Diplomskirad Cvjeticanin Kraj v2

SVEUĈILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE
DIPLOMSKI RAD
Mentor : Student:
doc.dr.sc. Predrag Ćosić Aleksandar Cvjetićanin
Zagreb, 2003.
Diplomski rad
TEHNOLOŠKA MODERNIZACIJA PODUZEĆA
Z A D A T AK
Tu ide moj zadatak
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: ii

Diplomski rad
I ZJ A VA:
Ovim izjavljujem da sam diplomski rad radio samostalno, koristeći znanja steĉena tokom
školovanja te korištenjem navedene literature.
Zahvaljujem se doc. dr. Predragu Ćosiću na struĉnoj pomoći i savjetima bez kojih ovaj rad
ne bi bio moguć.
TakoĊer se zahvaljujem prof. Borutu Vidoševiću, Damiru Šprljanu, dipl.ing Franji Forbahu,
dipl.oec. Velimiru Maroviću, Ozrenu Kvarantanu, ostalim prijateljima, mojim roditeljima, i dipl.ing
Martini Uršanić bez ĉije podrške tokom studiranja do ovog rada sigurno ne bi došlo.
Cvjetićanin Aleksandar
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: iii

Diplomski rad
S A Ţ ET A K:
Stjecajem okolnosti, u sklopu boravka u inozemstvu tijekom studija, autor je imao priliku
sudjelovati na projektu tehnološke modernizacije austrijske tvrtke koji je posluţio kao osnova
ovoga diplomskog rada.
U pitanju je bila modernizacija proizvodnje tvornice orijentirane na maloserijsku i pojedinaĉnu (u
serijama od 5 do 60 komada) proizvodnju industrijskih poluproizvoda, ĉija se konkurentnost na
trţištu poĉela smanjivati. Management tvornice uoĉio je nemogućnost praćenja zahtijevanih
trendova rasta i dinamike proizvodnje uz postojeći proizvodni park. Kako su organizacijske
mogućnosti unapreĊivanja proizvodnje putem poboljšanja rasporeda strojeva, njihove uĉinkovitije
iskoristivosti i poboljšanja tehnologije izrade na njima već bile iscrpljene, odluĉio se na cjelovit
projekt modernizacije proizvodnje izmjenom postojećeg strojnog parka. Tehniĉka unapreĊenja
trebalo je tek povezati s prilagodbama organizacije poslovanja, ukljuĉujući u to i pitanje broja i
rasporeda zaposlenika. Dogovori i razmatranja koja su management tvornice naveli da se odluĉi za
ovo razmjerno radikalno rješenje nisu predmet kako diplomskog, tako ni rada na projektu samom,
pa se u to pitanje neće ulaziti. Bit će prikazani mogući putovi razmatranja koji su prethodili ovom
radikalnom rješenju kroz usporedbu mogućih strategija u reizboru strojne opreme.
Izrada projekta zapoĉeta je u sijeĉnju 1999. godine, a dovršena krajem 2002. te je tada i
implementiran. Uloţena sredstva vlasnik ţeli povratiti u roku od 5 do 7 godina, uz prateći rast
proizvodnje od 15%.
Projekt je obuhvaćao unajmljivanje konzultantske tvrtke koja će provesti cjelokupni projekt
reorganizacije, odnosno REENGINEERING. Naravno, u trenutku unajmljivanja tvrtke nije bila
poznata vrsta, obim ni tijek predviĊenih promjena. Aktivnosti konzultantske tvrtke zapoĉele su
snimanjem postojećeg stanja, provoĊenjem BENCHMARKINGA-a i stvaranjem proizvodne strategije
na osnovi prikupljenih podataka. IzraĊena strategija, zajedno sa kapacitativnim procjenama i
tehnologijom izraĊenom za staru tehnologiju, generirali su smjer promjena ka REENGINEERING-u.
Slijedila je izrada natjeĉaja i analiza pristiglih ponuda. Odabirom ponude konzultantska tvrtka je
otvorila put ka organizacijskim promjenama i doškolovanju kadra. Višak kadra preusmjeren je u
kooperantski odnos s budućom tvornicom ĉime se rješavao jedan od najneugodnijih aspekata ovog
pristupa promjeni proizvodnje. Nakon izrade tehnologije za novu opremu završene su sve pripreme
za izradu ekonomske analize. Dokazanom valjanošću projekta zapoĉela je nabavka i implementacija
nove opreme. Rad je završen dvomjeseĉnim probnim pogonom i dodatnim finim podešavanjem
sustava.
Praćenje dosadašnje implementacije projekta pokazalo je da je on ĉak i nešto uĉinkovitiji no što se
predviĊalo, što je stvorilo dodatni problem plasmana viška proizvoda proizvedenih od strane
nekadašnjih radnika tvornice, a današnjih kooperanata. Njihova će uloga biti pojašnjena kasnije.
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: iv

Diplomski rad
S A DR Ţ AJ :
ZADATAK ______________________________________________________________________________ ii
IZJAVA: ________________________________________________________________________________ iii
SAŢETAK: ______________________________________________________________________________ iv
SADRŢAJ: ______________________________________________________________________________ v
POPIS PRILOGA: ________________________________________________________________________ vii
POPIS SLIKA: __________________________________________________________________________ viii
POPIS TABLICA: _________________________________________________________________________ ix
1 UVOD ______________________________________________________________________________ 1
2 OPĆE ZNAĈAJKE PROIZVODNIH STRATEGIJA _______________________________________ 3
2.1 ULOGA PROIZVODNIH STRATEGIJA ______________________________________________________ 3

2.2 REZULTANTE PROIZVODNJE ____________________________________________________________ 5
2.2.1 TROŠKOVI PROIZVODNJE ______________________________________________________________ 5
2.2.2 KVALITETA I ZNAĈAJKE ______________________________________________________________ 6
2.2.3 ROK ISPORUKE _____________________________________________________________________ 6
2.2.4 FLEKSIBILNOST _____________________________________________________________________ 6
2.2.5 INOVATIVNOST _____________________________________________________________________ 6
2.2.6 MEĐUZAVISNOST REZULTANATA PROIZVODNJE ____________________________________________ 6
2.3 PROIZVODNI SISTEMI _________________________________________________________________ 9
2.3.1 POJEDINAĈNA PROIZVODNJA ___________________________________________________________ 9
2.3.2 MALOSERIJSKA PROIZVODNJA __________________________________________________________ 9
2.3.3 OPERATOROM NADGLEDANA AUTOMATIZIRANA LINIJA ______________________________________ 9
2.3.4 AUTOMATIZIRANA LINIJA _____________________________________________________________ 9
2.3.5 AUTOMATSKA LINIJA_________________________________________________________________ 9
2.3.6 JUST IN TIME _______________________________________________________________________ 9
2.3.7 FLEXIBLE MANUFACTURING SYSTEM ___________________________________________________ 10
2.4 PODSISTEMI I UPRAVLJAĈKI MEHANIZMI PROIZVODNJE ____________________________________ 12
2.5 ANALIZA KONKURENTNOSTI __________________________________________________________ 13
2.6 PRISTUPI U POBOLJŠANJU PROIZVODNJE _________________________________________________ 14
2.6.1 OPĆE ZNAĈAJKE BENCHMARKING-A ____________________________________________________ 15
2.6.2 TEHNIKE POBOLJŠANJA PROIZVODNJE ___________________________________________________ 16
2.7 ZAKLJUĈAK________________________________________________________________________ 16
3 PROBLEMI TVORNICE I SADAŠNJE STANJE _________________________________________ 18
3.1 OPĆE ZNAĈAJKE SADAŠNJEG STANJA____________________________________________________ 18

3.2 SNIMAK STROJNOG PARKA ____________________________________________________________ 20
3.3 SNIMAK LJUDSKIH POTENCIJALA _______________________________________________________ 23
3.4 ANALIZA PROIZVODNOG PROGRAMA ____________________________________________________ 24
3.5 TEHNOLOGIJA IZRADE POZICIJA _______________________________________________________ 26
3.5.1 UVODNE NAPOMENE ________________________________________________________________ 26
3.5.2 RAZRADA TEHNOLOŠKOG PROCESA_____________________________________________________ 26
3.5.2.1 Vremena dobivena korištenjem tvorniĉkih podloga ______________________________________ 26
3.5.2.2 Izraĉunata vremena _______________________________________________________________ 26
3.5.2.3 Zakljuĉak _______________________________________________________________________ 28
3.5.3 POZICIJA A _______________________________________________________________________ 29
3.5.3.1 Plan izrade pozicije A _____________________________________________________________ 29
3.5.4 POZICIJA B _______________________________________________________________________ 30
3.5.4.1 Plan izrade pozicije B _____________________________________________________________ 30
3.5.5 POZICIJA C _______________________________________________________________________ 31
3.5.5.1 Plan izrade pozicije C _____________________________________________________________ 31
3.6 ANALIZA OBRAĐENIH TEHNOLOŠKIH PODATAKA __________________________________________ 32
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: v

Diplomski rad
4 REZULTATI PROMATRANJA – BENCHMARKING ____________________________________ 34
4.1 SNIMKA STANJA TRŢIŠTA _____________________________________________________________ 34

4.2 REZULTATI ANALIZE DOBIVENIH PODATAKA _____________________________________________ 37
5 RAZMATRANJE MOGUĆIH RJEŠENJA _______________________________________________ 39
5.1 VREMENSKI PLAN PROVOĐENJA PROJEKTA_______________________________________________ 47
6 TEHNOLOŠKA MODERNIZACIJA PODUZEĆA IZBOROM NOVE OPREME ______________ 49
6.1 PRIKAZ NATJEĈAJA I ANALIZA PONUDA __________________________________________________ 49

6.2 PRIKAZ ODABRANE PONUDE I PREDLOŢENOG RJEŠENJA _____________________________________ 52
6.2.1 EMCO ET 365MC TCM-CHUCKER __________________________________________________ 52
6.2.2 EMCO ET 365 TCM-BAR ___________________________________________________________ 63
6.2.3 EMCO ET 365MC TCM-BAR ________________________________________________________ 74
6.2.4 OSTALI ELEMENTI PONUDE ___________________________________________________________ 85
6.2.5 KONCEPCIJA MANIPULACIJE PALETA ____________________________________________________ 85
6.2.6 TLOCRT NOVE TVORNICE _____________________________________________________________ 87
7 RAZRADA TEHNOLOGIJE ZA NOVU OPREMU _______________________________________ 89
7.1 PROJEKTIRANJE NOVE TEHNOLOGIJE ___________________________________________________ 89

7.1.1 PRINCIP IZBORA ALATA ______________________________________________________________ 89
7.1.1.1 Odabir kompleta alata _____________________________________________________________ 89
7.1.1.1.1 Izbor strukture tvrdog materijala ___________________________________________________ 90
7.1.1.2 Izbor oblika rezne oštrice i općih preporuka reţima rada __________________________________ 91
7.1.1.3 Izbor drţaĉa rezne ploĉice __________________________________________________________ 93
7.1.1.4 Izbor strojnog drţaĉa alata __________________________________________________________ 94
7.1.2 PRINCIP IZBORA I PRORAĈUNA REŢIMA RADA _____________________________________________ 95
7.1.2.1 Izbor reţima rada za grubu obradu ___________________________________________________ 95
7.1.3 IZBOR REŢIMA RADA ZA FINU OBRADU __________________________________________________ 97
7.2 RAZRADA TEHNOLOGIJE KORIŠTENJEM NOVE OPREME _____________________________________ 98
7.2.1 PLAN IZRADE POZICIJA A _____________________________________________________________ 98
7.2.2 PLAN IZRADE POZICIJA B _____________________________________________________________ 98
7.2.3 PLAN IZRADE POZICIJA C _____________________________________________________________ 99
7.3 REORGANIZACIJA U PODSISTEMU LJUDSKIH RESURSA _____________________________________ 101
8 EKONOMSKA ANALIZA ___________________________________________________________ 102
8.1 GLOBALNE INVESTICIJE _____________________________________________________________ 102

8.2 EKONOMSKA ANALIZA STARE TVORNICE _______________________________________________ 102
8.3 EKONOMSKA ANALIZA NOVE TVORNICE ________________________________________________ 106
9 ANALIZA DOSADAŠNJIH REZULTATA I PROJEKCIJE ZA BUDUĆNOST _______________ 114
9.1 ANALIZA DOSADAŠNJIH REZULTATA ___________________________________________________ 114

9.2 PROJEKCIJE ZA BUDUĆNOST__________________________________________________________ 115
10 ZAKLJUĈAK ______________________________________________________________________ 117
11 LITERATURA _____________________________________________________________________ 119
12 PRILOZI __________________________________________________________________________ 120
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: vi

Diplomski rad
P O P I S P R I L OG A:
PRILOG 1: TEHNIĈKI CRTEŢI KOMPLEKSNIH POZICIJA ______________________________________________ I

PRILOG 2: PLANOVI IZRADE POZICIJE "A" ZA STARU TEHNOLOGIJU __________________________________ V
PRILOG 3: PLANOVI IZRADE POZICIJE "B" ZA STARE STROJEVE ___________________________________ XX
PRILOG 4: PLANOVI IZRADE POZICIJE "C" ZA STARU TEHNOLOGIJU _____________________________ XXVIII
PRILOG 5: PLANOVI IZRADE POZICIJE "A" ZA NOVE STROJEVE ________________________________ XXXVIII
PRILOG 6: PLANOVI IZRADE POZICIJE "B" ZA NOVE STROJEVE _____________________________________ LII
PRILOG 7: PLANOVI IZRADE POZICIJE "C" ZA NOVE STROJEVE ____________________________________ LIX
PRILOG 8: SHEMA STARE TVORNICE ______________________________________________________ LXVII
PRILOG 9: SHEMA NOVE TVORNICE _______________________________________________________LXIX
PRILOG 10: SHEMA MOGUĆE TVORNICE U BUDUĆNOSTI ________________________________________LXXI
PRILOG 11: PONUDA TVRTKE EMCO MAIER GES.M.B.H. ___________________________________ LXXIII
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: vii

Diplomski rad
P O P I S S LI K A:
SLIKA 1: PRIKAZ REZULTANATA PROIZVODNJE UOBIĈAJENOG RESTORANA _______________________________ 7

SLIKA 2: PRIKAZ REZULTANATA PROIZVODNJE 'FAST FOOD' RESTORANA _________________________________ 7
SLIKA 3: PRIKAZ REZULTANATA PROIZVODNJE EKSKLUZIVNOG RESTORANA ______________________________ 8
SLIKA 4: USPOREDNI PRIKAZ REZULTANATA PROIZVODNJE ZA SVA TRI SLUĈAJA ___________________________ 8
SLIKA 5: PRIKAZ UTJECAJA PROIZVODNOG SISTEMA NA OSTVARIVE REZULTANTE PROIZVODNJE_______________ 11
SLIKA 6: PRIKAZ PRODUKTIVNOSTI, TROŠKOVA PROIZVODNJE I TRŢIŠNE CIJENE PROIZVODA TVORNICE _________ 19
SLIKA 7:TLOCRT STARE TVORNICE S RASPOREDOM STROJEVA I ZAHTIJEVANIM PROSTOROM ZA STROJEVE PO
SKUPINAMA __________________________________________________________________________ 20
SLIKA 8: PRIKAZ STROJA I POVRŠINE STROJEVA 1 GRUPE NA TLOCRTU TVORNICE _________________________ 21
SLIKA 9: PRIKAZ STROJA I POVRŠINE STROJEVA 2 GRUPE NA TLOCRTU TVORNICE _________________________ 21
SLIKA 10: PRIKAZ STROJA I POVRŠINE STROJEVA 3 GRUPE NA TLOCRTU TVORNICE ________________________ 21
SLIKA 13: OĈEKIVANE UŠTEDE KORIŠTENJEM GRUPNE TEHNOLOGIJE. _________________________________ 24
SLIKA 14: NACRT POZICIJE A _______________________________________________________________ 29
SLIKA 15: NACRT POZICIJE B _______________________________________________________________ 30
SLIKA 16: NACRT POZICIJE C _______________________________________________________________ 31
SLIKA 17: PRIKAZ RASPOREDA CILJANIH POLOŢAJA REZULTANATA PROIZVODNJE _________________________ 38
SLIKA 18: PRIKAZ UDJELA VREMENA ZA POZICIJU "C" _____________________________________________ 39
SLIKA 19: UDIO VREMENA U UKUPNOM VREMENU ZA POZICIJU "C" OBZIROM NA PROSJEĈNU VELIĈINU SERIJE. __ 40
SLIKA 20: GANTOV DIAGRAM (GANTOGRAM ) CJELOKUPNOG PLANA TEHNOLOŠKOG REIZBORA OPREME ________ 47
SLIKA 21:PRIKAZ OSNOVNOG MODULA STROJA I DETALJ RADNOG PROSTORA ____________________________ 50
SLIKA 22 GLAVNO VRETENO I KONJIĆ NA STROJU ET365 TCM ______________________________________ 50
SLIKA 23 GLAVNO VRETENO I NASUPROTNO VRETENO NA STROJU ET365MC ____________________________ 51
SLIKA 24: PRIKAZ STROJA ET365MC TCM CHUCK SA SPREMNIKOM KOMADA I MANIPULATOROM ___________ 52
SLIKA 25: PRIKAZ INSTALIRANOG STROJA S MANIPULATOROM U RADU S KONVEJEROM _____________________ 52
SLIKA 26: PRIKAZ STROJA ET365 TC BAR SA DODAVAĈEM ŠIPAKA ___________________________________ 63
SLIKA 27: PRIKAZ STROJA ET365MC TCM BAR SA DODAVAĈEM ŠIPAKA ______________________________ 74
SLIKA 28: OPIS MANIPULACIJE PALETA S PRIPREMCIMA  "NA STROJ" _______________________________ 85
SLIKA 29: OPIS OPERACIJE S PALETAMA GOTOVIH PRIPREMAKA  "SA STROJA" ________________________ 86
SLIKA 30: TLOCRT NOVE TVORNICE __________________________________________________________ 87
SLIKA 31: DETALJ RASPOREDA S BAR STROJEVIMA _______________________________________________ 88
SLIKA 32: PRIKAZ IZGLEDA "RUŢE" S OBJAŠNJENJEM______________________________________________ 90
SLIKA 33: ODABIR RADIJUSA OŠTRICE ALATA IZ KATALOGA PROIZVOĐAĈA ALATA[16] ______________________ 91
SLIKA 34: IZGLED ODABRANE PLOĈICE ________________________________________________________ 91
SLIKA 35: PRIKAZ TABLICE REŢIMA RADA IZ KATALOGA PROIZVOĐAĈA ALATA [16] ________________________ 92
SLIKA 36: PRIKAZ DUBINE REZANJA I PRIPADAJUĆEG POSMAKA IZ KATALOGA PROIZVOĐAĈA ALATA ___________ 93
SLIKA 37: PRIKAZ SISTEMA MAXILOCK S _____________________________________________________ 93
SLIKA 38: RADIJALNI LIJEVI DRŢAĈ ALATA -VDI 30 (DIN 69880) ____________________________________ 94
SLIKA 39: DVOSTRUKI RADIJALNI DRŢAĈ ALATA ZA RAD S OBA VRETENA - VDI 30 (PO DIN 69880) ____________ 94
SLIKA 40: PRIKAZ POTREBNIH TABLICA ZA IZBOR VITKOSTI STRUGOTINE _______________________________ 96
SLIKA 41: PRIKAZ HRAPAVOSTI OBRAĐENE POVRŠINE _____________________________________________ 97
SLIKA 42: IZOMETRIĈKI PRIKAZ POZICIJE A ____________________________________________________ 98
SLIKA 43: IZOMETRIĈKI PRIKAZ POZICIJE B ____________________________________________________ 98
SLIKA 44: IZOMETRIĈKI PRIKAZ POZICIJE C ____________________________________________________ 99
SLIKA 45:UDJELI TROŠKOVA I PROFITA U UKUPNOM PROMETU _____________________________________ 105
SLIKA 46: USPOREDBA JEDINIĈNIH VREMENA NOVE I STARE TVORNICE S UŠTEDAMA ______________________ 109
SLIKA 47: PRIKAZ UDJELA PROFITA U UKUPNOM PROMETU NOVE TVORNICE ___________________________ 110
SLIKA 48: PRIKAZ PROFITABILNOSTI STARE TVORNICE U ODNOSU NA POPUNJENOST KAPACITETA ____________ 111
SLIKA 49: PRIKAZ PROFITABILNOSTI NOVE TVORNICE U ODNOSU NA POPUNJENOST KAPACITETA _____________ 111
SLIKA 50: USPOREDNI PRIKAZ PROFITABILNOST U ODNOSU NA POPUNJENOST KAPACITETA ________________ 112
SLIKA 51: ODNOSI TROŠKOVA I TRŢIŠNE CIJENE ZA STARU I NOVU TVORNICU ___________________________ 112
SLIKA 52: SHEMATSKI PRIKAZ NOVE ORGANIZACIJE TVORNICE ______________________________________ 115
SLIKA 53:PRIKAZ MOGUĆEG BUDUĆEG IZGLEDA BUDUĆE TVORNICE _________________________________ 116
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: viii

Diplomski rad
P O P I S TA B LI C A:
TABLICA 1: PRIKAZ PODJELE PROIZVODNIH SISTEMA _______________________________________________ 10

TABLICA 2: OPIS ZNAĈAJKI PODSISTEMA [9] _____________________________________________________ 12
TABLICA 3: PRIKAZ UTJECAJNIH FAKTORA NA PODSISTEME [9] _______________________________________ 13
TABLICA 4: KARAKTERISTIKE PRISTUPA PROMJENAMA U PROIZVODNJI [9], [11]___________________________ 14
TABLICA 5: PRIMJER RADNOG LISTA ZA PROMJENE PROIZVODNOG SISTEMA PREMA LITERATURI [9] _____________ 17
TABLICA 6: ZATEĈENA STRUKTURA I KVALIFIKACIJE ZAPOSLENIH U TVORNICI ____________________________ 23
TABLICA 7: GODIŠNJA PROIZVODNJA PO TIPSKIM GRUPAMA __________________________________________ 25
TABLICA 8: RASPORED POZICIJA I OPERACIJA PO STROJNIM GRUPAMA __________________________________ 25
TABLICA 9: VREMENA DOBIVENA KORIŠTENJEM TVORNIĈKIH PODLOGA _________________________________ 26
TABLICA 10: PREGLED POMOĆNIH VREMENA IZVAĐENIH IZ LITERATURE_________________________________ 27
TABLICA 11: USPOREDNI PRIKAZ UKUPNIH VREMENA FAZE 40 I OPERACIJE 1 _____________________________ 28
TABLICA 12: RASPORED POZICIJA I OPERACIJA PO STROJNIM GRUPAMA S KOLIĈINAMA STROJEVA I RADNIH SMJENA _ 32
TABLICA 13: PRIKAZ SADAŠNJEG STANJA NA RADNOM LISTU PREMA LITERATURI [9] ________________________ 36
TABLICA 14: PRIKAZ CILJANOG STANJA NA RADNOM LISTU PREMA LITERATURI [9] _________________________ 46
TABLICA 15: PRIKAZ AKTIVNOSTI S VREMENSKIM OZNAKAMA I MEĐUSOBNIM ZAVISNOSTIMA __________________ 48
TABLICA 16: DOZVOLJENI POSMACI U ODNOSU NA VRH OŠTRICE ALATA ZA POSTIZANJE HRAPAVOSTI POVRŠINE N8 _ 97
TABLICA 17: PRIKAZ UTROŠKA TEHNOLOŠKOG VREMENA S RASPOREDOM PO STROJNIM GRUPAMA ______________ 99
TABLICA 18: PRIKAZ UTROŠKA TEHNOLOŠKOG VREMENA UZ UPOTREBU GRUPNE TEHNOLOGIJE ______________ 100
TABLICA 19: STRUKTURA I KVALIFIKACIJE ZAPOSLENIH U NOVOM PROIZVODNOM SUSTAVU _________________ 101
TABLICA 20: STRUKTURA GLOBALNIH TROŠKOVA _________________________________________________ 102
TABLICA 21: PRIKAZ PROIZVODNIH TROŠKOVA ZA POZICIJE "A", "B" I "C"______________________________ 104
TABLICA 22: OSTVARENA DOBIT PO POZICIJAMA _________________________________________________ 105
TABLICA 23: TROŠKOVI NADGRADNJE _________________________________________________________ 105
TABLICA 24: TROŠKOVI NADGRADNJE NOVE TVORNICE ____________________________________________ 108
TABLICA 25: PRIKAZ PROIZVODNIH TROŠKOVA ZA POZICIJE "A", "B" I "C" U NOVOJ TVORNICI _______________ 109
TABLICA 26: OSTVARENI PROFIT PO POZICIJAMA NA GODINU ________________________________________ 110
TABLICA 27: PRIKAZ PROFITABILNOSTI KOOPERANTSKE PROIZVODNJE. ________________________________ 113
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: ix

Diplomski rad
1 UVOD
Srednje veliki industrijski pogoni ĉija veliĉina ne prelazi 200-300 radnika karakteristika su
industrijske proizvodnje zapadnoevropskih drţava i njihovih ekonomija, kao rezultat dugoroĉnog
razvoja nacionalnih ekonomija i poticanja poduzetništva. Fleksibilnost i lakoća prilagodbe takvih
tvornica zahtjevima trţišta glavni su razlozi njihova opstanka, dugovjeĉnosti i stabilnosti. Takvi su
pogoni najĉešće nastali iz remontnih radionica poslijeratne Evrope kao što je sluĉaj i sa tvornicom
koja će posluţiti kao predloţak ovoga rada.
Odrţavanjem graĊevinskih strojeva tvornica je zapoĉela krajem ĉetrdesetih godina prošloga
stoljeća. Kao provjereni proizvoĊaĉ rezervnih dijelova, preusmjerila se krajem pedesetih i poĉetkom
šezdesetih na proizvodnju dijelova za graĊevinske strojeve i ureĊaje poznatijih evropskih
proizvoĊaĉa graĊevinskih strojeva.
Krajem devedesetih godina rukovodstvo tvornice, koja se u to vrijeme bavila proizvodnjom
industrijskih poluproizvoda u maloserijskoj ili pojedinaĉnoj proizvodnji (5-60 komada u seriji)
konstatiralo je da postojeća organizacija tvornice više ne moţe u potpunosti odgovoriti zahtjevima
trţišta, kako glede fleksibilnosti isporuke, tako i po pitanju cijene i kvalitete. Rukovodstvo tvornice
zajedno sa drugom generacijom vlasnika zakljuĉilo je da se trenutni trendovi rasta proizvodnje i
njezine dinamike ne mogu pratiti postojećim proizvodnim parkom, a da su organizacijske
mogućnosti u smislu poboljšanja iscrpljene. Potpomognuti planom regionalnog razvoja i
mogućnošću dobivanja povoljnih kreditnih aranţmana, uz mogućnost poreskih olakšica u svrhu
oĉuvanja postojećih radnih mjesta, vlasnici i rukovodstvo tvornice unajmili su ekspertni tim sa
svrhom izrade projekta unapreĊenja proizvodnje. IzraĊeni projekt obuhvaćao je sljedeće elemente:
1. Tehniĉko i organizacijsko unapreĊenje poslova marketinga, projektiranja i tehniĉke pripreme
rada
Ovom vaţnom zadatku pristupilo se zbog sve većeg znaĉaja iznalaţenja novih trţišta i kupaca
koji zahtijevaju maksimalnu mobilnost marketinga kao generatora novih poslova. Neki
poslovi u prvom redu traţe veliku angaţiranost u fazi konstrukcije dijelova i brze i efikasne
izrade ponuda za nove kupce. Tako sluţba izrade ponuda, tj. tehnoloških rješenja (tehnološka
priprema rada), analize cijene koštanja i prodaje, postaje okosnica uspjeha na trţištu. Ovom
dijelu projekta dana je velika vaţnost i, ne bez razloga, taj je dio projekta postavljen u sam
vrh skupa ideja na putu ka potpunom uspjehu. Projekt obuhvaća opremanje tvornice
modernom CAD/CAM opremom te široku izobrazbu postojećeg kadra u smjeru stjecanja
novih znanja. U proces izobrazbe planirano je ukljuĉivanje dobavljaĉa opreme, ali i korištenje
resursa prisutnih u regiji.
2. Tehnološko unapreĊenje procesa izrade dijelova

Postojeći tehnološki nivo tvornice ocijenjen je kao neodrţiv jer je bio rezultat evolucijskog, tj.
dugotrajnog razvoja tvornice od vremena remontne radionice do statusa proizvoĊaĉa dijelova,
tj. dobavljaĉa mnogih proizvoĊaĉa graĊevinskih strojeva i ureĊaja.
U svrhu unapreĊenja tehnološkog nivoa trebalo je izvršiti analizu opreme. Postojeća je bila
gotovo u potpunosti amortizirana i neprikladna za bilo kakvo tehniĉko unapreĊenje i
automatizaciju. U ovom dijelu projekta bila su planirana mnogobrojna (u principu za
korisnika besplatna) školovanja, prvenstveno kod ili od strane proizvoĊaĉa strojeva.
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: 1

Diplomski rad
3. Socijalno društveni znaĉaj tvornice za regionalnu vladu

Nakon dvije godine gotovo katastrofalnih rezultata poslovanja koji su prijetili masovnijim
otpuštanjem radnika ili ĉak likvidacijom tvornice, ekspertni tim je uz pomoć i razumijevanje
regionalnih vlasti (koje su postavile uvjete moguće potpore kroz zahtjev za ostvarivanje
sliĉnog nivoa zaposlenosti za slijedeće petogodišnje razdoblje) predloţio prelazne mjere koje
će osigurati gotovo punu zaposlenost na razini one s kraja 1999. godine.
4. Ekonomska analiza projekta

Studija ekonomiĉnosti i profitabilnosti projekta obuhvatila je analizu pristiglih ponuda za
tehniĉka, tehnološka i organizacijska rješenja, kombiniranu s namjerom vlasnika i
rukovodstva tvornice da se povoljni krediti iz fonda za regionalni razvoj udruţe sa sredstvima
proisteklim iz prodaje dijela još upotrebljivih strojeva postojeće tvornice radnicima, koji bi
potom ostali u kooperativnom odnosu sa tvornicom još najmanje pet slijedećih godina.

Diplomski rad
2 OPĆE ZNAĈAJKE PROIZVODNIH

STRATEGIJA
Proizvodne strategije proizvodnih tvrtki rezultat su dugotrajnih napora njihovih managementa u

podruĉjima proizvodnje, organizacije i ekonomije, da uspješno odrţi konkurentnost na trţištu.
Uloga proizvodnih strategija u tom je smislu od kljuĉne vaţnosti. Poĉevši od ranog razdoblja
industrijske proizvodnje, proizvodne strategije mijenjale su se prema potrebama trţišta, odnosno
teţnjama proizvoĊaĉa da ih zadovolje. U poĉecima od najveće je vaţnosti bila koliĉina proizvoda,
pa se strategija svodila tek na povećanje obima proizvodnje. Ovo je bilo ostvarivo uz uporabu
starog Taylorovog naĉela u kojem je kruta hijerarhijska struktura organizacije bila od krucijalne
vaţnosti za povećanje uĉinkovitosti radne snage. U novija vremena, kada je trţište postalo zasićeno
dovoljnim koliĉinama proizvoda, nije bilo dovoljno ĉiniti što i ranije. Osim koliĉine, postalo je
vaţno sagledavati i druge aspekte poboljšanja raznovrsnosti i multifunkcionalnosti proizvoda.
Koliĉina je po svom znaĉenju u sklopu proizvodnih strategija izgubila na vaţnosti. Druge su je
veliĉine zamijenile, a polje njihove raznovrsnosti izazvalo je revoluciju na podruĉju proizvodnih
strategija. Nemoguće je pobrojati sve naĉine strategijskog pristupanja proizvodnji. Ipak, osnovna
naĉela, koja će biti objašnjena u nastavku teksta, zajedniĉka su svima. Modernu proizvodnju danas
je nemoguće zamisliti lišenu pomnog praćenja trţišnih trendova i pravovremenog odgovaranja na
izazove koje stalno postavlja dinamiĉno kretanje trţišta. Svrha je proizvodnih strategija da pomognu
managementu proizvodnih snaga u iznalaţenju pravovremenih i odgovarajućih rješenja na ove
probleme.
2.1 U L O G A P RO I Z VO DN I H S T R A T E G I J A
Promjene u relativnoj snazi proizvoĊaĉa zbivaju se u vremenu u kojem mnoge tehnološke
inovacije najavljuju revoluciju u proizvodima i procesima proizvodnje. Baš kako su polovinom
osamnaestog stoljeća veliki tehnološki prodori (snaga pare i njome gonjeni strojevi), a krajem
devetnaestog razvoj modernog tvorniĉkog ustroja (elektricitet, telefon i tehnike masovne
proizvodnje) potakli industrijski razvoj, tako i suvremeni prodori u elektronici, materijalima i
komunikacijama stvaraju novu revoluciju proizvodnje. Kako su ranije promjene dovele do novih
pravaca u upravljanju proizvodnjom, proizvodnim strategijama i drţavnoj politici, tehnološke i
druge promjene koje djeluju na današnju proizvodnju trebale bi rezultirati novim ciljevima,
prioritetima i oĉekivanjima industrijske proizvodnje. Mnogi upravljaĉi i mnogi kreatori politike na
nacionalnim razinama sporo meĊutim shvaćaju implikacije ovih promjena. Industrijska proizvodnja
mnogih nacionalnih ekonomija u opasnosti je da bude nepripremljena za natjecanje u nadolazećoj
eri, a neuspjeh na tom polju doveo bi do nagle erozije nacionalnih proizvodnih baza.
Dugaĉak period dominacije proizvoĊaĉa zapadne Europe na poljima inovacije, projektiranja
procesa, produktivnosti i trţišnog udjela završio je. Druge su zemlje postale vodeće u pojedinim
industrijama. Zapadno je trţište preplavljeno uvoznim proizvodima, a zapadni su proizvoĊaĉi
suoĉeni sa relativno niskom razinom iskorištenosti kapaciteta i smanjenjem zaposlenosti. Razlozi
tog stanja su sloţeni. U nekoj je mjeri odgovorna rastuća sposobnost i konkurentnost stranih
proizvoĊaĉa. Krivnja se baca i na miješanje drţave u polje proizvodnje, ali i na nedostatak drţavne
potpore. Ĉesto se spominju i kulturološke razlike. Mnogi pak ekonomisti tumaĉe relativan pad
proizvodnje zapadnih zemalja ekonomskom evolucijom u smjeru usluţne ekonomije. Svi ovi, ali i
drugi faktori smatraju se odgovornima za relativan pad proizvodnje i svi oni pruţaju valjana
djelomiĉna objašnjenja. Ostaje meĊutim istina da proizvodnja "zapadnoeuropskog svijeta" zaostaje
u usporedbi sa konkurentima, gubeći konkurentnost na mnogim podruĉjima. Neovisno o razlozima
promjene ekonomskog okoliša, prakse upravljanja, strategije i organizacijski modeli koje
primjenjuju zapadnoevropski proizvoĊaĉi nedovoljno su se prilagodile izmijenjenom okruţju,
umanjujući tako njihovu uspješnost na meĊunarodnom trţištu.

