Sunev sistem je podruje u svemiru koje ini barem jedna zvijezda i objekti koji se kreu u odreenoj orbiti oko

te zvijezde. Ti objekti mogu biti: asteroidi, komete, prirodni sateliti, planete i slino. Izraz se obino koristi za na sistem, u kojem je Zemlja. Da se izbjegne zbrka, drugi sunevi sistemi nazivaju se planetarni sistemi. veini drugi! jezika naziv je izveden iz rijei "ol, to je latinsko ime za "un#e.

Historija

$ikola %opernik &o od najraniji! dana su ljudi posmatrali nebo i pokuavali s!vatiti kakve su to 'svijetlee taki#e( na njemu. )rvi poznati astronom je bio grk Ptolomej koji je *ivio u +. vijeku. ,n je smatrao da se Zemlja nalazi u sreditu svemira i da se planete, -jese# pa i "un#e okreu oko nje. Takoe je primijetio da se zvijezde kreu pravilnim putanjama a da se planete kolebaju. ,vu pojavu je objasnio tako da je pretpostavio da se planete osim po orbitama kreu i po malim kru*ni#ama. )oljak Nikola Kopernik ./0123/4025 je doveo u pitanje )tolomejevo s!vatanje "unevog sistema i tvrdio da se Zemlja zajedno sa svim planetama okree oko "un#a, a da se oko Zemlje okree jedino -jese#. "voja gledita je objavio /402.u knjizi 'O obrtanjima nebeskih krugova'. ,va njegova knjiga kao i gledita su bila zabranjena od strane #rkve jer je #rkva smatrala da je Zemlja u sreditu svemira. &edina greka u %opernikovom s!vatanju "unevog sistema je bila u tome to je on smatrao da se planete okreu oko "un#a po savrenim kru*ni#ama. Tree poimanje "unevog sistema je uveo danski astronom Tycho Brahe ./4063/67/5 koji je tvrdio da se sve planete, osim Zemlje, okreu oko "un#a , a da se "un#e okree oko Zemlje. I on je smatrao da su putanje planeta i "un#a savrene kru*ni#e. Tek je njemaki pro8esor ohannes Kepler ./41/3/6275 stekao pravo gledite o "unevom sistemu. ,n je prvi tvrdio da se sve planete zajedno sa Zemljom kreu oko "un#a po manje vie eliptinim putanjama.

Teorija nastanka

9jerovatno e trebati jos vremena dok ne sklopimo sav mozaik o nastanku "unevog sistema ali trenutno, teorija koja najvie odgovara posmatrakim injeni#ama je osavremenjena %ant3:aplasova teorija. ,snovu ovoj !ipotetikoj teoriji dali su 8ilozo8 Imanuel %ant i matemati#ar )jer :aplas. )rema ovoj !ipotezi, planete i ostala tijela "unevog sistema nastale su zajedno sa #entralnim tijelom, "un#em, iz protosolarne magline. kratko, s#enario nastanka "unevog sistema bio je sljedei: )rije, otprilike, 0.6 milijardi godina, protosolarna maglina, sastavljena prete*no od vodonika, preturbovana je gravita#ionim talasom, usljed ega dolazi do naruavanja unutranje ravnote*e i neravnomjernog os#ilovanja koje prelazi u rota#iono kretanje. )rema legendi, ;erkul je bio sin smrtni#e <lkmene iz Tebe koja je zatrudnjela s &upiterom .Zeusom5. %ad se rodio, ona ga iznese izvan grada i ostavi ga da umre jer se bojala osvete &upiterove *ene &unone .;ere5. <li -inerva .<tena5, boginja mudrosti i ;erkulova zatitni#a, dosjetila se ne samo da mu spasi *ivot nego i da mu pru*i besmrtnost. %ao sluajno dovede &unonu do mjesta gdje je le*alo dijete i nagovori je da mu se smiluje i podoji ga. ;erkul uze sisati tako po!lepno da &unonino besmrtno mlijeko bri*nu preko nebesa, gdje postade -lijeni put. ,dande kamo je na zemlju pala koja kaplja nikoe ljiljani. oblaku koji poprima konture diska, materija je rasporedjena ne!omogeno. $a nekim mjestima dolazi do 8ormiranja zgusnua materija .stvaranja prioritetni! taaka5. -jesta u disku koja imaju veu masu, skupljaju vie materije. $ajvie materije uzima #entralni dio, onaj iz kojeg nastaje "un#e. Takodje veliki dio materije skuplja &upiter. =omilanje materije na ovim mjestima traje dok "un#e ne dostigne kritinu masu i dok gravita#iona sila ne podstakne stvaranje energije u termonuklearnim reak#ijama .r3r #iklus5. )ritisak izraene energije sa "un#a potiskuje materiju ka materiji, tako da &upiter ne uspijeva da skupi dovoljnu masu za pokretanje sopstveni! termonuklearni! reak#ija. )oslije izvjesnog vremena dolaze do razgranienja izmedju vrstog .negdje tenog5 dijela i primarne atmos8ere, pri emu primarna atmos8era, sastavljena od vodonika, 'bje*i( sa manji! planeta i satelita. )lanete: Zemlja, 9enera, -ars, kao i sateliti, kao sto je Titan, stvaraju drugu, sekundarnu atmos8eru, koju su sauvali do danas. ,va, sekundarna, atmos8era nastala je usljed vulkanski! aktivnosti ovi! tijela.

