SADRAJ

UVOD Voda, strateki resurs budunosti, tema je ovog seminarskog rada. Samo u uenju i bu enju svijesti o vrijednostima !rirodni" resursa, !ostat emo toga svijesni. #ji"ova vrijednost u ovom trenutku je ma$ena jer i" jo imamo u i%obi$ju, a$i u skoroj budunosti e vrtog$avo rasti, jer emo ostati be% nji" u !ot!unosti. &is$im da takvo nae !onaanje ostav$ja dojam da se ne brinemo dovo$jno o ko$ektivnom sutra, ve samo o v$astitom, dok je jo na vidiku. Voda je obina tekuina, be% boje okusa i mirisa. 'ini nam se sve!risutnom i %aborav$jamo koji je trud !otrebno u$o(iti kako bi se sauva$a i !ri$agodi$a %a u!otrebu. )e% "rane ovjek mo(e (ivjeti tjednima, a be% vode ne vie od tri dana. Voda je teme$j (ivota i nita je ne mo(e %amijeniti. Voda nas "rani, uva, a$i voda nas mo(e i ugro%iti, unititi na dom i$i osiromaiti. Vodi !ri!ada k$juna va(nost %a nastanak i odr(ivost (ivota na *em$ji. Voda je u% ug$jik i kisik od$uujua %a stvaranje biomase +otosinte%om. Voda je inite$j drutva. Voda je %naajan sastavni dio stani,a $judskog organi%ma. Voda je nu(na %a odr(avanje "igijene. Voda je kata$i%ator, !osrednik %a ra%mjenu tvari u kemijskim !ro,esima i tje$esnim +unk,ijama. Voda je kriterij gos!odarskog ra%vitka. Voda je sirovina %a !reradu u !roi%vodnim !ogonima ra%$iiti" industrija, !osebi,e u ta$ioni,ama. Voda je nosite$j !oten,ija$ne i kinetike energije. Voda se u!otreb$java %a dobivanje e$ektrine struje. Voda je najras!rostranjenije ota!a$o na *em$ji. Voda je kreator, stvarate$j krajo$ika- je%era, movare, m$ake i bare nasta$e su radom vode. Voda je modi+ikator re$je+a. #a kraju se sjetimo da je voda jedan od najugro(eniji" !rirodni" resursa.

VODA Va(nost vode %a odr(avanje (ivota, %a njegovo bujanje i !uninu i%u%etno je ve$ika. .to vie, (ivot kakav !o%najemo na *em$ji be% vode je nemogu. U vodi su nasta$i !rvi ob$i,i (ivota. Voda je i i%vor i !reduvjet njegova !ostojanja. /ao i sve (ivo, ovjek je gra en od vode, !a i njegov o!stanak ovisi o vodi. Voda je strategijska sirovina 01. sto$jea2 Voda je gotovo sve. *ato3 Voda je univer%a$no gradivo i %bog nje%ina s!e,i+inog mo$eku$arnog ustroja %au%ima jedinstveno mjesto me u svim tvarima na *em$ji. Voda je regu$ator to!$ine na *em$ji. Voda je u trajnom gibanju i sudje$uje u !ro,esima is!aravanja, konden%a,ije, smr%avanja, sub$ima,ije4 Voda mijenja agregatna stanja i na taj se nain troe i$i os$oba aju %natne ko$iine skrivene energije !otrebne %a osta$e atmos+erske !ro,ese koji su od$uujui %a (ivot. Vodena !ara titi (ivi svijet na *em$ji od o!asnog sunevog %raenja. 5ibanje uvjetuje sta$ne !romjene osnovni" agregatni" stanja i najra%$iitija !ojav$jivanja vode u irokom ras!onu unutar atmos+ere 6o%raja7, "idros+ere i kamene kore. U toj dinami,i "idro$okog ,ik$usa istiu se tri !ro,esa8 is!aravanje, !ada$ine i otje,anje. 9o je moni !rijenosni me"ani%am !okrenut %raenjem Sun,a kro% atmos+eru koja vri +unk,iju go$emog stroja %a desti$a,iju, tovie %a !rirodnu desa$ini%a,iju, odnosno !retvaranje s$ane u s$atku vodu. 5ibanje vode %a!oinje is!aravanjem !onajvie s mora i nastav$ja se !reko %raka do ko!na te !onovno dos!ijeva do mora. &ore u tom gibanju vri +unk,iju gigantskog is!arite$ja, istodobno obav$ja u$ogu teme$jnog i g$avnog i%vornika s$atke vode, koja se oituje u !ada$inama, odak$e !otjeu tekui,e i osta$a voda na ko!nu.