Diplomski rad
Konkurentnost je izraz podloţan mnogim definicijama. U najjednostavnijem obliku, industrija je

konkurentna ukoliko cijena, kvaliteta i efikasnost njenih produkata odgovara ili nadmašuje one
njenih konkurenata te zadovoljava zahtjeve potrošaĉa.
MeĊunarodno natjecanje u nekoj je mjeri sloţenije, budući da su cijene pod snaţnim utjecajem
promjena vrijednosti valuta koje pojedinaĉni proizvoĊaĉ ne moţe kontrolirati. Mnogi će ekonomisti
ustvrditi da će se konkurentnost proizvoĊaĉa poboljšati korekcijom vrijednosti odgovarajućih
valuta. To meĊutim moţe i ne mora biti istina, pošto omjer razmjene valuta ĉini samo jednu
komponentu cijene proizvoda, a cijena je pak samo jedna od komponenti konkurentnosti. Na cijenu
takoĊer utjeĉe i cijena proizvodnje, a kvaliteta i znaĉajke, ukljuĉujući tu i inovacije, jedinstven ili
napredniji dizajn i pouzdanost, ĉesto su vaţnije determinante konkurentnosti proizvoda od cijene
same. Kada bi zapadni proizvoĊaĉi mogli proizvesti visokokvalitetne proizvode uz manji udio radne
snage, materijala i ostalih troškova nego strana konkurencija, njihova bi konkurentnost bila
osigurana. To su naime podruĉja njihova zaostajanja.
Efikasnost odgovora promjenama u proizvodnji ovisi o jasnoći razumijevanja novoga okruţja. Iako
je teško sa sigurnošću predvidjeti pojedinaĉna unapreĊenja, a vrste se izmjena znaĉajno razlikuju od
jedne do druge industrijske grane, vjerojatne je trendove moguće identificirati. Konkurencija će
rasti, kako unutar zemalja, tako i na meĊunarodnom planu. Stvarat će se novi proizvodi. Vijek
primjene i razvoja mnogih proizvoda skratit će se. Neke će grane imati manji volumen proizvodnje
uz više prilagodbi i raznolikosti proizvoda. Nove tehnologije, naroĉito one bazirane na
mikroprocesorima, optimizirat će kontrolu proizvodnih procesa i ponuditi potpuno nove
mogućnosti. Smanjit će se potrebe za proizvodnom radnom snagom i srednjim upravljaĉkim slojem,
no preostali će poslovi zahtijevati višu razinu vještine, bolje tehnološko znanje i veću odgovornost.
Upravljaĉi će morati upravljati proizvodnjom kao sustavom, zasnivajući odluke na novim,
netradicionalnim pokazateljima. Udio neposredne cijene rada smanjit će se, a udio posrednih i
ostalih troškova porast će u vaţnosti. Kvaliteta, usluga i pouzdanost dobit će snaţniji naglasak kao
determinante konkurentnosti proizvodnje.
Ovi trendovi ukazuju na to da će se konkurencija, domaća i meĊunarodna, intenzivirati, dok će se
faktori odreĊivanja konkurentnosti umnogome razlikovati od dosadašnjeg iskustva. Strategije i
prioriteti stvoreni sredinom dvadesetog stoljeća u budućnosti će izgubiti efikasnost. Novo okruţje
izgledat će dovoljno poznato da dozvoli mnogim tvrtkama nastavak upotrebe tradicionalnih
pristupa, no one će vremenom izgubiti udio na trţištu, profit i, konaĉno, sposobnost natjecanja. U
novom okruţju neće biti dovoljno ĉiniti isto što i prije, no bolje. Kompanije će morati usvojiti nove
strategije proizvodnje, tehnike upravljanja, nove organizacijske strukture i nove operativne
procedure kako bi ojaĉale svoju meĊunarodnu konkurentnost. Uza sve to i politika vlasti mora
proizvoĊaĉima osigurati infrastrukturnu podršku neophodnu za efikasno natjecanje.
U podruĉjima u kojima su nove tehnologije ponudile veliki potencijal, zapadnoeuropska se
industrija usredotoĉila većinom na inţenjering proizvoda na uštrb inţenjeringa procesa tj.
tehnologije izrade – u ovom pogledu iznimku ĉine industrije poluvodiĉa, kemijska i biotehnološka
industrija, budući da su mnoga dostignuća u njihovim proizvodima umnogome ovisna o
dostignućima u sposobnostima tehnologije izrade. Kako su proizvoĊaĉi imali pune ruke posla
povisujući kapacitet već poznatog tipa proizvodnih procesa, nisu vidjeli potrebu za novom
procesnom tehnologijom. Te su tvrtke potrošile ogromna sredstva na istraţivanje proizvodnih
tehnologija, a vrlo malo na procesne tehnologije. ProizvoĊaĉi su prepustili procesni razvitak
dobavljaĉima opreme i dopustili da njihove vještine na tom podruĉju naglo opadnu.
Ovi trendovi pokazuju aspekte proizvodnje iz kojih su proistekle proizvodne strategije managera. Iz
ovih i drugih razloga ukorijenjenih u povijesti industrijskog razvitka, mnogi su se manageri
fokusirali na povećanje produktivnosti proizvodnje, stavljajući naglasak na koliĉinu umjesto na
kvalitetu proizvoda i na razvitak procesa. Manageri vjeruju da proizvodnja, u najboljem sluĉaju,
moţe jednostavno pruţiti adekvatnu podršku za natjecateljske prednosti u marketingu ili u dizajnu.
Istina je da mnoge tvrtke uţivaju velike prednosti u proizvodnji s obzirom na svoju ekonomsku
snagu, stupanj specijalizacije i stupanj organizacije. Općenito, meĊutim, zahtjev koji se proizvodnji
postavlja, ĉak i u takvim tvrtkama, bio je: "napravite proizvod – bez ikakvih iznenaĊenja."[4].

Diplomski rad
U mnogim je tvrtkama tradicionalni pristup da se proizvodni problem moţe riješiti nekim procesom
s vremenom. Taj je proces tada efikasan i bez velike nadogradnje, tako dugo dok se ne postigne
bitan proboj tehnologije ili dok se nova tehnologija ne implementira od strane konkurencije.
Ovakav "command & control" ("upravljanje i nadzor") pristup proizvodnji baziran je na premisi da
inteligentni ljudi na kljuĉnim mjestima u tvrtki mogu pronaći optimalno rješenje procesa za
obavljanje proizvodnje i potom kontrolirati kako proces, tako i organizaciju kako bi se postigla
maksimalna stabilnost i efikasnost sve dok neki eksterni dogaĊaji ne generiraju promjene. Obzirom
da ritam promjena tehnologija, a tako i njihovih posljedica na proizvodnju, varira, perspektiva
buduće promjene ne mora biti jasna na vrijeme. Kljuĉna toĉka u previĊanju ovog problema stoji u
propustu implementacije adekvatne proizvodne strategije za povećanje cjelokupne konkurentnosti
tvrtke.[5]
Ovakav pristup dokida prednosti i duh konkurentnosti koje proizvodnja omogućuje. Proizvodnju se
tereti za probleme u kvaliteti, pouzdanosti i rokovima dostave. Plan se a`priori smatra dobrim, stoga
se smatra da greška mora poĉivati na osoblju u proizvodnji. Management u nedogled rafinira
detaljne postupke za provoĊenje proizvodnje u stalnom procesu smanjivanja stupnja slobode,
pokušavajući se maksimalno pribliţiti starom i zaostalom Taylor-ovom modelu. Znanstveno
zasnovane tehnike managementa razvijene su ne bi li mjerile, predviĊale i kontrolirale sve aspekte
proizvodnje u naporu da se ograniĉe promjene, ili barem iskljuĉe iznenaĊenja, te osigura
maksimalna produktivnost. UvoĊenje kompjutera i informacijskih sistema u proizvodnju u kasnim
šezdesetim i ranim sedamdesetim godinama pozdravljeno je kao konaĉno oruĊe kojim se ovaj
pristup moţe provesti. Ove razraĊene mjere i sofisticirana sredstva kontrole, iako razvijene kako bi
osigurale stabilnost stalnog djelovanja, preĉesto postaju svrha samima sebi i prepreka promjenama
proizvodnih procesa.
UvoĊenje modernih oblika proizvodnje nuţan je preduvjet buduće sposobnosti proizvoĊaĉa da se
uhvate u koštac sa izazovima koje pred njih postavlja djelovanje u novom okruţju. Tek moderan
tehnološki ustroj kao baza proizvodnog procesa omogućava da ostali faktori organizacije,
upravljanja i odluĉivanja u punoj mjeri doprinesu efikasnosti kompanije u visoko konkurentnom
okruţju kakvo je današnje i kakvo će, bez sumnje, ĉiniti i okoliš budućnosti.
2.2 R E Z U L T A N T E PROIZVODNJE
Širom svijeta upravne strukture tvrtaka nastoje proizvesti proizvode što većeg proizvodnog
programa sa što niţom cijenom i uz što kraće vrijeme proizvodnje. Bez obzira na to što se
upravljanje proizvodnjom moţe promatrati s ovog općeg stajališta, potrebno je izvršiti detaljnije
sagledavanje problema sa više aspekata.
Moţda najvaţniji, ali zasigurno ne i jedini aspekt proizvodnje, jesu karakteristike njenog izlaznog
proizvoda. Postoje mnoge podjele karakteristika izlaznog proizvoda, ali se sve mogu svesti, kao što
je navedeno u literaturi [9], na šest najvaţnijih rezultanata proizvodnje. Rezultante proizvodnje
predstavljaju svojevrstan rezime karakteristika, kako proizvoda, tako i proizvodnog procesa koji
njime rezultira.
2.2.1 TROŠKOVI PROIZVODNJE

Svaki proizvod ima svoju proizvodnu cijenu. Proizvodna cijena se sastoji od zbrojenih
direktnih i indirektnih proizvodnih troškova.
Koncept cijene je jednoznaĉan. Proizvodi koji imaju niţu proizvodnu cijenu otvaraju mogućnost
većeg profita. Mada je proizvodna cijena veliĉina koju je komplicirano mjeriti, ona mora ukljuĉivati
troškove nadgradnje. Povećani troškovi nadgradnje vode ka povećanju cijene proizvoda, ali ukupno
mogu voditi i ka povećanju profita.

Diplomski rad
2.2.2 KVALITETA I ZNAČAJKE

Ove dvije izlazne karakteristike ĉesto se od strane ljudi iz neproizvodnih djelatnosti
doţivljavaju kao jedna. Za potpuno sagledavanje proizvodne strategije to meĊutim nije dovoljno.
Kvaliteta se opisuje sposobnošću tvrtke da isporuĉi proizvod koji što bolje odgovara specifiĉnim
kupĉevim zahtjevima, dok se znaĉajke proizvoda vezuju uz njegove osobine koje moţda proizvod
konkurencije nema ili pak ima bolje.
2.2.3 ROK ISPORUKE
Udovoljavanje rokovima isporuke je karakteristika prije proizvoĊaĉa nego samog proizvoda,
ali u sklopu ovog razmatranja moţe se vezati i uz sam proizvod.
Udovoljavanje rokovima isporuke sastoji se u sposobnosti tvrtke da kontinuirano isporuĉuje
proizvod u zadanom roku s prihvatljivim odstupanjem.
2.2.4 FLEKSIBILNOST
Fleksibilnost je, kao i prethodna karakteristika, prije karakteristika tvrtke nego samog
proizvoda, te se kao i prethodna rezultanta moţe vezati i uz sam proizvod.
Fleksibilnost je sposobnost tvrtke da mijenja vrstu i koliĉinu proizvoda prema zahtjevima trţišta.
Ona tvornica koja bolje moţe odgovoriti hirovitim strujama trţišta ostat će konkurentnija u odnosu
na ostale proizvoĊaĉe.
2.2.5 INOVATIVNOST
Ova se karakteristika ĉesto veţe uz prethodnu od strane ljudi van proizvodnih djelatnosti.
MeĊutim, oni koji upravljaju proizvodnim strategijama moraju te dvije karakteristike razdvojiti.
Inovativnost je sposobnost tvrtke da na trţište izbaci novi proizvod koji se razlikuje od starog, bilo
poboljšanjem znaĉajki, bilo dizajnom ili pak ĉesto, obime.
2.2.6 MEĐUZAVISNOST REZULTANATA PROIZVODNJE
Nemoguće je postići, za pojedinaĉnu tvrtku, najvišu razinu u svih šest rezultanata
proizvodnje. Obzirom na to, potrebno je ĉiniti prilagodbe rezultanata proizvodnje, kako bi se na
najvišu razinu podigle one koje će donijeti najveću konkurentnost tvrtki na trţištu. Pravilan odabir
najvaţnijih rezultanata proizvodnje i njihova meĊuzavisnost prvi je korak u odabiru proizvodne
strategije. Potrebno je pomno promatranje trţišta, konkurenata i dostupnih resursa da bi tvrtka
uspješno odredila vlastitu proizvodnu strategiju.
U današnjoj proizvodnji zamijećeno je da se tek dvije karakteristike mogu uspješno odrţavati na
svjetskom nivou, daljnje tri na razini prosjeka industrijske grane, dok se sve to odvija na štetu
posljednje karakteristike. U specifiĉnim industrijskim granama, kao što je industrija rezervnih
dijelova, moguć je drugaĉiji raspored proizvodnih karakteristika, no sljedeći ekstrem je vrijedan
spomena: moguće je drţati tri karakteristike na najvišem nivou, još jednu na razini prosjeka, a na
štetu preostale dvije. Iz priloţenih objašnjenja rezultanata proizvodnje vidljivo je da niti jedna
industrija finalnih proizvoda uz uporabu navedenog ekstremnog pristupa neće moći opstati u visoko
konkurentnom okruţju kakvo je današnje.
Kako se mogući raspored rezultanata proizvodnje uvelike razlikuje od tvrtke do tvrtke i on ovisi o
trţištu, konkurenciji i vrsti proizvodnje, gore navedene tvrdnje tek su limiti kojih rukovodstva
tvrtaka moraju biti svjesna. Neke primjere utjecaja spomenutih rezultanata daju prikazi na
priloţenim dijagramima (SLIKA 1-SLIKA 4)
Primjerom se moţe dokazati da se gore navedeni principi mogu primijeniti i u razliĉitim
djelatnostima. Primjer prikazuje usluţne djelatnosti i vaţnost pojedinih rezultanata za tri razliĉite
vrste restorana. Za jedan uobiĉajeni restoran najvaţnije rezultante su troškovi proizvodnje i kvaliteta
proizvoda dok se sve to odvija na uštrb inovativnosti. 'Fast food' i ekskluzivni restorani naglašavaju
vaţnost drugih rezultanata kao što prikazuju spomenute slike.

Diplomski rad
SVJETSKI NIVO
PROSJEK GRANE
ISPOD PROSJEKA
GRANE
SLIKA 1: Prikaz rezultanata proizvodnje uobiĉajenog restorana
SVJETSKI NIVO
PROSJEK GRANE
ISPOD PROSJEKA
GRANE
SLIKA 2: Prikaz rezultanata proizvodnje 'fast food' restorana

Diplomski rad
SVJETSKI NIVO
PROSJEK GRANE
ISPOD PROSJEKA
GRANE
SLIKA 3: Prikaz rezultanata proizvodnje ekskluzivnog restorana
SVJETSKI NIVO99
Troškovi proizvodnje
Kvaliteta proizvoda
Značajke
Rok isporuke
Fleksibilnost
PROSJEK
Inovativnost
GRANE 66
ISPOD
PROSJEKA
GRANE 33
0
Uobičajeni restoran Fast food' restoran Ekskluzivni restoran
SLIKA 4: Usporedni prikaz rezultanata proizvodnje za sva tri sluĉaja
Sliĉni primjeri mogu se navesti i za druge grane proizvodnje bez obzira na izgled ili manifestaciju
njihovih proizvoda.

Diplomski rad
2.3 P R O I Z VO D N I SI S TE M I
Proizvodni sistemi dijele se na razliĉite naĉine, no ipak se većina autora slaţe da se svi ti
sistemi mogu svesti na sedam najznaĉajnijih. Prema [9] proizvodni sistemi mogu se podijeliti u
dvije osnovne grupe i sedam podgrupa. Tablica (Tablica 1) prikazuje njihov raspored unutar
skupina, obim proizvoda i vrstu proizvodnje.
2.3.1 POJEDINAČNA PROIZVODNJA

Ovaj proizvodni sistem uglavnom proizvodi mnogo razliĉitih proizvoda u veoma malim
koliĉinama, raspored opreme je funkcionalan, gdje je proizvodna oprema rasporeĊena prema tipu
opreme. Primjer ovakvog naĉina proizvodnje je ekskluzivna modna industrija.
2.3.2 MALOSERIJSKA PROIZVODNJA

Maloserijska proizvodnja proizvodi manje vrsta proizvoda nego pojedinaĉna proizvodnja, ali
ih proizvodi u većim koliĉinama. Proizvodi se proizvode u obimima koji obiĉno predstavljaju
potrebe trţišta od nekoliko mjeseci. Tipiĉan primjer ovakve proizvodnje je industrija alatnih
strojeva.
2.3.3 OPERATOROM NADGLEDANA AUTOMATIZIRANA LINIJA

Operatorom nadgledana automatizirana linija se upotrebljava kada je broj razliĉitih vrsti
produkata prevelik da bi oprema sama mogla nadgledati proizvodni sistem. Ovakav sistem
proizvodnje se upotrebljava kada je broj vrsta proizvoda veći nego kod automatizirane linije, a obim
mu je i dalje velik. Proizvodnja bijele tehnike je tipiĉan primjer ovog sistema.
2.3.4 AUTOMATIZIRANA LINIJA

U proizvodnom sistemu kao što je automatizirana linija oprema je rasporeĊena na takav naĉin
da moţe proizvoditi manji broj specijaliziranih proizvoda u velikim koliĉinama. Takav proizvodni
program zbog smanjenog broja mogućih kombinacija omogućava da se sistemom proizvodnje
upravlja putem opreme, najĉešće raĉunalom. Ovaj sistem proizvodnje najbolje odgovara
proizvodnji malog broja razliĉitih proizvoda u velikim koliĉinama. Tipiĉan primjer automatizirane
linija je proizvodnja elemenata elektroniĉke industrije.
2.3.5 AUTOMATSKA LINIJA

U automatskoj liniji oprema je rasporeĊena u specijalizirani sistem, ĉesto liniju, i najbolje
odgovara proizvodnji vrlo malog broja specijaliziranih proizvoda koje je potrebno proizvesti u
masovnim koliĉinama. Zbog navedenog, ovaj sistem ima veoma malu fleksibilnost i namijenjen je
samo proizvodnji definiranih proizvoda. Ovakav proizvodni sistem bio je najĉešće korišten u
automobilskoj industriji do kraja sedamdesetih godina, a zapoĉet je u SAD-u.
2.3.6 JUST IN TIME

JIT je proizvodni sistem koji objedinjuje prednosti pojedinaĉne i maloserijske proizvodnje
uvoĊenjem organizacijskih mjera koje sniţavaju troškove proizvodnje drţanjem minimalnih
koliĉina poluproizvoda na skladištu i pravovremenom isporukom gotovih proizvoda. Ovaj sistem
doprinio je razvoju i usponu japanske automobilske industrije osamdesetih godina prošloga stoljeća.
JIT je veoma teško implementirati jer zahtjeva ureĊenu ekonomiju dobavljaĉa. Japanski proizvoĊaĉ
automobila Toyota uloţila je u implementiranje ovog sistema 20 godina razvitka.

Diplomski rad
2.3.7 FLEXIBLE MANUFACTURING SYSTEM

FMS je sistem koji je dizajniran tako da moţe proizvesti širu paletu proizvoda i u manjim
koliĉinama nego što je to sluĉaj kod automatiziranih i automatskih linija. Takav je sistem sposobniji
odrţati konkurentnu proizvodnju velikog broja razliĉitih proizvoda u manjim koliĉinama, ĉak i u
odnosu na JIT. Ovaj sistem primjenjiv je za sve vrste industrije, osim one koja proizvodi
pojedinaĉne dijelove.
BROJNOST RAZLIĈITIH RASPORED

PROIZVODNI SISTEMI PROIZVODA PROIZVODNJE
VELIĈINA SERIJE TOK PROIZVODNJE
POJEDINAĈNA PROIZVODNJA Jako puno proizvoda Funkcionalni raspored
'JOB SHOP' Pojedinaĉna proizvodnja Tok ekstremno varira
MALOSERIJSKA Raspored u grupacijama /
Puno proizvoda
PROIZVODNJA ćelijama
Tok se odvija po definiranim
'BATCH FLOW' Pojedinaĉna ili maloserijska
TRADICIONALNI
putanjama
OPERATOROM NADGLEDANA
Nekoliko do puno proizvoda Linijski raspored
AUTOMATIZIRANA LINIJA
'OPERATOR-PACED LINE Maloserijska do srednje
putanjama promjenjivim od
FLOW' serijska
strane operatera
AUTOMATIZIRANA LINIJA Malo proizvoda Linijski raspored
'EQUIPMENT-PACED LINE
Velikoserijska putanjama kontroliranim od
FLOW'
strane opreme
AUTOMATSKA LINIJA Nekoliko proizvoda Linijski raspored
'CONTINUES FLOW' Velikoserijska Tok je strogo uredan
JIT Puno proizvoda Linijski raspored
Tok je uglavnom uredan,
'JUST IN TIME' Male do srednje serije reguliran od strane operatora
i/ili opreme
NOVI
Linijski raspored ili raspored

FMS Jako puno proizvoda
u grupacijama / ćelijama
Tok je uglavnom uredan,
'FLEXIBLE MANUFACTURING
Male serije reguliran i nadgledan od
SYSTEM'
strane opreme
Tablica 1: Prikaz podjele proizvodnih sistema

Diplomski rad
Svaki od sistema moţe biti primijenjen za postizanje razliĉite kombinacije rezultanata proizvodnje.
OdreĊenoj vrsti sistema pripadaju odreĊene prednosti, odnosno mane pri postizanju višeg odnosno
niţeg zahtjeva za odreĊenom rezultantom proizvodnje, kao što prikazuje usporedni dijagram na slici
(SLIKA 5). Continuous
'
'
'
'
'
S
w
T
w
op
JI
flo
FM
flo
fl o
fl o
sh
us
ch
lin
ob
l in
Rok isporuke
uo
at
'J
ed
'B
tin
ce
ac
on
pa
t-p
Kvaliteteta proizvodnje
-
or
en
at
Značajke
r
ip
pe
qu
'O
Fleksibilnost
'E
Inovativnost
SLIKA 5: Prikaz utjecaja proizvodnog sistema na ostvarive rezultante proizvodnje
Potrebno je naglasiti da ovo nije jedini kriteriji za odreĊivanje proizvodnog sistema, jer se za
odreĊivanje potrebnog nivoa odreĊene rezultante proizvodnje mora provesti detaljna analiza
relevantnih faktora u tvornici i na trţištu

Diplomski rad
2.4 P O D S I S T E M I I UPRAVLJAČKI MEHANIZMI PROIZVODNJE

Za uspješno upravljanje, proizvodnju je neophodno zbog lakšeg sagledavanja podijeliti u više
cjelina. Postoje mnoge podjele, [9] i [11], a svode se na sljedeće:
 Ljudski resursi
 Organizacijska struktura i razina kontrole organizacije
 Dobavljaĉi
 Planiranje proizvodnje i razina kontrole planiranja
 Tehnologija
 Objekti
Djelovanje svih ovih podsistema u meĊuzavisnosti utjeĉe na ukupni rad ĉitavog poduzeća i odreĊuje
vrstu proizvodnog sistema. Podrobniji opis i znaĉenje svakog pojedinog podsistema dan je u tablici
(Tablica 2).
PODSISTEM OPIS
LJUDSKI RESURSI Ovo predstavlja prosjeĉni nivo
vještine i uvjeţbanosti, osobnih
primanja itd.
ORGANIZACIJSKA Formalni odnosi meĊu dijelovima
S T R U K TU R A I R A Z I N A proizvodnog dijela poduzeća,
K O N TR O LE O R G A N I Z A C I J E naĉin donošenja odluka i sistem
mjerenja produktivnosti i
samoinicijative
D O B AV L J A Ĉ I Koliĉina, vrsta, udaljenost i
pouzdanost dobavljaĉa te
homogenost tvrtkinih proizvodnih
jedinica
P L A N I R A N J E I K O N TR O L A Pravila koja sistem koristi pri
PROIZVODNJE planiranju i kontroli toka
materijala, aktivnosti proizvodnih
radnika, logistike i pri uvoĊenju
novih produkata u proizvodni
proces
T E H N O L O GI J A Tip i vrsta proizvodne opreme,
nivo automatizacije i povezanost
razliĉitih proizvodnih procesa
OBJEKTI Lokacija, veliĉina, s obzirom na
svaki relevantni objekt unutar
tvrtke
Tablica 2: Opis znaĉajki podsistema [9]
Navedeni podsistemi mogu posluţiti kao upravljaĉki mehanizmi putem kojih se moţe efikasno
definirati vrsta proizvodnog sistema i rezultante proizvodnje. Promjene u bilo kojem od podsistema
nuţno dovode do promjena u ukupnom djelovanju tvrtke. Stoga je nuţno pomno razmatranje pri
djelovanju na svaki od podsistema kako bi se postigao ţeljeni, a izbjegli nepoţeljni efekti. Obzirom
na osjetljivost i vaţnost ovog mehanizma nikako nije poţeljno eksperimentalno ili nasumiĉno
djelovanje na podsisteme.
U odreĊivanju proizvodne strategije mora se prvo ustanoviti stanje koje trenutno vlada u svakom od
navedenih podsistema. Svaki od podsistema ima svoj nivo kojeg je potrebno precizno odrediti.
Tvrtka koja razmatra poboljšanja i/ili promjene proizvodnog sistema, prilikom strateških odluka
mora odrediti ciljane nivoe podsistema kako bi postigla ţeljene rezultante proizvodnje. OdreĊivanje
ovih i drugih faktora moţe voditi ka promjeni naĉina proizvodnje i/ili proizvodnog sistema, o ĉemu
će relevantne podatke dati tek studijska analiza mjerenja znaĉajnih faktora ili 'Benchmarking'.
Diplomski rad
2.5 A N A L I Z A KONKURENTNOSTI
Nivo na kojem se pojedina proizvodna rezultanta – troškovi proizvodnje, kvaliteta, znaĉajke,
rokovi isporuke, fleksibilnost i inovativnost – nalazi ovisi o korištenom proizvodnom sistemu i
njegovim mogućnostima. Sposobnost proizvodnog sistema je zbroj sposobnosti svih podsistema.
Nivo svakog pojedinog podsistema ne mora biti jednak. Proizvodna sposobnost se mjeri
kontinuiranom skalom koja ima raspon od 1.0 do 4.0 [9], gdje je 1.0 poĉetniĉki nivo, 2.0 prosjeĉni
nivo, 3.0 nivo zrelosti, a 4.0 svjetski nivo, ukljuĉujući i sva moguća meĊustanja.
Promjene u proizvodnji, pogotovo promjene rezultanata proizvodnje, tim su jednostavnije što je
nivo podsistema i ukupne proizvodne sposobnosti viši. Tvrtka svjetskog nivoa sposobnosti ima
mogućnost lakšeg postizanja višeg nivoa u više no jednoj rezultanata proizvodnje, dok je tvrtka
poĉetniĉkog nivoa vrlo daleko od takvih mogućnosti.
Prikaz utjecajnih faktora na pojedine podsisteme dan je tablicom (Tablica 3).
PODSISTEM POĈETNI NIVO

PROSJEĈNI NIVO SVJETSKI NIVO
PROIZVODNJE NIVO ZRELOSTI
LJUDSKI RESURSI  zaposlenici su trošak  zaposlenici su ulaganje
 neškolovani  svestrani
 zaposlenici su strogo  zaposlenici sudjeluju u
nadzirani i upravljani identifikaciji i
od upravljaĉkog rješavanju problema
osoblja
ORGANIZACIJSKA  hijerarhijska,  decentralizirana
STRUKTURA I centralizirana  konkurentnost kao
RAZINA  znaĉajke se mjere mjera produktivnosti
KONTROLE prema troškovima  svo osoblje je veoma
ORGANIZACIJE  upravljaĉko osoblje vaţno
je vrlo vaţno
DOBAVLJAĈI  veliki broj  mali broj dobavljaĉa
dobavljaĉa  partnerski odnos ili
 kratkotrajni ugovori puna odgovornost
 minimalna cijena  dugotrajni ugovori
PLANIRANJE I  centralizirano i  decentralizirano i
KONTROLA kompleksno jednostavno
PROIZVODNJE  detaljno praćenje i  praćenje upotrebe
upotreba svih sredstava proizvodnje
raspoloţivih na razini tvornice
sredstava
proizvodnje
TEHNOLOGIJA  zastarjela tehnologija  moderna tehnologija
 razvoj tehnologije je  razvoj unutar tvornice
prepušten vanjskim  poboljšava rezultante
ĉiniocima proizvodnje
 smanjuje trošak
OBJEKTI  opće namjene  specijalizirane namjene
 veliki objekti s  manji objekti s
neredovitim redovitim
promjenama inkrementalnim
unaprjeĊenjima
Tablica 3: Prikaz utjecajnih faktora na podsisteme [9]
Analiza konkurentnosti provodi se u sklopu BENCHMARKING-a i sluţi odreĊivanju trenutnog stanja i

poloţaja podsistema te nivoa podsistema potrebnog za ostvarivanje konkurentnog poloţaja tvrtke na
trţištu. Izbjegavanje odgovornog pristupa ovom problemu ĉesto prekasno upućuje na zaostajanje
tvrtke u trţišnoj utrci ili dovodi do neadekvatnih promjena upravljaĉkih mehanizama na štetu
budućeg razvoja.

Diplomski rad
2.6 P R I S T U P I U PO B O L J Š A N J U P R O I Z V O D N J E
Obzirom na reĉeno u prethodnom tekstu, uspješne tvrtke diljem svijeta vrlo pomno i
studiozno motre svoje proizvodne sisteme da bi opstale u trţišnim utrkama koje danas ĉesto, za one
slabe ili nespremne, postaju pregrube i preoštre.
Ukupni rezultati zapadnoeuropskih proizvoĊaĉa u posljednje vrijeme pokazuju da se relativno mali
broj tvrtki prilagodio ovom trendu. U mnogim će sluĉajevima za uspjeh na trţištu biti potrebno
ponovno sagledavanje sveukupne poslovne strategije i mehanizama upravljanja koji se koriste.
Elementi kao što su nabava, marketing i distribucija morat će se prilagoditi novonastalim trţišnim
uvjetima. No i pored toga, u mnogim će industrijama biti potrebno prvenstveno osmisliti novu
poslovnu strategiju.
Nove tehnologije omogućit će proizvoĊaĉima primjenu proizvodnih strategija koje su do sada tek
predstavljale ideale kojima se samo pribliţavalo putem raznih kompromisa. Te strategije bile su
razliĉite od tvrtke do tvrtke, od djelatnosti do djelatnosti, ali su im rezultante proizvodnje ostajale
zajedniĉke. Svaki proizvoĊaĉ u prošlosti je teţio, a i u budućnosti će teţiti, ka efikasnijoj uporabi
sredstava, a glavni ciljevi su brţi odgovor promjenama na trţištu i zahtjevima kupaca, pogotovo u
pogledu cijene, kvalitete i dostupnosti proizvoda. Uz bok ovim ciljevima ostat će visoka kvaliteta i
smanjenje proizvodnih troškova. Oĉigledno je da ovo neće biti dostiţno samo uvoĊenjem novih
tehnologija. Upravljaĉke i organizacijske promjene moraju pratiti tehnološka unapreĊenja da bi
proizvoĊaĉev odgovor trţištu bio dostatan.
ProizvoĊaĉev odgovor na promjene trţišnih uvjeta mijenja se prema okolnostima. One mogu
uvjetovati promjene, prilagodbe ili kompletno restrukturiranje proizvodnje. Dovoljan napredak u
pravovremenom reagiranju moţe se postići pri evaluiranju operacija tvrtke, osobito u dizajnu,
inţenjeringu i proizvodnji. Kooperacija, ili ĉak i integracija, mnogih podsistema u cijelom
proizvodnom sustavu potrebna je da bi se postigli mnogi neophodni napredci u podruĉju
proizvodnje, kvalitete i fleksibilnosti.
Nekoliko glavnih pristupa poboljšanju proizvodnje danas je prisutno diljem svijeta: TOTAL QUALITY
MANAGEMENT (TQM – potpuna kontrola kvalitete), SHORT CYCLE MANUFACTURING (SCM –
proizvodnja kratkog ciklusa), KAIZEN, AGILE MANUFACTURING (AM – prilagodljiva proizvodnja) i
REENGINEERING (promjena proizvodnog sistema).[13], [14].
Svaki od ovih pristupa poboljšanju proizvodnje karakteriziran je svojom obuhvatnošću, tipom i
uĉestalošću promjena. K tome, razlikuju se i u naĉinu identificiranja problema. Obuhvatnost
promjena moţe biti velika u kratkom vremenu ili mala kroz duţi vremenski period. Tip i uĉestalost
promjena moţe biti stalan i postupan, dramatiĉan u jednolikim ali većim vremenskim intervalima ili
mogu biti potrebne temeljite jednokratne promjene. Pregled obuhvatnosti, tipa i uĉestalosti
promjena, te naĉina identifikacije problema, ovisno o pristupu poboljšanju proizvodnje, dan je
tablicom (Tablica 4) [10].
NAĈIN
PRISTUPI OBUHVATNOST
TIP PROMJENE UĈESTALOST IDENTIFIKACIJE
PROMJENAMA PROMJENA
PROBLEMA
TQM Kvaliteta
SCM Obuhvaćaju Postupan Stalan Rok isporuke
AM upravljaĉke Fleksibilnost
mehanizme Redoviti vremenski Troškovi
KAIZEN Dramatiĉan
intervali proizvodnje
Ovisno o novom
Mijenja proizvodni
REENGINEERING Temeljit Jednokratan proizvodnom
sistem
sistemu
Tablica 4: Karakteristike pristupa promjenama u proizvodnji [9], [11]

Diplomski rad
Svi spomenuti pristupi poboljšanjima u proizvodnji dovode u pravilan odnos upravljaĉke

mehanizme proizvodnje da bi tvrtka ostvarila ţeljenu konkurentnost na ciljanom trţištu. Naĉini
identificiranja problema obiĉno se temelje na jednoj, a samo ponekad na grupi rezultanata
proizvodnje. Za sva poboljšanja, pa tako i za odabir pristupa poboljšanjima, potrebne su informacije
dostatne za pravilno podešavanje odnosa izmeĊu nivoa upravljaĉkih mehanizama. Podaci i
informacije potrebne za informiran i kvalitetan izbor prikupljaju se tehnikom poznatijom pod
nazivom 'BENCHMARKING'.
2.6.1 OPĆE ZNAČAJKE BENCHMARKING-a

Postoje mnoge definicije BENCHMARKINGA, ovisno o strategiji i polju primjene, vrsti
proizvodnje i autoru. Moţda najjasnija i najjednostavnija glasi: BENCHMARKING jest praksa
prouĉavanja metoda priznatih vodećih proizvoĊaĉa u danoj industriji kao naĉin postavljanja
standārda vlastitog djelovanja.
U osnovi, BENCHMARKING se sastoji od prikupljanja relevantnih informacija sa polja interesa tvrtke
za koju se on obavlja, a ĉine ga vrijednosti mjerenih performansi (vrijeme obrade ili sastavljanja,
troškovi proizvodnje, uĉestalost pojave novih proizvoda, broj zastoja… itd.) i naĉin prikupljanja
podataka od konkurenata ili tvrtki s boljim rezultatima na podruĉjima koja su od interesa za
naruĉioca.
Tvrtka obavlja BENCHMARKING na nekoliko varijabli ili u nekoliko polja interesa. Velike kompanije
BENCHMARKING obavljaju s nekoliko stotina varijabli, mjereći svoj uspjeh u odnosu na direktne
konkurente, na najboljeg u grani i u odnosu na općenito najboljeg.
Prikupljanje podataka za BENCHMARKING teţak je, dugotrajan i skup proces. Podaci ne moraju
pristizati neposredno iz industrije, nego mogu dolaziti i iz literature, sa profesionalnih seminara, iz
razgovora s dobavljaĉima. Informacije vezane uz neposredne konkurente teško je pribaviti, dok su
informacije s drugih polja ĉesto dostupnije.
Vrijedno je spomenuti da se manje tvrtke, koje su tek dobavljaĉi većima, mogu mjeriti u odnosu na
same sebe i u odnosu na svoje kupce, s obzirom da se njihovo trţište i konkurencija svodi na
ograniĉeni krug.
BENCHMARKING se u osnovi sastoji od sljedećih koraka:
1. OdreĊivanje postupaka i informacija koje će se mjeriti
2. Formiranje jednog ili više timova
3. OdreĊivanje izvora informacija
4. Sakupljanje informacija
5. Analiza prikupljenih informacija
6. Uporaba rezultata analize za generiranje promjena
Osim neposrednog razloga za BENCHMARKING, tj. uoĉavanja vlastitog poloţaja i stvaranja crpilišta
ideja za poboljšanja, još je jedan razlog za njegovo provoĊenje, vezan uz argumentiranje nuţnosti
promjena. Ĉesto je naime teško dokazati rukovodećim strukturama da su poboljšanja u proizvodnim
sistemima nuţna. Kako BENCHMARKING ima za cilj usporediti znaĉajke vlastitih proizvodnih snaga
sa onima konkurencije, on će jasno pokazati odgovor na pitanje koje si postavljaju manageri diljem
svijeta: Da li smo dovoljno dobri, te jednako jasno ukazati na podruĉja zaostajanja.
BENCHMARKING sa svojim informacijama utjeĉe na oba ranije objašnjena podruĉja proizvodnih
strategija, a to su analiza konkurentnosti i upravljaĉki mehanizmi, tj. podsistemi.

