelji na mjerljivom doprinosu lokalnoj zajednici,doprinosu
razvoja gospodarske aktivnosti, zapoljavanju, razvoju javnih interesa i podizanju kvalitete
ivota.
36

Visine fiksnih tarifnih stavki (C) izraene u kn/kWh za isporuenu elektrinu energiju iz
postrojenja koja koriste OIE prikazane tablicama 3.10., 3.11. i 3.12. za sljedee grupe postrojenja
iznose:
1. Za postrojenja prikljuena na distribucijsku mreu koja koriste obnovljive izvore energije
za proizvodnju elektrine energije instalirane snage do ukljuivo 1MW kako je prikazano
tablicom 3.10. :
Tablica 3.10. Visine fiksnih tarifnih stavki (C) izraene u kn/kWh postrojenja za proizvodnju
elektrine energije koja koriste obnovljive izvore energije instalirane snage do ukljuivo 1 MW
[12].
Tip postrojenja C
Sunane elektrane instalirane snage do ukljuivo 10 kW 1,10
Sunane elektrane instalirane snage vee od 10 kW do ukljuivo 30 kW 1,10
Sunane elektrane instalirane snage vee od 30 kW 1,10
Hidroelektrane do ukljuivo 500 MWh proizvedenih u kalendarskoj godini 1,20
Hidroelektrane za vie od 500 MWh do ukljuivo 1000 MWh proizvedenih u
kalendarskoj godini
0,80
Hidroelektrane za vie od 1000 MWh proizvedenih u kalendarskoj godini 0,60
Vjetroelektrane 0,72
Elektrane na biomasu instalirane snage do ukljuivo 300 kW 1,30
Elektrane na biomasu instalirane snage vee od 300 kW 1,20
Geotermalne elektrane 1,20
Elektrane na bioplin instalirane snage do ukljuivo 300 kW 1,42
Elektrane na bioplin instalirane snage vee od 300 kW 1,20
Elektrane na tekua biogoriva PPC*
Elektrane na deponijski bioplin i plin iz postrojenja za proiavanje otpadnih voda PPC
Elektrane na ostale obnovljive izvore (morski valovi, plima i oseka..) PPC

*PPC prosjena proizvodna cijena elektrine energije u trenutku sklapanja ugovora o otkupu
elektrine energije

37

2. Za postrojenja prikljuena na distribucijsku mreu koja koriste obnovljive izvore energije
za proizvodnju elektrine energije instalirane snage vee od 1MW kako je prikazano
tablicom 3.11. :
Tablica 3.11. Visine fiksnih tarifnih stavki (C) izraene u kn/kWh postrojenja za proizvodnju
elektrine energije koja koriste obnovljive izvore energije instalirane vee od 1 MW[12].
Tip postrojenja C
Hidroelektrane instalirane snage do ukljuivo 10 MW - energija do ukljuivo 5000
MWh proizvedenih u kalendarskoj godini
1,00
Hidroelektrane instalirane snage do ukljuivo 10 MW - energija za vie od 5000 MWh
do ukljuivo 15000 MWh proizvedenih u kalendarskoj godini
0,70
Hidroelektrane instalirane snage do ukljuivo 10 MW - energija za vie od 15000 MWh
proizvedenih u kalendarskoj godini
0,57
Vjetroelektrane 0,71
Elektrane na krutu biomasu instalirane snage do ukljuivo 2 MW 1,20
Elektrane na krutu biomasu instalirane snage vee od 2 MW do ukljuivo 5 MW 1,15
Elektrane na krutu biomasu instalirane snage vee od 5 MW do ukljuivo 10 MW 1,05
Elektrane na krutu biomasu instalirane snage vee od 10 MW 0,90
Geotermalne elektrane 1,20
Elektrane na bioplin iz poljoprivrednih nasada te organskih ostataka i otpada iz
poljoprivrede i prehrambeno-preraivake industrije (kukuruzna silaa, stajski gnoj,
klaoniki otpad, otpad iz proizvodnje biogoriva...) do ukljuivo 2 MW
1,20
Elektrane na bioplin iz poljoprivrednih nasada te organskih ostataka i otpada iz
poljoprivrede i prehrambeno-preraivake industrije (kukuruzna silaa, stajski gnoj,
klaoniki otpad, otpad iz proizvodnje biogoriva...) od 2 MW do ukljuivo 5 MW
1,12
Elektrane na tekua biogoriva PPC*
Elektrane na deponijski plin i plin iz postrojenja za proiavanje otpadnih voda PPC
Elektrane na ostale obnovljive izvore (morski valovi, plima i oseka...) PPC
Sunane elektrane PPC
Elektrane na ivotinjsku mast instalirane snage do ukljuivo 5 MW 1,65