O Sunevom sistemu

$a "unev sistem se sastoji od "un#a i drugi! nebeski! tijela koje ono privlai svojom gravita#ijom, a svi oni su 8ormirani kolapsom velikog molekularnog oblaka, prije otprilike 0.6 milijardi godina. "un#e pripada zvijezdama spektralne klase =+, gdje >>.?6@ mase sistema otpada na masu. ,d brojni! objekata koji kru*e oko "un#a, veinu mase ini osam relativno usamljeni! planeta ije orbite su skoro kru*ne i le*e u pribli*no ravnom disku zvanom ekliptika. Aetiri manje, unutranje planete, -erkur, 9enera, Zemlja i -ars, nazvane jo i terestrijalne ili stjenovite planete, su u osnovi sastavljene od stijena i metala. Aetiri vanjske planete, plinoviti divovi, su znatno masivniji od terestrijalni!, &upiter, "aturn, ran i $eptun. ,ve se 0 planete esto nazivaju i ovijanske planete! Dvije najvee, &upiter i "aturn, sastavljene su uglavnom od vodika i !elijaB dvije najudaljenije, ran and $eptun, sastoje se uglavnom od leda, poput vode, amonijaka i metana, te se esto posmatraju odvojeno kao 'ledeni divovi( ili uranske planete. "unev sistem takoe sadr*i dvije regije popunjene manjim objektima. <steroidni pojas, koji le*i izmeu -arsa i &upitera, nalik je terestrijalnim planetama jer je sastavljen uglavnom od stijena i metala. Iza $eptunove orbite nalaze se nebrojeni ledeni stjenoviti objekti poznati pod nazivom Trans3$eptunska tijela .T$,3i5 i sastoje se uglavnom od vode, amonijaka i metana. Iz tog podruja takoer dolaze komete poput poznate ;alleCeve komete. 9eina T$,3a je malena i primaju jako malo "uneve svjetlosti, zbog ega su slabo vidljivi i teko i! je uoiti. nutar ova dva regiona, pet individualni! objekata, Deres, )luton, ;aumea, -akemake i Eris, prepoznati su kao dovoljno veliki da i! vlastita gravita#ija dovede u pribli*no s8erni oblik, pa su nazvani patuljaste planete. z !iljade mali! nebeski! tijela unutar ova dva regiona, razliita, mala nebeska tijela, kao to su komete, kentauri i meuplanetarna praina, slobodno putuju izmeu regiona. "unev vjetar, tok plazme od sun#a, stvara u medjuzvjezdanom prostoru balon koji ima poluprenik neto vie od /77 astronomski! jedini#a, poznat kao !elios8era, koji se

prote*e sve do ruba rasprenog diska. ;ipotetiki, Oortot oblak .ili "pik#Oortov oblak5, koji va*i kao izvor dugo3periodini! kometa, mo*e takodje postojati na udaljenosti, otprilike !iljadu puta dalje od !elios8ere. ,ko est planeta i oko tri patuljaste planete kru*e prirodni sateliti, obino nazvani 'mjese#( po zemljinom -jese#u. "vaku od vanjski! planeta okru*uje planetarni prsten koji je sastavljen od praine i drugi! esti#a.