Diplomski rad
2.6.2 TEHNIKE POBOLJŠANJA PROIZVODNJE

Ranije su navedene postojeće tehnike poboljšanja proizvodnje. TQM je pristup poboljšanju
proizvodnje koji dovodi u pravilan odnos upravljaĉke mehanizme sluţeći se iskljuĉivo kvalitetom
proizvoda kao glavnim mjerilom konkurentnosti. SCM je tehnika koja se, za razliku od TQM-a,
bazira na pojmu koji se zove cikliĉko vrijeme. Skraćivanje ovog vremena smanjuje rok isporuke, a
rok isporuke posljediĉno biva glavnim mjerilom za ovu tehniku. AM je tehnika koja uz pomoć
automatizirane fleksibilne tehnologije glavni naglasak stavlja na promjenjivost, odnosno
fleksibilnost proizvodnje. KAIZEN, za razliku od tri prethodno navedene tehnike, uvodi dramatiĉne
promjene u redovitim, ali većim vremenskim razmacima, a sastoji se od nekoliko unaprijed zadanih
koraka: organiziranje KAIZEN-timova, stvaranje implementacijskog plana od strane svakog od
timova, implementacija planova u proizvodnom sustavu ili podsustavima te prezentacija rezultata
implementacije. KAIZEN se prije moţe smatrati pristupom organizaciji razmatranja neophodnih
promjena nego definiranom tehnikom po sebi. Zajedniĉko, meĊutim, ovim tehnikama jest njihov
cilj djelovanja, a to je eliminacija organizacijskih i proizvodnih propusta ĉije uklanjanje vodi ka
poboljšanju na podruĉju rezultanata proizvodnje, time posljediĉno povećanju konkurentnosti.
REENGINNEERING sam po sebi nije alternativa prethodno navedenim tehnikama, s obzirom da, za
razliku od njih, njegov cilj nije eliminacija propusta u proizvodnji, nego potpuna promjena
cjelokupnog procesa. Redizajn procesa dobro je poznat u proizvodnji. Ono što REENGINNEERING
ĉini drugaĉijim od ostalih metoda je upotreba kompjuterske tehnologije u redizajnu svih
organizacijskih podsistema, tako da je obuhvatnost REENGINNEERING –a široka i temeljita.
REENGINNEERING tim sastoji se od tvrtkinih najboljih struĉnjaka, gotovo uvijek potpomognutih
vanjskom konzultantskom tvrtkom. Tipiĉan REEINGINEERING proces, od zasnivanja plana do
implementacije i probnog pogona, ima trajanje od jedne do tri godine. REEINGINEERING se koristi
kada nijedna od prethodno navedenih tehnika ne moţe poboljšati proces do zahtijevanog nivoa
konkurentnosti. Nakon završenog procesa REENGINEERING-a tvrtka će nastaviti poboljšavati svoju
proizvodnju nekom od gore navedenih tehnika ili kombinacijom istih.
Tek da ne budu zaobiĊene, vrijedno je spomenuti i ostale tehnike: CIM (COMPUTER INTEGRATED
MANUFACTURING – kompjuterski integrirana proizvodnja), BPR (BUSINESS PROCESS
REENGINEERING – reengineering poslovnih procesa), LP (LEAN PRODUCTION – vitka proizvodnja),
CI/SI (CORPORATE/SIMULTANEOUS ENGINEERING – simultano inţenjerstvo), BMS (BIOLOGICAL
MANUFACTURING SYSTEM – bio-logiĉki proizvodni sustav).
2.7 Z A K L J U Č A K
Proizvodne strategije moraju zauzeti vaţno mjesto u nastojanjima tvrtki da osiguraju ciljane
nivoe u rezultantama proizvodnje koristeći se najprikladnijim proizvodnim sistemima. U ovim
nastojanjima tvrtka mora osigurati dovoljnu razinu djelovanja svojih podsistema, ili upravljaĉkih
mehanizama, da bi ostvarila trţišnu konkurentnost i opstanak na trţištu. Tvrtke će analizirati
postupke drugih da bi poboljšavale vlastite operacije i procedure. BENCHMARKING, tj. stalno
nadziranje trţišta, konkurencije i vlastite proizvodnje, postaje novi trend u modernoj proizvodnji.
Ovime će sigurno narasti indirektni troškovi proizvodnje, ĉija će opravdanost poĉivati u dugoroĉnoj
sigurnosti opstanka, koji više neće proizlaziti samo iz stabilnosti proizvodnih ĉimbenika, nego i iz
obaviještenosti rukovodećih struktura tvrtke i njihovog pravovremenog reagiranja u promjenama
proizvodnje.
Autor ovoga rada koristit će se prikladnim tablicama (Tablica 5) iz literature [9] da bi podupro
valjanost predloţenih mjera za definiranje tehnološke modernizacije poduzeća. Te će mjere i
njihova uĉinkovitost biti jednostavno sagledive pomoću spomenutih pregleda.

Diplomski rad
REZULTANTE PROIZVODNJE
ROK FLEKSI- INOVA-
TROŠKOVI KVALITETA ZNAĈAJKE
ISPORUKE BILNOST TIVNOST
Karakteristika
PRIMJER RADNOG LISTA poduzeća
konkurentnosti
Mogućnosti
Analiza
Trţište
konkurencija
PROIZVODI I KOLIĈINE Cilj poduzeća
Jako puno Puno proizvoda Puno proizvoda Nekoliko proiz- Jedan proizvo-
Vaţnost
pojedinaĉnih u malim u sred-njim voda u velikim d u masovnim
proizvoda koliĉinama koliĉinama koliĉinama koliĉinama rezultante
FUNKCIONALNI (JS)Pojedina
RASPORED S MNOGO ĉna JS
PROIZVODNIH TOKOVA proizvodnja
Prostorni raspored i tok materijala
RASPORED U GRUPACI- (BF) Malo

JAMA ŠABLONIZIRANI serijska BF
TOKOVI proizvodnja
(OPL) OPL
LINIJA NADGLEDANA OD
Operatorom
OPERATORA/ DOBRO
nadgledana
POSLUŢIOCA
linija FMS
FMS
(EPL) JIT
LINIJA NADGLEDANA Opremom
JIT LOŠE
OPREMOM nadgledana
linija EPL
(CF)
FIKSNA LINIJA BEZ ILI S
Automatska CF
MALO FLEKSIBILNOSTI
linija
LJUDSKI RESURSI LJUDSKI RESURSI
Podsistemi
ORGANIZACIJA ORGANIZACIJA
nivo
PLANIRANJE/KONTROLA PLANIRANJE/KONTROLA
DOBAVLJAĈI DOBAVLJAĈI
TEHNOLOGIJA TEHNOLOGIJA
ROK FLEKSI- INOVA-
POČETNIČKI PROSJEČNI NAPREDNI SVJETSKI ISPORUKE
BILNOST TIVNOST
NIVO REZULTANTE PROIZVODNJE

Tablica 5: Primjer radnog lista za promjene proizvodnog sistema prema literaturi [9]

Diplomski rad
3 PROBLEMI TVORNICE I
SADAŠNJE STANJE
3.1 O P Ć E ZNAČAJKE SADAŠNJEG STANJA
Tvornica o kojoj je ovdje rijeĉ poslovala je cijeli niz godina kao stabilan i vaţan kooperantski
partner mnogih zapadnoeuropskih tvornica graĊevinskih strojeva. Djelovanjem niza faktora ta je
stabilnost bila znaĉajno ugroţena ili ĉak dovedena u pitanje. Nagli pad trţišnih cijena proizvoda
tvrtke, kraći rokovi isporuke, te skraćenje vijeka isplativosti konaĉnog proizvoda, tj. graĊevinskog
stroja, samo su neki od razloga ekonomski teškog stanja koje je zatekao novi management.
Dugotrajnom i sveobuhvatnom analizom utvrĊeno je da je uz postojeću koliĉinu i vrstu opreme u

tvornici, predviĊene za sadašnji tip i dinamiku promjena proizvodnje, nemoguće uz zadrţavanje
postojećeg nivoa kvalitete odrţati korak sa zahtjevima roka isporuke, troškova proizvodnje i
fleksibilnosti. Ove traţene rezultante proizvodnje odgovaraju rasporedu rezultanata za specijalni
sluĉaj tvornica koje proizvode dijelove za industrije gotovih proizvoda. Osim navedenog, traţeni
rast proizvodnje nije bilo moguće doseći uz postojeću opremu. Osnove za odabir rješenja
modernizacije bile su:
 Zastarjelost opreme
 Niska fleksibilnost proizvodnje
 Nivo kvalitete
 Konkurentnost rokova isporuke
 Nemogućnost rasta proizvodnje u traţenom opsegu
Primjetno je da je u vrijeme snimanja stanja proizvodni kapacitet tvornice bio u potpunosti

popunjen, ali zbog gore navedenih razloga trend ekonomske isplativosti proizvodnje bio je
negativan. Situacija se pogoršavala zbog nemogućnosti tvornice da efikasno odgovori na zahtjeve
trţišta za povećanjem proizvodnje, fleksibilnošću i, naroĉito, cijenom.
Konaĉni rezultat poĉetne studije zateĉenog stanja bio je odgovor na pitanje isplativosti nove
investicije. Odluka se temeljila na ekonomskoj rentabilnosti. Naime, da bi predloţeno rješenje
moglo opstati u prostoru i vremenu potrebno je ostvarivanje odreĊenog profita u zahtijevanom
vremenskom razdoblju. Ostvareni profit s jedne strane osigurava egzistenciju tvornice i pojedinca, a
s druge strane sluţi za povećanje reprodukcije, tj. vraćanje kredita i uloţenih sredstava. U ovom
sluĉaju realizacija proizvodnog sustava, izgradnja i angaţiranje sredstava, morala se ostvariti u
odreĊenom planiranom vremenu. U konaĉnici, svaka ekonomska isplativost mora biti prikazana kao
omjer profita i uloţenog kapitala. Ova temeljna postavka bit će pojašnjena i objašnjena u
ekonomskoj analizi [1].

Diplomski rad
Preliminarna analiza stanja pokazala je da trend produktivnosti i troškova proizvodnje nisu glavni
uzroci poteškoće poduzeća na trţištu. Oba ta pokazatelja imala su pravilnu i ţeljenu razvojnu
tendenciju MeĊutim, pad realnih trţišnih cijena proizvoda pokazuje zamjetnu infleksiju u vremenu
od 1993/94. Naime, do ovog pada trţišne cijene došlo je uslijed otvaranja proizvodnih kapaciteta
zemalja bivše istoĉne Europe i njihovog integriranja u trţišne tokove. Grafiĉki prikaz ove analize
prikazuje dijagram sa slike (SLIKA 6)
120,00
Produktivnost
110,00 Proizvodna cijena
Prodajna cijena
Produktivnost / Cijene [%]
100,00
90,00
80,00
70,00
60,00
1989 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001
Godine
SLIKA 6: Prikaz produktivnosti, troškova proizvodnje i trţišne cijene proizvoda tvornice
Suoĉena s ovako teškim stanjem, tvrtka nije mogla nastaviti s isplativom proizvodnjom. U
razmatranju mogućih proizvodnih strategija management nije iznašao zadovoljavajuće rješenje.
Kako je strateška odluka vlasnika bila zadrţavanje proizvodnje, a ne raspuštanje i prodaja tvrtke,
odluĉeno je da se u svrhu sagledavanja, rješavanja i implementiranja nove proizvodne strategije
angaţira konzultantska tvrtka. Autor ovoga teksta bio je ĉlan tehnološkog tima spomenute
konzultantske tvrtke te je, u tom svojstvu, sudjelovao u sagledavanju zateĉenog stanja, tehnoloških
postupaka i kapacitativnih mogućnosti tvornice te izboru nove opreme i izradi tehnologije za nju.
Konzultantska tvrtka pokrenula je postupke opisane u nastavku teksta.

Diplomski rad
3.2 S N I M A K S T RO J N O G P A R K A
Proizvodnja zateĉena u tvornici, tlocrt koje je prikazan slikom (SLIKA 7) shema se nalazi u
prilozima (PRILOG 8), imala je krajem 1999 godine kapacitet od cca 100 000 dijelova godišnje.
Proizvodi su, kako je reĉeno, namijenjeni prvenstveno industriji graĊevinskih strojeva i ureĊaja.
1 1 1 1
5 5
iz Skladišta Materijala u SGD
u SGD
1 1 5
4 4 4
4 4 4
2 2 2 2 2 2 2 2
3 T3
3 T3
4 4 4 P
u SGD
M 1:60
iz Skladišta Materijala
P
2 2 2 2 2 2 2
SKLADIŠTE
P ALATA
SLIKA 7:Tlocrt stare tvornice s rasporedom strojeva i zahtijevanim prostorom za strojeve po skupinama
Tvornica posjeduje trideset i sedam strojnih radnih mjesta rasporeĊenih u pet razliĉitih strojnih
grupa te jednu specifiĉnu strojnu grupu od tri dodatne strojne pile za pripremu komada. Strojne
grupe zasnovane su na sliĉnosti karakteristika strojeva kao što su: veliĉina radnog prostora, snaga
stroja i moment koji strojevi mogu ostvariti, kao i po operacijama u kojima sudjeluju. Mora se
napomenuti da su okosnica podjele ipak bile tehnološke karakteristike strojeva. Kako su podaci o
toĉnom tipu instaliranih strojeva nedostupni, u ovom su radu prikazani zamjenski strojevi s
podruĉja bivše Jugoslavije ili poznatijih proizvoĊaĉa prisutnih na hrvatskom trţištu samo da
upotpune potrebnu sliku o mogućnostima strojeva.

Diplomski rad
Prvu grupu strojeva ĉine velike tokarilice, tj. tokarilice velikih dimenzija, sposobne obraditi velike
komade - 520 x 750-4000, instalirane snage do 12 kW. Ovu se grupu strojeva pribliţno moţe
opisati strojem POTISJE PA-25 ili nešto starijim tipom iz proizvodnog programa PRVOMAJSKA
UTS-3
SLIKA 8: Prikaz stroja i površine strojeva 1 grupe na tlocrtu tvornice

Drugu grupu strojeva ĉine veće tokarilice, tj. tokarilice srednjih dimenzija, sposobne obraditi velike
obradke - 420 x 500-1000, instalirane snage od oko 11 kW. Strojeve ove grupe pribliţno je
moguće opisati tokarilicom PRVOMAJSKA D 420.
Treću grupu strojeva ĉine tokarilice srednje veliĉine, tj. tokarilice srednjih dimenzija stroja,
sposobne obraditi obradke - 320 x 500, instalirane snage 4 kW. Ovu se grupu strojeva moţe
pribliţno opisati strojem PRVOMAJSKA TNP 320.
3 T3

Diplomski rad
Ĉetvrtu grupu strojeva ĉine revolver tokarilice, (tokarilice sposobne obraditi obradke iz šipke 65
x 2000, instalirane snage 8 kW. Strojeve ove grupe moţe se pak pribliţno opisati strojem
PRVOMAJSKA RTES.
4
8 TOK 3 63
4,2t
Petu grupu strojeva ĉine glodalice srednjih veliĉina. Ovu se grupu strojeva moţe pribliţno opisati
strojem PRVOMAJSKA GVK-1P s dimenzijama radnog stola 300 x 1250 mm, uzduţnim hodom
radnog stola 900 mm, popreĉnim hodom radnog stola 245 mm, vertikalnim hodom radnog stola 50
mm, maksimalnim brojem okretaja glavnog vretena 2000 okr/min i instaliranom snagom 5,5 kW.
5 5

Diplomski rad
3.3 S N I M A K LJUDSKIH POTENCIJALA

Zanimljiva je slika koju ostavlja struktura kvalifikacije zaposlenih: naime, od ukupnog broja
od 193 zaposlenika u tvrtki, dvije su osobe s kvalifikacijom višom od diplomiranog inţenjera, pet je
diplomiranih inţenjera, ĉetrdeset osoba ĉija kvalifikacija odgovara našem V stupnju obrazovanja,
odnosno europskom HTL/HAK standardu, dok su ostali zaposlenici srednje struĉne spreme. Ova
neoĉekivana slika u odnosu na prilike koje vladaju u tvornicama na podruĉju Hrvatske proizlazi iz
dva ĉimbenika. Prvo, zapadnoeuropskoj proizvodnji dostupna je relativno mala koliĉina slobodnog
visokostruĉnog kadra i drugo, postoji velika koliĉina dostupnog srednje kvalificiranog kadra
profiliranog za tehniĉka zanimanja u kojima se nude atraktivna primanja. Stoga se većina mladih
ljudi ne odluĉuje za dugotrajno i financijski opterećujuće visoko školovanje, jer dovoljan prihod
mogu ostvariti uz kratkotrajan ulog u certifikate ĉije stjecanje ne traje duţe od godine dana. Ovakav
im pristup osigurava relativno brzo stjecanje neovisnosti od roditelja i zadobivanje dovoljne
materijalne sigurnosti bez potrebe za dugotrajnim školovanjem. U hrvatskim prilikama, gdje je broj
ovako profiliranih radnika relativno mali, a njihova potencijalna primanja neatraktivna, struktura
zaposlenih u tvrtkama redovito je ispunjenija visokoškolovanim kadrom koji prima niţe plaće u
odnosu na svoje zapadnoeuropske kolege.
Raspored i struktura zaposlenih zateĉenih u tvornici, dana je tablicom (Tablica 6).
BROJ KVALIFIKACIJE ZAPOSLENIH

POZICIJA /ODJEL /ZADUŢENJA SS
HAK/
VSS
SPEC/
RADNIKA HTL VSS+
70 radnika za strojevima 70 - - -
4 u kontroli proizvodnje 4 - - -
6 u odrţavanju 4 - - -
11 u skladištu alata 9 2 - -
3 u skladištu materijala 3 - - -
u pripremi pripremaka i ostalim
8 4 - - -
operacijama odrezivanja
4 u vanjskom i unutarnjem transportu 8
10 u operativnoj pripremi rada - 9 1 -
14 u pripremi rada 3 10 1 -
5 u konstrukciji 1 3 1 -
10 u prodaji 0 8 2 -
7 u nabavi 0 7 0 -
3 u managementu 0 1 0 2
38 na ostalim poslovima 38 - - -
193 UKUPNO ZAPOSLENA RADNIKA 76 40 5 2
Tablica 6: Zateĉena struktura i kvalifikacije zaposlenih u tvornici

Diplomski rad
3.4 A N A L I Z A P R O I Z VO D N O G P R O G R A M A
Sustavnom analizom radnih naloga, ĉiji broj prelazi 3000 po godini, dijelovi su razvrstani u
15 grupa, prema sloţenosti strukture, vrsti obraĊivane površine, veliĉini, tipu, vrsti i duţini obrade.
Nijedna serija nije veća od 60 komada. Prevladavaju serije od 40-ak komada. Navedenih 15 grupa
proizvoda dadu se za potrebe cjelokupne analize predstaviti sa tri karakteristiĉna, takozvana
"kompleksna proizvoda". To su imaginarni proizvodi koji svojim oblikom, veliĉinom i tehnološkim
zahtjevima najbolje opisuju i predstavljaju proizvode kompletnog proizvodnog programa. Ovi
"kompleksni proizvodi" odreĊeni su sa stanovišta projektiranja tehnoloških postupaka za stvarne
komade, a na bazi grupne tehnologije. Dobivene grupe proizašle su iz slijedećih informacija: oblik,
veliĉina, polazni materijal, redoslijed, tip i broj operacija, te pripadajućih reţima rada za svaku
pojedinu operaciju.
Grupna tehnologija temelji se na spoznaji da se mnogi tehnološki procesi mogu grupirati prema
odreĊenim sliĉnostima te se mogu pronaći zajedniĉka rješenja. Pojedinoj tehnološkoj grupi
pripadaju dijelovi koji se mogu obraditi na istom stroju, pomoću istog alata, pribora i naprava.
Ovime se opisuje osnovno naĉelo grupiranja proizvoda te potreba za njihovom unifikacijom,
odnosno, potreba za klasifikacijom dijelova i formiranjem grupa proizvoda iz proizvodnog
programa po naĉelu tehnološke sliĉnosti. Ovakvo grupiranje ima najĉešće kao posljedicu, u svrhu
proraĉuna, uobliĉavanje "kompleksnih proizvoda". Ovakav pristup nije uvijek moguć. Naime, ĉesto
je proizvodni program previše kompleksan i neprikladan za to. U sluĉaju ove tvornice, sliĉnosti
proizvoda su bile dovoljne da opravdaju upotrebu grupne tehnologije i kompleksnih proizvoda. Kao
sistem klasifikacije proizvoda, definiran pomoću raĉunala od strane konzultantske tvrtke, korišten je
trideseteroznamenkasti kod ĉijom je upotrebom stvorena koncepcija petnaest grupa proizvoda. Tih
je petnaest grupa kasnije svedeno na tri kompleksna proizvoda koji su korišteni u daljnjoj analizi
kapaciteta.[15]
Prema [12] korištenjem grupne tehnologije mogu se oĉekivati sljedeće prednosti odvijanja
proizvodnog i tehnološkog procesa:
Očekivane uštede u procesima projektiranja novih

proizvoda
90% u broju crteţa standardnih
82% dijelova
80% na skicama za proizvodnju
69% 70%
70% u procesima pripreme
62% proizvodnje
60%
60% na zahtijevanim proizvodnim
52% površinama
50% u zalihama materijala i
42% pripremaka
40% na pripremno-završnim
30% vremenima
30% na ukupnom vremenu protoka
20%
20% na privremenom skladištenju u
10% toku procesa
10% u broju proizvodnih radnih
naloga
0%
Očekivane uštede
SLIKA 13: Oĉekivane uštede korištenjem grupne tehnologije.

Diplomski rad
Specifikacija godišnje proizvodnje po tipskim grupama G_01-G_15, svedena na tri kompleksna

proizvoda, prikazana je tablicom (Tablica 7).
GODIŠNJA PROIZVODNJA PO TIPIZIRANIM GRUPAMA

G_01 G_02 G_03 G_04 G_05 G_06 G_07 G_08 G_09 G_10 G_11 G_12 G_13 G_14 G_15
[kom] [kom] [kom] [kom] [kom] [kom] [kom] [kom] [kom] [kom] [kom] [kom] [kom] [kom] [kom]
Pozicija A 6.000 9.000 8.000 6.000 4.000
Pozicija B 12.000 12.000 12.000 12.000
Pozicija C 4.000 8.000 5.400 6.000 7.200 6.000
Tablica 7: Godišnja proizvodnja po tipskim grupama
Tehnologija za analizu zateĉenog stanja i buduće planiranje kapaciteta pisana je po sistemu ranije
objašnjenih strojnih grupa, tj. po sistemu definiranja grupe radnih mjesta sposobnih da izvedu neku
operaciju s višim (primarni izbor) ili niţim (sekundarni izbor) nivoom produktivnosti.
Pozicije u zateĉenom sistemu proizvodnje zahtijevale su korištenje strojnih grupa prema grubom
tehnološkom tijeku obrade prikazanom tablicom (Tablica 8).
Strojne Grupe
S_01 S_02 S_03 S_04 S_05
Poz_A_O_1 x - - - -
Poz_A_O_2 - x - - -
Poz_A_O_3 - x - - -
Poz_A_O_4 - - x - -
Poz_B_O_1 - - - x -
Poz_B_O_2 - - - x -
Poz_C_O_1 - - - x -
Poz_C_O_2 - - - x -
Poz_C_O_3 - - - - x
Poz_C_O_4 - - - - x
Tablica 8: Raspored pozicija i operacija po strojnim grupama
Gdje je za oznaku pozicije upotrijebljena semantika objašnjena na slijedećem primjeru:

POZ_A_O_1 = POZicija A, Operacija 1
S_01 = Strojna grupa 01

Diplomski rad
3.5 T E H N O L O G I J A IZRADE PO ZICIJA
3.5.1 UVODNE NAPOMENE

Razrada tehnologije korištenjem starih strojeva bila je potrebna za sagledavanje nivoa
kapaciteta i usporedbu starog i novog naĉina odvijanja tehnološkog procesa. Mnogi podaci, kao što
su pomoćna vremena i/ili tehnološki parametri, bili su procijenjeni ili ih je trebalo izraĉunati iznova.
Glavni zadatak tehnologa koji su razraĊivali tehnologiju za tzv. kompleksne pozicije bio je realno
predstaviti postojeću tehnologiju u sveukupnom proraĉunu kapaciteta.
3.5.2 RAZRADA TEHNOLOŠKOG PROCESA

Realan izraĉun vremena obrade vaţan je za pravilno i toĉno sagledavanje nivoa tehnologije,
pa će u daljnjem tekstu biti dokazane male razlike izraĉunatih vremena i vremena iz postojeće
tehnologije. U tu svrhu u daljnjem tekstu bit će usporeĊena ta dva vremena i to:
 vremena iz postojeće tehnologije
 podaci i proraĉun korišten za analizu i razradu stare i nove tehnologije
Detaljno će biti razraĊena FAZA 40 OPERACIJE 1: TOKARENJE VANJSKO GRUBO S 0,5 mm

DODATKA POZICIJE B
Operacija 1 pozicije B izvodi se na grupi strojeva pod nazivom grupa 4, a tvornica posjeduje devet
ovakvih strojeva.
3.5.2.1 Vremena dobivena korištenjem tvorničkih podloga

U svrhu razrade tehnologije tvornica je koristila slijedeće iznose vremena:
Opis vremena [min] Opis

Pomoćno vrijeme tp1 ( za 1 prolaz ) 0,20
Tehnološko vrijeme tt 0,07 Faza 40
Vrijeme izrade t1 (za ukupno dva prolaza) 00,47
Ukupno pripremno završno vrijeme 30,00
Operacija 1
Ukupno vrijeme izvoĊenja operacije 1 pozicije B 4,68
Tablica 9: Vremena dobivena korištenjem tvorniĉkih podloga
3.5.2.2 Izračunata vremena

Formule upotrebljavane u ovom i narednim proraĉunima su preuzete iz literature [2]
 Duţina obraĊivane površine

L  l1  l 2  l 3  l 4
Duţina obraĊivane površine u osi vrtnje
l1  35 mm
Zbog razlike u poĉetnom i konaĉnom promjeru duţini obraĊivane površine mora se
dodati polovina razlike promjera
l1g 20
l    10 mm
2 2 2

Diplomski rad
Dodatak za prilaz alata

l 3  (1  5) mm l 2  2 mm
Dodatak za izlaz alata
l 4  (1  5) mm l 3  2 mm
L  l1  l 2  l 3  l 4  35  10  2  2 L = 49,00 mm
 Dubina obraĊivane površine
D D
p k 65 - 52
B  (1  3)  2 B = 8,50 mm
2 2
 Broj prolaza:
B 8,50
i  (zaokruţen na prvi veći cijeli broj) i=2
a 6
 Brzina glavnog vretena ( obratka ) v'[m/s]

v 250
v'   v' = 4,17 m/s
60 60
 Broj okretaja u minuti

DP  Dk 65  52
D  Dp   52  58,5
2 2
1000  v 1000  250
n   3062 (2400 je maksimalni broj okretaja stroja) n = 2400 okr/min
DΠ 58,5  3,14
 Posmiĉna brzina
 okr   mm 
s'  n  v  2400    250  s' = 1.680 mm/min
 min   okr 
 Glavno vrijeme tokarenja ili tehnološko vrijeme

L L 49
tt  i  i  2 tt = 0,06 min
sn s' 1680
 Pregled pomoćnih vremena iz literature [2] dat je tablicom (Tablica 10)
Opis faze min

Promjena alata 0,2
Promjena broja okretaja 0,2
Promjena posmaka 0,2
Ukljuĉivanje stroja 0,08
Iskljuĉivanje stroja 0,02
tp= 0,72 min
Tablica 10: Pregled pomoćnih vremena izvaĊenih iz literature

Kako su pomoćna vremena u tablici (Tablica 10) prenesena iz literature [2], a odnose se na
općeniti, generiĉki tip strojeva i operacija tokarenja, tako bi njihovo korištenje dovelo do znaĉajnih
razlika u odnosu na stvarno stanje. Stoga su korišteni tvorniĉki izvori dobiveni od tvorniĉke sluţbe
studija rada prikazani tablicom (Tablica 9).
Diplomski rad
 Pomoćno vrijeme je preuzeto iz tvorniĉkih podloga (vidi Tablica 9 gdje tp1 = 0,2 min)
t p  t p1  i  0,2  2 tp = 0,40 min
 Ukupno vrijeme
t  t  t  0,06  0,40 t1 = 0,46 min
1 p t
3.5.2.3 Zaključak
Tablicom (Tablica 11) su prikazani konaĉni rezultati vremena u oba sluĉaja:
OPERACIJA/FAZA TVORNIĈKI PODACI PRORAĈUN

Ukopno vrijeme t1 faze 40 0,47 0,46
Ukupno vrijeme t1 operacije 1 4,68 4,65
Tablica 11: Usporedni prikaz ukupnih vremena faze 40 i operacije 1
U literaturi, ukupno vrijeme operacije raĉuna se formulom t1   t p  t t  (1  K d ) , a ovdje je

upotrijebljena formula t1    t p  t t  . Do ove je razlike došlo uslijed već smanjenog raspoloţivog
 
fonda sati strojeva. Faktor Kd , koji obiĉno iznosi do 20 %, ukalkuliran je već na tom mjestu, pa bi
ponavljanje istog faktora dovelo do netoĉnog proraĉuna.
Bez obzira na to što prikaz razrade tehnoloških vremena nije prikazan za sve faze, ranije navedena
usporedba ukazuje da podaci iz proraĉuna koreliraju s tvorniĉkim podacima koji su vaţni za
pribliţnu rekonstrukciju stanja i kasniji realni proraĉun kapaciteta. Podaci dobiveni proraĉunom, uz
korištenje pomoćnih vremena dobivenih iz tvorniĉkih podloga, mogu s velikom toĉnošću opisati
stanje zateĉeno u tvornici, pa će ovaj princip biti korišten u razradi tehnologije.

Diplomski rad
3.5.3 POZICIJA A
POZICIJA A koju ĉine velike pozicije prikazana je slikom (SLIKA 14):
SLIKA 14: Nacrt pozicije A
GRUPA POZICIJE A opisuje komade ĉija ukupna godišnja proizvodnja iznosi preko 30.000
pojedinaĉnih proizvoda, uglavnom rasporeĊenih u dvije smjene i na dvije vrste strojeva.
Tehnologija izrade dat će se tablicom.
Potrebno je naglasiti da pozicije GRUPE A koriste dodatnu vrstu stroja u pripremi proizvoda.
Tehniĉki crteţ ove pozicije nalazi se u prilogu (PRILOG 1).
3.5.3.1 Plan izrade pozicije A

Tehnologija izraĊena za poziciju A dana je tablicama koje su priloţene u prilogu (PRILOG
2), raspodijeljena u ĉetiri operacije. Raspored operacija po strojevima već je dan u prethodnim
tablicama (Tablica 8).
Potrebno je naglasiti da je poĉetni oblik za ovu poziciju pripremak 340 x 210 mm, uglavnom
naĉinjen iz materijala ST.32-3 koji se odrezuje na strojnoj pili. Svi alati su crtani "odozgo" zbog
unifikacije i prelaska na novu tehnologiju, a radi lakše kasnije usporedbe. Stezanje za sve ĉetiri
operacije je standardno i odvija se u standardnoj steznoj glavi.
Poradi preglednosti tehnoloških tablica neće se unositi zahtijevana hrapavost površine, nego će se
podrazumijevati hrapavost površine N8 za sve faze finog tokarenja unutarnjeg i vanjskog i završnog
bušenja, a hrapavost površine N7 za fazu 110 operacije 1.

Diplomski rad
3.5.4 POZICIJA B
GRUPU POZICIJE B ĉine pozicije koje se po novoj tehnologiji mogu obraditi u jednom stezanju, a
prikazana je slikom (SLIKA 15)
SLIKA 15: Nacrt Pozicije B
GRUPA POZICIJE B opisuje pozicije ĉija ukupna godišnja proizvodnja iznosi oko 48.000
pojedinaĉnih proizvoda, uglavnom rasporeĊenih u dvije smjene i na jednoj vrsti strojeva.
3.5.4.1 Plan izrade pozicije B

Tehnologija izraĊena za poziciju B dana je tablicama koje se nalaze u prilogu (PRILOG 3),
raspodijeljena u dvije operacije. Raspored operacija po strojevima već je dan u prethodnim
Potrebno je naglasiti, da je poĉetni oblik za ovu poziciju šipka 65 x 4200 mm, uglavnom naĉinjena
iz materijala ST.32-3 koja se odrezuje na stroju. Svi alati su crtani "odozgo" zbog unifikacije i
prelaska na novu tehnologiju, a radi lakše kasnije usporedbe. Stezanje za obje operacije je
standardno i odvija se u standardnoj steznoj glavi.
Poradi preglednosti tehnoloških tablica neće se unositi zahtijevana hrapavost površine nego će se
podrazumijevati hrapavost površine N8 za sve faze finog tokarenja unutarnjeg i vanjskog.

Diplomski rad
3.5.5 POZICIJA C
GRUPU POZICIJA C ĉine pozicije koje su malih dimenzija i imaju kombiniranu tehnologiju
tokarenja i glodanja, koje će se u novoj tehnologiji obraĊivati na jednom stroju, a prikazana je
slikom (SLIKA 16):
SLIKA 16: Nacrt pozicije C
GRUPA C opisuje pozicije ĉija ukupna godišnja proizvodnja iznosi oko 35.000 pojedinaĉnih
proizvoda, uglavnom rasporeĊenih u jednoj smjeni i na dvije vrste strojeva.
3.5.5.1 Plan izrade pozicije C

Tehnologija izraĊena za poziciju C dana je tablicama koje se nalaze u prilogu (PRILOG 4),
raspodijeljena u ĉetiri operacije. Raspored operacija po strojevima već je dan u prethodnim
Potrebno je naglasiti, da je poĉetni oblik za ovu poziciju šipka 65 x 4200 mm, uglavnom naĉinjena
iz materijala ST.32-3 koja se odrezuje na stroju. Svi alati su crtani "odozgo" zbog unifikacije i
prelaska na novu tehnologiju, a radi lakše kasnije usporedbe. Stezanje za sve ĉetiri operacije je
standardno i odvija se u standardnoj steznoj glavi.
Poradi preglednosti tehnoloških tablica neće se unositi zahtijevana hrapavost površine nego će se
podrazumijevati hrapavost površine N8 za sve faze finog tokarenja unutarnjeg i vanjskog i faze
glodanja matice.

Diplomski rad
3.6 A N A L I Z A O B R A Đ E N I H T E H N O L O Š KI H P O D A T A K A
Pregled stare tehnologije i proraĉun kapaciteta po strojnim grupama dat je tablicom (Tablica 12).
Tehnološka razrada Strojne Grupe

tPZ t1 Vel. Ser. Uk. Br.Naloga Uk.Sati S_01 S_02 S_03 S_04 S_05
[min] [min] [kom] [kom] # [h] [dan/stroju] [dan/stroju] [dan/stroju] [dan/stroju] [dan/stroju]
Poz_A_O_1 30 28,65 16.581,3 1.036,33 - - - -
Poz_A_O_2 30 42,01 23.933,2 - 1495,82 - - -
20 33.000 1.650
Poz_A_O_3 30 44,35 25.215,4 - 1575,96 - - -
Poz_A_O_4 30 10,43 6.558,9 - - 409,93 - -
Poz_B_O_1 30 4,65 4.318,9 - - - 269,93 -
40 48.000 1.200
Poz_B_O_2 30 9,53 8.223,3 - - - 513,95 -
Poz_C_O_1 30 13,23 8.374,5 - - - 523,40 -
Poz_C_O_2 30 10,32 6.600,9 - - - 412,55 -
60 36.600 610
Poz_C_O_3 30 4,27 2.908,0 - - - - 363,50
Poz_C_O_4 30 3,75 2.591,9 - - - - 323,99
Broj strojeva u strojnoj grupi (BSSG) 6 16 2 9 4

Broj smjena u kojim se strojne grupe koriste (BS) 2 2 2 2 1
Tablica 12: Raspored pozicija i operacija po strojnim grupama s koliĉinama strojeva i radnih smjena
Gdje je za oznaku pozicije upotrijebljena semantika objašnjena na slijedećem primjeru:

POZ_A_O_1 = POZicija A, Operacija 1
S_01 = Strojna grupa 01
Za potrebe konzervativno statiĉkog proraĉuna kapaciteta, pretpostavlja se da svaki stroj radi 200
dana u godini (BRD) po 8 sati u svakoj smjeni po shemi ukupnog broja dana (365) umanjenog za
dane vikenda (104), godišnjeg odmora (25), drţavnih praznika (10) te planiranih ili neplaniranih
(16) dana remonta i zastoja (podaci za Austriju).
Pod konzervativnim statiĉkim proraĉunom kapaciteta podrazumijeva se proraĉun na

osnovi tehnoloških vremena priloţen u planovima izrade za sve pozicije i pripadajućih
pripremno-završnih vremena koja se nalaze u istim tablicama na nivou godine. Ovaj
proraĉun, osim tehnoloških vremena, ne uzima u obzir ostale relevantne ĉinioce
proizvodnje, kakvi su putovi materijala, kapacitativna usklaĊenost, zastoji na pojedinim
radnim mjestima izvan proizvodnog tijeka, a koji na njega utjeĉu itd.
Pojedine veliĉine kapaciteta navedene ispod strojne grupe u desnom dijelu tablice raĉunate su po
slijedećoj formuli:
KAPACITET  t pz  Br.Na log a  t1  Ukupno dan / stroju 
KAPACITET t pz  Br.Na log a  t 1  Ukupno

BSSG   strojeva 
BRD  BS  8 BRD  BS  8

Diplomski rad
Dinamiĉkim proraĉunom kapaciteta koji uzima u obzir traţena vremena isporuke ustanovljeno je da
se tijekom izvršenja godišnjeg plana mogu pojaviti povećane koliĉine paleta s pozicija ispred
strojeva s kraćim vremenima obrade (primjeri STROJNE GRUPE "S_05" djelomiĉno "S_04") ali to
moţe biti kratkoroĉnog karaktera (jedan ili dva dana nakon ispada stroja ili urgentnih narudţbi od
strane prodajnog odjela), nakon ĉega se protok normalizira. Za strojnu grupu "S_04" olakšavajuća
okolnost jest ĉinjenica da na njoj uvijek zapoĉinje obrada pozicija iz grupe "C" i grupe "B" pa su tu
problemi još nešto blaţi od opisanih za strojnu grupu "S-05".
Pod pojmom dinamiĉkog proraĉuna kapaciteta podrazumijeva se statiĉki proraĉun

kapaciteta s dodatnim faktorom kapacitativne usklaĊenosti strojeva, koji uzima u obzir
cikliĉko vrijeme proizvodnje pojedine pozicije.
Ovako prikazani proizvodni program i oprema te njezin raspored ukazuju da tvornica proizvodi
VEOMA ŠIROKU PALETU PROIZVODA U MALIM SERIJAMA te da joj je uslijed tipiziranih grupa
proizvoda PROIZVODNI TOK ŠABLONIZIRAN, odnosno, da se odvija u prostorno rasporeĊenim
ćelijama. Prikazana tehnologija, osim omogućavanja proraĉuna kapaciteta, ima za cilj i olakšati
proraĉun ekonomske isplativosti promjena, koji će biti pojašnjen u poglavlju (8).