*PPC prosjena proizvodna cijena elektrine energije
38

Za integrirane sunane elektrane do instalirane snage ukljuivo 300 kW korekcija fiksne tarifne
stavke (Ck) se odreuje prema izrazu Ck=C*k1*k2, u kojemu je:
- C - visina fiksne tarifne stavke,
- k1 - korektivni koeficijent za integrirane sunane elektrane i
- k2 - korektivni koeficijent za koritenje sustava za pripremu sanitarne tople vode i/ili
grijanja pomou obnovljivih izvora energije.
Tablica 3.12. Korekcija fiksne tarifne stavke za integrirane sunane elektrane do instalirane
snage ukljuivo 300 kW [12].
Tip postrojenja C k1 k2 C*k1 C*k1*k2
Sunane elektrane instalirane snage do ukljuivo 10 kW 1,10 2,39 1,20 2,629 3,1548
Sunana elektrana instalirane snage vee od 10 kW do
ukljuivo 30 kW
1,10 2,03 1,10 2,233 2,4563
Sunana elektrana instalirane snage vee od 30 kW 1,10 1,50 1,03 1,65 1,6995

Uvjet za ostvarenje korekcijskog koeficijenta k2 je postojanje i odravanje u funkciji toplinskog
sustava na OIE, na istoj graevnoj estici, u svrhu zadovoljenja toplinskih potreba zgrade na
kojoj je instalirana integrirana sunana elektrana.








39

4. PRORAUN EKONOMINOSTI NEKONVENCIONALNIH
IZVORA ENERGIJE
U ovom dijelu diplomskog zadatka provodit e se proraun isplativosti izgradnje i proizvodnje
elektrine energije iz razliitih vrsta elektrana koje pri proizvodnji koriste obnovljive izvore
energije, tonije vjetroelektrana, fotonaponskih sustava te kogeneracijskih postrojenja.
Pri proraunu e se koristiti izraz za aktualizirani troak proizvodnje elektrine energije na
temelju metode ekvivalentne (aktualne) sadanje vrijednosti koji je dan formulom (2-19), uz
odreene modifikacije za kogeneracijsko postrojenje.
S obzirom na to da se radi o obnovljivim izvorima energije, troak emisije CO
2
bit e jednak
nuli. Trokovi dekomisije prilikom ovog prorauna takoer se nee uzimati u obzir.
4.1. Ekonominost vjetroelektrana
Proraun ekonomske isplativosti vjetroelektrana izvrit e se na primjeru vjetroparka Vratarua.
Vjetropark Vratarua je ujedno i prvi vjetropark u Hrvatskoj prikljuen na prijenosnu mreu od
110 kV i takoer predstavlja trenutno i najvei hrvatski vjetropark sa ukupno instaliranih 42
MW. Sastoji se od 14 vjetroagregata Vestas V90 pojedinane snage 3 MW [14].
Investicijski trokovi vjetroparka su zbroj trokova turbine i ostalih trokova. Poto se ovaj
proraun vri na vjetroparku ve putenom u pogon, mogu se koristiti tono odreeni podaci.
Uz pretpostavku da su trokovi turbine oko 850 000 eura/MW i s obzirom na to da se radi o 14
turbina snage po 3 MW, ukupni trokovi turbine iznose oko 35 700 000 eura.
Pod ostale trokove podrazumijevaju se trokovi graevinskih radova potrebnih za postavljanje
pojedine turbine, trokovi zemljita, trokovi planiranja i projektiranja, trokovi dokumentacije i
dozvole, trokovi infrastrukture, trokovi elektroopreme, trokovi menadmenta te trokovi spoja
na elektrinu mreu.
Ostali trokovi izraeni u postotcima u odnosu na cijenu turbine prikazani su u tablici 4.1.







40

Tablica 4.1. Ostali trokovi izraeni kao postotak cijene turbine.
Ostali trokovi % trokova turbine
Graevinski radovi 7
Zemljite 2
Planiranje i projektiranje 3
Dokumentacija i dozvole 3
Infrastruktura: 3
Elektrooprema: 7
Menadment: 3
Spoj na elektrinu mreu 9
Ukupni ostali trokovi 37

Iz prethodne tablice je vidljivo da ostali trokovi ukupno iznose 37 posto cijene turbine to s
obzirom na poznate trokove turbine od 35 700 000 eura iznosi 13 209 000 eura.
Ukupni investicijski trokovi (I) dobiveni zbrajanjem ukupnih trokova turbina i ukupnih ostalih
trokova iznose 48 909 000 eura.
Trokovi pogona i odravanja vjetroparka (TP
k
) dani su kao 1,5 % od ukupne investicije to
predstavlja 733635 eura godinje.
Faktor optereenja m definiran je kao omjer elektrine energije proizvedene u promatranoj
godini (W
g
) i elektrine energije koja bi se proizvela da je elektrana kroz cijelu tu godinu,
odnosno interval od 8760 sati rada, bila pod maksimalnim optereenjem (P
g,max
).
,max
8760
g
g
W
m
P
=