RAS:ROS9RA#J;#OS9 VOD; #A *;&<J= Voda je svugdje oko nas. Okru(uju nas o,eani i mora, rijeke, je%era i !od%emne vode, te vjeni snijeg i $ed. #o, iako ak >?@ !ovrine *em$je %au%ima voda, samo 0,A@ ot!ada na s$atku vodu, be% koje nema (ivota na naoj !$aneti. U% to, vei dio ti" s$atki" voda u %amr%nutom je stanju u !o$arnom $edu i $edenja,ima, %arob$jen i ne!ristu!aan u ve$ikim dubinama, i$i se jav$ja u ob$iku v$age u t$u i atmos+eri, a samo manji dio, ot!ri$ike jedna treina obnov$jive s$atke vode tee *em$jom nad%emnim rijekama i !oto,ima te !od%emnim vodoto,ima. Vode na *em$ji dije$imo na morske i ko!nene. U morske s!adaju o,eani i mora, a u ko!nene rijeke, je%era, !od%emne vode, te vode u ob$iku $eda i snijega. Sam ras!ored i ra%dioba vodene mase na naoj *em$ji vr$o je %anim$jiv. :ovrina naega !$aneta ve$ikim dije$om !okrivena je vodenom masom. 9ako vodene mase ine >?,B@ uku!ne !ovine nae %em$je, a ko!neni dio i%nosi samo 0C,>@, odnosno 1,D0 mi$ijarde kmD . S$atka voda tvori vr$o ma$eni dio vodene mase na naem !$anetu i to u ovim ob$i,ima8 $edenja,i i snijeg na !o$ovima ini 0,1E@ i$i 0C,1 mi$ijarde kmD uku!ne ko$iine vode, voda u atmos+eri ini ?,??1@, odnosno ?,?1DF mi$ijardi kmD , !ovrinska voda tvori ?,?1>@, odnosno ?,0D mi$ijarde kmD , i na kraju voda teme$jni,a ?,F0A@ odnosno B,0 mi$ijarde kmD .*anim$jive su jo i neke injeni,e u ve%i s vodenom masom. 9ako srednja dubina o,eana je oko D>?? m, dok srednja visina ko!na i%nosi samo B>? m. Vo$umen mora vei je %a oko 1? !uta od uku!nog vo$umena ko!na koje se na$a%i i%nad !ovrine mora. = ovi odnosi !oka%uju ko$ika je ras!rostranjenost vodene mase na naem !$anetu. Svake minute s !ovrine *em$je 6s o,eana, mora, je%era, m$ake, $edenjaka, snje(ni" !okrova, ta$a, vegeta,ije47 is!ari jedna mi$ijarda tona vode2 5odinje to i%nosi A0A kubini" ki$ometara vode2 *em$ja kao !$anet bogata je dak$e vodom, a$i geogra+ska ras!odje$a !osebi,e s$atke vode ob%irom na gustou nase$jenosti vr$o je ra%$iita. Ras!odje$a s$atke 6!itke7 vode ovisna je o k$imi, sastavu stijena, geo$okoj gra i terene, "idrogra+skoj mre(i4A%ija, Ju(na i Sjeverna Amerika ras!o$a(u s najveim !ostotnim udje$om svjetski" %a$i"a vode.