Diplomski rad
4 REZULTATI PROMATRANJA –
BENCHMARKING
Snimanje stanja i BENCHMARKING zapoĉeti su formiranjem tri nezavisna tima i to, dva
zaduţena za BENCHMARKING i jednog zaduţenog za snimanje postojećeg stanja, a autor ovoga rada
je bio ĉlan potonjeg. Tim za snimanje stanja sastojao se od voĊe tima (autora ovoga teksta) i
pomoćnog tehnologa, koji su bili zaposlenici konzultantske tvrtke te iskusnog visoko rangiranog
rukovodioca iz redova zaposlenika tvornice. Preostala dva tima sastojala su se od po dva struĉnjaka
sa podruĉja ekonomije i tehnologije iz kadra konzultantske tvrtke, po jednog dobrog poznavaoca
proizvodnog procesa iz kadra tvornice te po ĉetiri suradnika zaduţena za prikupljanje informacija.
Rezultati snimanja stanja već su ranije prikazani. Iscrpan prikaz tijeka BENCHMARKINGA nije
dostupan autoru, ali će rezultati i njihove meĊusobne veze biti prikazani u nastavku poglavlja.
4.1 S N I M K A S T A N J A TR Ž I Š T A
Podatke potrebne za BENCHMARKING, kako je ranije reĉeno, teško je prikupiti, pogotovo
ukoliko se traţeni podaci tiĉu konkurencije. Dobar dio godine dva su neovisna tima za
BENCHMARKING prikupljala podatke o stanju trţišta, konkurenata, kupaca i potencijala tvornice, da
bi generirala što toĉniju sliku. Podaci su crpljeni iz raznih izvora, a usporedbe vršene na nekoliko
nivoa. Za razliku od tvrtki koje katkada prate i više stotina razliĉitih faktora, koristeći pri tom stalne
i mnogobrojne timove, a vjerojatno i umjetnu inteligenciju, za ovu je tvornicu i njenu poziciju, kako
je već reĉeno, bio dovoljan skromniji pristup. Uzroci pada trţišne cijene bili su priliĉno oĉigledni,
no stanje i snaga tvornice u odnosu na konkurenciju nisu bili jasni. Prikupljene informacije dale su
sljedeću sliku.
Tendencija kretanja trţišta ka skraćenju vijeka trajanja proizvoda dovela je do povećanja
raznolikosti proizvodnog programa. Za ovu tvornicu to je znaĉilo smanjenje veliĉina serija, a
povećanje broja razliĉitih proizvoda – dakle, upravo ono ĉemu je tvornica teško mogla udovoljiti
uslijed produţenih rokova isporuke nastalih zbog vremena potrebnih za izmjenu i pripremu novih
serija. Ovaj je nedostatak tvornica kompenzirala proširenjem kruga naruĉilaca, ali je pri tome
izgubila status ekskluzivnog dobavljaĉa kod starih kupaca. U trenutku snimanja stanja tvornica je
zajedno s drugim dobavljaĉima opskrbljivala dvanaest naruĉitelja. Konkurenciju tvornici je ĉinilo
preko dvije stotine raznovrsnih malih pogona, koji su, neopterećeni troškovima nadgradnje,
konkurirali cijenom, ali iznad svega fleksibilnošću, kompaktnošću i agilnošću proizvodnje kakve
karakteriziraju male obrtniĉke pogone. Ovo dakako ne bi po sebi bilo dovoljno da nije bilo znatnih
organizacijskih i logistiĉkih napora nabavnih sluţbi naruĉitelja usmjerenih na kompenzaciju
nedostatka jednog pouzdanog dobavljaĉa sposobnog udovoljiti svim zahtjevima.
Trţišna cijena proizvoda u trenutku snimanja stanja bila je za proizvode tipa "A" 451,99€ po
komadu, proizvode tipa "B" 18,47€ po komadu, a proizvode tipa "C" 32,74€ po komadu. Trţišna je
cijena zasnovana na prosijeku cijena stvarnih komada u odnosu na njihov postotni udio u ukupnom
obimu godišnje proizvodnje pojedine kompleksne pozicije. Niske trţišne cijene i nedostatak
fleksibilnosti dovele su tvornicu do nezavidnog poloţaja u kojem je ostvarivala zanemariv profit od
otprilike 1% ukupnog prometa u iznosu od 17.000.592,52€ ili, toĉnije, ukupan profit od
168.323,59€ s tendencijom pada.
Nastavak snimanja stanja provodio se nad podsistemima tvornice i njihovim relativnim nivoima
sposobnosti da odrţe korak sa zahtjevima trţišta. I u ovom su sluĉaju otkriveni nedostaci u
pojedinim segmentima. Zbog lakše usporedbe, postojeći će podaci biti prilagoĊeni podjeli
podsistema prema literaturi [9]. Tako grupirani podaci pokazuju da su podsistemi ("upravljaĉki
mehanizmi") na sljedećim nivoima (vidi poglavlje 2.4): LJUDSKI RESURSI – 1,3; ORGANIZACIJSKA
STRUKTURA I RAZINA KONTROLE ORGANIZACIJE – 1,9; KONTROLA PROIZVODNJE – 1,2;
DOBAVLJAĈI – 2,0; TEHNOLOGIJA – 1,0. Poloţaj podsistema OBJEKTI nije usporeĊivan jer se
konkurencija sastoji od malih pogona i obrtniĉkih radionica ĉiji objekti nisu pogodni za usporedbu,
a vlasnici tvornice nisu planirali premještanje proizvodnje niti dramatiĉna ulaganja u izmjenu
namjene postojećih objekata.
Diplomski rad
Slijedila je snimka rezultanata proizvodnje i njihovog poloţaja, traţenog poloţaja na trţištu te

usporedba s konkurencijom. Iz ovih podataka će slijediti ciljne vrijednosti koje tvornica mora
postići da bi ostvarila profitabilnost i opstojnost na trţištu. Prije samog mjerenja trebalo je odrediti
koje će rezultante proizvodnje biti od najveće vaţnosti. Preliminarno snimanje pokazalo je da će od
najveće vaţnosti biti rok isporuke, troškovi proizvodnje i, nadasve, fleksibilnost, dok će kvalitetu
biti potrebno odrţati na postojećem nivou. Primjetno je da je ovakav raspored rezultanata
proizvodnje karakteristiĉan za specijalni sluĉaj industrije rezervnih dijelova.
Rokovi isporuke konkurencije nisu odgovarali standardima koje je nametalo trţište. U takvoj
poziciji naruĉitelji su vrlo ĉesto, nezadovoljni rokovima isporuke, mijenjali dobavljaĉe ili
proizvoĊaĉe u stalnoj potrazi za dugoroĉno pouzdanim kooperantom. Rok isporuke tvornice sveo se
na 16 tjedana, dok se konkurencija mogla svesti na, za tvornicu zavidnih, 11 tjedana. Trţište je, pak,
nametalo tempo od 8 tjedana.
Troškovi proizvodnje potrebni za potpunu profitabilnost trebali su iznositi negdje oko 80%
postojećih troškova proizvodnje. Troškovi konkurencije iznosili su pribliţno 85% troškova
proizvodnje tvornice.
Fleksibilnost proizvodnje bilo je zbog mnogih faktora najteţe mjeriti. Rascjepkanost konkurencije i
mnogobrojnost naruĉitelja te njihovih postupaka nabave doveli su do oteţanih okolnosti mjerenja i
prikupljanja informacija. Tim zaduţen za mjerenje ove rezultante proizvodnje odluĉio se za
relativnu usporedbu. Kao polazna toĉka uzeta je fleksibilnost tvornice koja je oznaĉena sa 100%. U
usporedbi s ovime, utvrĊeno je da trţište zahtijeva fleksibilnost od cca 150%, dok je konkurencija
uspijevala ostvariti fleksibilnost od otprilike 120%.
Isti princip korišten je pri usporedbi kvalitete. Tako je utvrĊeno da trţište zahtijeva kvalitetu koja se
otprilike moţe opisati razinom 110%, dok je konkurencija ostvarivala nivo od oko 105%.
Podaci iz poglavlja (3) o koliĉini i vrsti proizvoda te trenutnom tipu proizvodnje, pokazali su da je
proizvodni program raznovrstan i da u njemu prevladavaju male serije, a da je raspored strojeva
grupacijski s funkcionalnim tokom. Tip proizvodnje mogao se opisati proizvodnim sistemom MALO
SERIJSKE PROIZVODNJE (BATCH FLOW, BF). Ovi podaci s rezultatima BENCHMARKING-a, radi
daljnje usporedbe, uneseni su u tablicu (Tablica 13) prema literaturi [9].

Diplomski rad
REZULTANTE PROIZVODNJE
ROK FLEKSI- INOVA-
ZATEČENO STANJE 16 TJ 100% 100% 100%

Karakteristika
poduzeća
konkurentnosti
16 TJ 90% 105% 100% Mogućnosti
Analiza
8 TJ 80% 110% 150% Trţište
10 TJ 85% 105% 120% Konkurencija
PROIZVODI I KOLIĈINE Cilj poduzeća
Vaţnost
pojedinaĉnih u malim u sred-njim voda u velikim d u masovnim
proizvoda koliĉinama koliĉinama koliĉinama koliĉinama rezultante

TOKOVI proizvodnja
(OPL) OPL
LINIJA NADGLEDANA OD
Operatorom
OPERATORA/ DOBRO
nadgledana
POSLUŢIOCA
linija FMS
FMS
(EPL) JIT
JIT LOŠE
OPREMOM nadgledana
linija EPL
(CF)
Automatska CF
MALO FLEKSIBILNOSTI
linija
LJUDSKI RESURSI LJUDSKI RESURSI
Podsistemi
nivo
PLANIRANJE/KONTROLA PLANIRANJE/KONTROLA
DOBAVLJAĈI DOBAVLJAĈI
ROK FLEKSI- INOVA-
BILNOST TIVNOST

Tablica 13: Prikaz sadašnjeg stanja na radnom listu prema literaturi [9]

Diplomski rad
4.2 R E Z U L T A T I ANALIZE DOBIVENIH PODATAKA

Informacije dobivene radom sva tri tima objedinjene su radi konaĉnog generiranja cjelovite
slike i iznalaţenja smjernica za poboljšanje i unaprjeĊenje stanja. U svim podacima prikupljenima
snimanjem trţišta primjetno je da niti tvornica, ni njeni konkurenti ne udovoljavaju u potpunosti
njegovim zahtjevima, osim po pitanju rezultante KVALITETA. Ovu ĉinjenicu nesumnjivo je trebalo
iskoristiti. Prvi zadatak konzultantske tvrtke bio je stvaranje baze nuţne za izradu budućeg naĉina
proizvodnje u tvornici. U ovu je svrhu konzultantska tvrtka izradila prikaz ciljnih vrijednosti za
najvaţnije rezultante proizvodnje.
Rokovi isporuke i fleksibilnost u sluĉaju maloserijske proizvodnje malih koliĉina velikog broja
razliĉitih proizvoda tijesno su povezani [10]. Tako se povećanjem fleksibilnosti proizvodnje, uz
nuţne organizacijske mjere, moglo udovoljiti dvama zahtjevima.
Ciljne vrijednosti za rok isporuke i fleksibilnost iznosile su osam tjedana, odnosno 150% polazne
fleksibilnosti.
Troškovi proizvodnje morali su se smanjiti na maksimalno 80% postojećih. Njih je moguće smanjiti
na razne naĉine, npr. smanjenjem broja radnika, skraćivanjem tehnoloških vremena itd.
MeĊutim, kadrovske i organizacijske promjene ostat će nuţnost. Reorganizacijski problem sloţeni
je aspekt proizvodne evolucije. Potrebna su dramatiĉna udaljavanja od tradicionalnog hijerarhijskog
ustroja tvornice ka kooperativnom i natjecateljskom odnosu. Agresivni sistemski pristup u tvrtki bit
će napušten, a mnoge funkcionalne razlike koje dovode do smanjenja efikasnosti u proizvodnom
procesu morat će se ukinuti. Umjesto labirinta nefunkcionalnih odjela, koji je ĉest u mnogim
tvrtkama, pa je tako bio i u ovoj, organizacija treba evoluirati u proizvodni sustav unutar kojega će
veze izmeĊu odjela biti fleksibilne, kooperativne i nadogradive. U ovim okolnostima organizacijske
će promjene pridonijeti, kako smanjenju troškova proizvodnje, tako i fleksibilnosti i skraćenju
rokova isporuke.
Analiza rezultata ukazala je nedvosmisleno na smjer potrebne evolucije odreĊenih rezultanata
proizvodnje koji će osigurati profitabilnost, a posljediĉno i opstojnost tvrtke u novim uvjetima. Još
je jedan vaţan faktor ukazao na pravilan smjer odabira nivoa rezultanata proizvodnje. Tvornica je u
zateĉenom stanju opskrbljivala dvanaest naruĉitelja, ali, kako je već spomenuto, ni kod jednog nije
imala status ekskluzivnog dobavljaĉa. Poboljšanjem fleksibilnosti, rokova isporuke i cijene, uz
zadrţavanje nivoa kvalitete, tvrtka je mogla steći ekskluzivni status kod šest naruĉitelja. Naravno,
smanjenje broja kupaca dovelo bi do daljnjeg smanjenja troškova proizvodnje zbog smanjenja broja
razliĉitih proizvoda, a, posljediĉno, pozitivni pomaci mogli su se oĉekivati i na podruĉju
usklaĊenosti proizvodnje, koliĉina i vrsta alata, materijala i specijalnih naprava. Ovih šest
naruĉitelja u trenutku snimanja stanja trţišta traţenim koliĉinama proizvoda nije zahtijevalo
znaĉajno proširenje kapaciteta, već se mogao oĉekivati stalni rast od otprilike 15% godišnje.
Nesumnjivo je neke rezultante proizvodnje trebalo uzdići na viši nivo od konkurencije, dok su neke
rezultante mogle biti i dalje zanemarivane, uz zadrţavanje neophodnih na postojećoj razini. Traţeni
raspored rezultanata proizvodnje dat je slikom (SLIKA 17). Bilo je sasvim jasno da unaprjeĊenje
rezultanata proizvodnje, kakve su inovativnost i znaĉajke, neće donijeti znaĉajnije prednosti. Stoga
ovim rezultantama proizvodnje nije dat poseban znaĉaj u odreĊivanju smjernica nove proizvodne
strategije. Navedene rezultante proizvodnje, zbog specifiĉnosti proizvodnog programa ove tvrtke,
nemaju utjecaj na trţišnu konkurentnost, jer se njihov nivo ne moţe ogledati na njenom
proizvodnom programu. Razlog tome leţi u odreĊenoj usmjerenosti programa od strane naruĉitelja,
pa promjene na pozicijama, ili dodatne osobine pozicija, gotovo nikada nisu moguće.

Diplomski rad
Rezultante proizvodnje nisu jedina cjelina koju će u novoj proizvodnoj strategiji trebati revidirati.
Stanje podsistema trebat će uskladiti sa novim zahtjevima. Tek njihov odgovarajući nivo dovest će
do ciljanih rezultata. U tu će se svrhu provesti slijedeće promjene:
1. Stvaranje nove proizvodne strategije
2. UvoĊenje modernih sredstava unaprjeĊenja poslovanja
3. UnaprjeĊenje procesa proizvodnje i kontrole kvalitete
4. Obrazovanje kadrova
5. Identifikacija zaposlenih s tvrtkom i tvrtke s okolinom
Ovako sreĊeni podaci posluţili su konzultantskoj tvrtki za stvaranje baze novog pristupa
proizvodnji potrebnog da bi tvornica ostvarila ciljane vrijednosti.
SVJETSKI NIVO
PROSJEK GRANE
ISPOD PROSJEKA
GRANE
SLIKA 17: Prikaz rasporeda ciljanih poloţaja rezultanata proizvodnje

Diplomski rad
5 RAZMATRANJE MOGUĆIH
RJEŠENJA
Sa potpuno pripremljenim podacima, ĉiji je prikaz dan u prethodnom poglavlju,

konzultantska tvrtka pokrenula je rješavanje vrlo osjetljivog pitanja unaprjeĊenja proizvodnje. Da bi
se ostvarile ciljane vrijednosti rezultanata proizvodnje bile su nuţne promjene, no tip i obim
promjena do ovoga trenutka nije bio potpuno saglediv. Naravno, ova tvornica nije bila prva suoĉena
sa ovako teškim stanjem. I druge su tvrtke provodile promjene, sa više ili manje uspjeha. One koje
su to ĉinile samo na podruĉju proizvodnih sistema nerijetko su ostajale bez konaĉnih odgovora
trţištu i vrlo ĉesto završavale proizvodnim i financijskim kolapsom. Stoga je ova konzultantska
tvrtka pokrenula širok tijek razmatranja, koji se nije ticao samo proizvodnih sistema, već i
organizacijskih i tehnoloških promjena na podruĉjima u i izvan proizvodnje, da bi osigurala
cjelovitost, opstojnost i uspješnost dostizanja ţeljenih financijskih i proizvodnih rezultata.
Prvi je korak, naravno, bilo sagledavanje tipa promjene. Kako je već reĉeno u poglavlju (3.2),
strojni park ove tvornice bio je nepogodan za znaĉajniju automatizaciju procesa. S obzirom na to da
je udio pomoćnih i pripremno-završnih vremena u tehnološkim vremenima bio znaĉajan, što se vidi
iz prikaza sa slika (SLIKA 18-SLIKA 19), jedan od mogućih smjerova smanjenja, kako troškova
proizvodnje, tako i rokova isporuke, mogao je biti tehnološki napredak. No, on sam nije mogao
odgovoriti svim zahtjevima. Ipak, podrţan ostalim znaĉajnim promjenama na podruĉju ljudskih
resursa, vrste i tipa organizacije i tipa proizvodnog procesa, postat će okosnica novog naĉina
proizvodnje.
24%
76%
Pomoćno vrijeme Tehnološko vrijeme
SLIKA 18: Prikaz udjela vremena za poziciju "C"

Diplomski rad
22%
9%
69%
Pomoćno vrijeme Pripremno-završno vrijeme Tehnološko vrijeme
22%
78%
Pomoćno i pripremno-završno vrijeme Tehnološko vrijeme
SLIKA 19: Udio vremena u ukupnom vremenu za poziciju "C" obzirom na prosjeĉnu veliĉinu serije.

Diplomski rad
Obzirom na reĉeno, nijedan od kontinuiranih pristupa promjenama proizvodnje, kao što su TQM,
SCM, AM ili KAIZEN, nije dolazio u obzir, već se moralo pristupiti sveobuhvatnoj promjeni
poznatijoj pod nazivom REENGINEERING. Ova smjernica tim je više bila opravdana obzirom da
prethodno navedene promjene utjeĉu iskljuĉivo na rezultante proizvodnje i tada, samo na jednu
usmjerenu rezultantu proizvodnje, a ovoj tvornici bile su neophodne temeljitije promjene i na
podruĉjima podsistema, a posljediĉno i na tipu proizvodnje.
Da bi tvornica dostigla ţeljene rokove isporuke, koji su morali biti smanjeni na polovinu sadašnjih,
morala je provesti promjene koje će skratiti, kako proizvodna vremena, tako i vrijeme koje proizvod
provodi u proizvodnom procesu. Ovo je moguće postići uvoĊenjem modernijih naĉina pripreme
proizvodnje, planiranja proizvodnje i organizacijskim promjenama u proizvodnom procesu te
tehnološkim unaprjeĊenjima kao što su CAD/CAM (Computer Aided Design – kompjuterski
potpomognut dizajn i Computer Aided Manufacturing – kompjuterski potpomognuta proizvodnja),
CAPP (Computer Aided Process Planning – planiranje procesa pomoću raĉunala), CAE (Computer
Aided Engineering – kompjuterski potpomognuto projektiranje) i kompjuterski potpomognuto
upravljanje proizvodnjom [4],[9],[11],[13],[14]. Svi ovi sistemi unaprjeĊenja mogli su istovremeno
djelovati, kako na rokove isporuke, tako i na fleksibilnost i troškove proizvodnje. Priroda tih
procesa minimalno će osigurati postojanost kvalitete, a vrlo vjerojatno i njeno umjereno
poboljšanje.
Promjene na podsistemima uvoĊenjem gore navedenih modernih pristupa postat će nuţnost. Sa
svim promjenama u ljudskim resursima i organizacijskim podsistemima proizvodnje, tvornica će
postati fleksibilnija, a neminovno će se ĉvršće integrirati u svoj okoliš. Poslovi će zahtijevati nove
inţenjere i višestrane radnike, u ĉije će se obrazovanje tvornica morati ukljuĉiti te investirati
sredstva u svoje buduće zaposlenike. Ove će promjene u tvornici izmijeniti njenu socijalnu i
ekonomsku ulogu, kako bi ispunila oĉekivanja za traţenom radnom snagom. Naravno, ovu
promjenu neće biti moguće izvesti u kratkom vremenskom roku, pa će napredovanje tvornice u
socijalnom poloţaju biti ostvareno tek tijekom duţeg vremenskog perioda. Stoga će biti bitno da
tvornica, odnosno njena kadrovska sluţba, zapoĉne sa provoĊenjem ovoga zadatka što je moguće
ranije. Promjene meĊu ljudima i u organizaciji proizvodnje neće biti lak zadatak, budući da će biti
mnogih koji će pokazivati otpor promjeni tradicionalnog tipa proizvodnje u koji su mnogo uloţili.
Stvaranje konkurentno sposobnog okruţenja u tvornici s pomoć novih tehnologija zahtijevat će
ĉvrstu obavezu tvornice prema sigurnosti zaposlenja, odnosno sposobnost tvornice da zadrţi
zaposlenike ĉak i u promjenjivim trţišnim uvjetima. Naime, novo proizvodno okruţje neće više biti
izvor zaposlenja nisko kvalificiranim i nekvalificiranim radnicima, kakvih ima u izobilju, već će
tvornica zahtijevati kvalificiranije i sposobnije zaposlenike, koji će prije biti investicija nego trošak
tvornici. Konzultantska tvrtka je ovom problemu posvetila posebnu paţnju i, obzirom na
dalekoseţnost socioloških faktora, u planiranje naĉina izmjene organizacije ukljuĉila struĉnjaka sa
podruĉja socioloških nauka, koji će uputiti na moguće smjerove promjena i naĉine njihovog što
jednostavnijeg implementiranja.
Skraćenje tehnoloških vremena dovest će do smanjenja troškova proizvodnje, a ako se tome doda
potreba za fleksibilnošću proizvodnje, odgovor na nametnute zahtjeve nesumnjivo se kreće ka
visokoj automatizaciji i integraciji proizvodnje, koja posljediĉno smanjuje pomoćna i pripremno-
završna vremena.
Svi ovi faktori i nuţne promjene nametnuli su moguće izbore vrsta konkurentne proizvodnje,
odnosno vrsta proizvodnih sistema, koje će omogućiti visoku fleksibilnost, niske troškove
proizvodnje, kratke rokove isporuke i zadrţati postojeću razinu kvalitete. Proizvodni sistemi koji
odgovaraju visoko serijskoj proizvodnji nisu bili primjenjivi jer je povećanje serija ovisilo o
naruĉiteljima koji nisu bili spremni mijenjati, odnosno unificirati svoj proizvodni program. Ovako
nešto je teško bilo i za oĉekivati, jer ova tvornica nije mogla diktirati uvjete, obzirom da su se i
naruĉitelji nesumnjivo nalazili u zavisnim proizvodno-trţišnim uvjetima.

Diplomski rad
Obzirom na nemogućnost unifikacije proizvoda i povećanja serija, odnosno, smanjenje broja

razliĉitih komada, iz razmatranja su iskljuĉeni proizvodni sistemi kao što su: OPERATOROM
NADGLEDANA AUTOMATIZIRANA LINIJA ('OPERATOR-PACED LINE FLOW'), AUTOMATIZIRANA LINIJA
('EQUIPMENT-PACED LINE FLOW') i AUTOMATSKA LINIJA ('CONTINUOUS FLOW'). Ovi proizvodni
sistemi zahtijevaju veće serije ili pak manji broj razliĉitih proizvoda kako bi bili potpuno efikasni.
POJEDINAĈNA PROIZVODNJA ('JOB SHOP') ne moţe svojom izvrsnom fleksibilnošću nadomjestiti
nepogodnosti koje donosi na podruĉju kvalitete, troškova proizvodnje i rokova isporuke. Izvrsni
rezultati koje ovaj sistem postiţe na podruĉju inovativnosti, odnosno mogućnosti uvoĊenja novih
proizvoda u proizvodni program, nisu od znaĉajnijeg interesa za sluĉaj ove tvornice. Posljediĉno,
ovaj proizvodni sistem bio je neprikladan za upotrebu u ovom sluĉaju.
U odnosu na POJEDINAĈNU PROIZVODNJU, MALOSERIJSKA PROIZVODNJA ('BATCH FLOW'),
proizvodni sistem kakav je zateĉen u tvornici, povećava mogućnost uvoĊenja dodatnih znaĉajki
proizvoda na uštrb fleksibilnosti, što, kao i inovativnost, nije od znaĉajnijeg interesa ovoj tvornici.
Stoga je zakljuĉeno da ni ovaj proizvodni sistem ne odgovara potrebama tvornice.
Proizvodni sistemi koji odgovaraju obimu i tipu proizvodnog programa, vrsti ţeljenog toka
proizvodnje, kao i ţeljenim nivoima rezultanata proizvodnje, poznatiji su pod nazivom JIT i CIM
(Computer Integrated Manufacturing – kompjuterski integrirana proizvodnja).
CIM predstavlja zajedniĉko informacijsko-tehniĉko djelovanje svih proizvodnih

podsistema koji koriste zajedniĉku bazu znanja i upravljanja. On obuhvaća zadatke
razvoja, projektiranja, konstruiranja, planiranja i proizvodnje od ispitivanja do
isporuke te nadziranje proizvodnog sistema uz što veći stupanj automatizacije
proizvodnog procesa. Potrebno je naglasiti da se proizvodni sistem CIM-a uvelike
oslanja na CAPP ,CAD/CAM, odnosno FMS [4].
Ova dva proizvodna sistema imaju svoje mane i prednosti, a aspekti s kojih ih je moguće pobrojati
su raznoliki. Pripadajuća literatura opisuje njihove mane i prednosti s raznih toĉaka gledišta [9],
[11], [13], [14]. No, konzultantska tvrtka fokusirala je svoja razmatranja svakog od ovih
proizvodnih sistema na one razloge za i protiv koji su bili relevantni za sluĉaj ove tvornice.
JIT je imao dva relativno teško rješiva negativna aspekta. Prvo, struĉnjak s podruĉja socioloških
nauka upozorio je konzultantsku tvrtku i managment tvornice da je visoko stresno okuţenje JIT-a
na podruĉju ljudskih resursa vrlo teško ili gotovo nemoguće primijeniti. Naime, ogromna snaga JIT
prvenstveno se, iako ne iskljuĉivo, zasniva na višestranim radnicima, preciznoj dostavi alata i
materijala, te smanjenju ili potpunom dokidanju skladišta i meĊu-skladišta materijala,
poluproizvoda i gotovih proizvoda. Tako ubrzanu i sreĊenu proizvodnju nije lako integrirati u
kulturološko okruţje zapadne Evrope. Puno je lakše takav sistem razmišljanja i organizacije
primijeniti u zemljama Dalekog istoka. Mada je nekim zapadnoeuropskim proizvoĊaĉima pošlo za
rukom implementirati JIT na podruĉju zapadne Evrope [9], teškoće s kojima su se susreli upućivale
su na teţinu i vjerodostojnost postavljenog problema. Drugo, duţina implementacije JIT-a
premašivala je mogućnosti tvrtke da opstane kao jedinstveni proizvodni sustav na trţištu do
vremena dovršenja. Skromna sredstva s kojima je tvornica raspolagala (oko 2.000.000 €) nisu bila
dostatna da odrţe tvrtku kroz period implementacije JIT-a. Naime, JIT ima veoma dug vremenski
period implementacije, ĉak do 20 godina.
CIM je, kao i JIT, imao dva negativna aspekta, ali u ovom sluĉaju nešto lakše rješiva. Prvo,
implementacija CIM-a pretpostavlja relativno visoke investicijske troškove u podruĉju ljudskih
resursa, opreme i organizacije. Ovaj problem ĉinio se rješiv putem pomoći regionalne vlade, ĉija je
uloga već spomenuta. Drugo, neki elementi CIM-a, kao što su široka upotreba CAD tehnologije,
automatizirani sustav rukovoĊenja materijalom i CAPP, kao i ostale prateće aktivnosti na podruĉju
elemenata CIM-a, nisu bili primjenjivi u sluĉaju ove tvornice. Konzultantska tvrtka riješila je ovaj
problem uvodeći CIM-u sliĉan proizvodni sistem, kojeg se najjednostavnije moţe opisati nazivom
VISOKO AUTOMATIZIRANA PROIZVODNJA.

Diplomski rad
Pod pojmom VISOKO AUTOMATIZIRANE PROIZVODNJE ne podrazumijeva se nikakav opće

prihvaćen naziv proizvodnog sistema ili pojam, već ćemo u sklopu ovoga rada pod tim
pojmom podrazumijevati zajedniĉko informacijsko-tehniĉko djelovanje svih proizvodnih
podsistema, uz upotrebu CAD/CAM-a, CAE-a i proizvodnog sistema FMS. U nastavku
teksta neopravdano bi bilo koristiti naziv CIM, jer se mnogi elementi CIM-a i naĉini
njegove implementacije ne poklapaju s predloţenim, sagledanim i na kraju
implementiranim rješenjem. Stoga će se u nastavku koristiti naziv VISOKO
AUTOMATIZIRANA PROIZVODNJA ili skraćeno VAP, a odnosit će se, kako na proizvodni
sistem FMS, tako i na upotrebu CAD/CAM-a i CAE uz najveći mogući stupanj
automatizacije. Ovakvo formiranje nove proizvodne strategije, korištenjem pogodnih
elemenata iz ostalih strategija, ĉesta je pojava u praksi.
U usporedbi sa FMS-om, koji se sastoji od samostalnih NC i CNC strojeva, robota, odnosno radnih
ćelija sastavljenih iz njih, VAP sustav sastoji se od mnogo meĊusobno povezanih komponenti, od
kompjuteriziranog kontrolnog sustava koji nadgleda cjelokupnu operaciju, hardvera, softvera,
senzora, aktuatora, komunikacijskih veza, do kompjuteriziranog sustava planiranja proizvodnje.
Zbog smanjenog broja radnika u proizvodnom sustavu te velike koliĉine alata, potrebna je stroga
disciplina upravljanja alatima, detaljna ulazna provjera te rigorozna paţnja posvećena odrţavanju. U
automatiziranom sustavu inţenjeri ne smiju rješavati probleme u hodu. Svi odjeli, od raĉunovodstva
do kontrole kvalitete, osjećaju utjecaj VAP sustava. Ne samo da sustavi i procedure moraju biti
prepoznati, nego se i stavovi i vještine ljudi u poduzeću moraju promijeniti i unaprijediti. To je
vaţno prepoznati od poĉetka. Potrebna je odgovarajuća infrastruktura. Organizacija treba imati
osoblje sastavljeno od tehniĉkih i financijskih planera, a takoĊer je korisno unaprijed imati i
raĉunski centar ĉije je osoblje iskusno u rješavanju stvarnih hardversko-softverskih problema. Na
kraju, osposobljavanje sloţenog VAP sustava za rad zahtijeva punu kooperaciju izmeĊu
prodavatelja i kupca na znatan vremenski period. Ĉak i kada operativno osoblje radi uz bok sa
prodavateljem tijekom instalacije, moţe proći i do šest mjeseci prije nego što sustav dostigne
dizajnirani obujam proizvodnje.
Razmatrajući JIT i VAP i mogućnosti njihove implementacije u ovoj tvornici, usprkos njihovim
jednakim oĉekivanim performansama, VISOKO AUTOMATIZIRANA PROIZVODNJA dobila je prednost.
Njezina je implementacija predstavljala rješiv problem. Stoga je odluĉeno da će se u projekt
REENGINEERING-a krenuti s ciljem promjene proizvodnog sistema ka VISOKO AUTOMATIZIRANOJ
PROIZVODNJI. Još jedanput treba naglasiti da REENGINEERING nema za cilj samo promjene
proizvodnog sistema, nego i promjene u PODSISTEMIMA proizvodnje i, u konaĉnici,
REZULTANTAMA PROIZVODNJE.
REENGINEERING uvijek prate neke veoma neugodne osobine. Obiĉno se REENGINEERING-om

donose kadrovske, organizacijske i tehnološke promjene [15] koje smanjuju i automatiziraju
proizvodnju, a posljediĉno umanjuju koliĉinu radne snage uz zadrţavanje, a nerijetko i povećanje
obima proizvodnog programa. Obzirom na to, REENGINEERING je u konaĉnici postala "prljava" rijeĉ
u poslovnom svijetu, uglavnom poznata po svojim negativnim efektima smanjenja veliĉine
proizvodnih snaga. To je dakako ocrtalo uobiĉajene putanje promjene ka smanjenju direktnog rada i
diskontinuiteta u organizacionim jedinicama i izmeĊu njih, koji umanjuju efikasnost cjelokupne
tvrtke. On ne nudi jednoznaĉno rješenje koje je moguće implementirati na svim nivoima kompanije
podjednako. Umjesto toga, REENGINEERING ĉesto dolazi kao paket mjera koje rješavaju mnoge
organizacijske i procesne nedostatke upotrebom modernih tehnologija, kao što je informatiĉka
oprema, moderna sredstva proizvodnje ( CNC obradni centri ), moderna sredstva upravljanja itd.
REENGINEERING je, kako mu samo ime kaţe, radikalna, sveobuhvatna i jednokratna promjena
cjelokupnog proizvodnog sustava koja ukljuĉuje promjene podsistema i proizvodnog sistema.