(4-1)
Faktor optereenja vjetroparka iznosi 0,2036.
Prema podacima o godinjoj proizvodnji vjetroelektrana na podruju Republike Hrvatske [6]
vjetropark Vratarua ima godinju proizvodnju od 74.9 GWh (W
god
) elektrine energije.
Pretpostavlja se da elektrana tijekom cijelog ivotnog vijeka proizvodi 74,9 GWh elektrine
energije godinje (W
k
).
Za vjetroelektrane trokovi goriva (TG
k
) i trokovi emisije CO
2
(TE
k
) su jednaki nuli. Trokovi
dekomisije se ne uzimaju u obzir prilikom ovog prorauna.
Trokovi godinjeg pogona i odravanja u proraunu su uveani za pretpostavljenu stopu
inflacije od 3,5 %.
Proraun se radi uz diskontnu stopu od 8 %.
41

ivotni vijek vjetroparka je 20 godina.
Novani tokovi pojedinih parametara aktualizirane cijene elektrine energije (2-19) te godinja
proizvodnja iz vjetroparka, svedeni na neto sadanju vrijednost prikazani su tablicom 4.2.
Tablica 4.2. Parametri aktualiziranog troka proizvodnje elektrine energije iz vjetroparka.
k Ik () TPk*(1+i)
-k
() Wk*(1+i)
-k
(kWh)
0 48.909.000,00 - -
1 - 703.066,88 69.351.851,85
2 - 673.772,42 64.214.677,64
3 - 645.698,57 59.458.034,85
4 - 618.794,46 55.053.735,97
5 - 593.011,36 50.975.681,46
6 - 568.302,55 47.199.705,05
7 - 544.623,28 43.703.430,61
8 - 521.930,64 40.466.139,45
9 - 500.183,53 37.468.647,64
10 - 479.342,55 34.693.192,26
11 - 459.369,95 32.123.326,16
12 - 440.229,53 29.743.820,52
13 - 421.886,64 27.540.574,56
14 - 404.308,03 25.500.532,00
15 - 387.461,86 23.611.603,70
16 - 371.317,61 21.862.596,02
17 - 355.846,05 20.243.144,46
18 - 341.019,13 18.743.652,28
19 - 326.810,00 17.355.233,59
20 - 313.192,91 16.069.660,73
SUMA 48.909.000,00 9.670.167,96 735.379.240,82

Prema ovim vrijednostima aktualizirana cijena elektrine energije iz vjetroparka dobivena
pomou izraza (2-19) jednaka je 0,60 kn/kWh.
Ova cijena je manja od poticajne cijene za elektrinu energiju iz vjetroelektrana koja je
definirana tablicom 3.11. i iznosi 0,71 kn/kWh.

4.1.1. Analiza osjetljivosti
Analiza osjetljivosti podrazumijeva promjenu aktualiziranog troka proizvodnje elektrine
energije ovisno o padu odnosno rastu pojedinanih komponenti, tj. specifine investicije i
42

trokova pogona i odravanja, kako bi se uvidjelo koja od njih ima najvei utjecaj na osjetljivost
ovoga prorauna.
Troak investicije te trokovi pogona i odravanja se mijenjaju u rasponu od -50 do +50% kako
je prikazano na slici 4.1.



Slika 4.1. Promjena aktualiziranog troka proizvodnje elektrine energije iz vjetroparka s
obzirom na promjenu trokova investicije i trokova pogona i odravanja.
0
0,1
0,2
0,3
0,4
0,5
0,6
0,7
0,8
0,9
-50% -45% -40% -35% -30% -25% -20% -15% -10% -5% 0% 5% 10% 15% 20% 25% 30% 35% 40% 45% 50%
L
C
O
E

(
k
n
/
k
W
h
)

Trokovi investicije Trokovi pogona i odravanja
43

Iz prethodne slike vidimo da se aktualizirani troak proizvodnje elektrine energije mijenja
linearno s obzirom na promjenu trokova investicije te trokove pogona i odravanja.
Aktualizirana cijena kWh je najosjetljivija na cijenu investicije jer ona i ini glavni udio trokova
ovog vjetroparka.

4.2. Ekonominost fotonaponskog sustava
Proraun ekonomske isplativosti fotonaponskog sustava vrit e se za tri fotonaponska sustava
tipinih snaga 10, 30 i 100 kW.
Specifini trokovi investicije za fotonaponski sustav iznose priblino 1500 /kW i sastoje se od
trokova modula, pretvaraa, kabela i konstrukcije te razvodnog ormara i zatite. Udjeli
navedenih trokova u specifinim trokovima investicije prikazani su tablicom 4.3.:

Tablica 4.3. Specifini trokovi investicije fotonaponskog sustava
Specifini trokovi investicije /kW
Modul 900
Pretvara 250
Kabeli i konstrukcija 300
RO i zatita 50

Ukupni troak investicije dobije se mnoenjem specifinog troka investicije i instalirane snage
sustava (2-20). Za fotonaponske sustave od 10, 30 i 100 kW ukupni troak investicije je jednak:

10 10
1500 10 15000
spec inst
I I P = = =

(4-2)
30 30
1500 30 45000
spec inst
I I P = = =

(4-3)
100 100
1500 100 150000
spec inst
I I P = = =

(4-4)

Investicijskim trokovima pribrajaju se i trokovi zamjene izmjenjivaa svakih deset godina
tijekom ivotnog vijeka fotonaponskog sustava kako je navedeno u tablici 4.4. [13].