*A<=G; VOD; Vodne %a$i"e A%ije o!skrb$juju F?@ svjetskog !uanstva, dok i%nimno bogata vodom regija Ama%onasa 6Ju(na Amerika7 samo F@ svjetske !o!u$a,ije. /ada bi %a$i"e s$atke vode na *em$ji bi$e u sk$adu s geogra+skom ras!odje$om stanovnitva, i !ri sadanjem stu!nju koritenja vode !o stanovniku, vode bi bi$i %a 0? mi$ijardi $judi. *anim$jivo je da se g$oba$na ko$iina ras!o$o(ive vode u ra%dob$ju 1C??.H1CCA. vie nego uesterostrui$a i tako dvostruko br(e ras$a od inae eks!andirajueg svjetskog stanovnitva2 #ajugro(eniji dije$ovi svijeta su !rostori A%ije i A+rike u aridnim !redje$ima, gdje je eva!ora,ija 6sveobu"vatno is!aravanje7 vee od ko$iine godinji" !ada$inama. Dugogodinje iskustvo !oka%uje da oskudi,a vode %a!oinje u jednom kraju kada je i%va ena ko$iina vode !re$a 1?@ godinje ko$iine !ada$ina. :rosjena oskudi,a vode nastu!a kada je taj odnos i%me u 0?@ i E?@, a i%nad E?@ !ojav$juje se sveo!a oskudi,a vode. /rajem 0?. sto$jea vie od E?@ svjetskog !uanstva !re(iv$java$o je t%v. Ivodeni stresJ. 9o je bi$o u !redje$ima gdje je godinja !onuda vode !o stanovniku manja od 1??? kubini" metara. 5otovo 1D@ svjetske !o!u$a,ije, EF? mi$ijuna $judi, (ivje$o je u %em$jama s visokom oskudi,om vode, da$jnji" 0A@ ovjeanstva suoeno je s !rosjenom oskudi,om vode. 9i" E?@ svjetskog !uanstva (ivi B?@ u %em$jama s najni(im brutoHdrutvenim !roi%vodom. Oskudi,a vode !oga a dak$e najte(e siromane krajeve svijeta ograniavajui nji"ov gos!odarski ra%vitak. :rema !oda,ima Svjetske %dravstvene organi%a,ije 6KGO7 be% !rik$juaka na %dravu !itku vodu bi$o je 1,1 mi$ijarda stanovnika, a be% !rik$juaka na sanitarije 0,E mi$ijarde stanovnika. 'ak C?@ tog stanovnitva (ivi u A+ri,i i to je jo traginije isti !ostotak odnosi se na dje,u do A godina222 #a teme$ju !redvi anja Ujedinjeni" naroda do 0?0A. godine vie od 0LD svjetskog stanovnitva (ivjet e u nase$jima s nag$aenom oskudi,om vode. Voda %a !ie %naajno je (ivotno dobro i osnovi,a %a !roi%vodnju !re"rambeni" namirni,a. :ostojea oskudi,a u %a$i"ama !itke vode nanosi ve$ike tete, ugro(ava %drav$je $judi i !redmet je ra%$iiti" sukoba.

Oneienje vode u !od%em$ju, u tekui,ama i moru dodatno utjee na smanjenje %a$i"a vode.

*;&<JA J; SV; ;D#=JA /o$iine s$atki", tekui" i !itki" voda o kojima ovisi (ivot svega na svijetu ograniene su. Ras!o$o(iva !itka voda ista je od !ojave drevni" ,ivi$i%a,ija, a stanovnitvo na *em$ji sve je brojnije. U% to, broj bistri" i isti" nad%emni" i !od%emni" rijeka, i%vora i% koji" ,r!imo vodu %a (ivot, i% dana u dan sve je manji. Vode koju !ijemo i svakodnevno koristimo u ra%$iite druge svr"e, kao i vode o kojoj ovisi o!stanak bi$jnog i (ivotinjskog svijeta koji nas okru(uje, sve je manje, te je ona sve %aga enija. Oneiavanje voda, mora, je%era, te %a na (ivot tako va(ni" rijeka, !redstav$ja najstariji i najo!se(niji ob$ik %aga ivanja ovjekove oko$ine, koji je %a!oeo jo !otkraj 1C. sto$jea us$ijed !oveanja broja stanovnika u nase$jima, kao i nag$og industrijskog ra%voja. Od tada se i% gradova, industrijski" !ogona i !o$jo!rivredni" dobara u vodene ekosustave s$ijevaju organske i anorganske ot!adne tvari, koje %aga uju vodu i u%rokuju !romjene njeni" +i%ika$ni", kemijski" i bio$oki" svojstava. /ao !os$jedi,a, i% dana u dan s drastinim !oveanjem broja stanovnika, a time i !orastom industrijske i !o$jo!rivredne !roi%vodnje, te !rometa, sve je manje isti" rijeka i !itke, s$atke vode %a !ie.=ako se *em$ja, %a"va$jujui svojem i%g$edu, i da$je na%iva vodeni !$anet, ona je i!ak i% dana u dan sve (ednija. Stoga ni ne udi to se vrijednost odre enog geogra+skog !odruja mjeri ko$iinom i kva$itetom voda.