Diplomski rad
Prihvaćeni projekt modernizacije tvornice susreo se prvotno sa problemom postojećih, uglavnom

amortiziranih strojeva. Odluĉeno je da će odreĊenom broju radnika biti ponuĊen otkup strojeva
putem beskamatnih kredita, s mogućnošću potpisivanja kooperativnog ugovora sa tvornicom, a koji
će uz stanovito smanjenje sadašnjeg kapaciteta na raĉun rascjepkanosti i neorganiziranosti
proizvodnje, nadomjestiti potrebni rast proizvodnje tvornice od 15% godišnje tijekom prvih 5
godina eksploatacije nove tvornice. Ovim rješenjem izbjeći će se nepotrebno povećanje
nezaposlenosti u regiji i udovoljiti osnovnom zahtjevu regionalne vlade te osigurati potrebna
financijska sredstva i dodanu integraciju tvrtke u okoliš.
Kako VAP tehnologija djeluje kompatibilno sa strateškim ciljevima tvrtke, tako je opravdano
provesti detaljno istraţivanje specifiĉne primjene. Nakon donošenja preliminarne odluke o nabavci
VAP sustava, oformljuje se radni tim za VAP. Taj će tim definirati ciljeve, izraditi raspored, izuĉiti
trenutno stanje tehnologije, strukturirati natjeĉaj, procijeniti pristigle ponude i planirati instalaciju i
probni pogon sustava.
Radni tim treba biti voĊen od strane visoko rangiranog ĉlana organizacije, npr. potpredsjednika
proizvodnje, ili struĉnjaka iz redova konzultantske tvrtke. Treba ukljuĉivati predstavnike gotovo iz
svih relevantnih odjela ili podruĉja, ukljuĉivo tehniĉkog planera, financijskog planera, proizvodno-
operativnog inţenjera, sistem inţenjera, kompjutorskog inţenjera, inţenjera dizajna proizvoda i
inţenjera za odrţavanje. Budući ĉlanovi radne grupe sluţe kao primarna komunikacija izmeĊu ljudi
koji instaliraju sustav i onih koji će se njime sluţiti, a ĉlanovi moraju biti motivirani i iskusni u
donošenju odluka. Radni tim je bio sastavljen od 10 ĉlanova. Ĉetvorica su bila iz redova
konzultantske tvrtke i to, voĊa tima, tehniĉki planer, proizvodno-operativni inţenjer i kompjutorski
inţenjer.
Radni tim treba zapoĉeti rad definiranjem ciljeva i slaganjem okvirnog rasporeda nabavke i
korištenja sustava. Neki elementi plana će ukljuĉiti ţeljenu razinu fleksibilnosti, minimalnu
prihvatljivu razinu pouzdanosti, naĉine financiranja, ţeljenu dinamiku povratka investicije, cilj
smanjenja inventara, prosjeĉnu iskoristivost strojeva itd. Kljuĉni element plana je odluka o tome
koja će se familija ili familije pripremaka obraĊivati u VAP sustavu, kao i predviĊeni obim
proizvodnje. Specifikacija familije pripremaka ukljuĉit će listu operacija, kao što su zavarivanje,
bušenje, tokarenje, glodanje, oĉvršćivanje itd. TakoĊer će ukljuĉiti tip i vrstu materijala koji će biti
procesuirani. U ovim elementima tim se uvelike koristio podacima prikupljenim i sumiranim u toku
snimanja zateĉenog stanja. SreĊenost i dostupnost podataka ubrzali su i olakšali rad tima. TakoĊer,
radni tim identificirao je potencijalne probleme sa suĉeljem predloţenog VAP sustava i postojećih
proizvodnih komponenti. Takvi problemi mogli su proizići iz razliĉitih podruĉja, ukljuĉujući
raĉunovodstvo, planiranje proizvodnje, kontrolu kvalitete, upravljanje alatima, kompjuterskog
sustava i odnosa meĊu pojedinim dijelovima sustava. Konaĉno, cilj reorganizacije poduzeća
podrazumijevao je ostvarenje slijedećih planova:
1. Obrazovanje kadrova:
 široko obrazovanja rukovodnog osoblja.
 obrazovanja rukovodstva srednjeg nivoa upravljanja.
 obrazovanje u korištenju raĉunala.
 obrazovanje osoblja tehnološke pripreme u korištenje modernih sredstava rada (opreme i
programskih rješenja za CAD/CAM).
 obrazovanje operatera strojeva u korištenju opreme s CNC upravljanjem.
2. UvoĊenje modernih sredstava unapreĊenja poslovanja:
 konstrukcije proizvoda.
 kontrole skladišta.
 upravljanja proizvodnjom.
 praćenja i planiranja, poslovanja i troškova.
 programiranja CNC strojeva.
 kadrovske evidencije i planiranja permanentnog obrazovanja.

Diplomski rad
3. UnapreĊenje procesa proizvodnje i kontrole kvalitete

 uvoĊenje visoko automatizirane proizvodnje odnosno proizvodnog toka operatorom ili
opremom nadgledane proizvodnje.
 uvoĊenjem mjera za postizanje nivoa kvalitete po ISO 9001 i certifikacija poduzeća u roku
od 12 mjeseci od pristizanja nove opreme i njenog puštanje u rad.
 pridrţavanje rokova isporuke s maksimalnim zaostatkom u visini dvostrukog vremena
regularne dostave proizvoda od skladišta do kupca (u iznimnim sluĉajevima max 5 radnih
dana), a ukupno 8 tjedana.
4. Identifikacija zaposlenih s poduzećem i poduzeća s okolišem
 stalna kadrovska briga o kljuĉnim kadrovima poduzeća.
 rješenje za radnike koji s automatizacijom poduzeća mogu postati višak radne snage.
 unapreĊenje već postojećeg sistema zaštite okoline.
 organiziranje "OPEN HOUSE" dana najmanje jednom u godini i/ili povodom poĉetka nove
školske godine kako bi se budućim (lokalnim) kadrovima ukazalo na atraktivnost zaposlenja
u poduzeću.
 korištenje sredstava lokanih i regionalnih vlasti namijenjenih mjerama za poticanje /odrţanje
nivoa zapošljavanja u regiji.
5. Poslovni planovi
 povrat investicije u 5-7 godina pune eksploatacije.
 smanjenje troškova proizvodnje po jedinici ostvarenog profita.
 proširenje obima proizvodnje uz istovremeno smanjenje broja kupaca uz postizanje
ekskluzivnog statusa dobavljaĉa.
 dvoznamenkasti rast dohotka i profita.
Kompleksnost i ĉesta unikatnost ovakvih sloţenih problema teško je provjerljiva sa stanovišta
pouzdanosti i valjanosti procjena. Jedina okosnica provjere rukovoditeljima timova koji predvode
ovako obimne projekte jest literatura. U izboru literature ipak na kraju ostaju samo dvije relevantne
ĉinjenice: iskustvo ĉitatelja i reference. Autor ovoga teksta odluĉio je dokazati valjanost smjernica
promjena ka ţeljenim rezultantama proizvodnje putem tablica koje su priloţene i objašnjene u
literaturi [9]. U nastavku teksta, putem tablice (Tablica 14) opravdane su valjanosti razmotrenih
smjernica, grafiĉkim putem. Aktivnosti ciljane reorganizacije s njihovim ekvivalentnim brojevima
unesene su u tablicu (Tablica 14). Osim potvrde opravdanosti, slikom (SLIKA 20) je dan prikaz
vremenskog plana provoĊenja projekta s potrebnim aktivnostima.

Diplomski rad
Sadašnje REZULTANTE PROIZVODNJE

Stanje ROK FLEKSI- INOVA-
Karakteristika
CILJANO STANJE Ciljano 16 TJ 100% 100% 100% poduzeća
konkurentnosti
Stanje 16 TJ 90% 105% 100% Mogućnosti
Analiza
8 TJ 80% 110% 150% Trţište
10 TJ 85% 105% 120% Konkurencija
PROIZVODI I KOLIĈINE 8TJ 65% 105% 150% Cilj poduzeća
Vaţnost
pojedinaĉnih
proizvoda
u malim
koliĉinama
u sred-njim
koliĉinama
voda u velikim
koliĉinama
d u masovnim
koliĉinama
O O M O rezultante

TOKOVI proizvodnja
LINIJA NADGLEDANA OD ODGOVARAJUĆI
OPERATORA/ (OPL) PROIZVODNI
OPL
SISTEMI
POSLUŢIOCA Operatorom
DOBRO
nadgledana
linija FMS
FMS
(EPL) JIT
JIT LOŠE
OPREMOM nadgledana
linija EPL
(CF)
Automatska CF
MALO FLEKSIBILNOSTI
linija
LJUDSKI RESURSI 3 LJUDSKI RESURSI
Podsistemi
nivo
PLANIRANJE/KONTROLA 4 1 2 PLANIRANJE/KONTROLA
DOBAVLJAĈI 5 DOBAVLJAĈI
ROK FLEKSI- INOVA-
BILNOST TIVNOST

Tablica 14: Prikaz ciljanog stanja na radnom listu prema literaturi [9]

Diplomski rad
5.1 V R E M E N S K I PLAN PROVOĐENJA PROJEKTA

Pregled plana provoĊenja cjelokupnog projekta s potrebnim aktivnostima.
SLIKA 20: GANTOV DIAGRAM (GANTOGRAM ) cjelokupnog plana TEHNOLOŠKOG REIZBORA OPREME

Diplomski rad
Radi bolje preglednosti slike vrijednosti za pojedinu fazu dane su tablicom (Tablica 15)
DATUM POĈETAK NAKON

BROJ
# NAZIV AKTIVNOSTI ZAVRŠETKA
TJEDANA POĈETKA ZAVRŠETKA
AKTIVNOSTI
1. Analiza stanja 8 01.03.99 23.04.99 -
Odluka o angaţiranju
2. konzultantske tvrtke
0 23.04.99 23.04.99 1
3. Provjera analize stanje 8 26.04.99 18.06.99 2
4. Plan razvoja 8 24.05.99 16.07.99 3 +4 tjedna
Raspis natječaja za isporuku
5. proizvodne opreme
6 19.07.99 27.08.99 4
Raspis natječaja za isporuku
6. uredske opreme
4 19.07.99 13.08.99 4
7. Otvaranje ponuda 0 27.08.99 27.08.99 5, 6
8. Analiza pristiglih ponuda 8 30.08.99 22.10.99 7
9. Izbor dobavljača 12 27.09.99 17.12.99 8 +4 tjedna
10. IzvoĎenje graĎevinskih radova 8 20.12.99 11.02.00 9
Obrazovanje kadrova
11. proizvodnje
12 20.12.99 10.03.00 9
Obrazovanje kadrova
12. pogonskog rukovodstva
12 20.12.99 10.03.00 9
13. Obrazovanje rukovodstva 16 20.12.99 07.04.00 9
14. Izrada nove tehnologije 16 13.03.00 30.06.00 11 i 12
15. Instaliranje uredske opreme 4 13.03.00 07.04.00 12
Instaliranje strojeva i strojne
16. opreme
8 14.02.00 07.04.00 10
UvoĎenje nove organizacije 11, 12, 13, 14 + 6 tjedna
17. 12 24.04.00 14.07.00
i 16 + 6 tjedana
18. Probni rad 8 17.07.00 08.09.00 17
Tablica 15: Prikaz aktivnosti s vremenskim oznakama i meĊusobnim zavisnostima

Diplomski rad
6 TEHNOLOŠKA MODERNIZACIJA
PODUZEĆA IZBOROM NOVE
OPREME
6.1 P R I K A Z N A T J E Č A J A I A N A L I Z A P O N UD A
Slijedom odreĊenih interakcija sa potencijalnim dobavljaĉima opreme u utvrĊivanju
trenutnog nivoa tehnologije, te nakon posjete postojećim VAP instalacijama, radni tim je sastavio
skup specifikacija. Te su specifikacije ĉinila jezgru sluţbenog zahtjeva za ponudom, s dodatnim
stavkama, poput prihvatljivih standarda, potreba školovanja i kompjutersko simuliranih zahtjeva
koji podrţavaju dokument.
Za svaku je ponudu najteţe bilo procijeniti stupanj zadovoljenja ili premašivanja specifikacija danih
u zahtjevu za ponudom. Kompjuterske simulacije svakog predloţenog sustava pomogle su u
predviĊanju produktivnosti. Pouzdanost i preciznost pojedinog sustava bilo je teţe predvidjeti.
Stoga je iskustvo u pouzdanosti i preciznosti, steĉeno u instalaciji sliĉnih projekata, bilo od
krucijalnog znaĉaja. Potrebno iskustvo došlo je iz redova konzultantske tvrtke, što je razlog zbog
kojeg takve tvrtke ĉesto bivaju unajmljene za ovakve poslove.
Obradni centri vrlo su fleksibilnog kapaciteta. Oni efikasno automatiziraju proizvodnju, dio po dio.
Proizvodna oprema poput konvejera, u drugu ruku, ĉesto ţrtvuje jednostavnost izmjene za toĉnost
ponavljanja i propusnost za masovnu produkciju. Negdje u sredini krije se prilika za ekonomiĉnim
automatiziranjem volumena proizvodnje zbog postizanja brzine reakcije. Ciljana strategija,
tehnologija i naĉin proizvodnje obraća se tom modelu. VAP tehnologija predstavlja priliku za
korištenje kompjuterskih tehnika za povećanje produktivnosti povećavanjem iskoristivosti strojeva,
ĉineći proizvodni pogon ekstremno brzim u reakciji na promjene u potraţnji.
Grupacijom tehnoloških procesa u tri reprezentativne grupe s kompjuterski obraĊenim poĉetnim
oblicima, stvorena je tehnološka baza za izradu natjeĉaja za ponudu strojeva i opreme. Tako
razvrstan i unaprijed definiran proizvodni program dostavljen je ponuĊaĉima opreme putem javnog
natjeĉaja. Osim crteţa kompleksnih komada i godišnjih koliĉina, ponuĊaĉima opreme dostupan je
bio tlocrt hale u koju navedena oprema mora stati. Zahtjevan je najviši mogući nivo automatizacije.
Kriterij izbora ponude, osim veoma vaţnog faktora, cijene, ukljuĉivao je i slijedeće elemente:
reputacija proizvoĊaĉa, brzina i dostupnost servisa, nivo automatizacije, reputacija proizvoĊaĉa
dodatne opreme ukljuĉene u ponudu, brzina isporuke i obuhvatnost ponuĊenog projekta. Od
pristiglih ponuda nosilac natjeĉaja se odluĉio za ponudu koju je dostavila austrijska tvrtka EMCO
MAIER Ges.m.b.H. Navedena tvrtka ponudila je najcjelovitije i najpovoljnije rješenje. Rješenje je u
potpunosti odgovaralo zahtjevima narudţbe, kako u ekonomskom, tako i u tehnološkom pogledu.
Pri izboru ponude obavljena je ekonomska usporedba prilikom koje je ustanovljeno da pojedinaĉno
kupovanje opreme od razliĉitih proizvoĊaĉa neće dati ţeljene rezultate u ekonomskom i
eksploatacijskom smislu. Uspjeh ove tvrtke ovisio je o mnogo faktora ali najvaţniji i u okviru ovog
rada vrijedan spomen biti će pojašnjen. Za razliku od ostalih ponuĊaĉa, ova tvrtka je dala
elaboriranu procjenu smanjenja tehnoloških vremena s pripadajućim uštedama. Pretpostavka je da
su dobavljaĉevi struĉnjaci, izvršivši temeljitu procjenu, pravilno ocijenili nivo potrebne
automatizacije, gdje svaki element iste ima svoju pravilnu namjenu. Stoga je u ovoj ponudi bio
najmanji broj predviĊenih proizvodnih jedinca ( samo 10, odnosno, alternativno 11 ), posljediĉno i
najmanji broj predviĊenih elemenata automatizacije. Zakljuĉno, ova ponuda je bila financijski
najpogodnija. Uloţeno vrijeme i trud u projektiranje sistema kojeg je tvrtka EMCO MAIER
Ges.m.b.H. uloţila, višestruko joj se isplatio kroz indirektnu korist.

Diplomski rad
Izabrana ponuda je bazirana na korištenju numeriĉki upravljanih visoko automatiziranih tokarskih

obradnih centara tipa ET365 s gonjenim alatima, jednim glavnim, jednim nasuprotnim vretenom za
kompletnu obradu dijelova s obadvije strane i ureĊajima za automatsko dodavanje komada ili
šipaka. Koncepcijski prikaz osnove tih strojeva prikazan je slikom (SLIKA 21), koja prikazuje
osnovni modul stroja, detalj radnog prostora s revolverskom glavom i dva nasuprotna vretena
(glavno vreteno lijevo i dodatno desno). Ovakva koncepcija koristi se radi smanjenja pomoćnih i
pripremno-završnih vremena. Upotrebom ove koncepcije dolazi do preklapanja odnosno skraćenja
odreĊenih pomoćnih zahvata.
SLIKA 21:Prikaz osnovnog modula stroja i detalj radnog prostora
Koncepcija ET365 TCM stroja za obradu komada sa jedne strane, prikazana s glavnim vretenom i
konjićem, dana je slikom (SLIKA 22)
SLIKA 22 Glavno vreteno i konjić na stroju ET365 TCM

Diplomski rad
Koncepcija stroja ET365MC s glavnim i nasuprotnim vretenom za kompletnu obradu s dvije strane
dana je slikom (SLIKA 23).
SLIKA 23 Glavno vreteno i nasuprotno vreteno na stroju ET365MC

Diplomski rad
6.2 P R I K A Z ODABRANE PONUDE I PREDLOŽENOG RJEŠENJA
6.2.1 EMCO ET 365MC TCM-CHUCKER

PONUDA SADRŢI OSAM (8) STROJEVA OVOG TIPA
sa slijedećim osnovnim karakteristikama:
 maksimalni promjer pripremka 420 mm
 maksimalna duţina pripremka 520 mm
 snaga glavnog vretena 18 kW
 maksimalni broj okretaja glavnog vretena 4200 o/min
 snaga pomoćnog (nasuprotnog) vretena 11 kW
 maksimalni broj okretaja nasuprotnog vretena 4200 o/min
 upravljaĉka jedinica SINUMRIK 840D
 automatskim magazinom alata 2 x 12 alata
 manipulatorom za dodavanje pripremaka i odlaganje gotovih 10 paleta
komada na palete konvejera.
SLIKA 24: Prikaz stroja ET365MC TCM CHUCK sa spremnikom komada i manipulatorom
Uz svaki od navedenih strojeva dodatno je ponuĊena isporuka 8 manipulatora za prijenos

pripremaka i gotovih komada sa kruţnog konvejera na paletu stanice za odlaganje linearnog
konvejera.
SLIKA 25: Prikaz instaliranog stroja s manipulatorom u radu s konvejerom

Diplomski rad
EMCOTURN ET 365MC - TCM – "CHUCK MACHINE"
OSNOVNI MODUL
NARUDŢBENI BROJ OPIS
R6A S06 ET 365MC TCM – "CHUCK MACHINE"
Dvo osni tokarski centar , 18kW glavno vreteno , broj okretaja glavnog
vretena 0-4200 o/min, linearni posmiĉni suport, digitalno upravljanje
pogonima, encoder direktno na vretenu,
sadrţi:
 Programibilni hidrauliĉki konjić
konstrukcija šiljaka bez pinole,
maksimalna . sila 8000N
okretni šiljak MT 4
 promjer konjica 65 mm s prihvatom A2-6 (DIN 55026)
 prolaz kroz glavno vreteno za šipku do 65 mm
 EMCO standard suĉelje za dodavaĉ sipke
 hvataĉ komada
 Sinumerik 840D (MMC 100.2)
 svjetiljka stroja
 AC upravljaĉke jedinice,
 hidrauliĉki agregat
 suĉelje za spoj ureĊaja za odvod strugotine i ukljuĉeno/iskljuĉno
pedale stroja
 dokumentacija
R6A B03 REVOLVER SA GONJENIM ALATIMA
12 pozicioni revolver sa VDI 30 prihvatom radijalno stezanje alata,

dvosmjerno pozicioniranje sa do 12 gonjenih alata 12 (driven tools)
slijedećih karakteristika: maksimalna snaga.: 6,7kW i 4200 o/min.
Konstantni moment 16 Nm
Ukljuĉuje:
 C-os na glavnom vretenu
C C  C-os na nasuprotnom vretenu
 Mehaniĉka koĉnica glavnog vretena (0,01° ".)
 Mehaniĉka koĉnica nasuprotnog vretena (0,01° ".)
 TRANSMIT software za pojednostavljeno programiranje "C" osi

Diplomski rad
PRIBORI I UREĐAJI
R6Z 110 ELEKTRONIĈKO RUĈNO KOLO POSMIKA
Integriran u stroj
R6Z 170 PC-TASTATURA

PC tastatura za jednostavniji unos podataka i programiranje stroja,
ukljuĉuje i posebnu ladicu za spremanje tastature
STANDARD KONTROLNI JEZIK - NJEMAĈKI

Jezik na upravljaĉkoj jedinici NJEMAĈKI kao standardna opcija
GERMAN
576 401 KONTROLNI JEZIK - ENGLESKI
Jezik na upravljaĉkoj jedinici ENGLESKI
ENGLISH
X3Z 020 TELESERVICE ZA UPRAVLJAĈKU JEDINICU SINUMERIK
turn 332 MC
Ova opcija omogućava on-line servisiranje instaliranog stroja u cijelom
svijetu.. Omogućava nadgledanje rada jedinice i time smanjuje vrijeme
ĉekanja na servis..Moţe se koristiti za upravljaĉke jedinice 810/840.
Modem za stroj nije ukljuĉen u ovu opciju i kupac ga sam mora nabaviti.
Moţe se koristiti analogni ili ISDN modem US-Robotics
(Courier/Sportster) ili ELSA (Microlink/ Tango) se preporuĉuju zbog
„Plug & Play“ karakteristika.
R6Z 610 OPTIĈKI PREDNAMJESTAĈ ALATA

za brzo prednamještanje alata na stroju. Komplet ukljuĉuje i precizne
master tools za VDI 300 alate.
R6Z 140 PIŠTOLJ ZA RASLADNU TEKUĈINU

Preporuĉuje se za ĉišćenje stroja od strugotine.
Stroj se ne smije ĉistiti komprimiranim zrakom.
573 312 STROJNI KONTEJNER ZA STRUGOTINU

ukupan volumen cca. 300 litara

Diplomski rad

R6Z 040 AUTOMATSKA VRATA
Automatska vrata
AUTO
R6Z 010 SEPARATOR ULJNE PRAŠINE

Elektrostatski separator i preĉišćivaĉ zraka za odrţavanje radne klime.
Montiran je na vrhu stroja
Kapacitet : 800-1000m3/h zraka
Snaga: 300 W
R3Z 580 NOŢNA PEDALA

Za ukljuĉivanje/iskljuĉivanje glavnog vretena i/ili konjica
R4Z 030 ALARMNA TROBOJNA SVJETILJKA

Za identifikaciju nastalih problema na stroju ukljuĉenom u linije
R6Z 080 VISOKO TLAĈNA PUMPA ZA RASHLADNU TEKUĈINU 50Hz

Visoko tlaĉna pumpa za rashladnu tekućinu do 10bar.
881 500 NIVELIRAJUĆI ELEMENTI

Elastiĉne podloške za stroj (potrebna 4 komada)
573 045 FUNDAMENT VIJAK

Za fiksiranje stroja (potrebna 4 komada)
Q6Z 460 PRIBOR ZA MONTIRANJE FUNDAMENTALNIH VIJAKA

Pribor kutnih ploĉa za pravilno priĉvršćenje stroja za postolje
(obavezno sa 573 045)

Diplomski rad

R4Z 090 MJERNI TRN VDI 30 RADIJALNO
Mjerni alat VDI 30 za postavljanje revolvera u pravilni poloţaj
R6Z 680 MJERNO VRETENO – GLAVNO VRETENO A2-6

Mjerni trn za glavno vreteno A2-6 po DIN 55026.
R6Z 620 MJERNO VRETENO – NASUPROTNO VRETENO A2-5
Mjerni trn za nasuprotno vreteno A2-6 po DIN 55026.

Diplomski rad
STEZNI ELEMENTI I PRIBORI

574 670 TROĈELJUSNA STEZNA GLAVA ZA NASUPROTNO VRETENO
RÖHM Hidrauliĉka stezna glava za nasuprotno vreteno veliĉine A2-5
60
ø1
574 675 KOMPLET TVRDIH ĈELJUSTI

Tvrde ĉeljusti za steznu glavu 574 670 – komada 3 u kompletu
R3Y 230 KOMPLET MEKIH ĈELJUSTI

Meke ĉeljusti za stezanu glavu 574 670 – komada 3 u kompletu
571 200 TROĈELJUSNA STEZNA GLAVA ZA GLAVNO VRETENO

RÖHM Hidrauliĉka stezna glava za nasuprotno vreteno veliĉine A2-6
00
ø2
571 220 KOMPLET TVRDIH ĈELJUSTI

Tvrde ĉeljusti za steznu glavu 571 200 – komada 3 u kompletu
R3Y 410 KOMPLET MEKIH ĈELJUSTI

Meke ĉeljusti za stezanu glavu 571 200 – komada 3 u kompletu
573 310 OKRETNI ŠILJAK MT4

Za programabilni konjic
MK 4 / MT 4
574 660 MAST (0,25kg)

Za podmazivanje pokretnih dijelova stezne glave
GREASE

Diplomski rad
ELEMENTI AUTOMATIZACIJE
R6A M02 GANTRY MANIPULATOR ET365
vrijeme punjenja/praţnjenja:12 sec
praţnjenje cijelog magazina: 15min
brzi hod horizontalni 60m/min, vertikalni 30m/min
AC-pogoni za obje osi
programiranje preko SIEMENS 840D
na bazi standarda sigurnosti UVV/BG/SUVA
R4Y 520 SPECIJALNI HVATAC ZA VELIKE KOMADE
Specijalni hvataĉ za velike komade do 450 mm promjera
574 675 KOMPLET TVRDIH ĈELJUSTI (3 KOMADA)

komplet okretnih tvrdih ĉeljusti za R4Y 520
R3Y 230 KOMPLET MEKIH ĈELJUSTI (3 KOMADA)

komplet mekih ĉeljusti za R4Y 520
R4Y 600 MAGAZIN GOTOVIH KOMADA

20 rotirajućih paleta za spremanje gotovih izradaka
zauzeta svaka druga
800 x 600 [mm] KOMPLET OD 10 PALETA

specijalne palete za prihvat pripremaka i gotovih komada
R4Y 650 SAFETY FENCE – SIGURNOSNA GRANICA

aluminijska konstrukcija sa pleksiglas zaštitom
2 velika vrata za servis i manipulaciju
438 125 UREĐAJ ZA ODVOĐENJE STRUGOTINE (niski)

ureĊaj za odvod strugotine namijenjen obradi sa ili bez hlaĊenja
za sve oblike strugotine
niskog profila za smještaj ispod magazina pripremaka i/ili gotovih dijelova

Diplomski rad
DRŢAĈI ALATA VDI 30

R4Z 410 LIJEVI RADIJALNI DRŢAĈ ALATA ZA SMJER M4
radijalni lijevi drţaĉ alata za presjek 20x20mm i
smjer okretanja M4
M4
-VDI 30 (DIN 69880)

smjer okretanja M3
(namijenjen narezivanju navoja)
M3
-VDI 30 (DIN 69880)
R4Z 430 LIJEVI AKSIJALNI DRŢAĈ ALATA ZA SMJER M4

aksijalni lijevi drţaĉ alata za presjek 20x20mm i
smjer okretanja M4
-VDI 30 (DIN 69880)
M4

smjer okretanja M3
-VDI 30 (DIN 69880)
M3
R4Z 490 DISTANTNE PLOĈICE

komplet od deset ploĉica razne debljine za postavljanje visine noţa
10 pieces
R4Z 450 DRZAĈI ALATA ZA UREZIVANJE I ODREZIVANJE

M3-M4
VDI 30-drţaĉ alata za odrezivanje i urezivanje visine 26mm,
moţe biti korišten za oba smjera vrtnje tj za M3 i M4
upotrebiv za alate
SANDVIK:
No. 151.2-21-20 (2mm)
No. 151.2-21-25 (2,5mm)
M3 No. 151.2-21-30 (3mm)
M4 No. 151.2-21-40 (4mm)
ISCAR
No. SGFH 26-1 (1,6mm)
No. SGFH 26-2 (2,2mm)
No. SGFH 26-3 (3mm)
No. SGFH 26-4 (4mm)
R4Z 310 DRŢAĈ ALATA ZA UNUTRAŠNJE TOKARENJE ø25MM

s dovodom rashladne tekućine kroz alat
(max. 3mm ispod osi vrtnje stroja) - VDI 30
100
ø25

Diplomski rad

100
ø32
R4Z 330 DUGI DRŢAĈ ZA UNUTRAŠNJE TOKARENJE ø25MM

120
ø25
R4Z 340 DRŢAĈ ALATA ZA UNUTRAŠNJE TOKARENJE

s dovodom rashladne tekućine kroz alat i bez odreĊenog promjera.
zaobljeni promjer se mora prethodno obraditi
- VDI 30
100
R1Z 320 STEZNA PUŠKICA ESX 25

drţaĉ stezne puškice ESX 25 promjera ø25,
ESX 25 sa internim dovoĊenjem rashladne tekućine
stezno podruĉje ø2-16mm
ø25
R1Z 410 DRŢAĈ RAZVRTAĈA

drţaĉ stezne puškice ESX 16, stezno podruĉje ø1-10mm, sa internim
ESX 16
dovoĊenjem rashladne tekućine
ø25
R1Z 400 KOMPLET REDUKCIONIH PUŠKICA

6 redukcionih puškica tj. bez provrta,ø8,10,12,16 i 20mm, komplet
6x ukljuĉuje i vijke
ø25
R6Z 890 BAR STOP

namijenjen drţaĉima za unutarnju obradu ovaj alat se koristi za definiranje
veliĉine izvlaĉenja šipke iz stezne glave, vanjski promjer ø25mm
ø25
440 410 AKSIJALNI DRŢAĈ GONJENJIH ALATA

koristi se za aksijalni prihvat alata za bušenje, glodanje i urezivanje navoja
pomoću stezne puškice , ESX 25
Stezno podruĉje ø2-16mm , i=1:1
180° okretan za180° tj za glavno i nasuprotno vreteno,
100
ESX25
100mm dugaĉak - VDI 30
440 420 RADIJALNI DRŢAĈ GONJENJIH ALATA

koristi se za radijalni prihvat alata za bušenje, glodanje i urezivanje navoja
ESX25 95 mm dugaĉak - VDI 30
95

Diplomski rad

100
ESX25

ESX2 5
VDI 30
R6Z 410 DVOSTRUKI DRŢAĈ ALATA M4

Dvostruki drţaĉ alata za rad sa oba vretena 20x20mm
M4 smjer vretena
-VDI 30 (po DIN 69880)
M4

M3 smjer vretena
-VDI 30 (po DIN 69880)
M3
R6Z 310 DVOSTRUKI KRATKI DRŢAĈ ALATA ZA UNUTARNJU

OBRADU ø32MM
s dovodom rashladne tekućine kroz alat (max. 3mm ispod osi vrtnje stroja)
- VDI 30
100
ø25

OBRADU ø32MM
- VDI 30
100
ø32
R6Z 330 DVOSTRUKI DUGI DRŢAĈ ALATA ZA UNUTARNJU OBRADU

ø25mm
- VDI 30
120
ø25
440 400 DVOSTRUKI AXIJALNI DRŢAĈ GONJENIH ALATA

koristi se za bušenje, glodanje i urezivanje navoja za glavno i nasuprotno
vreteno
180°
i=1:1 Stezanje u steznu ĉahuru,
2x ESX 25 za promjere ø2-16mm ,
100
ESX25 ESX20

VDI 30
Diplomski rad

441 400 DVOSTRUKI AKSIJALNI DRŢAĈ GONJENIH ALATA
koristi se za bušenje glodanje i urezivanje navoja za glavno i nasuprotno
vreteno
Stezanje u steznu ĉahuru, 2x ESX 25 za promjere ø2-16mm , i=1:1
100mm dug, - VDI 30
100
ESX25 ESX25
DOKUMANTCIJA
DE4 499 UPUTSTVO ZA UPORABU - NJEMAĈKI
uputstva za instalaciju, korištenje, odrţavanje i programiranje stroja
EN4 499 UPUTSTVO ZA UPORABU - ENGLESKI
DE4 400 ET 365 MAPA - NJEMAĈKI
tvrda mapa sa svim potrebnim skicama i slikovnim objašnjenjima rada
stroja
EN4 400 ET 365 MAPA - ENGLESKI
stroja
PAKIRANJE I AMBALAŢA
ZVP 343 250 TRANSPORTNA PALETA
za jednostavnu manipulaciju stroja od proizvoĊaĉa do mjesta konaĉne
instalacije
ZVP 543 150 PLASTIĈNI POKROV
plastiĉna zaštita stroja od utjecaja atmosfere. Samo za prebacivanje stroja
iz tvornice na konaĉnu lokaciju
ZVZ 343 850 TRANSPORTNA PALETA ZA GANTRY MANIPULATOR
instalacije
ZVZ 543 850 PLASTIĈNI POKROV ZA GANTRY MANIPULATOR

Diplomski rad
6.2.2 EMCO ET 365 TCM-BAR

PONUDA SADRŢI JEDAN (1) STROJ OVOG TIPA
 maksimalni promjer provrta kroz glavno vreteno (promjer sipke) 65 mm
 maksimalna duzina pripremka 250 mm
 upravljaĉka jedinica SINUMERIK 840D
 magazinom i dodavaĉem šipaka maksimalne duzine 4200 mm
 manipulatorom za odlaganje gotovih
komada na palete konvejera. 20 paleta
SLIKA 26: Prikaz stroja ET365 TC BAR sa dodavaĉem šipaka

Diplomski rad
EMCOTURN ET 365 TCM – "BAR MACHINE"
OSNOVNI MODUL
R6A S06 ET 365 TCM – "BAR MACHINE“
SADRŢI:
 12 pozicioni revolver sa VDI 30 prihvatom radijalno stezanje alata,
slijedećih karakteristika
maksimalna snaga. 6,7kW i 4000 o/min
 Mehaniĉka koĉnica glavnog vretena (0,01° inc.)
 TRANSMIT software za pojednostavljeno programiranje «C» osi
 hvataĉ komada
 suĉelje za spoj ureĊaja za odvod strugotine i ukljuĉeno / iskljuĉno
pedale stroja
 dokumentacija

Diplomski rad
PRIBORI I UREĐAJI
Integriran u stroj


GERMAN
ENGLISH
turn 332 MC




Diplomski rad

Automatska vrata
AUTO

Snaga: 300 W







Diplomski rad



Diplomski rad

586 390 STEZNA GLAVA S PROLAZNIM PUŠKICAMA 185E
Stezna glava s prolaznim puškicama 185E za promjere
ø4-65,for 185E namijenjena vretenu A2-6,

Za konjic
MK 4 / MT 4
574 660 MAST (0,25kg)

GREASE
R6Z 260 DODATNI STEZNI PRIBOR ZA POTREBNU REDUKCIJU SA 65

NA MANJE
Sastoji se od spojnice, stezne matice i drugih dijelova
R6Z 270 PLASTIĈNI ELEMENTI ZA DRŢANJE ŠIPKE MANJEG

PROMJERA OD 65:MM
Namijenjeni prilagoĊavanju na promjer šipke koja se obraĊuje
Treba najmanje 10 komada po promjeru

Diplomski rad



zauzeta svaka druga




Diplomski rad

smjer okretanja M4
M4
-VDI 30 (DIN 69880)

smjer okretanja M3
M3
-VDI 30 (DIN 69880)

smjer okretanja M4
-VDI 30 (DIN 69880)
M4

smjer okretanja M3
-VDI 30 (DIN 69880)
M3

10 pieces

M3-M4
upotrebiv za alate
SANDVIK:
No. 151.2-21-20 (2mm)
No. 151.2-21-25 (2,5mm)
M3 No. 151.2-21-30 (3mm)
M4 No. 151.2-21-40 (4mm)
ISCAR
No. SGFH 26-1 (1,6mm)
No. SGFH 26-2 (2,2mm)
No. SGFH 26-3 (3mm)
No. SGFH 26-4 (4mm)

100
ø25

Diplomski rad

100
ø32

120
ø25

- VDI 30
100

ø25

ESX 16
ø25

ø25
R6Z 890 BAR STOP

ø25

100
ESX25

95

Diplomski rad

100
ESX25

ESX2 5
VDI 30

M4 smjer vretena
-VDI 30 (po DIN 69880)
M4

M3 smjer vretena
-VDI 30 (po DIN 69880)
M3

OBRADU ø32MM
- VDI 30
100
ø25

OBRADU ø32MM
- VDI 30
100
ø32

ø25mm
- VDI 30
120
ø25

vreteno
180°
100
ESX25 ESX20

VDI 30
Diplomski rad

vreteno
100mm dug, - VDI 30
100
ESX25 ESX25
DOKUMANTCIJA
stroja
stroja
instalacije
instalacije

Diplomski rad
6.2.3 EMCO ET 365MC TCM-BAR

PONUDA SADRŢI JEDAN (1) STROJ OVOG TIPA
 maksimalni promjer provrta kroz glavno vreteno (promjer sipke) 65 mm
 maksimalna duzina pripremka 250 mm
 upravljaĉka jedinica SINUMRIK 840D
 magazinom i dodavaĉem šipaka maksimalne duzine 4200 mm
 manipulatorom za odlaganje gotovih
komada na palete konvejera. 20 paleta
SLIKA 27: Prikaz stroja ET365MC TCM BAR sa dodavaĉem šipaka

Diplomski rad
EMCOTURN 365 MC- TCM – „BAR MACHINE“
OSNOVNI MODUL
R6A S06 ET 365 MC - TCM – "BAR MACHINE"
sadrţi:
 hvataĉ komada
 suĉelje za spoj ureĊaja za odvod strugotine i ukljuĉeno/iskljuĉno
pedale stroja
 dokumentacija
R6A B03 REVOLVER SA GONJENIM ALATIMA
12 pozicioni revolver sa VDI 30 prihvatom radijalno stezanje alata,

slijedećih karakteristika: maksimalna snaga.: 6,7kW i 4200 o/min.
Ukljuĉuje:
C C  C-os na nasuprotnom vretenu
 Mehaniĉka koĉnica glavnog vretena (0,01° ".)
 Mehaniĉka koĉnica nasuprotnog vretena (0,01° ".)
 TRANSMIT software za pojednostavljeno programiranje "C" osi