44

Tablica 4.4. Trokovi zamjene izmjenjivaa za pojedine fotonaponske sustave.
Oprema Koliina Cijena ()
10 kW 30 kW 100 kW
Izmjenjiva (SL 10000TL) 1 - 1 2500
Izmjenjiva (SL 15000 TL) - 2 6 3000
Webbox 1 1 1 500
Prenaponska zatita 1 2 7 150
Komunikacijski modul 1 2 7 100

Za izraun godinje proizvodnje elektrine energije iz fotonaponskih sustava uzima se
prepostavka da jedan kW instalirane snage daje 1100 kWh elektrine energije godinje.

Za razliku od prorauna vjetroelektrane u ovom sluaju nee se uzimati konstantna proizvodnja
elektrine energije jer W
k
nakon pete godine iznosi 90 % proizvodnje, a nakon petnaeste godine
80 % proizvodnje.
Trokovi pogona i odravanja podrazumijevaju preventivni servis izmjenjivaa i ienje ploa i
iznose 20 eura/kW instalirane snage godinje.
Trokova dekomisije (TD
k
) naelno i nema, jer se podrazumijeva da su proizvoai opreme za
fotonaponske sustave odgovorni za njegovo odlaganje na kraju ivotnog vijeka sustava.
Trokovi goriva (TG
k
) i izravne emisije CO
2
(TE
k
) ovog oblika proizvodnje elektrine energije su
jednaki nuli.
Trokovi godinjeg pogona i odravanja, te investicijski trokovi zamjene izmjenjivaa u
proraunu su uveani za pretpostavljenu stopu inflacije od 3,5 %.
Proraun se radi uz diskontnu stopu od 8 %.
ivotni vijek ovih fotonaponskih sustava je 25 godina.
Novani tokovi pojedinih parametara aktualizirane cijene elektrine energije (2-19) te godinja
proizvodnja iz fotonaponskih sustava, svedeni na neto sadanju vrijednost prikazani su tablicom
prikazani su tablicama 4.5., 4.6. i 4.7.



45

Tablica 4.5. Parametri aktualiziranog troka proizvodnje elektrine energije iz fotonaponskog
sustava snage 10kW.
k Ik () TPk*(1+i)
-k
() Wk *(1+i)
-k
(kWh)
0 15.000,00 - -
1 - 191,67 10.185,19
2 - 183,68 9.430,73
3 - 176,03 8.732,15
4 - 168,69 8.085,33
5 - 161,66 7.486,42
6 - 154,93 6.238,68
7 - 148,47 5.776,55
8 - 142,29 5.348,66
9 - 136,36 4.952,46
10 1.896,34 130,68 4.585,62
11 - 125,23 4.245,94
12 - 120,01 3.931,43
13 - 115,01 3.640,21
14 - 110,22 3.370,56
15 - 105,63 3.120,89
16 - 101,23 2.568,64
17 - 97,01 2.378,37
18 - 92,97 2.202,19
19 - 89,09 2.039,07
20 697,28 85,38 1.888,02
21 - 81,82 1.748,17
22 - 78,41 1.618,68
23 - 75,15 1.498,77
24 - 72,02 138,78
25 - 69,02 1.284,96
SUMA 17.593,63 3.012,65 106.496,46










46

Tablica 4.6. Parametri aktualiziranog troka proizvodnje elektrine energije iz fotonaponskog
sustava snage 30kW.
k Ik () TPk*(1+i)
-k
() Wk *(1+i)
-k
(kWh)
0 45.000,00 - -
1 - 575,00 30.555,56
2 - 551,04 28.292,18
3 - 528,08 26.196,46
4 - 506,08 24.255,99
5 - 484,99 22.459,25
6 - 464,78 18.716,04
7 - 445,42 17.329,66
8 - 426,86 16.045,99
9 - 409,07 14.857,39
10 3.242,35 392,03 13.756,85
11 - 375,69 12.737,82
12 - 360,04 11.794,28
13 - 345,04 10.920,63
14 - 330,66 10.111,69
15 - 316,88 9.362,68
16 - 303,68 7.705,91
17 - 291,03 7.135,10
18 - 278,90 6.606,57
19 - 267,28 6.117,20
20 1.501,84 256,14 5.664,07
21 - 245,47 5.244,51
22 - 235,24 4.856,03
23 - 225,44 4.496,32
24 - 216,05 4.163,26
25 - 207,05 3.854,87
SUMA 49.744,19 9.037,95 323.236,31