GRVA9S/A J; )O5A9A VODO& )e% sumnje, Grvatska, %a"va$jujui svojem geogra+skom !o$o(aju, te osobinama svojega re$je+a i k$ime, ras!o$a(e sa %natnim ko$iinama kva$itetne s$atke vode, koja je !reduvjet (ivota. :rema s$u(benim !oda,ima, Grvatska ras!o$a(e s oko EA mi$ijardi mD obnov$jive s$atke vode, i$i CA?? mD !o stanovniku, !a je u tom smis$u u odnosu na druge %em$ja bogata vodom. Grvatska je is!resije,ana itavom mre(om rijeka, koje %ajedno sa svojim !rito,ima jednim dije$om !ri!adaju s$ivu Mrnog mora, a drugim s$ivu Jadranskog mora, te u% neko$iko !onorni,a !redstav$jaju i%nimno kva$itetno vodeno bogatstvo Grvatske. / tome, kada je rije o visokokva$itetnoj !itkoj vodi, krako !odruje Grvatske s ma$o vode na !ovrini, a mnogo vode u !od%em$ju, !redstav$ja ne!ro,jenjivo vrijedan, s!e,i+ian re%ervoar !itke vode vr"unske kva$itete. S"odno svojoj istoi, ekosistemi nai" rijeka mogu se !o"va$iti i ve$ikim bogatstvom bi$jni" i (ivotinjski" vrsta od koji" su mnoge drugdje ve odavno nesta$e. #o, unato svemu, ni "rvatske rijeke ni njene %a$i"e iste s$atke vode nisu !ote ene oneiivanja, !rvenstveno !utem ot!adni" voda i% kuanstava, industrije i !o$jo!rivrede, a$i i neisti" oborinski" voda i% atmos+ere.U uvjetima u kojima se g$oba$no g$edajui ubr%ano smanjuju svjetske %a$i"e !itke vode, a !rob$em vode uskoro e !ostati g$avno eko$oko i gos!odarsko !itanje, moramo uiniti sve kako bismo s!asi$i trenutno ugro(ena !odruja i s!rijei$i da$jnja oneiavanja nai" vodeni" resursa. :roiavanje svi" vrsta ot!adni" voda, kao i uvo enje eko$oki istiji" te"no$ogija te re,ik$iranje ot!adni" tvari %a"tijeva go$em trud, vrijeme i nova,. A kada je o naim rijekama rije, !otrebno je %atiti nji"ove s!e,i+ine i ,je$ovite ekosisteme kro% neko$iko +a%a %atite, od %akonske %atite !ojedini" bio$oki" vrsta, !reko !ojedini" dije$ova !odruja, sve do %aite ,ije$og !rirodnog !odruja.