Diplomski rad
PRIBORI I UREĐAJI
Integriran u stroj


GERMAN
ENGLISH
turn 332 MC




Diplomski rad

Automatska vrata
AUTO

Snaga: 300 W







Diplomski rad



Diplomski rad

586 390 STEZNA GLAVA S PROLAZNIM PUŠKICAMA 185E
Stezna glava s prolaznim puškicama 185E za promjere
ø4-65,for 185E namijenjena vretenu A2-6,

Za konjic
MK 4 / MT 4
574 660 MAST (0,25kg)

GREASE
R6Z 260 DODATNI STEZNI PRIBOR ZA POTREBNU REDUKCIJU SA 65

NA MANJE
Sastoji se od spojnice, stezne matice i drugih dijelova
R6Z 270 PLASTIĈNI ELEMENTI ZA DRŢANJE ŠIPKE MANJEG

PROMJERA OD 65:MM
Namijenjeni prilagoĊavanju na promjer šipke koja se obraĊuje
Treba najmanje 10 komada po promjeru

Diplomski rad



zauzeta svaka druga




Diplomski rad

smjer okretanja M4
M4
-VDI 30 (DIN 69880)

smjer okretanja M3
M3
-VDI 30 (DIN 69880)

smjer okretanja M4
-VDI 30 (DIN 69880)
M4

smjer okretanja M3
-VDI 30 (DIN 69880)
M3

10 pieces

M3-M4
upotrebiv za alate
SANDVIK:
No. 151.2-21-20 (2mm)
No. 151.2-21-25 (2,5mm)
M3 No. 151.2-21-30 (3mm)
M4 No. 151.2-21-40 (4mm)
ISCAR
No. SGFH 26-1 (1,6mm)
No. SGFH 26-2 (2,2mm)
No. SGFH 26-3 (3mm)
No. SGFH 26-4 (4mm)

100
ø25

Diplomski rad

100
ø32

120
ø25

- VDI 30
100

ø25

ESX 16
ø25

ø25
R6Z 890 BAR STOP

ø25

100
ESX25

95

Diplomski rad

100
ESX25

ESX2 5
VDI 30

M4 smjer vretena
-VDI 30 (po DIN 69880)
M4

M3 smjer vretena
-VDI 30 (po DIN 69880)
M3

OBRADU ø32MM
- VDI 30
100
ø25

OBRADU ø32MM
- VDI 30
100
ø32

ø25mm
- VDI 30
120
ø25

vreteno
180°
100
ESX25 ESX20

VDI 30
Diplomski rad

vreteno
100mm dug, - VDI 30
100
ESX25 ESX25
DOKUMANTCIJA
stroja
stroja
instalacije
instalacije

Diplomski rad
6.2.4 OSTALI ELEMENTI PONUDE

 1 linearni konvejer za punjenje i praţnjenje kruţnog konvejera paletama.
 1 kruţni konvejer za posluţivanje strojeva
 svaki stroj je opremljen ureĊajem za odvoĊenje strugotine iz radnog prostora stroja
 3 pomoćna konvejera za odvoz strugotine sa ureĊaja za odvod strugotine u centralni kontejner
strugotine
 2 manipulatora za punjenje dodavaĉa šipaka za dva stroja
 1 robot maksimalne nosivosti 5 kg i 3 stupnja slobode za opsluţivanje 2 BAR stroja
 linearni nosaĉ za robot
 50 paleta za pripremke i gotove komade.
 specificirane drţaĉe alata i alate za 3 mjeseca rada.
 rezne ploĉice i druge rezne alate za 3 mjeseĉnu proizvodnju
 Ostala dodatna proizvodna oprema koja ukljuĉuje:
 jedan ureĊaj za prednamještanje i mjerenje alata firme ZOLLER
 kompletan kontrolni stol za nadgledanje rada sistema
 2 x centralno duplex raĉunalo za nadgledanje rada sistema
 SAFETY FENCE (sigurnosna granica) za autorizirani pristup konvejerima i robotu
6.2.5 KONCEPCIJA MANIPULACIJE PALETA

Prikaz koncepcije manipulacije paletama daje uvid u ostvarena preklapanja transportnih
operacija. Ovakvim pristupom smanjuju se ukupna vremena, koja imaju dominantni udio u
ukupnom vremenu izrade. Smanjenjem transportnih vremena ostvaruje se najveća ušteda,
proizvodna cijena opada pa raste mogući profit.
Na slijedećim slikama objašnjen je rad sustava na dvije kritiĉna operacije. Prvi sluĉaj opisuje
tok i prostorni raspored paleta u operaciji donošenja pripremaka na stroj (SLIKA 28), ova operacija
se odvija samo za "CHUCK" strojeve, dok se pripremci za "BAR" strojeve dopremaju iz
pripadajućih spremnika šipaka. Drugi sluĉaj opisuje tok i prostorni raspored paleta koje su
napunjene gotovim proizvodima i njihov transport sa stroja do skladišta gotovih proizvoda
(SLIKA 29).
Prebacivanje pripremaka sa
palete stanica za odlaganje na
magazin pripremaka i gotovih
komada stroja pomoću
manipulatora- iskljuĉivo na
CHUCK strojevi
ULAZ
PRIPREMAKA
i POVRAT
PRAZNIH PALETA
LINEARNI
KONVEJER
SLIKA 28: Opis manipulacije paleta s pripremcima  "NA STROJ"

Diplomski rad
Obzirom da BAR strojevi koriste pripremke koji se "dopremaju" iz šipaka, njihovi pripremci ne
sudjeluju u operaciji "NA STROJ". Pripremci za CHUCK strojeve dopremaju se paletama u koliĉini
od ĉetiri komada. Stroj, odnosno njegov upravljaĉki kompjutor, izdaje nalog za dostavu pripremaka
nakon otpreme palete s gotovim pripremcima. U tom se trenutku u magazinu pripremaka/obradaka
nalaze ĉetiri upraţnjena mjesta, koja bivaju popunjena pripremcima netom pristigle palete uz pomoć
manipulatora na stroju. Potrebno je naglasiti da je obradno vrijeme jednog ciklusa, koji predstavlja
ukupni pomoću paleta prenosivi broj obradaka, veće od maksimalnog predvidivog zastoja
konvejera. Potrebna "BREAKDOWN" analiza neće biti prikazivana u ovome radu.
KRUŢNI
KONVEJER
STANICA ZA
ODLAGANJE
GOTOVIH
KOMADA NA
PALETE
IZLAZ
GOTOVIH
KOMADA
I ULAZ LINEARNI
PRAZNIH PALETA KONVEJER
SLIKA 29: Opis operacije s paletama gotovih pripremaka  "SA STROJA"
NAPOMENE:
 BAR strojevi ne primaju pripremke, pa i lijeva i desna stanica za odlaganje
naizmjeniĉno primaju prazne palete i odašilju pune.
 Paleta dimenzije 800x800 mm moţe sadrţavati 4 pripremka (Pozicije tipa "A").
 Paleta gotovih komada dimenzije 800x800 mm moţe primiti 4 gotova komada
obraĊena na "CHUCK" strojevima (pozicije tipa "A") i 64 pozicije obraĊene na
BAR strojevima (pozicije tipa "B" i "C")
Putanja i logika operacije "SA STROJA" slijedi logiku operacije "NA STROJ", ali kompjutori, u
ovome sluĉaju svih strojeva, izdaju zahtjev za praznom paletom gotovih obradaka odmah nakon
poĉetka izrade prvog pripremka, a nakon popunjena magazina pripremaka/obradaka. Pristigla
paleta direktno se puni gotovim pripremcima bez meĊuodlaganja u magazin i otprema se po
završetku cjelokupnog procesa koji iznosi ĉetiri obradka za CHUCK ili 64 obradka za BAR
strojeve. U sluĉaju zastoja rada konvejera i nemogućnosti dopreme prazne palete, obradci se
privremeno odlaţu u magazin pripremaka/obradaka. Za potrebe ove operacije takoĊer vrijedi već
spomenuti proraĉun "BREAKDOWN" analize.

Diplomski rad
6.2.6 TLOCRT NOVE TVORNICE

Raspored strojeva u novoj tvornici u konaĉnom rješenju dan je slikom (SLIKA 30). Do ovog se
rješenja došlo prethodno spomenutim razmatranjima, a uz pomoć tvrtke proizvoĊaĉa strojeva. Pri
analizi i odabiru pravilnog rješenja korišteni su programski paket PRO/ENGINEER, s pripadajućim
odgovarajućim modulima i samostalno razvijeni alat pod nazivom UIS (Universal Implementation
System), s pripadajućim odgovarajućim modulima. Ekonomska analiza će dokazati da predstavljeno
rješenje udovoljava svim ekonomskim zahtjevima postavljenim od strane managementa tvornice te
osigurava opstojnost tvrtke u konkurentom okruţju.
Izgled tvornice nakon dovršene implementacije dan je slikom. Dodani su detalji pojedinih dijelova
radi bolje preglednosti. Detaljan prikaz priloţen je u prilozima (PRILOG 9)
2 linearna ( denivelirana )konvejera

za odvoz strugotine
Mjesto za
alternativni
stroj tipa ET
365
TCM-CHUCK
KONTROLNA JEDINICA
NA UTOVARNO/
ISTOVARNOM MJESTU
KRUŢNI KONVEJER
Dodavac šipaka
ET 365MC TCM-BAR
Denivelirani
Prolazi
Magazin šipaka 4200mm
ET 365MC TCM-CHUCK
Denivelirani
Bubanj s dodatnim
alatima
Magazin za 20
odnosno 10
komada s
manipulatorom Robot:
- nosivosti 5 kg
IZNAJMLJENI
PROSTOR
Prolazi
- 3+3 slobode
Dodavac šipaka gibanja
ET 365TC-BAR
ET 365MC TCM-CHUCK

TVORNICE
SKLADIŠTE
ŠIPAKA
ET 365MC TCM-CHUCK ET 365MC TCM-CHUCK
MANIPUALTOR ZA
SIGURNOSNA PRETOVAR PALETA
GRANICA
Alatnica IZLAZ/ IZLAZ/

ULAZ ULAZ
LINEARNI KONVEJER
STRUGOTINA
SKLADIŠTE
SGD MATERIJALA
SLIKA 30: Tlocrt nove tvornice

Diplomski rad
KONTROLNA JEDINICA
NA UTOVARNO/
ISTOVARNOM MJESTU
KRUŢNI KONVEJER
Dodavac šipaka
ET 365MC TCM-BAR
Prolazi
ET 365MC TCM-CHUCK
Magazin za 20
Bubanj s dodatnim odnosno 10
alatima komada s
- nosivosti 5 kg
Prolazi
- 3+3 slobode
ET 365TC-BAR
ET 365MC TCM-CHUCK
SLIKA 31: Detalj rasporeda s BAR strojevima

Diplomski rad
7 RAZRADA TEHNOLOGIJE ZA
NOVU OPREMU
7.1 P R O J E K T I R A N J E N O V E T E H N O LO G I J E
7.1.1 PRINCIP IZBORA ALATA

Nova tehnologija bazirana je na definiranju kompleta alata potrebnog za obradu na
odabranim strojevima. Dva su osnova pravila korištena za definiranje izbora alata i to:
1. Cjelokupni sistem alata treba biti baziran na maksimalnom korištenje ploĉica od tvrdog
metala. Razlog za ovu odluku zasnovan je na ţelji smanjenja logistiĉkog obima posla
voĊenja evidencije o preostalom mogućem broju brušenja alata za novu upotrebu.
2. Glavni dobavljaĉ reznog alata prije poĉetka modernizacije tvornice bila je domaća, tj.
austrijska firma PLANSEE TIZIT. Dobri odnosi i zadovoljstvo tvornice kvalitetom,
rokovima isporuke alata i prodajnom podrškom bili su glavni uvjeti donošenja odluke o
zadrţavanju PLANSEE TIZIT-a kao glavnog dobavljaĉa alata u budućnosti
7.1.1.1 Odabir kompleta alata

Ovdje definirani kompleti alata sastoje se od slijedećih elemenata:
1. Strojnog drţaĉa alata u sistemu VDI30 za prihvat alata u revolversku glavu stroja.
2. Drţaĉa rezne ploĉice s presjekom drţaĉa, koji odgovara dimenzijama strojnog drţaĉa alata.
3. Rezne ploĉice koja oblikom, geometrijom i strukturom odgovara tipu materijala koji se
obraĊuje
4. Ostalim dijelovima kompleta alata koji omogućuju pravilno i efikasno stezanje i
podešavanje alata u odnosu na pripremak/izradak i/ili sam stroj
Redoslijed izbora alata kreće upravo obrnutim redom od prethodno navedenog, tj. od izbora oblika
geometrije ili strukture rezne ploĉice. U daljnjem tekstu bit će detaljno objašnjen princip izbora
alata za jedan zahvat s detaljnim podacima o izboru cjelokupnog kompleta alata.
Kao primjer koristit će se zahvat grubog uzduţnog i popreĉnog tokarenja (vanjskog), koje se
pojavljuje kao jedan od prvih zahvata u obradi gotovo svih pozicija.

Diplomski rad
7.1.1.1.1 Izbor strukture tvrdog materijala

Struktura tvrdog metala bira se po principu parova "MATERIJAL OBRADE-MATERIJAL REZNE PLOĈICE".
U tu svrhu gotovo svi proizvoĊaĉi reznih ploĉica imaju takozvanu "ruţu" strukture ploĉica koju
koriste u definiranju i lakšem izboru materijala ploĉice. Šest razliĉitih boja polja ukazuju na šest
tipova materija obrade, kao što to prikazuje slika (SLIKA 32):
PLAVO POLJE Nelegirani i legirani ĉelik

ŢUTO POLJE NehrĊajući ĉelik
CRVENO POLJE Sivi lijev
ORANŢ POLJE Specijalne vatrootporne legure
ZELENO POLJE Laki metali
BIJELO POLJE Super tvrdi materijali
SLIKA 32: Prikaz izgleda "ruţe" s objašnjenjem
Svako trokutasto polje sa slike (SLIKA 32) podijeljeno je na tri dijela za tri vrste obrade i to:
R - Grubu obradu
M - Polu finu obradu
F - Finu obradu
Tako primjer prikazane naljepnice s ruţom korištenja ukazuje da se rezne ploĉice isporuĉene u
takvom pakovanju mogu primarno i efikasno (puna toĉka) koristiti za polu finu (SREDNJI
TRAPEZ) obradu nelegiranih i legiranih ĉelika (PLAVO POLJE) te dodatno(prazna toĉka) za grubu
obradu (VELIKI TRAPEZ) istih materijala te finu obradu (MALI TROKUT) sivog lijeva
(CRVENO POLJE).
Imajući u vidu da je većina materijala izradaka grupa "A", "B" i "C" svrstana u grupu nelegiranih
ĉelika (ST.32-3), sugestija proizvoĊaĉa alata PLANSEE TIZIT preporuĉa korištenje kvalitete
poznate pod trgovaĉkim nazivom Gm507 (Gold Master 507) s ISO oznakom P15. Pripadajuća
geometrija ploĉice ili, preciznije reĉeno, mikro geometrija same oštrice alata definirana je kodom
"TMR".

Diplomski rad
7.1.1.2 Izbor oblika rezne oštrice i općih preporuka režima rada

Oblik oštrice prilagoĊuje/bira se prema obliku pripremka i vrsti obrade koja će se tim alatom
obaviti. Budući se prvi zahvat obrade na tokarilicama najĉešće tiĉe operacije poravnavanja ĉela i
prve grube uzduţne obrade, to se bira takav oblik ploĉice koji mora zadovoljiti uvjetima:
 zahtijevane dubine rezanja (veliĉina ploĉice)
 stabilnosti obrade (romb oblik ploĉice s jednim kutom od 80 stupnjeva)
 radijusom vrha oštrice od najmanje 1.2 mm.
SLIKA 33: Odabir radijusa oštrice alata iz kataloga proizvoĊaĉa alata[16]
Prema navedenim uvjetima izabrana ploĉica ima ISO oznaku: CNMG 120412EN-TMR- Gm507
SLIKA 34: Izgled odabrane ploĉice

Diplomski rad
Nakon izbora rezne ploĉice mogu se u pripadajućim katalozima pronaći i preporuĉene veliĉine
reţima rada koje za srednju tvrdoću materijala od 125 HB, što je većina materijala koje tvornica
koristi, daju veliĉine brzina rezanja v, odnosno, posljediĉno i veliĉinu v'.
SLIKA 35: Prikaz tablice reţima rada iz kataloga proizvoĊaĉa alata [16]
Podruĉje brzine rezanja za odabranu reznu ploĉicu :
v  250  450 m  min

  v'  4,17  7,5 m s 

Diplomski rad
Dubina rezanja, pripadni posmak i njihov meĊusobni odnos biraju se prema shemi reţima rada koja
se nalazi u katalogu proizvoĊaĉa (SLIKA 36). SmeĊe (veće) podruĉje je od interesa u ovom
primjeru obzirom da se isto podruĉje odnosi na odabranu reznu ploĉicu CNMG 120412EN-TMR-
Gm507.
SLIKA 36: Prikaz dubine rezanja i pripadajućeg posmaka iz kataloga proizvoĊaĉa alata
7.1.1.3 Izbor držača rezne pločice

Drţaĉ rezne ploĉice treba udovoljiti uvjetima prihvata rezne ploĉice i dimenzijama strojnog drţaĉa
alata. Izborom naĉina stezanja rezne ploĉice pomoću vijka je sistem MAXILOCK S, kao što
prikazuje dolje priloţena slika (SLIKA 37). ISO oznaka drţaĉa rezne ploĉice je: SCLCL2020K12
REZNA PLOĈICA
VIJAK ZA STEZANJE
REZNE PLOĈICE
PODLOŠKA STEZNE
PLOĈICE
ĈAHURA S
NAVOJEM
SLIKA 37: Prikaz sistema MAXILOCK S

Diplomski rad
7.1.1.4 Izbor strojnog držača alata

Navedeni drţaĉ rezne ploĉice koristi se zajedno sa strojnim drţaĉem alata koji ima proizvoĊaĉku
oznaku R4Z 410 (SLIKA 38). Izabrani drţaĉ sastavni je dio specifikacije strojeva priloţenih u
poglavlju (6) ovog rada.
M4
SLIKA 38: Radijalni lijevi drţaĉ alata -VDI 30 (DIN 69880)
U sluĉajevima racionalizacije mjesta u revolverima alata na strojevima s lijevim glavnim i desnim

nasuprotnim vretenom (ET 365MC-TCM-"Chucker" ili ET 365MC-TCM-"Bar-Machine" ) moţe se
spomenuti drţaĉ rezne ploĉice SCLCL2020K12 koristiti s dvostrukim strojnim drţaĉem alata R6Z
410 prikazanim shematski na donjoj slici (SLIKA 39) s mjestom za jedan lijevi i jedan desni drţaĉ
rezne ploĉice.
M4
SLIKA 39: Dvostruki radijalni drţaĉ alata za rad s oba vretena - VDI 30 (po DIN 69880)

Diplomski rad
7.1.2 PRINCIP IZBORA I PRORAČUNA REŽIMA RADA

Princip izbora reţima rada pri razradi nove tehnologije baziran je na nekoliko osnovnih pravila:
 Kao glavni kriterij pri definiranju reţima rada korišten je stabilnost pripremka/izratka
prilikom obrade. U uvjetima stabilnog stezanja, što je bio uglavnom sluĉaj kod razrade nove
tehnologije, stezanje nije bilo ograniĉavajući faktor pri definiranju reţima rada
 Operacije grube obrade imale su za cilj maksimalno dopustivo (otprilike 90%) korištenje
instalirane snage stroja
 Operacije fine
 Kao završni kriterij izraĉuna reţima rada korišten je princip ekonomskog vijeka trajanja
rezne oštrice. Princip podrazumijeva takav izbor reţima rada koji rezultira s proklamiranim
vijekom trajanja oštrice dobivenim od strane proizvoĊaĉa alata ili kroz vlastite pokuse unutar
razvoja tehnologije tvornice.
 Gotovo sve operacije grube, polu fine i fine obrade izvoĊene su uz korištenje rashladnih
sredstava prema preporukama proizvoĊaĉa alata i ograniĉenjima te sugestijama proizvoĊaĉa
strojeva.
7.1.2.1 Izbor režima rada za grubu obradu

Korištenje maksimalno instalirane snage stroja dopustivo je pri obradi relativno kratkih
komada gdje vrijeme korištenja maksimalne snage ne prelazi nekoliko sekundi. Dostizanjem kraja
jednog prolaza, snaga stroja pada pri povratku alata u novu startnu poziciju rezanja na veliĉinu
snage praznog hoda. U sluĉajevima obrade veoma dugih komada (primjer su strojevi tipa dugo
hodne blanjalice, portalne glodalice), pri izraĉunu reţima rada za grubu obradu mora se koristiti
snaga definirana s 100% uĉestalošću korištenja, a koja je otprilike 10-20% manja od nominalne
snage stroja. Pri operacijama na univerzalnim tokarilicama takvo ograniĉenje, zbog prirode procesa
rezanja, ne igra znaĉajnu ulogu.
Polazna veliĉina u izraĉunu reţima rada je veliĉina preporuĉene brzine rezanja . Ta se veliĉina bira
po principu objašnjenom u prethodnom poglavlju ( poglavlje 7.1.1.2 ). Ta sugestija daje raspon
veliĉine brzine rezanja kao:
v  250  450 m min

  v'  4,17  7,5 m s
Razrada primjera grube obrade pozicija grupe "A", prikazana novom tehnologije unutar OPERACIJE
1, FAZE 30: TOKARENJE VANJSKO GRUBO S DODATKOM 1 mm - polazi od veliĉine izabrane brzine
rezanja od:
v  400 m min
  v'  6.67 m s 
Snaga glavnog vretena, upotrebom navedene veliĉine brzine rezanja, rezultira s dopustivom
vrijednošću glavne sile rezanja
P
F N
v

Diplomski rad
Sila rezanja "F" definirana je veliĉinama specifiĉne sile rezanja "k s1.1." , dubine rezanja "a" i
posmaka "f" kao:
F  k s1.1  a  f N
gdje je: P nazivna snaga stroja u 1800 [W]
 stupanj korištenja instalirane snage 0,9
v glavna brzina rezanja 6,67 m s 

k s1.1 specifiĉna sila rezanja prema [10] 820  10 6 N m 2
a izabrana dubina rezanja 0,004 [m]

f veliĉina posmaka po okretaju
SLIKA 40: Prikaz potrebnih tablica za izbor vitkosti strugotine
Pravilan izbor vitkost strugotine garantira sitno sjeckani oblik strugotine pogodan za njenu daljnju
manipulaciju:
a
y  y  4 8  y  6
f
i uvrštenjem relacije u izraz za silu rezanja moguće je izraĉunati potrebnu veliĉinu posmaka po
okretaju kao:
P
F  k s1.1  a  f  k s1.1  (f  y)  f  k s1.1  f 2  y N 
v
odakle slijedi
f 
P
v  k s1.1  y

18000  0,9
6,67  820  10 6  6
 0,0007026 m
okr
 
f  0,70 mm  okr

Ovako izraĉunati i korišteni reţimi rada rezultirat će maksimalnim dopuštenim korištenjem
instalirane snage stroja, oĉekivanim vijekom trajanja rezne oštrice i formom strugotine koja
udovoljava zahtjevima za njeno efikasno odvoĊenje iz radnog prostora stroja i daljnju manipulaciju
putem centralnog sistema za odvod strugotine van proizvodne hale..
Diplomski rad
7.1.3 IZBOR REŽIMA RADA ZA FINU OBRADU

Analizom radnih naloga utvrĊeno je da se na većini pozicija zahtjeva hrapavost obraĊenih površina
koja odgovara standardnoj vrijednosti hrapavosti N8 s izuzetkom velike većine brtvećih prstenova
koji se pojavljuju iskljuĉivo na komadima pozicije A, a zahtijevaju hrapavost ne veću od N7. Stoga
će u nastavku biti objašnjen postupak za postizanje hrapavosti površine koja odgovara standardnom
nazivu N8.
Što predstavlja hrapavost N8? Hrapavost N8 predstavlja takvu kvalitetu površine koja na
standardom definiranoj duljini "f'" nema razlike najviše i najniţe toĉke, svoje mikro površine, veće
od Rtmax= 18 m. Slijedeća finija kvaliteta hrapavosti površine, N7, definirana je veliĉinom
Rtmax= 12,5 m. Shematski prikaz udaljenosti "f" i veliĉine Rtmax dan je slikom (SLIKA 41)
SLIKA 41: Prikaz hrapavosti obraĊene površine
Prije odreĊivanja potrebnih reţima rada za postizanje ţeljene hrapavosti površine potrebno je
poznavati:
 vrstu zahvata (tokarenje unutarnje ili vanjsko, glodanje, …itd.)
 dubinu rezanja
 alat (vrsta)
 geometriju alata (posebno radijus vrha oštrice)
Pri odreĊivanju reţima obrade treba voditi raĉuna o dozvoljenim veliĉinama posmaka, koje ne
smiju biti prekoraĉene, obzirom na korišteni radijus vrha oštrice alata, a dane su tablicom (Tablica
16) [7] i [8].
RADIJUS VRHA DOZVOLJENI POSMAK

OŠTRICE [OKR/MIN]
R 1,6 0,31
R 1,2 0,29
R 0,8 0,22
R 0,5 0,16
R 0,4 0,15
Tablica 16: Dozvoljeni posmaci u odnosu na vrh oštrice alata za postizanje hrapavosti površine N8
Veoma je vaţno naglasiti da ova tablica vrijedi samo uz uvjet da je dubina rezanja veća od radijusa
vrha oštrice alata.
Kako se na ovim pozicijama uvijek izvodi zahvat finog tokarenja, unutarnjeg i vanjskog, isti se
koristi za postizanje dva cilja: dovoĊenje obraĊivane površine na mjeru i postizanje ţeljene
hrapavosti površine. Dubina obrade pri ovim operacijama uvijek iznosi 1 mm, a upotrebljavani alati
redom imaju radijuse vrha oštrice manje od 1, tako da je ispunjen osnovni uvjet za upotrebu gore
prikazane tablice (Tablica 16).

Diplomski rad
7.2 R A Z R A D A T E H N O L O G I J E K O R I Š T E N JE M NO V E O P R E M E
7.2.1 PLAN IZRADE POZICIJA A

U prilogu (PRILOG 5) priloţen je kompletni tehnološki postupak razrade nove tehnologije za
kompleksnu poziciju "A".
SLIKA 42: Izometriĉki prikaz Pozicije A
7.2.2 PLAN IZRADE POZICIJA B

kompleksnu poziciju "B".
SLIKA 43: Izometriĉki prikaz Pozicije B

Diplomski rad
7.2.3 PLAN IZRADE POZICIJA C

kompleksnu poziciju "C".
SLIKA 44: Izometriĉki prikaz Pozicije C
Pregled nove tehnologije i proraĉun kapaciteta po strojnim grupama i projektiranoj tehnologiji dat je
tabliĉnim prikazom (Tablica 17).
Tehnološka razrada STROJNE GRUPE

POZICIJA Broj ET 365MC ET 365 ET 365MC
tPZ t1 Vel. Ser. Ukupno Naloga TCM TCM-BAR TCM-BAR
[min] [min] [kom] [kom] # [dan/stroju] [dan/stroju] [dan/stroju]
A 15 65,89 20 33.000 1.650 1.527,21 - -
B 15 6,14 40 48.000 1.200 - 218,22 -
C 15 7,81 60 36.600 610 - - 204,81
Broj strojeva u jednoj grupaciji 8 1 1

Broj smjena u kojim se strojne grupe koriste 3
Tablica 17: Prikaz utroška tehnološkog vremena s rasporedom po strojnim grupama

Diplomski rad
Primjenom grupne tehnologije i naĉina terminiranja koji slijedi taj princip, te tehnološki definiranih
veliĉina prednamještanja stroja (kapacitet definiran PRIPREMNO-ZAVRŠNIM VREMENOM od otprilike
15 minuta po novoj tehnologiji) dobiven je manji realno raspoloţivi kapacitet. Razlog takvom
manjku leţi u ĉinjenici da je pripremno-završno vrijeme potrebno na stroju tek za svaku 10-tu
lansiranu seriju. Takav proraĉun pokazuje, meĊutim, istu razinu potrebnih kapaciteta strojnih grupa,
tj. broj strojeva kao što prikazuje i tablica (Tablica 18).
 t 1  Ukupno dan 
Br.Na log a
KAPACITET  t pz 
10  stroju 
KAPACITET t pz  Br.Na log a  t1  Ukupno

BSSG   strojeva 
BRD  BS  8 BRD  BS  8
Tehnološka razrada STROJNE GRUPE

POZICIJA Vel. ET 365MC ET 365 ET 365MC
tPZ t1 Ser. Ukupno Broj Naloga TCM TCM-BAR TCM-BAR
[min] [min] [kom] [kom] # [dan/stroju] [dan/stroju] [dan/stroju]
A 15 65,89 20 33.000 165 1.511,74 - -
B 15 6,14 40 48.000 120 - 205,97 -
C 15 7,81 60 36.600 61 - - 199,09
Broj strojeva u jednoj grupaciji (BSSG) 8 1 1

Broj smjena u kojim se strojne grupe koriste 3
Tablica 18: Prikaz utroška tehnološkog vremena uz upotrebu grupne tehnologije
Razlog tako maloj razlici je relativno niska veliĉina pripremno-završnih vremena prekrivena
paralelnim procesima programiranja i prednamještanja alata.

Diplomski rad
7.3 R E O R G A N I Z A C I J A U P O D S I S T E M U L JU D S K I H R E S U R S A
Promjenu opreme i proizvodnog sistema morale su pratiti organizacijske i kadrovske
promjene. Nova politika tvrtke prema zaposlenima pokazivala je veliku brigu oko sudbine radnika i
njihovih porodica. Tako se nije pristupilo jednostavnom zakonski propisanom naĉinu otpuštanja
radnika, nego su radnici, kako je već napomenuto, preusmjereni u kooperativni odnos. Sedam je
radnika, zbog svojih godina, moralo otići u penziju te je u dogovoru sa vlasnicima isplaćena, inaĉe
neobavezna, otpremnina u visini šest prosjeĉnih mjeseĉnih plaća. Isti tretman primilo je trideset i
dvoje radnika koji su prešli u kooperativni odnos. Za njih je bilo osigurano školovanje na podruĉju
managementa koje je tvornica organizirala o svom trošku, a poradi bolje pripreme istih na trţišne
uvjete poslovanja s kakvima do sada nisu imali doticaja. Tvornica je preuzela brigu i troškove
školovanja odreĊenog dijela mladog kadra iz redova porodica spomenutih radnika za vlastite
potrebe u budućnosti. U svrhu navedenih aktivnosti i aktivnosti na podruĉju prekvalifikacije
preostalog kadra, tvornica je predviĊala investicije u visini od oko osam stotina tisuća eura. Nakon
obavljene prekvalifikacije i kadrovskih promjena, izmijenjena je kadrovska slika zaposlenih u
tvornici.
Raspored i struktura zaposlenih nakon reorganizacije u tvornici, dan je tablicom (Tablica 19).
BROJ KVALIFIKACIJE ZAPOSLENIH

POZICIJA /ODJEL /ZADUŢENJA SS
HAK/
VSS
SPEC/
RADNIKA HTL VSS+
6 u nadgledanju proizvodnog sistema - 6 - -

4 u kontroli proizvodnje 1 2 1 -
12 u skladištu alata 8 4 - -
6 prednamještanje alata i postavljanje 4 2 - -
alata na strojeve
3 u skladištu materijala 2 1 - -
u pripremi pripremaka i ostalim
2 1 1 - -
operacijama odrezivanja
12 u odrţavanju 6 6 - -
4 u vanjskom i unutarnjem transportu 4 - - -
12 u operativnoj pripremi rada 3 7 2 -
16 u pripremi rada 2 10 4 -
6 Informatiĉki odjel - 6 - -
7 u konstrukciji 1 2 4 -
12 u prodaji 4 5 3 -
7 u nabavi 4 2 1 -
4 u managementu - 1 1 2
44 na ostalim poslovima 24 15 5 -
157 UKUPNO ZAPOSLENA RADNIKA 64 70 21 2
Tablica 19: Struktura i kvalifikacije zaposlenih u novom proizvodnom sustavu
Kao što je vidljivo, u strukturi zaposlenih prisutan je znaĉajan pomak u kvalifikaciji zaposlenih ka
višoj struĉnoj spremi. Ovo nije iznenaĊujuće kada se uzme u obzir da je povećanjem tehnološkog
nivoa tvornice došlo do znaĉajnije potrebe za kvalificiranijim kadrom.

Diplomski rad
8 EKONOMSKA ANALIZA
Nakon svih završenih analiza plan je bilo moguće implementirati samo u sluĉaju da je
moguće dokazati isplativost i povrativost investicije. Ova je analiza imala za cilja dokazati
isplativost i sigurnost investicije investitorima i, posebno, vlasnicima tvornice. Trţišne sposobnosti
buduće tvornice već su elaborirane, pa se one u ekonomskoj analizi neće posebice spominjati.
8.1 G L O B A L N E I N V E ST I C I J E
Globalne investicije ticale su se jednokratnih, lako mjerljivih troškova.
VRSTA TROŠKA ILI SALDA IZNOS U €

Adaptacija hale -500.000
Sveukupni troškovi obrazovanja -250.000
Idejni projekt -200.000
Trošak konzultantske firme -1.000.000
Otpremnine -468.000
Prodaja starih strojeva +640.000
Vlastita sredstva +1.750.000
UKUPNI SALDO -28.000
Tablica 20: Struktura globalnih troškova
Vidljivo je da se globalne investicije prebijaju sa sredstvima koja stoje tvornici na raspolaganju.