47

Tablica 4.7. Parametri aktualiziranog troka proizvodnje elektrine energije iz fotonaponskog
sustava snage 100kW.
k Ik () TPk *(1+i)
-k
() Wk*(1+i)
-k
(kWh)
0 150.000,00 - -
1 - 1.916,67 101.851,85
2 - 1.836,81 94.307,27
3 - 1.760,27 87.321,55
4 - 1.686,93 80.853,28
5 - 1.616,64 74.864,15
6 - 1.549,28 62.386,79
7 - 1.484,73 57.765,55
8 - 1.422,86 53.486,62
9 - 1.363,58 49.524,65
10 9.483,89 1.306,76 45.856,16
11 - 1.252,31 42.459,40
12 - 1.200,13 39.314,26
13 - 1.150,13 36.402,09
14 - 1.102,20 33.705,64
15 - 1.056,28 34.676,59
16 - 1.012,27 25.686,36
17 - 970,09 23.783,67
18 - 929,67 22.021,91
19 - 890,93 20.390,66
20 4.392,87 853,81 18.880,24
21 - 818,24 17.481,71
22 - 784,14 16.186,76
23 - 751,47 14.987,75
24 - 720,16 1.387,75
25 - 690,15 12.849,58
SUMA 163.876,76 30.126,50 1.068.432,25

Prema ovim vrijednostima aktualizirana cijena elektrine energije uz zadane uvjete jednaka je
1,45 kn/kWh za sustav od 10 kW te 1,36 kn/kWh za sustave od 30 i 100 kW. Neto via cijena
koja je dobivena za sustav od 10 kW je zbog toga to se za vee snage dobiva odreeni popust
pri kupovini opreme. Vidimo da su aktualizirane cijene elektrine energije znatno vee od onih
dobivenih pri proraunu vjetroelektrane. Poticajne cijene za elektrinu energiju dobivenu iz
fotonaponskog sustava su vee od ovih iznosa i dane su u tablici 3.12.
4.2.1. Analiza osjetljivosti
U analizi osjetljivosti e se prikazati reakcija aktualiziranog troka proizvodnje elektrine
energije na pad/rast pojedinanih komponenti, tonije specifine investicije i trokova pogona i
48

odravanja, kako bi se uvidjelo koja od njih ima najvei utjecaj na osjetljivost projekta, te na
koju bi, kao takvu, trebalo obratiti posebnu pozornost.
Troak specifine investicije te trokovi pogona i odravanja se mijenjaju u rasponu od -50 do
+50% kako je prikazano na slici 4.2.



Slika 4.2. Promjena aktualiziranog troka proizvodnje elektrine energije iz fotonaponskih
sustava s obzirom na promjenu trokova investicije i trokova pogona i odravanja.
0
0,25
0,5
0,75
1
1,25
1,5
1,75
2
2,25
2,5
-50% -45% -40% -35% -30% -25% -20% -15% -10% -5% 0% 5% 10% 15% 20% 25% 30% 35% 40% 45% 50%
L
C
O
E

(
k
n
/
k
W
h
)

Trokovi investicije Trokovi pogona i odravanja
49

Iz prethodne slike vidljivo je da su promjene linearne te da je aktualizirani troak proizvodnje
elektrine energije najosjetljiviji na promjenu specifinog troka investicije koji i ini najvei dio
trokova dok je promjena s obzirom na trokove pogona i odravanja znatno manja.

4.3. Ekonominost kogeneracijskih elektrana
Utvrivanje cijene elektrine energije dobivene iz kogenerativnih postrojenja je neto sloenije
nego u sluaju jednostavne proizvodnje.
S obzirom da se radi o klasinom sluaju kombinirane proizvodnje, pri formiranju odvojenih
cijena elektrine i toplinske energije ukupni trokovi zajednike proizvodnje moraju se
raspodijeliti na svaki proizvod posebno.
U tu svrhu razvijen je niz metoda koje razliito vrednuju dobivene proizvode, a ovisno o veliini
i vrsti postrojenja, imaju svoje prednosti i nedostatke. Trite topline u pravom smislu rijei ne
postoji, te kako bi se utvrdila jedinina cijena proizvodnje elektrine energije, toplinskoj energiji
e se dodijeliti odreena vrijednost koja e biti oduzeta od ukupnih trokova proizvodnje, i to
prema sljedeim pristupima:
1. za mala i srednja kogenerativna postrojenja pogodan je pristup proizvodnih trokova,
odnosno vrednovanje proizvedene topline se provodi na osnovu izbjegnutog troka
proizvodnje izdvojeno od toplinske energije.
2. za kogeneracije velikih dimenzija pogodan je pristup komercijalne vrijednosti, odnosno
vrednovanje topline se provodi na osnovi izostale proizvodnje elektrine energije. Ovom
metodologijom dobiva se znatno niu vrijednost (proizvedena toplinska energija smatra
se nusproduktom koji na tritu tek treba pronai svoj plasman).

Pri raunanju aktualizirane cijene elektrine energije iz kogeneracijskih elektrana vrijedi da se
komercijalna vrijednost proizvedene topline moe odbiti od ukupnih trokova izgradnje i rada
elektrane, a preostali trokovi predstavljaju neto trokove proizvodnje elektrine energije.
Prema tome aktualizirani troak se rauna modificiranim izrazom za kogeneraciju na temelju
metode neto sadanje vrijednosti:
50

1 1 1 1 1
1
(1 ) (1 ) (1 ) (1 ) (1 ) (1 )
(1 )
n n n n n n
k k k k k k
k k k k k k
k j k k k k k
n
k
k
k
I i TP i TG i TE i TD i CT i
c
W i

= = = = = =

=
+ + + + + + + + + +
=
+

(4-5)

gdje je CT
k
trina cijena topline u k-toj godini.

