Pie: Vlado ESTAN

putovanja

BOKA KOTORSKA

Crnogorsko primorje ima mnoge preduvjete za taj napredak, no problem su kriminal i krijumarenje

Novi Monte Carlo?

tor ped nih a ma ca na sta lih u do ba JNA. Tjeskobni dojam ulaska u neko zabranjeni zaljev uskoro zamjenjuje divljenje pogledom koji se otvara dok brod ore brazdu kroz bonacu Boke. Igalo i Herceg Novi, izdaleka s puine ne izgledaju privlano. Novoizgraeni neboderi izgledaju kao da su nabacani bez reda, nisu uklopljeni u okoli. Ovaj dio obale je prilino naseljen tako da se vidi neprekinut niz kua uz cestu. Naputeni dugi mol omeuje ulazak u unutranje more. Tu dominira remontno

ahta je mirno plovila oko rta Prevlaka. Nekako je sve izgledalo mirno i tiho kao da se s druge, unutranje strane Prevlake ulazi u neki drugi svijet. Na samom kraju poluotoka smjestila se impozantna utvrda. Izgleda prazno i naputeno, a tek nekoliko rupa na zidinama govori da se tu ne tako davno ratovalo. Ulaz u Boku tite jo dvije utvrde, jedna sa suprotne, crnogorske strane i ona najvea na otoiu Mamula. U doba Austrougarske monarhije Boka je bila najvea vojno pomorska baza, pa stoga vrlo dobro uvana. Vide se i ulazi u skrovita

brodogradilite u kojem oito ima dovoljno posla, jer je nekoliko velikih brodova na vezu, a jo ih je nekoliko usidreno. ini se kao da ovdje zaljev zavrava, no kroz uski prolaz, kuda prolazi nekoliko manjih trajekata, ulazimo u jo jedno unutranje more. Perast, stari grad hrvatskih kapetana i pomoraca, izgleda naputeno. Crkveni tornjevi i stare gospodske vile od bijelog kamena svijetle na zalazeem suncu. Unutranji dio zaljeva u sumraku je u sjeni, a Perast na suncu. Mali otoii blizanci na jednom je crkvica, a na drugome

POSLOVNI MAGAZIN | BROJ 6, LIPANJ 2006. 69

Krovovi Kotora

Ribar

samostan straare ispred Perasta i podsjeaju na stoljetnu katoliku tradiciju lokalnog stanovnitva.

Crkvica Gospe je jedno od najzanimljivijih mjesta za posjet. Osim legende o tome kako je potapanjem brodova i nasipa-

njem nastao ovaj otok, vrlo je zanimljiva unutranjost crkve te relikvije i zahvale u malom muzeju na katu. Do otoia se moe doploviti barkom iz Perasta gdje nekoliko amaca eka rijetke turiste. Skreemo desno i plovimo prema Kotoru. Ispred Kotora se prvo vidi veliki cruiser, a takvi posjeuju ovaj grad svakog dana u sezoni. Stari grad je stisnut meu zidine koje se proteu do vrha gotovo okomitih klisura uzdignutih nad mje-

Samostan na sredini zaljeva

Relikvije bive drave

70 POSLOVNI MAGAZIN | BROJ 6, LIPANJ 2006.

putovanja

Perast eka novu ansu

stom. Grad je lijep. Nekoliko malih trgova na kojima su nagurani stolovi i suncobrani, koji nagruju i skrivaju arhitekton-

svijetu. Restoranska ponuda je korektna, a mi smo izabrali, kako su nam rekli, najbolji rotilj u gradu, u restoranu Galerija.

Najjuniji dio Hrvatske

ske bisere starih zgrada. Na suncobranima su reklame drugaije nego kod nas, a jedna je od najboljih reklama za neko pivo: Svetsko, a nae!. Pizzerija je nudila Pica na pare, 1 euro. Dobro doli u Crnu Goru.

Kad ne bi bilo takvih reklama, lako bismo mogli pomisliti da smo negdje na naem dijelu Jadrana. Ljudi na ulicama govore ijekavicom, iz kaa se uje zapadnjaka popularna glazba, a neki od kaa mogli bi biti u bilo kojem gradu na

Ambijent nije za hvalu, no hrana koju je kuhar Ivan uporno donosio ostavila je sasvim pristojan dojam. Dobro je bilo i vino, i to prilino jeftino. Sve su cijene u eurima. Spomenuta veera za nas etvoricu stajala je oko sto eura, otprilike kao i kod nas. Kave su po kaima jeftinije od eura, a to se tie shoppinga - nismo vidjeli nita posebno. Crnogorci tvrde da e njihova drava sada nakon osamostaljenja postati istoni Monte Carlo, to je ak i mogue. Zrane luke postoje, zemlja je slabo naseljena, klima je ugodnija nego na Azurnoj obali, infrastruktura se gradi, a stranci dolaze. etvorni metar starih stanova u Kotoru je tek neznatno jeftiniji nego u Dubrovniku, obala je lijepa Dakle, ima preduvjeta za ostvarenje te ambicije, no problem su kriminal i krijumarenje. Mediji, primjerice, piu da je tamo tek svaka etvrta cigareta u legalnoj prodaji. Mi nismo doivjeli nita loe, a ljudi su bili prijazni i susretljivi. U svakom sluaju, fjord Boke treba doivjeti. Najljepi je dolazak brodom, no kau da i je i cestovni pravac zanimljiv. Ako doe do potpune normalizacije odnosa izmeu Crne Gore i Hrvatske, crnogorski obalni pojas bit e u turistikom smislu povezan s Dubrovnikom, inei prirodnu cjelinu, to moe pomoi i jedd noj i drugoj strani.
POSLOVNI MAGAZIN | BROJ 6, LIPANJ 2006. 71