Relativno mali minus ukupne bilance bit će ukljuĉen pri planiranju kredita, ĉiji se iznos obiĉno
zaokruţuje na višu relevantnu brojku, pa time, obzirom na oĉekivani red veliĉine investicije, ovaj
iznos postaje zanemariv.
8.2 E K O N O M S K A A N A L I Z A S T A R E T V O RN I C E
Proraĉun troškova stare tvornice bio je potreban radi sagledavanja ukupnih rezultata
predviĊenog projekta raĊen je prema literaturi [2].
Proraĉun cijene svest će se na jednostavnu formulu u kojoj su zbrojeni troškovi materijala i troškovi
obrade. Proraĉun je proveden za svaku operaciju zasebno. Opća formula za ovaj proraĉun glasi:
C p  C mtr  C obr
odnosno, proširujući formulu:
 t pz   t pz 
C p  m mtr  c mtr    1  t 11   c obr 1  ...   n  t 1n   c obr n
 n   n 

Diplomski rad
gdje je:
Cp Cijena proizvodnje € kom
C mtr Trošak materijala po obradku € kom
Cobr Cijena obrade € kom
m mtr Masa materijala kg 
c mtr Cijena materijala € 
t pz n Pripremno-završno vrijeme n-te operacije min 
n Veliĉina serije
t 1n Ukupno vrijeme n-te operacije min 
c obr n Cijena obrade n-te operacije € min 
 Masa materijala raĉuna se iz volumena i specifiĉne gustoće
2
D
m mtr    h 
2
gdje je: D Promjer polaznog pripremka m
h Visina polaznog pripremka m
 Ludolfov broj
 kg 
 Specifiĉna gustoća za ST34-3  m 3 
Pojedine vrijednosti su konstantne, kao što je, na primjer, cijena materijala:
c mtr  1,13 € 
 kg 
dok druge vrijednosti zadrţavaju svoju fizikalnu i matematiĉku konstantnost:
  3,14
  7.852 kg 3 
 m 
Cijenu radnog sata već je teţe izraĉunati, no priroda proizvodnog procesa omogućit će neka
skraćenja u proraĉunu. Cijena proizvodnog sata sastoji se od troška radne snage, troška alata i troška
amortizacije svedenog na jedan sat. Ovaj se posljednji, u proizvodnom sustavu u kojem su strojevi i
oprema amortizirani, dokida. Kako je u ovoj tvornici oprema amortizirana, za svakim strojem radi
po jedan radnik , a cijena utroška alata je svedena na prosjek utroška alata za cijelu tvornicu, moţe
se izvesti cijena obrade neovisno o operaciji, odnosno stroju na kojem se izvodi. Tako cijena obrade
proizlazi iz:

Diplomski rad
 Cijena radne snage

Mjeseĉna plaća: 2000 €
CR 
C pl  f €
hm
 
h
CR 
2000  1,53
180
 17,11 €
h
 
gdje je: C pl Iznos mjeseĉne plaće 2.000 €
f Konverzijski faktor bruto plaće 1,54
hm Broj radnih sati u mjesec dana 180 h
 Cijena alata po satu: c A  5 € h

 Ukupna cijena proizvodnog sata iznosi:
c obr  C R  C A  17,11  5  22,11 €  h  0,37 € min 

 min 
c obr  0,37 €
Ovako sreĊeni podaci o cijenama primijenjeni na sve pozicije dali su proizvodne cijene prikazane
tablicom (Tablica 21)
D h Cp
Operacija tpz t1 n [mm] [mm] [€]
Poz_A_O_1 30,00 28,65
Poz_A_O_2 30,00 42,01
Poz_A_O_3 30,00 44,35
Poz_A_O_4 30,00 10,43
Pozicija_A 120,00 125,43 20 0,34 0,21 217,57
Poz_B_O_1 30,00 4,65
Poz_B_O_2 30,00 9,57
Pozicija_B 60,00 14,22 40 0,065 0,105 8,89
Poz_C_O_1 30,00 13,23
Poz_C_O_2 30,00 10,32
Poz_C_O_3 30,00 4,27
Poz_C_O_4 30,00 3,75
Pozicija_C 120,00 31,57 60 0,065 0,115 15,76
Tablica 21: Prikaz proizvodnih troškova za pozicije "A", "B" i "C"

Diplomski rad
Ako se od već spomenutih prodajnih cijena oduzmu proizvodne cijene i rezultat umnoţi s godišnjim
koliĉinama za svaku pojedinu poziciju, dobit će se ukupni iznos prihoda. Ovaj postupak prikazan je
tablicom (Tablica 22)
TROŠKOVI PRODAJNA RAZLIKA

PRIHOD
POZICIJA UKUPNO PROIZVODNJE CIJENA
[€] [€] [€] [€]
A 33.000 217,57 451,99 234,42 7.735.974
B 48.000 8,89 18,47 9,58 459.775
C 36.600 15,76 32,74 16,98 621.497
UKUPNO : 8.817.246
Tablica 22: Ostvarena dobit po pozicijama
U svrhu izraĉuna profita potrebno je od ukupnog prihoda oduzeti indirektne troškove. Indirektni
troškovi prikazani su tablicom (Tablica 23).
INDIREKTNI TROŠKOVI
VRSTA IZNOS U €
Mjeseĉne plaće 468.160
Odrţavanje 4.000
Utrošak potrošnog materijala 5.000
Reţijski troškovi 24.000
Ostali troškovi 15.000
Troškovi marketinga30 204.584
Ukupno mjesečno 720.744
Ukupno godišnje 8.648.924
Tablica 23: Troškovi nadgradnje
Tvornica ostvaruje godišnji profit od 166.323€ ili nešto manje od 1% ukupnog prometa, koji iznosi
17.000.592€. Slikom (SLIKA 45) su prikazani pojedini udjeli troškova i profita u ukupnom
prometu stare tvornice.
Profit Troškovi nadgradnje

0,99%
48,14%
50,87%
SLIKA 45:Udjeli troškova i profita u ukupnom prometu

Diplomski rad
8.3 E K O N O M S K A ANALIZA NOVE TVORNICE

Ekonomska analiza nove tvornice zapoĉeta je analognim postupkom ekonomskoj analizi
stare. Obzirom na razlike u proizvodnom procesu, postoje i odreĊene razlike u naĉinu proraĉuna.
Prvo, cijenu amortizacije nije više moguće zanemariti, ali nije ju moguće ni svesti na pojedini stroj.
U VAP sistemima, naime, osim strojne opreme, amortizirati je potrebno i elemente automatizacije,
informatiĉku opremu i opremu za kontrolu i nadgledanje sustava. U takvim okolnostima
amortizacija će biti rasporeĊena po ukupnom broju proizvodnih sati koje tvornica ostvaruje na
godinu na svim svojim proizvodnim mjestima. Ovako raĉunata amortizacija moţe lako biti svedena
na sat, pa i minutu. Ovakav proraĉun otvara mogućnost da se u proizvodni sat direktno doda cijena
nadgradnje, odnosno njenih troškova, rasporeĊena po istom principu kao i amortizacija. Da bi ovaj
raĉun bio potpun, potrebno je i cijenu radne snage prilagoditi istom principu. Jedina stavka koja će
ostati nepromijenjena u odnosu na proraĉun ekonomske isplativosti stare tvornice bit će vrsta, a
posljediĉno i cijena, materijala.
Ovakav naĉin proraĉuna nije dostatan za izraĉun stvarne cijene svake pozicije jer
uzima u obzir cijene amortizacije i sata rada stroja kroz proraĉun srednjih vrijednosti.
Ovakav naĉin proraĉuna moţe se koristiti samo u svrhu cjelokupne ekonomske analize
cijele tvornice.
Proraĉun kreće iz iste poĉetne formule za proraĉun cijene pojedine pozicije.

C p  C mtr  C obr
Obzirom na navedeno, formula se transformira:
 t pz 
C p  m mtr  c mtr     t 1   c obr  c nad 
 n 
gdje je: Cp Cijena proizvodnje € kom
C mtr Trošak materijala po obradku € kom
Cobr Cijena obrade € kom
c mtr Cijena materijala € 
t pz Pripremno-završno vrijeme min 
n Veliĉina serije
t1 Ukupno vrijeme min 
cobr Cijena obrade € min 
c nad Cijena nadgradnje svedena na proizvodnu
minutu
€ min 
 Masa m mtr i cijena c mtr materijala raĉunaju se kao i u prethodnom proraĉunu (poglavlje 8.2).

Diplomski rad
 Cijena obrade c obr

Da bi se izraĉunala cijena obrade treba izraĉunati cijenu amortizacije, cijenu radne snage i cijenu
utroška alata. Cijena amortizacije je amortizacija sveukupne opreme u njenom ukupnom
predviĊenom trajanju, svedena na ukupan broj radnih sati. Cijena radne snage raĉunat će se kao
suma ukupnih godišnjih izdataka za sve radnike u proizvodnji svedena na ukupan broj proizvodnih
sati godišnje.
Tako cijena obrade proizlazi iz:
cobr  CR  CA  Cam
 Cijena radne snage C R :

6 radnika s mjeseĉnom plaćom po radniku od: 2000 €
CR 
hg
 
C pl  r  m  f €
h
CR 
2000  6  12  1,53
14400
 1,54 €
h
 
gdje je: C pl Iznos mjeseĉne plaće 2.000 €
r Broj radnika 6
m Broj mjeseci u godini 12
f Konverzijski faktor bruto plaće 1,54
hg Ukupan broj radnih sati 144.000 h
 Cijena alata C A za novu tvornicu iznosi: c A  10 €  h

 Cijena amortizacije Cam
Nabavljenu opremu bit će potrebno amortizirati u roku od pet godina. Ukupna vrijednost opreme,
koja ukljuĉuje nabavljene strojeve, elemente automatizacije, informatiĉku opremu i opremu za
kontrolu i nadgledanje sustava, bit će rasporeĊena na ukupan broj proizvodnih sati u slijedećih pet
godina. Ukupnom trošku amortizacije treba dodati troškove amortizacije sredstava uloţenih u
rekonstrukciju i obnovu hale u iznosu od 500.000 € koristeći gore navedenu princip proraĉuna ali
kroz tri puta duţi period amortizacije Na ovaj će naĉin amortizacija biti svedena na trošak jednog
proizvodnog sata. Matematiĉka formula koje opisuje gore navedeni postupak glasi:
Cam 
Copr
hg  g
  
C hale €
hg  3  g h
C am 
4.613 .622 ,41
144000  5

500 .000
144000  3  5
 
 6,64 €
h
gdje je: C opr Ukupna vrijednost opreme 4.613.622,41 €

Chale Ukupna vrijednost obnovu hale 500.000 €
g Duţina amortizacije 5 godina

Diplomski rad
 Cijena obrade c obr rezultirat će:
c obr  C R  C A  C am  1,54  10  6,64  18,18 €  h

 Troškovi nadgradnje c nad
Troškovi nadgradnje bit će rasporeĊeni na ukupan broj proizvodnih sati, da bi se, za razliku od
proraĉuna stare tvornice, mogli dodati direktno cijeni proizvoda. Ovakav naĉin proraĉuna izbjegava
mogućnost manipulacije proraĉuna i direktno dokazuje profitabilnost, odnosno neprofitabilnost
sustava. Osim toga, ovim proraĉunom nadgradnja prestaje "lebdjeti" i postaje direktnim sudionikom
troškova proizvodnje olakšavajući ukupne kalkulacije. Troškovi nadgradnje, radi lakše usporedbe
svedeni na stavke stare tvornice, prikazani su tablicom (Tablica 24).
INDIREKTNI TROŠKOVI
VRSTA IZNOS U €
Mjeseĉne plaće 640.640
Odrţavanje 92.000
Utrošak potrošnog materijala 5.000
Reţijski troškovi 20.000
Ostali troškovi 15.000
Mjeseĉna rata kredita * 109.867
Troškovi marketinga30 167.607
Ukupno mjesečno 1.050.114
Ukupno godišnje 12.601.368
Tablica 24: Troškovi nadgradnje nove tvornice
* Glavnica kredita iznosi 4.700.000 € uz godišnju kamatu od 7%, dok je rok povrata
kredita 5 godina. Kredit nema uĉešća, a za osiguranje kredita regionalna vlada dala je
svoja jamstva.
Primjetno je da je ukupni obim indirektnih troškova porastao, naroĉito u sektoru plaća i odrţavanja,
što je i razumljivo s obzirom da je nova oprema skuplja i da je za njeno odrţavanje potrebno više
sredstava. Naravno, u ovu stavku nije ukljuĉena samo proizvodna, nego sveukupna oprema
tvornice. Rast troškova plaća takoĊer nije neoĉekivan, s obzirom na novu strukturu zaposlenih.
Ostale stavke biljeţe stanoviti pad koji je izazvan reorganizacijskim uštedama. Dodatno opterećenje
svakako izaziva i otplata kredita. U budućnosti, nakon otplate kredita, moţe se oĉekivati stanovito
smanjenje opterećenja od otprilike 10% zbog izostanka ove stavke.
Ipak, ukupno opterećenje proizvodnje indirektnim troškovima opada, zbog pravilno odabranih
reorganizacijskih i tehniĉkih mjera, što posljediĉno umanjuje udio indirektnih troškova u proizvodu.
SvoĊenje ukupnih troškova nadgradnje na proizvodni sat matematiĉki se moţe formulirati kao:
c nad 
hg
 
C UT N €
h
c nad 
12.598 .132
144 .000
 87,51 €
h
 
gdje je: C UTN Ukupni godišnji troškovi nadgradnje 12.601.368 €

Diplomski rad
 Ukupna cijena proizvodnje, odnosno troškovi proizvodnje iznose:

c obr  c nad  18,18  87,51  105,69 €  h   1,76 € min 
c obr  c nad  1,76 €  min 
Ovako sreĊeni podaci o cijenama, primijenjeni na sve pozicije uz korištenje navedene formule, dali
su troškove proizvodnje koji su prikazani tablicom (Tablica 21)
 t pz 
C p  m mtr  c mtr     t 1   c obr  c nad 
 n 
D h Cp
Pozicija tpz t1 n [mm] [mm] [€]
A 15,00 65,89 20 0,34 0,21 286,52
B 15,00 6,14 40 0,065 0,105 14,57
C 15,00 7,81 60 0,065 0,115 17,58
Tablica 25: Prikaz proizvodnih troškova za pozicije "A", "B" i "C" u novoj tvornici
Primjetno je da su se i ukupna vremena smanjila u odnosu na staru tvornicu, a ovaj ciljani trend
uvelike je odgovoran za ukupno smanjenje troškova proizvodnje koji sada iznose otprilike 65%
nekadašnjih sveukupnih troškova. Prikaz tehnoloških ušteda i odnosa vremena stare i nove tvornice
dan je slikom (SLIKA 46)
Stara Tehnologija Jedinično vrijeme

Nova tehnologija SKRAĆENJE [%]
Skraćenje proizvodnog vremena [%]

140,00 100
90
120,00
80
Vrijeme u minutama
100,00 70
80,00 60
50
60,00 76 40
59 30
40,00 50
20
20,00
10
0,00 0
"A" "B" "C"
Grupa pozicija
SLIKA 46: Usporedba jediniĉnih vremena nove i stare tvornice s uštedama

Diplomski rad
Da bi se postigao ţeljeni efekt i osvojio ţeljeni udio na trţištu tvornica je strateški smanjila svoje
prodajne cijene na 85% trţišnih, odnosno umanjila prodajnu cijenu svojih proizvoda za 15%. Ova
se vaţna ĉinjenica morala uzeti u obzir prilikom dokazivanja isplativosti investicije. Nakon
umanjenja cijena razlika izmeĊu nove trţišne cijene i proizvodne cijene mogla je jednostavno biti
umnoţena s godišnjim koliĉinama. Prikaz rezultata ovog postupka dat je tablicom (Tablica 26)
UKUPNI STARA NOVA

UKUPNE TROŠKOVI PRODAJNA PRODAJNA RAZLIKA PROFIT
POZICIJA
KOLIČINE PROIZVODNJE CIJENA CIJENA
[€] [€] [€] [€] [€]
A 33.000 286,54 451,99 384,19 97,67 3.223.257
B 48.000 14,57 18,47 15,70 1,13 54.160
C 36.600 17,58 32,74 27,83 10,25 375.138
UKUPNO: 3.652.556
Tablica 26: Ostvareni profit po pozicijama na godinu
Ne samo da je povećan obim, apsolutna vrijednost, profita, nego je njegov postotni udio u ukupnom
"kolaĉu" prometa porastao na oko 16%. Slikom (SLIKA 47) su prikazani pojedini udjeli troškova i
profita u ukupnom prometu nove tvornice.
Profit Troškovi proizvodnje
15,96%
84,04%
SLIKA 47: Prikaz udjela profita u ukupnom prometu nove tvornice

Diplomski rad
U sklopu ovakvog prikaza lako je raĉunski, uz uvoĊenje daljnjeg umanjenja profita za oko 40%,
koliko iznose prosjeĉna opterećenja na ostvarenu dobit, doći do zakljuĉka da je investicija isplativa i
povrativa u roku od tri i pol godine.
U svom je prikazu konzultantska tvrtka dodatno umanjila iznos profita za 15%, raĉunajući na
nepotpunu popunjenost kapaciteta, odnosno na njegovu 85% iskoristivost. Ĉak i uz tako umanjene
proizvodne rezultate, dokazana je isplativost investicije i proraĉunata je donja moguća isplativost
koja odgovara popunjenosti od oko 60 % maksimalnog kapaciteta. Ovakav je naĉin prikaza
rezultata uobiĉajen, jer uzima u obzir i kretanja trţišta od najpovoljnijeg do kritiĉnog momenta,
odnosno oznaĉava donju prihvatljivu popunjenost kapaciteta. Slikama (SLIKA 48-SLIKA 50)
prikazane su profitabilnosti stare i nove tvornice te njihovu usporedbu.
Profitabilnost stare tvornice
343.668
171.834
0
90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100
Godišnji profit [€]
-171.834
-343.668
-515.502
-687.336
-859.170
-1.031.004
-1.202.838
Popunjenost kapaciteta [%]
SLIKA 48: Prikaz profitabilnosti stare tvornice u odnosu na popunjenost kapaciteta
Profitabilnost nove tvornice
4.000.000
3.500.000
3.000.000
2.500.000
2.000.000
1.500.000
1.000.000
500.000
0
-500.000 50 60 70 80 90 100
-1.000.000
-1.500.000
SLIKA 49: Prikaz profitabilnosti nove tvornice u odnosu na popunjenost kapaciteta

Diplomski rad
Usporedba profitabilnosti
Nova tvornica Stara tvornica
6.000.000
4.000.000
2.000.000
0
50 60 70 80 90 100
-2.000.000
-4.000.000
-6.000.000
-8.000.000
SLIKA 50: Usporedni prikaz profitabilnost u odnosu na popunjenost kapaciteta
Odnos prodajnih cijena u odnosu na povećanje profitabilnosti pojedinih pozicija dan je slikom
(SLIKA 51)
Odnosi troškova
500 40,0
Prodajna cijena STARA
450 Prodajna cijena NOVA 35,0
400 PROFIT %
30,0
350
Prodajne cijene
300 25,0
Profit [%]
250 20,0
36,8
200 15,0
150 25,4
10,0
100
50 5,0
7,2
0 0,0
"A" "B" "C"
Grupa pozicija
SLIKA 51: Odnosi troškova i trţišne cijene za staru i novu tvornicu
Ovim prikazima pokazana je i dokazana profitabilnost i opstojnost predloţenog rješenja i mjera.

Projekt je u potpunosti prihvaćen, kako od strane mamagementa i vlasnika tvornice, tako i od strane
regionalne vlade i investitora. Ovim je projekt mogao ući u fazu implementacije i probnog pogona.

Diplomski rad
Konzultantska tvrtka nije u sklopu ekonomske analize provela analizu profitabilnosti, odnosno
isplativosti kooperantske proizvodnje, mada je dala smjernice zahtijevanih i oĉekivanih rezultata.
Tvornica se ugovorom obavezala kooperantima priznati cijenu direktnih troškova proizvodnje
pozicija uvećanu za 15%. Ovdje se daje prikaz profitabilnosti uz obim proizvodnje koji odgovara
zahtijevanom godišnjem rastu od 15% ukupnog kapaciteta tvornice. Pregled profitabilnosti
kooperantske proizvodnje za opisane veliĉine dat je tablicom (Tablica 27).
TROŠKOVI NABAVNA
TRŢIŠNA PROFIT ZA
UKUPNE STARE CIJENA ZA RAZLIKA
POZICIJA CIJENA TVORNICU
KOLIČINE PROIZVODNJE TVORNICU
[€] [€] [€] [€] [€]
A 4.950 217,57 250,21 384,19 133,99 663.245
B 7.200 8,89 10,22 15,70 5,47 39.419
C 5.490 15,76 18,12 27,83 9,71 53.284
UKUPNO: 755.948
Tablica 27: Prikaz profitabilnosti kooperantske proizvodnje.
Vidljivo je da će kooperantska proizvodnja biti profitabilna za tvornicu ĉak i uz povećane troškove.

Ovo proizlazi iz ĉinjenice da kooperantska proizvodnja nije opterećena dodatnim troškovima
nadgradnje. Naravno, ono što njenu fleksibilnost odrţava na potrebnom nivou jest ĉinjenica da je
ona samo dogradnja tvorniĉke proizvodnje. Uhodavanjem malih poduzetnika oĉekuje se rast
proizvodnje od 100% u prvoj godini, 50% u drugoj, 25% u trećoj..itd. Dakle, oĉekivani rast
zahtijevanog nivoa proizvodnje kakvog tvornica mora ostvariti u odnosu na svoje naruĉitelje.

Diplomski rad
9 ANALIZA DOSADAŠNJIH
REZULTATA I PROJEKCI JE ZA
BUDUĆNOST
9.1 A N A L I Z A DOSADAŠNJIH REZULTATA

Projekt reorganizacije i modernizacije tvornice implementiran je u rujnu 2002. godine, ĉemu
je uslijedio dvomjeseĉni probni pogon, tijekom kojeg je obavljeno fino podešavanje i uhodavanje
sustava. Dosadašnji rezultati pokazuju da se, zbog sveobuhvatne prethodne analize i temeljitih
provedenih mjera, projekt odvija nesmetano i u predviĊenim okvirima. Problemi takozvanog "NUL
RASTA" ili usporenog rasta industrijske proizvodnje u Europskoj Uniji i posebno Republici
Austriji nisu imali drastiĉnog već samo djelomiĉnog utjecaja na poloţaj tvornice na trţištu.
Smanjenje narudţbi i oĉekivanih rezultata kretala su se u granicama od 2-3%.
Dodatnim angaţmanom i predviĊenim mjerama marketinga odjel prodaje je uspio dostići
maksimalnu popunjenost kapaciteta tvornice, koja sada, uz umanjeno troškovno opterećenje
proizvodnje, ostvaruje planirani profit. Reorganizacijske promjene i izobrazba kadra dale su ţeljene
rezultate, koji su vidljivi u zavidnim rokovima isporuke, koje je tvornica dovela na ţeljenu razinu
od osam tjedana. Ovom uspjehu pridonijelo je povećanje fleksibilnosti, koje je ostvareno pravilnim
REENGINEERINGOM proizvodnog sistema i ostvarenjem smanjenja skladišta i meĊuskladišta,
pribliţavajući ukupni model implementirane proizvodne strategije nekim elementima JIT-a.
Dugoroĉno, 2 godine, ugovorene koliĉine i dinamika isporuke zahtijevana od strane šest ciljanih
naruĉitelja osiguravaju specifikaciju, vrstu i koliĉinu traţenih pozicija, proizvodnje za gotovo šest
mjeseci unaprijed. Za implementirani proizvodni sistem to je vrijeme uvećano za 50% u odnosu na
potrebno vrijeme za postizanje njegove potpune efikasnosti. Ova ĉinjenica takoĊer upućuje na
ispravnost odabranog modela proizvodnje i sadašnjeg upravljanja tvornicom.
Kooperacijska je proizvodnja vaţan sudionik u ukupnoj strategiji tvrtke. Njena integriranost u
proizvodni sustav tvrtke osigurava opstojnost i tvrtke i kooperanata samih. Obzirom na to, tvornica
posvećuje veliku paţnju efikasnosti svojih kooperanata, osiguravajući putem svojih nabavnih sluţbi
materijal i alate nuţne za kooperantsku proizvodnju. Ovakav pristup dodatno je motivirao radnike,
ĉija je efikasnost porasla za oko 20%. Višak proizvoda, na kojeg tvornica nije raĉunala, nekada bi
bio veliki problem stvarajući povećanje koliĉina proizvoda u skladišnim prostorima. MeĊutim, novi
model organizacije tvrtke prodajnom je odjelu omogućio lakše i fleksibilnije djelovanje na trţištu.
Time je potencijalni problem postao izvorom dodatnog profita.
Prikaz nove organizacije tvornice dan je slikom (SLIKA 52)

Diplomski rad
TRŢIŠTE
U ANALIZA
TRŢIŠTA
I
B
PRODAJA/NABAVA ODRŢAVANJE B
B
A
KONTROLA
PROIZVODNJA KVALITETE
B B B
TEHNOLOGIJA KONSTRUKCIJA
PLANIRANJE/LANSIRANJE
PROIZVODNJE
B SGD
B
A
SKLADIŠTE
ALATNICA
MATERIJALA
B B
B Povezane tocke pripadajucim linijama

UPRAVA PODUZECA
Komandna linija (tok zahtjeva)
Glavni tok robe i/ili informacija (glavna linija toka)
Glavni tok robe i/ili informacija
* Radi preglednosti izostavljene su linije (glavna linija toka) + Komandna
toka informacija izmedu svih elemenata i
Povratna linija u toku Linija
PRODAJE/NABAVE
Tok informacija Alternatvni protok robe i/ili informacija
SLIKA 52: Shematski prikaz nove organizacije tvornice
9.2 P R O J E K C I J E Z A BU D U Ć N O S T
Unutar planova za budućnost, management će nastaviti pomnim praćenjem trţišta kroz oblike
BENCHMARKINGA, zasnivajući stalni BENCHMARKING tim, kojeg će povremeno osvjeţivati
unajmljenim struĉnjacima. Sadašnji trend i rast proizvodnje zahtijevat će, osim povećanja
produktivnosti kooperanata i dodatna ulaganja. Naravno, povećanje proizvodnje neće se dešavati
nasumiĉno, nego će biti ostvareno tek kada trţišni uvjeti za to sazre.
U svrhu praćenja ostalih mogućih razvojnih elemenata trţišta, managment tvornice rukovodit će
stalnim procesom dograĊivanja, popravljanja i preispitivanja proizvodne strategije. U ovim
zadacima mogu mu od koristi biti temelji proizvodne strategije koja je ugraĊena u ovaj projekt.
Mogućnosti povećanja proizvodnje za ovaj proizvodni objekt ovim nisu iscrpljene. Nju je moguće
udvostruĉiti, ili joj je ĉak moguće dodati proizvodni sistem s drugom namjenom, a istog ili sliĉnog
kapaciteta, tehniĉkog rješenja i organizacije. Mada je teško pretpostaviti da će nakon pet godina, uz
definirati put tehnološkog napretka, tvornica nabavljati ponovno iste strojeve, slikom (SLIKA 53)
je dan prikaz udvostruĉenja proizvodnog kapaciteta uz uporabu iste opreme, tek kao oslikavanje
mogućnosti. Cjeloviti shematski prikaz dan je u prilogu (PRILOG 10)

Diplomski rad
2 linearna (denivelirana) konvejera 2 linearna (denivelirana) konvejera

za odvoz strugotine za odvoz strugotine
Mjesto za Mjesto za
alternativni alternativni
stroj tipa ET stroj tipa ET
365MC 365MC
TCM-CHUCK TCM-CHUCK
KONTROLNA JEDINICA
NA UTOVARNO/
ISTOVARNOM MJESTU
Dodavac šipaka
KRUŢNI KONVEJER KRUŢNI KONVEJER
ET 365 TCM-BAR KONTROLNA JEDINICA
NA UTOVARNO/
Denivelirani
ISTOVARNOM MJESTU
Prolazi
ET 365MC TCM-CHUCK ET 365MC TCM-CHUCK ET 365MC TCM-CHUCK

Magazin za 20
Bubanj s dodatnim odnosno 10
alatima komada s
Denivelirani
- nosivosti 5 kg
Prolazi
- 3+3 slobode
ET 365 TCM-BAR Magazin za 20

odnosno 10
komada s
manipulatorom
Magazin šipaka 4200mm ET 365MC TCM-CHUCK ET 365MC TCM-CHUCK ET 365MC TCM-CHUCK
SKLADIŠTE Dodavac šipaka
ŠIPAKA ET 365MC TCM-BAR
Denivelirani
Prolazi ET 365MC TCM-CHUCK ET 365MC TCM-CHUCK ET 365MC TCM-CHUCK
Robot:
Denivelirani
- nosivosti 5 kg
Prolazi
- 3+3 slobode
ET 365MC TCM-CHUCK ET 365MC TCM-CHUCK ET 365MC TCM-CHUCK
ET 365MC TCM-BAR
ET 365MC TCM-CHUCK ET 365MC TCM-CHUCK ET 365MC TCM-CHUCK ET 365MC TCM-CHUCK
SIGURNOSNA
GRANICA
MANIPUALTOR ZA
PRETOVAR PALETA
Alatnica IZLAZ/
ULAZ
IZLAZ/
LINEARNI KONVEJER ULAZ
STRUGOTINA
SKLADIŠTE
SGD MATERIJALA
50 m
SLIKA 53:Prikaz mogućeg budućeg izgleda buduće tvornice

Diplomski rad
10 ZAKLJUĈAK
U dinamiĉkim i promjenjivim trţišnim okolnostima kakve ĉine okruţje današnje proizvodnje,
jednostavna tehnološka modernizacija više ne daje dostatan odgovor na izazove koje postavljaju
sposobnosti konkurenata i zahtjevi kupaca. U sklopu izgradnje novih proizvodnih strategija nju
moraju pratiti sveobuhvatne promjene na podruĉju organizacije i strukture poduzeća. Ove pak ne
moraju nuţno sa sobom donijeti i smanjenje stupnja zaposlenosti. Pravilno sagledani modeli
promjena mogu, naime, osigurati isti ili sliĉan nivo zaposlenosti u regiji, dodatno integrirajući
poduzeća u njihove neposredne okoline. Rukovodstva koja uvide da cijena rada nije jedini mogući
izvor ušteda te da zaposlenici nisu trošak već investicija, dodatno će povećati produktivnost radne
snage i izglede za opstojnost tvrtki.
Tvornica o kojoj je rijeĉ u ovome radu prije poĉetka procesa tehnološke modernizacije poduzeća
imala je mogućnosti jednostavnog uvećanja proizvodnje. MeĊutim, plasman novih proizvoda bio je
upitan. Tek je snimanje stanja tvorniĉkih mogućnosti te BENCHMARKING trţišta, kupaca i
konkurencije dao cjelovitu sliku o potrebnoj vrsti i smjeru promjena. Tim putem dobiveni podaci
bili su nuţan preduvjet za cjelokupno sagledavanje stanja i pravilan odabir nove proizvodne
strategije. U sklopu njene izgradnje, tehnološku su modernizaciju morale pratiti sveobuhvatne
promjene na podruĉju organizacije i strukture poduzeća.
Uz podsjećanje na reĉenice napisane u saţetku ovoga rada: "Stjecajem okolnosti, u sklopu boravka
u inozemstvu tijekom studija, autor je imao priliku sudjelovati na projektu tehnološke modernizacije
austrijske tvrtke koji je posluţio kao osnova ovoga diplomskog rada" opisani primjer pokazuje kako
je moguće radikalnim zahvatima u REENGINEERING tvornice modernizacijom tehnološke opreme
postići višestruke ciljeve koji obuhvaćaju rješenja:
 tehnike i tehnologije
 organizacije
 modernog managementa i marketinga
 profitabilnog business-a i
 socijalne skrbi.
Posljednja navedena stavka karakteristiĉna je za regije u kojima poduzeće djeluje, kao i za vaţnost
poduzeća u sklopu regionalne ekonomije. Vlasnici tvrtaka i predstavnici regionalnih institucija
gotovo uvijek naĊu rješenja za financijsku potporu kada se radi o problemima modernizacije
povezanima sa potencijalnim gubitkom radnih mjesta. Primjer opisan u ovome radu pokazuje kako
se regionalna vlada ukljuĉila u rješavanje problema modernizacije jednog subjekta privrednog
ţivota regije s ciljem da osigura postojeći nivo zaposlenosti i budući doprinos tvornice regionalnom
budţetu. Time ne samo da je jedan sudionik privrednog ţivota regije ostao djelatan, nego je
pravilnim socijalnim programom otvoren prostor za nove poduzetnike i osiguran još veći doprinos
tvornice budućim sliĉnim akcijama regionalne vlade.
Tehnološku je modernizaciju tvrtka provela razmatrajući više mogućih rješenja na osnovu ranije
prikupljenih podataka. Odabir meĊu rješenjima bio je olakšan prethodno provedenim snimanjem
stanja i iz njega proisteklom ţeljenom slikom, ĉime su izbjegnuta nagaĊanja koja ĉesto prate ovakve
projekte. Snimljeno stanje i generirana ţeljena slika jednoznaĉno su ukazali na pravilan smjer
promjena.
U sklopu nove proizvodne strategije stari centralizirani sustav odluĉivanja nadomješten je novim,
fleksibilnijim, sposobnijim odgovoriti na ĉeste promjene trţišnih uvjeta. Organizacijski model koji
je onemogućavao interakcije odjela tvrtke i dokidao mogućnost postojanja duha konkurentnosti
meĊu njima, zamijenjen je modernom strukturom organizacije u kojoj takve podjele nestaju. Odjeli
su time postali meĊusobno povezani i nadogradivi, pri ĉemu se put informacija skratio te
posljediĉno omogućio fleksibilniji i brţi rad tvrtke.

Diplomski rad
Moderno trţišno okruţje ne dopušta poigravanje i nasumiĉno podešavanje podsistema. Podsistemi,

odnosno UPRAVLJAĈKI MEHANIZMI, osjetljiv su aparat koji u rukama sposobnog rukovodstva moţe
biti snaţno oruĊe, no tek informiran i strategijski pravilan odabir donijet će ţeljene rezultate. U tom
je smislu u ovome radu pokazano da tvornice, kako sadašnje, tako i buduće, moraju u svoje
proizvodne strategije ukljuĉiti stalnu provjeru vlastitih mogućnosti i trţišnog stanja.
BENCHMARKING i sliĉne tehnike postat će stalan dio moderne proizvodnje, osiguravajući stalan i
pravovremen izvor informacija. Moderni tehnološki ustroj proizvodnje kao baza proizvodnog
procesa omogućit će, uz ostale faktore, kakvi su organizacija, upravljanje i odluĉivanje, punu
efikasnost proizvodnih strategija i opstojnost poduzeća u konkurentnom okruţju današnjice.