Osnovni nedostatak kogeneracijskih postrojenja je u ogranienju instalirane snage toplinskim
konzumom, to moe dovesti do relativno visokih specifinih investicija koje ovise prije svega o
lokaciji i lokalnom tritu toplinske energije. Trina cijena je takoer vrlo promjenjiva, i iz tog
razloga je proraun neto sloeniji.
Izraun aktualizirane cijene elektrine energije iz kogenerativnog postrojenja vrit e se na
primjeru tipske bioelektrane - toplane elektrine snage 1 MW i toplinske snage 4 MW [11].

Tehniki podaci:
Gorivo: Sjeka 35% vlage, kalorina vrijednost 10,8 MJ/t, (3 MWh/t),
Parni kotao (TPK-EPO Zagreb): 7,3 MW, 9,9 t/h pare, 37 bara, 355 C
Turbina (TTK Karlovac): 1,2 MW, 10500 min
-1
, 35 bara, 350 C, oduzimanje: 3 bara , 134C,
Generator: sinkroni 400 V, 1,2 MW, 1500 min
-1

Nadzor i upravljanje (PHB Zagreb): sustav voenja prilagoen bioelektrani - toplani
Elektrino postrojenje (Konar-Montani): 400 V, na mreu TS 0,4/10(20) kV, 1000 kVA
Toplinska stanica (B.E.S.T.Projekt): snaga 4 MW, automatska regulacija topline

Za trokove investicije uzima se specifina cijena investicije (I
spec
) od 3500 eura/kW to
pomnoeno sa instaliranom snagom postrojenja (P
inst
) daje ukupni iznos investicije od 17 500 00
eura kao to je prikazano formulom (2-20):
3500 5000 17500000
spec inst
I I P = = = (4-6)
Trokovi godinjeg pogona i odravanja iznose oko 1,5 % ukupne investicije to predstavlja 262
500 eura godinje.
Godinja proizvodnja elektrine energije iznosi 8000 MWh, a godinja proizvodnja toplinske
energije 20 000 MWh to ukupno daje 28 000 MWh godinje (W
k
)
Potronja biomase (drvne sjeke) na ukupno proizvedenu elektrinu i toplinsku energiju iznosi
0,7 t/MWh, odnosno 19 600 tona godinje.
51

Prosjena cijena drvne sjeke vlanosti 35 % kakva se koristi u ovom postrojenju i koja e se
upotrijebiti u proraunu, prema cjeniku drvne sjeke Uprave HRVATSKIH UMA iz 2010.
godine iznosi 35 eura/t [8].
Nabavni trokovi goriva (TG
k
) raunaju se kao umnoak godinje potronje goriva u tonama i
njegove cijene po toni to daje ukupno 686 000 eura godinje.
Trina cijena topline (CT
k
) za industriju i poslovne potroae prikljuene na centralizirani
toplinski sustav dana cjenikom HEP Toplinarstva d.o.o. [7] sastoji se od naknade za zakupljenu
snagu i naknade za isporuenu toplinsku energiju. Naknada za zakupljenu snagu utvruje se kao
umnoak prikljune snage iz termoenergetske suglasnosti to u ovom sluaju iznosi 5000 kW i
tarifne stavke za snagu koja iznosi 0,23 [kn/kWh]. Prema tome naknada za zakupljenu snagu za
ovo postrojenje iznosi 4 600 000 kuna godinje.
Naknada za isporuenu toplinsku energiju utvruje se prema stvarnoj koliini utroene toplinske
energije izmjerene i oitane svakog mjeseca na mjerilu toplinske energije (u proraunu se uzima
sva proizvedena toplina postrojenja, odnosno 28 000 MWh godinje) pomnoene s tarifnom
stavkom za energiju koja iznosi 14,42 [kn/kW/mj]. Slijedi da naknada za isporuenu toplinsku
energiju ovog postrojenja iznosi 692 160 kuna godinje.
Prema tome izbjegnuti troak proizvodnje izdvojeno od toplinske energije za bioelektranu
toplanu iznosi 5 292 160 kuna godinje.
Trokovi godinjeg pogona i odravanja, cijena goriva, te trina cijena toplinske energije u
proraunu su uveani za pretpostavljenu stopu inflacije od 3,5 %.
Proraun ne uzima u obzir trokove dekomisije (TD
k
) kao ni trokove emisije CO
2
(TE
k
).
ivotni vijek postrojenja je 20 godina.
Ukupni stupanj djelovanja elektrane je 90%.
Novani tokovi pojedinih parametara aktualizirane cijene elektrine energije (2-19) te godinja
proizvodnja iz kogeneracijskog sustava, svedeni na neto sadanju vrijednost prikazani su
tablicom 4.8.