*A.9=N;#; R=J;/; GRVA9S/; Rijeni tokovi Grvatske nisu samo i%vori iste !itke vode, nego su i !odruja i%u%etni" !rirodni" $je!ota. &noga su !odruja oko vodeni" tokova u!ravo stoga, a$i i %bog svog !ovijesnog, %nanstvenog i$i gos!odarskog %naenja, %akonski !rog$aena %atienim dije$ovima !rirode, na,iona$nim !arkovima, re%ervatima, !arkHumama, !arkovima !rirode, %atienim krajo$i,ima i$i s!omeni,ima !rirode. :odruje rijeke /rke !rog$aeno je na,iona$nim !arkom. Rijeka /rka udesna je rijeka koja daje (ivot u kamenitom i $jeti be%vodnom kraju. *a"va$jujui svojim sadrenim s$a!ovima i sta$nom osedravanju, !redstav$ja !rirodni krki +enomen, koji uvjetuje i bogat bi$jni i (ivotinjski svijet.#a !rimorskoj strani Ve$ebita na,iona$ni je !ark :ak$eni,a, bogat umom, ijim kanjonima teku i dvije istoimene rijeke, Ve$ika i &a$a :ak$eni,a. U samom sr,u na,iona$nog !arka Risnjak na$a%i se najvei i najatraktivniji i%vor u naoj %em$ji, i%vor rijeke /u!e, koji !redstav$ja raj %a $jubite$je ra+tinga, kanua i ribo$ova.*atieno !odruje je i i%vor rijeke 5a,ke u 5a,kom !o$ju, koje je !rog$aeno s!omenikom !rirode. 5a,ka je i%u%etno bogata +$orom i +aunom, te je svjetski !o%nata !o !otonoj !astrvi. /anjon Metine, kra$ji,e kraki" rijeka, %bog svoje je $je!ote, a$i i %naaja u o!skrbi vodom itavog kraja, !rog$aen %atienim krajo$ikom.<onjsko !o$je, !odruje u !orjeju rijeka Save, <onje i Struge, %bog svoji" je brojni" movara i rukava,a !re!uni" ra%$iiti" bi$jni" i (ivotinjski", a !osebno !tiji" vrsta, !rog$aeno !arkom !rirode. :arkom !rirode !rog$aena je i do$ina rijeke &re(ni,e, koja jednim dije$om tee mirno i u tiini, a drugim se u% g$asan um obruava brojnim sadrenim s$a!ovima. /o!aki rit, movarno !odruje i%me u Dunava i Drave, %bog ne!ro,jenjivog je bi$jnog i (ivotinjskog bogatstva tako er !rog$aen !arkom !rirode, a jedan njegov dio i !osebnim %oo$okim re%ervatom.:oseban i"tio$oki re%ervat je i !odruje u kojem i%vire rijeka Vr$jika, te gornji dio toka rijeke Jadro.

*A/<JU'A/ /ao to %namo, vodena masa !rekriva ak >1@ !ovrine naega !$aneta. &e utim i u% tu injeni,u danas se sve vie osjea nedostatak kva$itetne, !itke vode. 9o !osebno do$a%i do i%ra(aja u nekim dije$ovima *em$je. A u iduim deset$jeima i sto$jeima to e mo(da biti i (arite sukoba me u !ojedinim dr(avama. Ra%$og tome treba tra(iti u injeni,i da je samo ma$i dio vodene mase na *em$ji !rik$adan %a !ie, te u ne!restanom oneiavanju ti" voda od strane ovjeka. Stoga je nu(no vodu tititi i uvati. 'ak i %akonskim odredbama. &e utim, nije samo !itka voda u o!asnosti. O,eani i mora tako er su ugro(eni od ra%ni" oneiivaa. Svuda gdje do!ire naa, dananja ,ivi$i%a,ija do$a%i do oneienja. 'ak i duboka !odmorja nisu !ote ena te O!oastiO. Stoga nije ni udno da su se i v$ade svi" dr(ava osjeti$e !onukanim !rogovoriti u %atitu oko$ia, a !osebno voda. &e unarodna ras!rava o g$oba$noj kri%i vode objavi$a je ni% vr$o %anim$jivi" !odataka, a to su8 Svaki" osam sekundi umire jedno dijete od bo$esti %bog !omanjkanja vode. A?@ stanovnitva %ema$ja s$abijeg gos!odarskog ra%vitka tr!i od jedne i$i vie bo$esti %bog nedovo$jne o!skrb$jenosti vodom, B?@ bo$esti stanovnika ti" %ema$ja u%rokovano je oneienjem vode %a !ie. Voda %a !ie !os$jednji je i%vor %a (ivot. U!rav$janje s i%vorima vode treba$o bi obu"vatiti sve gru!e korisnika, od !$anera do !o$itiara. Voda bi treba$a biti !ri%nata kao gos!odarsko dobro. &is$im da bi se nakon ovi" !odataka svatko od nas trebao %a!itati u kakvom svijetu (e$i (ivjet, jer bez vode nema ivota.

<=9;RA9URA