Diplomski rad
11 LITERATURA
[1] Ivica Veža, PROJEKTIRANJE PROIZVODNIH PROCESA FESB, Split, 1994
[2] Ferdo Vodenik, STUDIJ I ANALIZA VREMENA IZRADE Tehniĉka knjiga Zagreb,
1972
[3] Dragutin Zelenović, PROJEKTOVANJE PROIZVODNIH SISTEMA FTN, Institut za
industrijske sisteme, Novi
Sad 1992
[4] Garl Hiterger, COMPUTER INTEGRATED MANUFACTURING UNIDO Publication
Domingo L. Siazon Sales, 1992 No.
E91.III.E.5, ISBN 92-I-
106255-105000P
[5] Cosidine, Daglas M, HANDBOOK OF INDUSTRIAL Chapman & Hall, NY
AUTOMATIZATION 1996
[6] Horn, Berthold Klaus ROBOT VISION MIT Press, Cambridge,

Paul MA, 1996
[7] Strof, Roland DREHEN: GRUNDLAGEN UND Duseldorf, 1987,
ANWENDUNGSTECHNIK ISBN 3-18-400808-8
[8] Grupa Autora 2. PRINCIPLES OF MANUAL PROGRAMMING VDF, June 1969,

December 1971
[9] John Miltenburga MANUFACTURING STRATEGY Productivity Press,
Portland, Oregon, 1995,
ISBN: 1-56327-071-4
[10] Technical staff of MACHINING DATA BOOK 3RD EDITION Institute of advanced
Machining data VOLUME ONE & VOLUME TWO manufacturing science,
center Inc. Cincinnati 1968,
1992
[11] Terry Hill MANUFACTURING STRATEGY The MacMillan Press
Ltd., Hound Mills,
Basingstoke, Hampshire
RG21 2XS & London,
1993 ,
ISBN 0-333-57647-0
[12] Steeve F.Krar MACHINE TOOLS AND MANUFACTURING Dalmar Publishers, New
TECHNOLOGY York USA, 1996
Mario Rapisarda
ISBN 0-8273-6351-6
Albert F. Check
[13] Michael Hammer REENGINEERING CORPORATION, James Champy 1993
A MANIFESTO FOR BUSINESS REVOLUTION ISBN 0-88730-687-X
James Champy
[14] James Champy REENGINEERING MANAGEMENT, James Champy 1996
A MANDATE FOR NEW LEADERSHIP ISBN 0-88730-796-5
[15] Milan Jurković, TEHNOLOŠKI PROCESI – PROJEKTIRANJE I Univerzitet u Tuzli,

Džemo Tufekčić MODERNIZACIJA Mašinski fakultet, Tuzla
2000,.
ISBN 9958-609-03-370

Diplomski rad
12 PRILOZI

Diplomski rad
PPR
RIILLO
OGG 11::
TTEEHHNNIIĈĈKKII CCRRTTEEŢŢII KKO
OMMPPLLEEKKSSNNIIH
H PPO
OZZIICCIIJJAA
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: I

Diplomski rad
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: II

Diplomski rad
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: III

Diplomski rad
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: IV

Diplomski rad
PPRRIILLO OGG 22::

PPLLAANNOOVVII IIZZRRAAD
DEE OZZIICCIIJJEE ""A
PPO A"" ZZAA SSTTAARRU
U TTEEH
HNNO
OLLO
OGGIIJJU
U
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: V

Diplomski rad
1/80
1/30
1/20
1/110
1/100
1/90 1/50
1/40
1/70
1/120
2/60
2/50
4/20 2/20-40
3/40 4/40
3/20
3/30
Prikaz tehnoloških zahvata po fazama za priloţenu tehnologiju pozicije "A" sa semantikom

OPERACIJA/FAZA
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: VI

Diplomski rad
POZICIJA A – O PERACIJ A 1: T OKARENJE P RVO

SLIKA SKICA/SLIKA Dp Dk L B i a v/v' n s/s' tt tp tpz t1
# NAZIV FAZE PREDMETA PREDMETA ALAT  m  m  o   mm   mm 
PRIJE FAZE NAKON FAZE [mm] [mm] [mm] [mm] # [mm]           [min] [min] [min] [min]
 min  s   min   okr   min 
10 Stezanje - - - - - - - - - - - - 0,50 30 0,50
Tokarenje
20 ĉeono
340 0 174,0 4,0 1 4,0 250 4,17 468 0,70 327,8 0,53 1,00 - 1,53
Desni noţ za
grubo tokarenje
vanjsko uzduţno
i popreĉno
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: VII

Diplomski rad
SLIKA SLIKA/SKICA Dp Dk L B i a v/v' n s/s' tt tp tpz t1

 min  s   min   okr   min 
Tokarenje
30 vanjsko grubo s 340 200 109,9 72,0 12 6,0 250 4,17 1.137 0,70 796,2 1,66 3,20 - 4,86
dodatkom 1mm Desni noţ za
grubo tokarenje
vanjsko uzduţno
i popreĉno
Bušenje
40 centralne rupe
32 32 209,3 - 1 - 60 1,00 597 0,12 71,7 2,92 1,00 - 3,92
MAXDRILL
motka za bušenje
centralne rupe
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: VIII

Diplomski rad

 min  s   min   okr   min 
Tokarenje
unutarnje grubo
50 s dodatkom Desni noţ za
32 87 204,0 29,5 6 5,0 250 4,17 2.400 0,70 1.680 0,73 2,00 - 2,73
1mm grubo tokarenje
unutarnje
uzduţno i
popreĉno
Okretanje
60 komada
- - - - - - - - - - - - 0,25 - 0,25
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: IX

Diplomski rad

 min  s   min   okr   min 
Tokarenje
70 ĉeono
340 87 130,5 4,0 1 4,0 250 4,17 629 0,70 440,6 0,30 1,00 - 1,30
Desni noţ za
grubo tokarenje
vanjsko uzduţno
i popreĉno
Tokarenje
uzduţno grubo
80 s dodatkom
340 320 94,1 12,0 2 6,0 250 4,17 2.400 0,70 1.680 0,11 1,20 - 1,31
Desni noţ za
1mm
grubo tokarenje
vanjsko uzduţno
i popreĉno
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: X

Diplomski rad

 min  s   min   okr   min 
Tokarenje
unutarnje grubo
87 133 70,0 24,8 5 6,0 250 4,17 2.400 0,70 1.680 0,21 1,80 - 2,01
1mm grubo tokarenje
unutarnje
uzduţno i
popreĉno
Urezivanje
100 utora A grubo 180 180 10,0 13,5 8 1,9 150 2,50 531 0,05 26,5 3,01 2,40 - 5,41
Desni noţ za
usijecanje ili
odrezivanje
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: XI

Diplomski rad

 min  s   min   okr   min 
Urezivanje
110 utora A konturo 180 180 30,0 - 1 - 150 2,50 265 0,07 18,6 1,61 1,00 - 2,61
Desni noţ za
usijecanje ili
odrezivanje
Tokarenje
120 unutarnje fino 133 89 204,1 1,0 1 1,0 300 5,00 2.400 0,07 168,0 1,21 1,00 - 2,21
Desni noţ za fino
tokarenje
unutarnje
uzduţno i
popreĉno
 U KUPNA VREMENA ZA OPE RACIJU 1: 30 28,65
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: XII

Diplomski rad
POZICIJA A – O PERACIJ A 2: B UŠENJE P RVO

 min  s   min   okr   min 
10 Stezanje - - - - - - - - - - - - 0,50 30 0,50
Bušenje 8 uvrta
na dubinu 65
20 mm svrdlom
10 10 68,7 - 8 - 60 1,00 1.911 0,05 95,5 5,75 2,40 - 8,15
10 Standardno
spiralno svrdlo
10
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: XIII

Diplomski rad

 min  s   min   okr   min 
Bušenje 8 uvrta
na dubinu 65
30 mm svrdlom 16 16 69,7 - 8 - 60 1,00 1.194 0,05 59,7 9,33 2,40 - 11,73
16 Standardno
spiralno svrdlo
16
Bušenje 8 uvrta
na dubinu 65
40 mm svrdlom
18 18 70,0 - 8 - 60 1,00 1.062 0,05 53,1 10,55 2,40 - 12,95
18 Standardno
spiralno svrdlo
18
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: XIV

Diplomski rad

 min  s   min   okr   min 
Upuštanje 8
50 uvrta 2/45
22 22 8,0 - 8 - 60 1,00 869 0,05 43,4 1,47 2,40 - 3,87
Koniĉni upuštaĉ
90
Urezivanje 8
60 navoja
20 20 72,3 - 16 - 60 1,00 955 1,50 1.433 0,81 4,00 - 4,81
Strojni ureznik
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: XV

Diplomski rad
POZICIJA A – O PERACIJ A 3: B UŠENJE D RUGO

 min  s   min   okr   min 
10 Stezanje - - - - - - - - - - - - 0,5 30 0,5
Bušenje 12
20 provrta svrdlom 10 10 97,8 - 12 - 60 1,00 1.911 0,05 95,5 12,28 3,20 - 15,48
10
Standardno
spiralno svrdlo
10
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: XVI

Diplomski rad

 min  s   min   okr   min 
Bušenje 12
30 provrta svrdlom 16 16 98,8 - 12 - 60 1,00 1.194 0,05 59,7 19,85 3,20 - 23,05
16
Standardno
spiralno svrdlo
16
Bušenje 12
40 provrta svrdlom 22 22 7,7 - 12 - 60 1,00 869 0,05 43,4 2,12 3,20 - 5,32
22
Standardno
spiralno svrdlo
20
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: XVII

Diplomski rad
POZICIJA A – O PERACIJ A 4: T OKARENJE D RUGO

 min  s   min   okr   min 
10 Stezanje - - - - - - - - - - - - 0,50 30 0,50
Tokarenje
20 vanjsko ĉeono i 132 320 190,1 1,0 1 1,0 300 5,00 1.016 0,07 71,1 2,67 1,00 - 3,67
uzduţno fino Desni noţ za fino
tokarenje vanjsko
uzduţno i
popreĉno
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: XVIII

Diplomski rad

 min  s   min   okr   min 
Okretanje
30 komada
- - - - - - - - - - - - 0,50 - 0,50
Tokarenje
40 ĉeono i vanjsko 89 320 275,2 1,0 1 1,0 300 5,00 827 0,07 57,9 4,75 1,00 - 5,75
fino Desni noţ za fino
tokarenje vanjsko
uzduţno i
popreĉno
 U KUPNA VREMENA ZA OPE RACIJE 1-4: 120 125,43
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: XIX

Diplomski rad
PPR
RIILLO OGG 33::
DEE OZZIICCIIJJEE ""B
PPO B"" ZZAA SSTTAARREE SSTTRRO
OJJEEVVEE
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: XX

Diplomski rad
1/40 1/50 2/30 2/20

1/70
1/30
1/20
2/40
2/80
2/50
1/60 2/70
2/60
Prikaz tehnoloških zahvata po fazama za priloţenu tehnologiju pozicije "B" sa semantikom

OPERACIJA/FAZA
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: XXI

Diplomski rad
POZICIJA B – O PERACIJA 1: T OKARENJE P RVO

 min  s   min   okr   min 
10 Stezanje - - - - - - - - - - - - 0,50 30 0,50
20 Bušenje 18 18 115 - 1 - 60 1 1.062 0,12 127,4 0,90 0,20 - 1,10

Standardno
spiralno svrdlo
18
Tokarenje
30 ĉeono
65 18 27,5 3,0 1 3 250 4,17 2.400 0,70 1.680 0,02 0,20 - 0,22
Desni noţ za
grubo tokarenje
vanjsko uzduţno
i popreĉno
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: XXII

Diplomski rad

 min  s   min   okr   min 
Tokarenje
40 vanjsko grubo s 65 52 49 8,5 2 6 250 4,17 2.400 0,70 1.680 0,06 0,4 - 0,46
1 mm dodatka Desni noţ za
grubo tokarenje
vanjsko uzduţno
i popreĉno
Usijecanje
50 vanjsko
52 42 6 5 3 2,4 150 2,50 919 0,5 45,9 0,39 0,60 - 0,99
Desni noţ za
usijecanje ili
odrezivanje
Tokarenje
60 vanjsko fino
50 60 64 1 1 1 300 5 2.400 0,07 168 0,38 0,05 - 0,43
Desni noţ za fino
tokarenje vanjsko
uzduţno i
popreĉno
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: XXIII

Diplomski rad

 min  s   min   okr   min 
70 Odrezivanje 65 18 27,5 3 1 3 150 2,5 735 0,05 36,7 0,75 0,20 - 0,95
Desni noţ za
usijecanje ili
odrezivanje
Aleksandar Cvjetićanin Stranica:XXIV

Diplomski rad
POZICIJA B – O PERACIJA 2: T OKARENJE D RUGO

 min  s   min   okr   min 
10 Stezanje - - - - - - - - - - - - 0,5 30 0,5
Tokarenje
20 ĉeono
65 18 27,5 3 1 3 250 4,17 2.400 0,7 1.680 0,02 0,20 - 0,22
Desni noţ za
grubo tokarenje
vanjsko uzduţno
i popreĉno
Tokarenje
30 vanjsko grubo s 65 44 54 12,5 3 6 250 4,17 2.400 0,70 1.680 0,10 0,60 - 0,70
1 mm dodatka Desni noţ za
grubo tokarenje
vanjsko uzduţno
i popreĉno
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: XXV

Diplomski rad

 min  s   min   okr   min 
Tokarenje
40 unutarnje grubo
Desni noţ za
20 27 79 5,5 2 4 250 4,17 2.400 0,70 1.680 0,09 0,40 - 0,49
s 1 mm dodatka
grubo tokarenje
unutarnje
uzduţno i
popreĉno
Tokarenje
50 20 28 114 1 1 1 300 5 2.400 0,07 168 0,68 0,05 - 0,73
unutarnje fino Desni noţ za fino
tokarenje
unutarnje
uzduţno i
popreĉno
Tokarenje
60 vanjsko fino
42 60 59 1 1 1 300 5 2.400 0,07 168 0,35 0,05 - 0,40
Desni noţ za fino
tokarenje vanjsko
uzduţno i
popreĉno
Aleksandar Cvjetićanin Stranica:XXVI

Diplomski rad

 min  s   min   okr   min 
Tokarenje
70 navoja vanjsko 42 42 35,5 - 12 - 30 0,5 227 2 455 0,94 2,40 - 3,34
M42x2
Desni noţ za
tokarenje
vanjskog navoja
Tokarenje
navoja
80 unutarnje
30 30 42,5 - 12 - 30 0,50 318 2 636,9 0,8 2,40 - 3,20
M30x2 Desni noţ za
tokarenje
unutarnjeg navoja

 U KUPNA VREMENA ZA OPE RACIJU 1 I OPERACIJU 2: 60 14,22
Aleksandar Cvjetićanin Stranica:XXVII

Diplomski rad
PPR RIILLO OGG 44::

DEE OZZIICCIIJJEE ""C
PPO C"" ZZAA SSTTAARRU
U TTEEH
HNNO
OLLO
OGGIIJJU
U
Aleksandar Cvjetićanin Stranica:XXVIII

Diplomski rad
1/90 2/20 2/30 4/20 1/40 3/20

1/30
1/50
2/40
1/20
2/70 1/80
2/50 1/60
4/20 2/60
3/20
1/70
Prikaz tehnoloških zahvata po fazama za priloţenu tehnologiju pozicije "C" sa semantikom

OPERACIJA/FAZA
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: XXIX

Diplomski rad
POZICIJA C – O PERACIJ A 1: T OKARENJE P RVO

SLIKA SLIKA/SKICA Dp Dk L B i a v/v' n z s/s' tt tp tpz t1
PRIJE FAZE NAKON FAZE [mm] [mm] [mm] [mm] # [mm]  
 min 
 
s 
 
 min 
#  
 okr 
 
 min 
[min] [min] [min] [min]
10 Stezanje - - - - - - - - - - - - - 0,20 30 0,20
20 Bušenje 10 10 128,7 - 1 - 60 1,00 1.911 - 0,12 229,3 0,56 1,00 - 1,56

Standardno
Spiralno svrdlo
10
Tokarenje
30 ĉeono
65 10 31,5 3,0 1 3,0 250 4,17 2.400 - 0,70 1.680 0,02 1,00 - 1,02
Desni noţ za
grubo tokarenje
vanjsko uzduţno
i popreĉno
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: XXX

Diplomski rad

 min 
 
s 
 
 min 
#  
 okr 
 
 min 
Tokarenje
vanjsko grubo s
40 dodatkom 1
65 50 54,0 7,5 2 6,0 250 4,17 2.400 - 0,70 1.680 0,06 1,20 - 1,26
Desni noţ za
mm
grubo tokarenje
vanjsko uzduţno
i popreĉno
Tokarenja
unutarnje grubo
50 s dodatkom 1 Desni noţ za
10 16 42,0 3,0 1 4,0 250 4,17 2.400 - 0,70 1.680 0,03 1,00 - 1,03
mm grubo tokarenje
unutarnje
uzduţno i
popreĉno
Tokarenje
60 unutarnje fino Desni noţ za fino
18 18 49,5 1,0 1 1,0 300 5,00 2.400 - 0,07 168 0,29 1,00 - 1,29
tokarenje
unutarnje
uzduţno i
popreĉno
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: XXXI

Diplomski rad

 min 
 
s 
 
 min 
#  
 okr 
 
 min 
Tokarenje
70 vanjsko fino
50 60 46,0 1 1 1,0 300 5,00 2.400 - 0,07 168 0,27 1,00 - 1,27
Desni noţ za fino
tokarenje vanjsko
uzduţno i
popreĉno
Tokarenja
navoja
80 unutarnje
20 20 42,5 - 12 - 30 0,50 478 - 2,00 955,4 0,53 3,20 - 3,73
M20x2 Desni noţ za
tokarenje
unutarnjeg navoja
90 Odrezivanje 65 10 31,5 5,0 1 5,0 150 2,50 735 - 0,05 36,7 0,86 1,00 - 1,86
Desni noţ za
usijecanje ili
odrezivanje
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: XXXII

Diplomski rad
POZICIJA C – O PERACIJ A 2: T OKARENJE D RUGO

 min 
 
s 
 
 min 
#  
 okr 
 
 min 
10 Stezanje - - - - - - - - - - - - - 0,20 30 0,20
Tokarenje
20 ĉeono
65 10 31,5 3,0 1 3,0 250 4,17 2.400 - 0,70 1.680 0,02 1,00 - 1,02
Desni noţ za
grubo tokarenje
vanjsko uzduţno
i popreĉno
Tokarenje
vanjsko grubo s
30 dodatkom 1
65 40 44,0 12,5 3 6,0 250 4,17 2.400 - 0,70 1.680 0,08 1,40 - 1,48
mm Desni noţ za
grubo tokarenje
vanjsko uzduţno
i popreĉno
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: XXXIII

Diplomski rad

 min 
 
s 
 
 min 
#  
 okr 
 
 min 
Tokarenja
unutarnje grubo
10 26 42,0 8,0 2 4,0 250 4,17 2.400 - 0,70 1.680 0,05 1,20 - 1,25
mm grubo tokarenje
unutarnje
uzduţno i
popreĉno
Tokarenje
28 28 54,5 1,0 1 1,0 300 5,00 2.400 - 0,07 168 0,32 1,00 - 1,32
tokarenje
unutarnje
uzduţno i
popreĉno
Tokarenje
60 vanjsko fino
40 60 24,0 1,0 1 1,0 300 5,00 2.400 - 0,07 168 0,14 1,00 - 1,14
Desni noţ za fino
tokarenje vanjsko
uzduţno i
popreĉno
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: XXXIV

Diplomski rad

 min 
 
s 
 
 min 
#  
 okr 
 
 min 
Tokarenja
navoja
70 unutarnje
30 30 37,5 - 12 - 30 0,5 318 - 2,00 637 0,71 3,20 - 3,91
M30x2 Desni noţ za
tokarenje
unutarnjeg navoja
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: XXXV

Diplomski rad
POZICIJA C – O PERACIJ A 3: G LODANJE P RVO

 min 
 
s 
 
 min 
#  
 okr 
 
 min 
10 Stezanje - - - - - - - - - - - - - 0,20 30 0,20
Glodanje
20 matice OK50
50 50 79,0 1,0 6 1,0 60 1,00 382 6 0,10 229 2,07 2,00 - 4,07
Glodalo za ĉeono
glodanje
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: XXXVI

Diplomski rad
POZICIJA C – O PERACIJ A 4: G LODANJE D RUGO

 min 
 
s 
 
 min 
#  
 okr 
 
 min 
10 Stezanje - - - - - - - - - - - - - 0,20 30 0,20
Glodanje
20 matice OK40
40 40 74,0 1,0 6 1,0 60 1,00 478 6 0,10 287 1,55 2,00 - 3,55
Glodalo za ĉeono
glodanje
 U KUPNO VROJEME ZA OPE RACIJE 1-4 : 120 31,57
Aleksandar Cvjetićanin Stranica:XXXVII

Diplomski rad
PPRRIILLO OG G 55::
DEE OZZIICCIIJJEE ""A
PPO A"" ZZAA NNO
OVVEE SSTTRRO
OJJEEVVEE
Aleksandar Cvjetićanin XXXVIII

Stranica:
Diplomski rad
1/110
1/30
1/20
1/170
1/160
1/50
1/120
1/40
1/100
1/190
1/230
1/210
1/180 1/60-80
1/150 1/220
1/130
1/140
Prikaz tehnoloških zahvata po fazama za priloţenu tehnologiju pozicije "A" sa semantikom

OPERACIJA/FAZA
Aleksandar Cvjetićanin Stranica:XXXIX

Diplomski rad
POZICIJA A – O PERACIJ A 1: T OKARENJE

 min  s   min   okr   min 
10 Stezanje - - - - - - - - - - - - 0,20 15 0,20
Tokarenje
20 ĉeono
340 0 174,0 4,0 1 4,0 400 6,67 749 0,70 526 0,33 0,05 - 0,38
Lijevi noţ za
tokarenje vanjsko
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: XL

Diplomski rad

 min  s   min   okr   min 
Tokarenja
vanjsko grubo s
30 dodatkom 1
340 200 109,9 72,0 12 6,0 400 6,67 1.820 0,70 1.274 1,04 0,60 - 1,67
mm
Lijevi noţ za
tokarenje vanjsko
Bušenje
40 centralne rupe
32 32 209,3 - 1 - 80 1,33 796 0,12 96 2,19 0,05 - 2,24
MAXIDRILL
motka za bušenje
centralne rupe
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: XLI

Diplomski rad

 min  s   min   okr   min 
Tokarenja
unutarnje grubo
50 s dodatkom 1 Lijevi noţ za
32 87 204,0 29,5 6 5,0 400 6,67 4.200 0,70 2.940 0,42 0,30 - 0,72
mm grubo tokarenje
unutarnje
uzduţno i
popreĉno
Bušenje 8 uvrta
60 na dubinu 65 10 10 68,7 - 8 - 80 1,33 2.548 0,05 128 4,31 0,40 - 4,71
svrdlom 10
Standardno
spiralno svrdlo
10
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: XLII

Diplomski rad

 min  s   min   okr   min 
Bušenje 8 uvrta
70 na dubinu 65 16 16 69,7 - 8 - 80 1,33 1.592 0,05 80 7,00 0,40 - 7,40
svrdlom 16
Standardno
spiralno svrdlo
16
Bušenje 8 uvrta
80 na dubinu 65 18 18 70,0 - 8 - 80 1,33 1.415 0,05 71 7,91 0,40 - 8,31
svrdlom 18
Standardno
spiralno svrdlo
18
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: XLIII

Diplomski rad

 min  s   min   okr   min 
Preuzimanje
komada u
90 nasuprotno
- - - - - - - - - - - - 0,15 - 0,15
vreteno
-
Tokarenje
100 ĉeono 340 87 130,5 4,0 1 4,0 400 6,67 1.007 0,70 705 0,19 0,05 - 0,24
Desni noţ za
grubo tokarenje
vanjsko uzduţno
i popreĉno
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: XLIV

Diplomski rad

 min  s   min   okr   min 
Tokarenje
uzduţno grubo
110 s dodatkom
340 320 94,1 12,0 2 6,0 400 6,67 4.200 0,70 2.940 0,06 0,10 - 0,16
Desni noţ za
1mm
grubo tokarenje
vanjsko uzduţno
i popreĉno
Tokarenje
unutarnje grubo
87 133 70,0 24,8 5 6,0 400 6,67 4.200 0,70 2.940 0,12 0,25 - 0,37
1mm grubo tokarenje
unutarnje
uzduţno i
popreĉno
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: XLV

Diplomski rad

 min  s   min   okr   min 
Bušenje 12
130 provrta svrdlom 10 10 97,8 - 12 - 80 1,33 2.548 0,05 128 9,21 0,60 - 9,81
10
Standardno
spiralno svrdlo
10
Bušenje 12
140 provrta svrdlom 16 16 98,8 - 12 - 80 1,33 1.592 0,05 80 14,89 0,60 - 15,49
16
Standardno
spiralno svrdlo
16
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: XLVI

Diplomski rad

 min  s   min   okr   min 
Bušenje 12
150 provrta svrdlom 22 22 7,7 - 12 - 80 1,33 1.158 0,05 58 1,59 0,6 - 2,19
22
Standardno
spiralno svrdlo
22
Usijecanje utora
160 A grubo 180 180 10,0 13,5 8 1,9 300 5,00 531 0,05 27 3,01 0,40 - 3,41
Desni noţ za
usijecanje ili
odrezivanje
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: XLVII

Diplomski rad

 min  s   min   okr   min 
Usijecanje utora
170 A konturo 180 180 30,0 - 1 - 300 5,00 531 0,07 37 0,81 0,05 - 0,86
Desni noţ za
usijecanje ili
odrezivanje
Tokarenje
vanjsko fino
180 ĉeono i
132 320 190,1 1 1 1 600 10,00 2.033 0,07 142 1,34 0,05 - 1,39
Desni noţ za fino
uzduţno
tokarenje vanjsko
uzduţno i
popreĉno
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: XLVIII

Diplomski rad

 min  s   min   okr   min 
Tokarenje
133 89 204,1 1 1 1 600 10,00 4.200 0,07 294 0,69 0,05 - 0,74
tokarenje
unutarnje
uzduţno i
popreĉno
Preuzimanje
200 komada u - - - - - - - - - - - - 0,15 - 0,15
glavno vreteno
-
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: XLIX

Diplomski rad

 min  s   min   okr   min 
Upuštanje 8
210 uvrta 2/45 22 22 8 - 8 - 80 1,33 1.158 0,05 58 1,11 0,4 - 1,51
Koniĉni upuštaĉ
90
Tokarenje
220 ĉeono i vanjsko 89 320 275,2 1 1 1 600 10 1.654 0,07 116 2,38 0,05 - 2,43
fino Lijevi noţ za fino
tokarenje vanjsko
uzduţno i
popreĉno
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: L

Diplomski rad

 min  s   min   okr   min 
Urezivanje 8
230 navoja 20 20 72,33 - 16 - 80 1,33 1.274 1,5 1.911 0,61 0,8 - 1,41
Strojni ureznik
 U KUPNO VRIJEME ZA P O ZICIJU A: 15 65,89
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: LI

Diplomski rad
PPRRIILLO OG G 66::
DEE OZZIICCIIJJEE ""B
PPO B"" ZZAA NNO
OVVEE SSTTRRO
OJJEEVVEE
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: LII

Diplomski rad
1/70 1/80 1/90 1/40 1/30
1/50
1/130
1/20
1/130
1/60
1/120
1/100
1/110
Prikaz tehnoloških zahvata po fazama za priloţenu tehnologiju pozicije "B" sa semantikom

OPERACIJA/FAZA
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: LIII

Diplomski rad
POZICIJA B – O PERACIJA 1: T OKARENJE

 min  s   min   okr   min 
10 Stezanje - - - - - - - - - - - - 0,20 15 0,20
Bušenje
20 centralne rupe
18 18 120,0 - 1 - 80 1,33 1.415 0,12 170 0,71 0,05 - 0,76
MAXIDRILL
bušna motka za
bušenje centralne
rupe
Tokarenje
30 ĉeono
65 18 27,5 3,0 1 3,0 400 6,67 4.200 0,70 2.940 0,01 0,05 - 0,06
Lijevi noţ za
grubo tokarenje
vanjsko uzduţno
i popreĉno
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: LIV

Diplomski rad

 min  s   min   okr   min 
Tokarenje
40 vanjsko grubo s 65 44 54,0 12,5 3 6,0 400 6,67 4.200 0,70 2.940 0,06 0,15 - 0,21
1mm dodatka Lijevi noţ za
grubo tokarenje
vanjsko uzduţno
i popreĉno
Tokarenje
50 unutarnje grubo
Lijevi noţ za
20 27 89,0 5,5 2 4,0 400 6,67 4.200 0,70 2.940 0,06 0,10 - 0,16
s 1mm dodatka
grubo tokarenje
unutarnje
uzduţno i
popreĉno
Tokarenje
60 unutarnje fino Lijevi noţ za fino
27 20 124,0 1,0 1 1,0 600 10,00 4.200 0,07 294 0,42 0,05 - 0,47
tokarenje
unutarnje
uzduţno i
popreĉno
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: LV

Diplomski rad

 min  s   min   okr   min 
Usijecanje
70 vanjsko – kraja 65 46 9,0 6,0 3 2,4 300 5,00 1.470 0,05 74 0,37 0,15 - 0,52
za obradi
Lijevi noţ za
usijecanje ili
odrezivanje
Tokarenje
80 vanjsko grubo s 65 52 49,0 6,5 2 6,0 400 6,67 4200 0,70 2.940 0,03 0,10 - 0,13
1mm dodatka Desni noţ za
grubo tokarenje
vanjsko uzduţno
i popreĉno
Usijecanje
90 vanjskog utora
52 46 8,0 5,0 3 2,4 300 5,00 1.837 0,05 92 0,26 0,15 - 0,41
Lijevi noţ za
usijecanje ili
odrezivanje
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: LVI

Diplomski rad

 min  s   min   okr   min 
Tokarenje
100 vanjsko fino 50 60 44,0 1,0 1 1,0 600 10,00 4.200 0,07 294 0,15 0,05 - 0,20
Desni noţ za fino
tokarenje vanjsko
uzduţno i
popreĉno
Tokarenje
110 vanjsko fino 42 60 79,0 1,0 1 1,0 600 10,00 4.200 0,07 294 0,27 0,05 - 0,32
Lijevi noţ za fino
tokarenje vanjsko
uzduţno i
popreĉno
Tokarenja
120 navoja vanjsko 42 42 35,5 - 12 - 40 0,67 303 2,00 607 0,70 0,60 - 1,30
M42x2
Lijevi noţ za
tokarenje
vanjskog navoja
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: LVII

Diplomski rad

 min  s   min   okr   min 
Tokarenja
navoja
130 unutarnje
30 30 42,5 - 12 - 40 0,67 425 2,00 850 0,60 0,60 - 1,20
M30x2 Lijevi noţ za
tokarenje
unutarnjeg navoja
Odrezivanje na
140 mjeru 30 20 13,0 5,0 1 5,0 200 3,33 1.676 0,05 84 0,16 0,05 - 0,21
Lijevi noţ za
usijecanje ili
odrezivanje
 U KUPNO VRIJEME ZA P O ZICIJU B: 15 6,14
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: LVIII

Diplomski rad
PPRRIILLO OG G 77::
DEE OZZIICCIIJJEE ""C
PPO C"" ZZAA NNO
OVVEE SSTTRRO
OJJEEVVEE
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: LIX

Diplomski rad
1/110 1/120 1/130 1/170 1/40 1/80

1/30
1/50
1/140
1/20
1/180 1/90
1/150 1/60
1/170 1/160
1/80
1/70
Prikaz tehnoloških zahvata po fazama za priloţenu tehnologiju pozicije "C" sa semantikom

OPERACIJA/FAZA
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: LX

Diplomski rad
POZICIJA C – O PERACIJ A 1: T OKARENJE

 min 
 
s 
 
 min 
#  
 okr 
 
 min 
10 Stezanje - - - - - - - - - - - - - 0,20 30 0,20
20 Bušenje 10 10 128,7 - 1 - 80 1,33 2.548 - 0,12 306 0,42 0,05 - 0,47

MAXIDRILL
bušna motka za
bušenje centralne
rupe
Tokarenje
30 ĉeono
65 10 31,5 3,0 1 3,0 400 6,67 4.200 - 0,70 2.940 0,01 0,05 - 0,06
Lijevi noţ za
grubo tokarenje
vanjsko uzduţno
i popreĉno
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: LXI

Diplomski rad

 min 
 
s 
 
 min 
#  
 okr 
 
 min 
Tokarenje
vanjsko grubo s
40 dodatkom 1
65 50 54,0 7,5 2 6,0 400 6,67 4.200 - 0,70 2.940 0,04 0,10 - 0,14
Lijevi noţ za
mm
grubo tokarenje
vanjsko uzduţno
i popreĉno
Tokarenja
unutarnje grubo
50 s dodatkom 1 Lijevi noţ za
10 18 42,0 4,0 1 4,0 400 6,67 4.200 - 0,70 2.940 0,01 0,05 - 0,06
mm grubo tokarenje
unutarnje
uzduţno i
popreĉno
Tokarenje
60 unutarnje fino Lijevi noţ za fino
18 18 49,5 1,0 1 1,0 600 10,00 4.200 - 0,07 294 0,17 0,05 - 0,22
tokarenje
unutarnje
uzduţno i
popreĉno
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: LXII

Diplomski rad

 min 
 
s 
 
 min 
#  
 okr 
 
 min 
Tokarenje
70 vanjsko fino
50 60 46,0 1,0 1 1,0 600 10,00 4.200 - 0.07 294 0,16 0,05 - 0,21
Lijevi noţ za fino
tokarenje vanjsko
uzduţno i
popreĉno
Glodanje
80 matice OK50
50 50 79,0 1,0 6 1,0 80 1,33 510 6 0,10 306 1,55 0,05 - 1,60
Glodalo za ĉeono
glodanje
Tokarenja
90 navoja 20 20 42,5 - 12 - 40 0,67 637 - 2,00 1.274 0,40 0,60 - 1,00
unutarnje M20
Lijevi noţ za
tokarenje
unutarnjeg navoja
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: LXIII

Diplomski rad

 min 
 
s 
 
 min 
#  
 okr 
 
 min 
-
Stezenje u
100 nasuprotno - - - - - - - - - - - - - 0,15 - 0,15
vreteno
-
Odrezivanje sa
stegnutim
110 pripremkom u
65 10 31,5 5,0 1 5,0 200 3,33 980 - 0,05 49 0,64 0,05 - 0,69
oba vretena Lijevi noţ za
usijecanje ili
odrezivanje
Tokarenje
120 ĉeono 65 10 31,5 3,0 1 3,0 400 6,67 4.200 - 0,70 2.940 0,01 0,05 - 0,06
Desni noţ za
grubo tokarenje
vanjsko uzduţno
i popreĉno
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: LXIV

Diplomski rad

 min 
 
s 
 
 min 
#  
 okr 
 
 min 
Tokarenje
vanjsko grubo s
130 dodatkom 1
65 40 44,0 12,5 3 6,0 400 6,67 4.200 - 0,70 2.940 0,04 0,15 - 0,19
Desni noţ za
mm
grubo tokarenje
vanjsko uzduţno
i popreĉno
Tokarenja
unutarnje grubo
10 26 42,0 8,5 3 4,0 400 6,67 4.200 - 0,70 2.940 0,04 0,15 - 0,19
mm grubo tokarenje
unutarnje
uzduţno i
popreĉno
Tokarenje
28 28 54,5 1,0 1 1,0 600 10,00 4.200 - 0,07 294 0,19 0,05 - 0,24
tokarenje
unutarnje
uzduţno i
popreĉno
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: LXV

Diplomski rad

 min 
 
s 
 
 min 
#  
 okr 
 
 min 
Tokarenje
160 vanjsko fino 40 60 24,0 1,0 1 1,0 600 10,00 4.200 - 0,07 294 0,08 0,05 - 0,13
Desni noţ za fino
tokarenje vanjsko
uzduţno i
popreĉno
Glodanje
170 matice OK40 40 40 74,0 1,0 6 1,0 80 1,33 637 6 0,10 382 1,16 0,05 - 1,21
Glodalo za ĉeono
glodanje
Tokarenja
navoja
180 unutarnje
30 30 37,5 - 12 - 40 0,67 425 - 2,00 850 0,53 0,6 - 1,13
M30x2 Desni noţ za
tokarenje
unutarnjeg navoja
 U KUPNO VRIJEME ZA P O ZICIJU C : 15 7,81
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: LXVI

Diplomski rad
PPR
RIILLO
OGG 88::
SSHHEEM
MAA SSTTAARREE TTVVO
ORRNNIICCEE
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: LXVII

Diplomski rad
Aleksandar Cvjetićanin Stranica:LXVIII

Diplomski rad
PPR
RIILLO
OGG 99::
SSHHEEM
MAA NNO
OVVEE TTVVO
ORRNNIICCEE
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: LXIX

Diplomski rad
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: LXX

Diplomski rad
PPR
RIILLO
OGG 1100::
SSHHEEM
MAA M
MOOG
GUUĆĆEE TTVVO
ORRNNIICCEE U
U BBU
UD UĆĆNNO
DU OSSTTII
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: LXXI

Diplomski rad
Aleksandar Cvjetićanin Stranica: LXXII

Diplomski rad
PPR
RIILLOOG
G 1111::
PPOONNUUDDAA TTVVRRTTKKEE E
EMMC COOMMAAIIEERR G
GEESS..M
M..BB..H
H..
Aleksandar Cvjetićanin Stranica:LXXIII

Diplomskirad Cvjeticanin Kraj v2

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Diplomskirad Cvjeticanin Kraj v2

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUĈILIŠTE U ZAGREBU

FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

Aleksandar Cvjetićanin Stranica: ii

Aleksandar Cvjetićanin Stranica: iii

Aleksandar Cvjetićanin Stranica: iv

2 OPĆE ZNAĈAJKE PROIZVODNIH STRATEGIJA _______________________________________ 3

2.1 ULOGA PROIZVODNIH STRATEGIJA ______________________________________________________ 3

3 PROBLEMI TVORNICE I SADAŠNJE STANJE _________________________________________ 18

3.1 OPĆE ZNAĈAJKE SADAŠNJEG STANJA____________________________________________________ 18

Aleksandar Cvjetićanin Stranica: v

4 REZULTATI PROMATRANJA – BENCHMARKING ____________________________________ 34

4.1 SNIMKA STANJA TRŢIŠTA _____________________________________________________________ 34

5 RAZMATRANJE MOGUĆIH RJEŠENJA _______________________________________________ 39

5.1 VREMENSKI PLAN PROVOĐENJA PROJEKTA_______________________________________________ 47

6 TEHNOLOŠKA MODERNIZACIJA PODUZEĆA IZBOROM NOVE OPREME ______________ 49

6.1 PRIKAZ NATJEĈAJA I ANALIZA PONUDA __________________________________________________ 49

7 RAZRADA TEHNOLOGIJE ZA NOVU OPREMU _______________________________________ 89

7.1 PROJEKTIRANJE NOVE TEHNOLOGIJE ___________________________________________________ 89

8 EKONOMSKA ANALIZA ___________________________________________________________ 102

8.1 GLOBALNE INVESTICIJE _____________________________________________________________ 102

9 ANALIZA DOSADAŠNJIH REZULTATA I PROJEKCIJE ZA BUDUĆNOST _______________ 114

9.1 ANALIZA DOSADAŠNJIH REZULTATA ___________________________________________________ 114

10 ZAKLJUĈAK ______________________________________________________________________ 117

11 LITERATURA _____________________________________________________________________ 119

12 PRILOZI __________________________________________________________________________ 120

Aleksandar Cvjetićanin Stranica: vi

PRILOG 1: TEHNIĈKI CRTEŢI KOMPLEKSNIH POZICIJA ______________________________________________ I

Aleksandar Cvjetićanin Stranica: vii

SLIKA 1: PRIKAZ REZULTANATA PROIZVODNJE UOBIĈAJENOG RESTORANA _______________________________ 7

Aleksandar Cvjetićanin Stranica: viii

TABLICA 1: PRIKAZ PODJELE PROIZVODNIH SISTEMA _______________________________________________ 10

Aleksandar Cvjetićanin Stranica: ix

2. Tehnološko unapreĊenje procesa izrade dijelova

Aleksandar Cvjetićanin Stranica: 1

3. Socijalno društveni znaĉaj tvornice za regionalnu vladu

4. Ekonomska analiza projekta

Aleksandar Cvjetićanin Stranica: 2

2 OPĆE ZNAĈAJKE PROIZVODNIH

Proizvodne strategije proizvodnih tvrtki rezultat su dugotrajnih napora njihovih managementa u

Aleksandar Cvjetićanin Stranica: 3

Konkurentnost je izraz podloţan mnogim definicijama. U najjednostavnijem obliku, industrija je

Aleksandar Cvjetićanin Stranica: 4

2.2.1 TROŠKOVI PROIZVODNJE

Aleksandar Cvjetićanin Stranica: 5

2.2.2 KVALITETA I ZNAČAJKE

Aleksandar Cvjetićanin Stranica: 6

SLIKA 1: Prikaz rezultanata proizvodnje uobiĉajenog restorana

SLIKA 2: Prikaz rezultanata proizvodnje 'fast food' restorana

Aleksandar Cvjetićanin Stranica: 7

SLIKA 3: Prikaz rezultanata proizvodnje ekskluzivnog restorana

SLIKA 4: Usporedni prikaz rezultanata proizvodnje za sva tri sluĉaja

Aleksandar Cvjetićanin Stranica: 8

2.3.1 POJEDINAČNA PROIZVODNJA

2.3.2 MALOSERIJSKA PROIZVODNJA

2.3.3 OPERATOROM NADGLEDANA AUTOMATIZIRANA LINIJA

2.3.4 AUTOMATIZIRANA LINIJA

2.3.5 AUTOMATSKA LINIJA

2.3.6 JUST IN TIME

Aleksandar Cvjetićanin Stranica: 9

2.3.7 FLEXIBLE MANUFACTURING SYSTEM

BROJNOST RAZLIĈITIH RASPORED

Linijski raspored ili raspored

Tablica 1: Prikaz podjele proizvodnih sistema

Aleksandar Cvjetićanin Stranica: 10