52

Tablica 4.8. Parametri aktualiziranog troka proizvodnje elektrine energije iz kogeneracije.
k Ik () TPk *(1+i)
-k
() CTk*(1+i)
-k
() CGk*(1+i)
-k
() Wk*(1+i)
-k
(kWh)
0 17.500.000,00 - - - -
1 - 251.562,50 5.071.653,33 657.416,67 25.925.925,93
2 - 241.080,73 4.860.334,44 630.024,31 24.005.486,97
3 - 231.035,70 4.657.820,51 603.773,29 22.227.302,75
4 - 221.409,21 4.463.744,65 578.616,07 20.580.835,88
5 - 212.183,83 4.277.755,29 554.507,07 19.056.329,52
6 - 203.342,83 4.099.515,49 531.402,61 17.644.749,55
7 - 194.870,22 3.928.702,34 509.260,83 16.337.731,07
8 - 186.750,62 3.765.006,41 488.041,63 15.127.528,77
9 - 178.969,35 3.608.131,15 467.706,56 14.006.971,08
10 - 171.512,29 3.457.792,35 448.218,79 12.969.417,67
11 - 164.365,95 3.313.717,67 429.543,01 12.008.720,06
12 - 157.517,37 3.175.646,10 411.645,38 11.119.185,24
13 - 150.954,14 3.043.327,51 394.493,49 10.295.541,89
14 - 144.664,39 2.916.522,20 378.056,26 9.532.909,16
15 - 138.636,70 2.795.000,44 362.303,92 8.826.767,74
16 - 132.860,17 2.678.542,09 347.207,92 8.172.933,09
17 - 127.324,33 2.566.936,17 332.740,92 7.567.530,64
18 - 122.019,15 2.459.980,49 318.876,72 7.006.972,82
19 - 116.935,02 2.357.481,31 305.590,19 6.487.937,79
20 - 112.062,73 2.259.252,92 292.857,26 6.007.349,81
SUMA 17.500.000,00 3.460.057,24 69.756.862,87 9.042.282,91 274.908.127,41

Prema ovim vrijednostima aktualizirana cijena elektrine energije dobivena pomou izraza () iz
opisanog kogeneracijskog postrojenja iznosi c = 0,56 kn/kWh. Poticajna cijena za elektrane na
krutu biomasu snage do ukljuivo 5 MW iznosi 1, 15 kn/kWh kao to je prikazano tablicom
3.11.

4.3.1. Analiza osjetljivosti
U analizi osjetljivosti za kogeneracijsko postrojenje e se prikazati promjena aktualiziranog
troka proizvodnje elektrine energije na pad odnosno rast pojedinanih komponenti, tj.
specifine investicije i trokova pogona i odravanja, te trokova goriva, kako bi se uvidjelo koja
od njih ima najvei utjecaj na osjetljivost ovoga prorauna.
Troak specifine investicije te trokovi pogona i odravanja i goriva se mijenjaju u rasponu od -
50 do +50% kako je prikazano na slici 4.3.

53



Slika 4.2. Promjena aktualiziranog troka proizvodnje elektrine energije iz kogeneracije s
obzirom na promjenu trokova investicije i trokova pogona i odravanja.

Iz prethodnih slika vidljivo je da na aktualizirani troak elektrine energije dobivene iz
kogeneracijskog postrojenja najvie utjeu trokovi investicije, zatim cijena goriva te u
najmanjoj mjeri od promatranih, trokovi pogona i odravanja.
0
0,1
0,2
0,3
0,4
0,5
0,6
0,7
0,8
0,9
-50% -45% -40% -35% -30% -25% -20% -15% -10% -5% 0% 5% 10% 15% 20% 25% 30% 35% 40% 45% 50%
L
C
O
E

(
k
n
/
k
W
h
)

Trokovi investicije Trokovi goriva Trokovi pogona i odravanja
54

5. ZAKLJUAK
Tehnologije proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora, iako to nije odmah vidljivo iz
samog troka proizvodnje, imaju sve znaajniji utjecaj u razvoju elektroenergetskog sustava, tim
vie to ekologija i zatita okolia sve vie sudjeluju u planiranju i razvoju. Tome takoer
doprinosi i implementaciji europske zakonske regulative na donoenje obvezujuih ili poticajnih
mjera u uporabi OIE, pomou sustava zajamenih otkupnih cijena u cilju poticanja proizvodnje
iz ovih izvora energije.
Procjena vrijednosti proizvodnih trokova, kako je oekivano, vrlo je nesigurna i daje
promjenjive rezultate. Razlog je velika osjetljivost proizvodne cijene kWh na elemente koji
formiraju troak, kao to su cijena investicije te cijena goriva.
Proraunom koji se temelji na aktualiziranoj cijeni kWh elektrine energije, odnosno
aktualiziranom troku dobivenom na osnovu metode ekvivalentne sadanje vrijednosti, dobivene
su cijene elektrine energije u kn/kWh za primjer vjetroelektrane, fotonaponskih sustava tipinih
snaga te kogeneracijskog postrojenja.
Iz rezultata je vidljivo da je najmanji troak proizvodnje elektrine energije iz kogeneracijskog
postrojenja, zatim vjetroelektrane, dok je najskuplja proizvodnja iz fotonaponskih sustava -
preko 50%.
Izraunati trokovi proizvodnje u velikoj mjeri ovise o trokovima investicije, te o trokovima
goriva u sluaju kogeneracijskog postrojenja, kao to je i prikazano analizom osjetljivosti.
Sve proraunom dobivene cijene manje su od onih definiranih Tarifnim sustavom za proizvodnju
elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, to znai da su, ako se
aktualizirani troak proizvodnje elektrine energije uzima kao ocjena ekonominosti, ove
elektrane isplative.







55

LITERATURA
[1] ljivac, D.: Ekonomika EES, predavanja, ETF Osijek, 2011./2012.
[2] Vikovi, A.: Usporedba trokova proizvodnje elektrine energije, predavanja, Tehniki
fakultet, Sveuilite u Rijeci, 2010./2011.
[3] De Paoli, L., Vikovi, A.: Ekonomija i politika proizvodnje elektrine energ ije, Kigen
Zagreb, 2007.
[4] ljivac, D., imi, Z.: Obnovljivi izvori energije: Najvanije vrste, potencijal i tehnologija,
2009.
[5] Majdandi, Lj.: Obnovljivi izvori energije, Graphis Zagreb, 2008.
[6] http://www.eihp.hr/hrvatski/projekti/EUH_od_45/Energija2010.pdf, Energija u Hrvatskoj:
Godinji energetski pregled, 2010
[7] http://www.hep.hr/toplinarstvo/kupci/cijena.aspx
[8] http://nadmetanja.hrsume.hr/sjecka/CjenikDrvneSjecke.pdf
[9] http://re.jrc.ec.europa.eu/pvgis/
[10] http://www.hrote.hr/hrote/dokumenti/OIEK_zakonska_regulativa_u_HR.pdf
[11] upin, N., Krivak, B., Tipska bioelektrana toplana, BE TO 1:
http://www.urh.hr/arhiva/Vinkovci%202011/5%20GBT.pdf
[12] Tarifni sustav za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i
kogeneracije donesen na sjednici Vlade Republike Hrvatske odranoj 31. svibnja 2012.:
http://www.hep.hr/oie/propisi/tarifni_sustav_za_oieik.pdf
[13] http://www.vr-enbekon.de/willkommen/ueber-uns/pv-anlagen-investment/
[14] Vjetroelektrana Vratarua: Vjetroelektrane.com
[15] Pul, I.: Tehno-ekonomska analiza ulaganja u vjetropark, seminarski rad, Ekonomika EES,
ETF Osijek, 2012.
[16] http://www.hrote.hr/hrote/znati/obnovljivi/default.aspx




56

SAETAK
U ovom diplomskom radu vrena je ocjena ekonominosti izgradnje i koritenja
nekonvencionalnih izvora energije na osnovu aktualiziranog troka proizvodnje elektrine
energije. Proraun je vren na primjerima postojeeg vjetroparka, fotonaponskih sustava tipinih
snaga te na primjeru tipske bioelektrane toplane.
Za proraunom dobivene cijene izvrena je analiza osjetljivosti ovisno o padu odnosno rastu
pojedinanih komponenti troka, kako bi se uvidjelo koja od njih ima najvei utjecaj na
osjetljivost projekta, te na koju bi, kao takvu, trebalo obratiti posebnu pozornost.
Cijene proizvodnje elektrine energije su takoer usporeene sa otkupnom cijenom elektrine
energije definiranom Tarifnim sustavom za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora
energije i kogeneracije.
Kljune rijei: ekonominost, aktualizirani troak, obnovljivi izvori energije

ABSTRACT
In this thesis economical ratings of construction and the use of non-conventional energy sources,
based on the updated cost of producing electricity, was performed. The calculation was done on
the examples of an existing wind farm, typical power photovoltaic systems, and on a combined
heat and power plant.
For the calculated price sensitivity analysis was performed based on the fall and rise of the cost
of individual components, in order to determine which of them has the greatest effect on the
sensitivity of the project, and on which, as such, should be paid special attention.
Prices of electricity generation are also compared with the purchase price of electricity defined
by the Rate system for electricity production from renewable energy sources and cogeneration.
Key words: economy, rated cost, renewable energy sources





57

IVOTOPIS
Dijana Luki, roena je 02. listopada 1989. godine u Doboju, BiH. Osnovnu kolu zavrila je
2003. godine u Novom eheru. Nakon zavrene osnovne kole upisuje Opu gimnaziju u epu,
koju zavrava 2007. godine s odlinim uspjehom. Iste godine upisuje prvu godinu
prediplomskog studija Elektrotehnikog fakulteta na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera te isti
studij zavrava 2010. godine kada upisuje diplomski studij Elektroenergetike na ve
spomenutom fakultetu.